UVOD U TEORIJU JEZIKA

Nositelj kolegija: prof. dr. Slavomir Sambunjak

ECTS-bodovi: 5
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (prvi)
Status: obvezatni
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara

Cilj: Studenti stjeu znanja o jezikoslovnom pojmovlju i nazivlju, spoznaje o sloenoj naravi
jezine pojave te se osposobljavaju za kompetentan pristup jezikoslovnim problemima i
uspjeno sudjelovanje na ostalim jezinim kolegijima.

Koritene metode: predavanja, dijaloka metoda, usmeno i pismeno izlaganje problematike

te samostalan istraivaki rad. Studenti se aktivno ukljuuju u raspravu i potiu na
promiljanje o jeziku te imaju obvezu izraditi seminarski rad i u pisanom obliku potvrditi
usvojenost jezinih spoznaja i sposobnost samostalnog promiljanja o jezinim problemima.

Predavanja
1.Uvod u teoriju jezika.
Odreenje predmeta. Jezik, teorija, lingvistika. Prikaz dvaju glavnih smjerova u jezikoslovlju
koji se odreuju kao znanost o jeziku (naravi jezine pojave) i znanost o jezicima
2. Promiljanja o podrijetlu jezika, glotogonijske teorije u odnosu na tumaenja antikih
filozofa. Velike lingvistike tradicije: indijska, kineska, hebrejska, arapska, antika.
3. Prvi opisi jezika drevnih civilizacija. (Pisma i jezici svijeta) Jezine porodice i skupine s
posebnim osvrtom na balto-slavensku skupinu
4. Pismo. Razvoj pisma.
5. Promiljanja o jeziku do XIX.st.
Razmiljanja o jeziku u staroj Grkoj i Rimu. Afirmacija i prvi opisi nacionalnih jezika u
razdoblju humanizma i renesanse. Logika koncepcija jezika i univerzalna gramatika iz
razdoblja prosvjetiteljstva.
6. I. kolokovij
7. Prouavanje jezika u XIX. st.
Prvi opisi sanskrta u Europi koji su prethodili utemeljenju poredbene gramatike. Usporedba
jezika kao predmet kojim jezikoslovlje stjee autonomnost. Filozofija jezika W. von
Humboldta i njezin utjecaj na razvoj /suvremene/ lingvistike.
8. Mladogramatiari pozitivizam u naravi tumaenja jezika i u metodi njegova prouavanja
9. Strukturalizam u lingvistici potkraj XIX. st i u prvim desetljeima XX. st. Pojam struktura
u jezikoslovlju. F. de Saussure sustavnosni i semiotiki pristup jeziku. F. de Saussure
sustavnosni i semiotiki pristup jeziku. Jezini znak. Modeli jezinog znaka.
10. Temeljne znaajke lingvistike u XX. st. /Nestrukturalna i strukturalna lingvistika/.
enevska kola. Praki lingvistiki krug. Funkcionalizam Andra Martineta. Glosematika.
Transformacijsko-generativni pristup N.Chomskog. Europski strukturalizam amerika
lingvistika
11. Interdisciplinarnost lingvistike. Sociolingvistika. Pragmalingvistika. Psiholingvistika.
12. Jezik kao standard i jezik kao sustav
Jezine funkcije po R. Jakobsonu: emotivna, apelativna, referencijalna, poetska, fatika i
metajezika. Formalizacije u lingvistici. Standard. Jezini identitet (tipoloki, genealoki,
vrijednosni). Jezini supstrat i superstrat.
13. II. kolokvij

Seminari
1. Uvod u kolegij Teorija jezika.
Podruje i predmet. Podjela seminarskih tema. Upoznavanje studenata s obvezama u okviru
kolegija.
2. Suvremena lingvistika i njezina discipline. Temeljni pojmovi i nazivi. Fonetika i fonologija.
Fonetika i fonologija. Grane fonetike. Glasovi i njihova podjela prema akustikim i artikulacijskim
svojstvima. Slog. Sinkronijska i dijakronijska fonologija. Fonem i alofon. Distinktivna obiljeja.
Segmentni fonem. Suprasegmentna obiljeja. Morfo(fo)nologija. Grafem. Ortoepija. Ortografija.
Transkripcija. Transliteracija. Opis fonema prema R. Jakobsonu i N. S. Trubeckoju.
3.Morfologija.
Morfologija. Morfem, morf, alomorf. Vrste morfema. Leksiko i gramatiko znaenje.
Tvorba rijei. Gramatike kategorije. Vrste rijei.
4.Sintaksa.
Sintagma. Reenica. Tekst/diskurs. Tipovi gramatikih odnosa: sronost, upravljanje,
pridruivanje. Razdioba reenica. Gramatika, obavijesna i sadrajno-semantika struktura
reenice. Semantika. Razvojni pravci semantike. Znaenjski odnosi u semantikom polju
(sinonimija, homonimija, antonimija, polisemija. Denotacija i konotacija.
5. Pisma i jezici svijeta
6. I. kolokvij
7. Jezina raznolikost i srodnost. Genealoka i tipoloka klasifikacija.
8. Jezici u Europi. Povijesni korijeni, jedinstvo i raznolikost jezine politike europskih drava,
jezici meunarodne komunikacije, slubeni, manjinski i veinski jezici, nestajanje jezika,
preporodi jezika.
9. Verbalna i neverbalna komunikacija. Neverbalni kod
10. Identitet jezika. Model jedinstvenog identiteta; tipoloko, rodoslovno i vrijednosno
odreenje jezika.
11. Interdisciplinarnost lingvistike. Pragmalingvistika. Sociolingvistika.
12. Jezik kao standard i jezik kao sustav
13. II. kolokvij

Literatura
Obvezna:
1. Glovacki Bernardi i dr., Uvod u lingvistiku, kolska knjiga, Zagreb 2001.,
2. kiljan, D., Pogled u lingvistiku, Zagreb 1980.
3. Trask, R. L., Temeljni lingvistiki pojmovi, kolska knjiga, Zagreb 2005.
4. Tekavi, P., Uvod u lingvistiku za studente talijanskog jezika, Liber, Zagreb
1979.
 5. Ivi, M., Pravci u lingvistici, Dravna zaloba Slovenije, Ljubljana, 1978.
6. Matasovi, Uvod u poredbenu lingvistiku, Matica hrvatska, Zagreb 2001.
7. Hagge, C., Zaustaviti izumiranje jezik, Disput, Zagreb 2008.

Teme seminarskih radova:

1. Fonetika i fonologija /temeljni pojmovi i nazivi/
2. Morfologija /temeljni pojmovi i nazivi/
3. Sintaksa /temeljni pojmovi i nazivi/
4. Semantika /temeljni pojmovi i nazivi/
5. Leksikologija /temeljni pojmovi i nazivi/
6. Znaenjski odnosi u semantikom polju
7. Razvoj pisma
8. Pisma i jezici svijeta
9. Indoeuropska jezina porodica
10. Rimski gramatiari
11. Promiljanja o jeziku u staroj Grkoj
12. Mrtvi i klasini jezik
13. Prva zanimanja za sanskrt (Filip Vezdin i njegova gramatika)
14. Razdoblje humanizma i renesanse u jezikoznanstvu
15. Prosvjetiteljsko razdoblje u jezikoznanstvu
16. Jezina srodnost
17. Jezina raznolikost
18. Prouavanje jezika u XIX. st.
19. Poredbeno jezikoslovlje i mladogramatiari
20. Lingvistika geografija i srodne metode
21. F. de Saussure i strukturalizam
22. Praka lingvistika kola
23. Jezini znak (F. de Saussure i L. Hjelmslev)
24. Leonard Bloomfield i ameriki strukturalizam
25. Slavistike lingvistike kole
26. Prikaz lingvistikih pravaca XX. st.
27. Genealoka i tipoloka jezina klasifikacija
28. Semiologija
29. Funkcionalni stilovi
30. Jezici i nastava jezika u Europi
31. Neverbalna komunikacija/neverbalni kod
32. Jezici meunarodne komunikacije
33. Jezici i drutvo u Europi
34. Europski jezici: povijesni korijeni
35. Nacionalni jezici i jezini nacionalizmi
36. Jedinstvo i raznolikost jezine politike europskih drava
37. Ouvanje jezine tonosti i tenja za pribliavanjem
38. Jezina politika europskih institucija
39. Preporodi jezika
40. Jezici i ivot
41.Jezici i uskrsnue- oivljavanje hebrejskog kao primjer borbe za ouvanje jezik i
jezine raznolikost
42. Kako izumire jezik?
 43. Sociolingvistika
44. Pragmalingvistika
45. Psiholingvistika
46. Glosematika
47. Jezik i identitet
48. Rodna perspektiva u jeziku
47. Jezik: norma i uzus
49. Pragmemi u komunikaciji
50. Jezina norma i varijeteti
51.Jezini varijeteti i nastava jezika
52. Politini jezik
53. Javni jezik
54. R. Jacobson i jezine funkcije
55. Funkcionalizam Andra Martineta
56. Drutveni kodovi
57. Predgovor Tulija de Maura Teaju ope lingvistike Ferdinanda de Saussurea
58. Sociolingvistika animiranih filmova
59. Jezik i govor
60. Jezik miljenje stvarnost (Sapir Whorf)
61. Antropoloka lingvistika
62. Tekstna lingvistika
63. Globalizacija i jezik

Studenti su duni kod kue za svaki sat predavanja i seminara pripremiti mentalnu mapu
prema sljedeim temama:

a) za predavanja
1. Podrijetlo jezika
2. Jezina raznolikost svijeta
3. Razvoj pisma
4. Genealoka i tipoloka klasifikacija jezika
5. Promiljanja o jeziku do XIX.st.
6. Prouavanje jezika u XIX. st
7. Mladogramatiari
8. F. de Saussure i strukturalizam
9. Strukturalistike kole
10. Lingvistiki pravci XX. st.

b) za seminare

1. Suvremena lingvistika i njezine discipline

2. Fonetika i fonologija /temeljni pojmovi i nazivi/
3. Morfologija /temeljni pojmovi i nazivi/
4. Sintaksa /temeljni pojmovi i nazivi/
5. Semantika /temeljni pojmovi i nazivi/
6. Jezici u Europi
7. Jezina norma i varijeteti
8. Jezini znak
9. Jezik i identitet (tipoloko, rodoslovno i vrijednosno odreenje jezika)
10. Interdisciplinarnost lingvistike