RANA SKOLASTIKA -Pitanje odnosa vjere i uma, religije i znanosti, teologije i filozofije temeljni problem skolastike Rana skolastika

a ( od 9. do kraja 12. st) taj odnos shvaa kao harmoniju i podudaranje rezultata vjere i uma Ivan Scot Eriugena (810.- 880.) Eriugena razlikuje dva izvora spoznaje: UM I OBJAVU, koji imaju izvor u boanskoj mudrosti Autoritet je utemeljn na umovanju i treba potvrdu uma, dok umovanje nije utemeljeno na autoritetu. Um zasniva istinu, autoritet bez uma nema snage. (um ima prednost) Autoritet Biblije vremenski prvi i nepovrjediv Autoritet crkvenih otaca prihvaamo jer je zasnovan na valjanu umovanju. Ako se autoriteti razilaze odluuje ovjek na temelju samostalnog istraivanja vlastitog uma filozofija nije podreena teologiji! Eriugena i novoplatonizam to je to openitije, to je i realnije! etiri stupnja bitka: 1. nestvorena stvaralaka priroda koja obuhvaa sve - Bog (ono najopenitije i najrealnije ) 2. Stvorena priroda koja i sama stvara- rije Boja kojom su stvorene stvari, odnosno ideje i oblici stvari 3. Stvorena priroda koja ne stvara- ukupnost svih stvari u prostoru i vremenu 4. Priroda koja ne stvara niti je stvorena- stupanj povratka svih stvari Bogu kao posljednjoj svrsi Anselmo Canterburyjski (1033.- 1109.) Ponekad se naziva ocem skolastike, zbog istaknutog mjesta koje u njegovoj teologiji zauzima razum Vjerovanje- poetak znanja i filozofskog istraivanja Vjera- treba potvrdu znanja, tj. spoznaju i dokaz, ali pravo miljenje ne moe proturjeiti vjerovanju ( oboje imaju zajedniki izvor u boanskom svjetlu) Neki najvii razlozi misterija vjere , npr. Inkarnacija, ostaju bez dokaza i nespoznatljivi Petar Abelard (1079.- 1142.) - Abelard smatra da pravo umovanje vodi istini objave Ne vjeruje se u neto zato to je to Bog rekao, nego se prihvaa da je on rekao, jer smo se uvjerili da je ta stvar istinita. ( suprotno gledite od Anselma) Provodio je postupak sic et non (da i ne), navodei argumente za i protiv neke teze, traei kritiko miljenje. *Abelard je obnovio etiku kao filozofsku disciplinu -Grijeh se sastoji tek u nakani, u pristajanju na ono to ne dolikuje, u preziru prema Bogu - Grijeh nije u volji- udnji samoj, jer ovijek moe prevladati zlu volju, a moe sagrijeiti i protiv svoje volje Jednako je tako i dobro samo u nakani, a ne u sadraju djela, ili u izvrenju djela samoga -Moralno dobro i zlo samo je u savjesti ovjekovoj

ARAPSKA SKOLASTIKA Nije samostalno i slobodno istraivanje, nego je ograniena islamskom religijom i tekstovima muslimanske svete knjige KURANA Nastoji uskladiti zahtjeve uma s prihvaenim istinama vjere Odreena je antikom filozofskom tradicijom Najistaknutiji mislioci bili u svjetovni ljudi, i to veinom lijenici s interesom za filozofiju prirode Na Zapadu su najpoznatiji Avicena i Averroes Ibn Sina-Avicena (980-1037) Iranac Lijenik, pisac Kanona medicine- klasino djelo srednjovjekovne medicine Aristotelovac Filozofiji odreuje zadatak da jasno izloi,osvijetli,dokae i tako umu priblii dubine onih istina to ih nadahnutima Alah objavljuje Um ne moe dokazati sve istine tradicija Njegova filozofska enciklopedija je spaljena u Bagdadu 1160. g. Ibn Rud-Averroes(1126-1198) Najslavniji komentator Aristotela-Dante ga zato i naziva velikim tumaem Pravnik i lijenik Bavio se matematikom i filozofijom Aristotel je uzorak i primjer to ga priroda stvori da pokae najvie savrenstvo ljudsko. Optuen za herezu, protjeran, umro u Maroku Sva su njegova djela unitena Ne postavlja suprotnost izmeu filozofskog istraivanja i objavljene religiozne istine Procjenjuje da filozofija, njen svijet spekulacije,sumnji i dokaza nisu za puk Puku je primjeren jednostavan i pripovjedaki postupak religije to upravlja djelovanjem Nosilac teze o dvostrukoj istini (u svojoj Filozofiji istoih naroda .Veljai upozorava da je nauka o dvostrukoj istini ula u europsku povijest u iskrivljenom obliku)

DUNS SCOT (od 1266. ili 1274. do 1308.g) Roen u kotskoj ili Irskoj Djelovao na Oxfordu u Parizu Franjevac Provodio je analizu argumenata za i protiv neke teze - utvrivanje kritikog gledita Doctor subtilis - izrazito vjet u pomirivanju razliitih pogleda na neku stvar Jedan od najveih franjevakih teologa i utemeljitelj posebnog pravca unutar skolastike, koji e biti nazvan skotizam Gledite suprotno Tomi Akvinskom oznauje konaan zaokret skolastike i poetak odvajanja: - FILOZOFIJE OD TEOLOGIJE - ZNANJA OD VJERE - RAZUMA OD VOLJE FILOZOFIJA (metafizika) ista teorijska znanost, zasnovana na dokazima uma, kritikome i analitikome postupku Istina vrijedi za sve ljude TEOLOGIJA praktina znanost koja je razliita od drugih ali im nije nadreena podruje vjere = PRAKTINO PODRUJE, PODRUJE SLOBODE vjera kao predmet slobodne volje, a ne razuma VOLJA najvrjednija duhovna mo stoji iznad razuma i oreuje ga upuena na DOBRO UOPE, za razliku od rauma koji trai POJEDINANA DOBRA DOBRO je takvo po tome to ga Bog hoe i zapovijeda kao dobro LJUBAV - najvii ovjekov cilj

WILLIAM OCCAM (oko 1300. do oko 1350.) Engleski franjevac Optuen zbog heretikog nauavanja o siromatvu Krista i apostola - pobjegao iz papinskog zatvora u Avignonu djelovao u Munchenu i Pisi Doctor invincibilis - nepobjedivi uitelj Djela: "etiri knjige sentenci" (1323.), "Suma logike" (1329.), "Quodlibeta septem" (1333.) Papa nije nepogreiv iznad njega je autoritet Biblije U svjetovnim stvarima drava je iznad crkve zastupa interese carstva nasuprot papinstvu APSOLUTNI AUTORITET CARSTVA jer ima vlast nad zemaljskim stvarima i mo nad ljudima Duhovno podruje primjerena je sloboda Occam otklanja sklad i vezu izmeu: FILOZOFIJE I TEOLOGIJE UMA I OBJAVE Zahtjev za slobodom filozofskog istraivanja i zahtjev za slobodom religioznog uvjerenja i ivota Vjera i znanost su HETEROGEN Teologija se NE treba oslanjati na dokaze uma nego samo na vjeru Crkva - kraljevstvo slobode, slobodna religiozna zajednica - Objava- ne moe biti vodstvo uma - Vjera- ne moe biti uvjet znanja - Iskustvo- izvor spoznaje RAZLIKA IZMEU SPOZNAJE I OBJAVE. OKAMIZAM kritika skolastike tradicije uenje zabranjeno 1339.g u Parizu iri se i stjee brojne pristae

ZRELA SKOLASTIKA (1200. 1300.g.) - Odlikuje se potpunijim i boljim poznavanjem Aristotela - Zalae se za izgradnju aristotelovskog skolastikog sustava ... - Zaotrava temeljne probleme skolastike filozofije --> priznava mogunost neovisnih rezultata i samo djelomina slaganja uma i vjere Roger Bacon (engleski franjevac) - Oko 1200. do oko 1292. godine - Zvan je doctor mirabilis (enciklopedijskog obrazovanja i zanimanja) - Odbacuje tradicionalan i za skolastiku karakteristian postupak pozivanja na autoritete te zahtjeva da mjesto prouavanja knjiga svoj interes usmjerimo istraivanju prirode - Prirodu moemo spoznati samo iskustvom: Promatranjem Eksperimentom - R. Bacon pretea renesanse i novovjekovnog duha - Predvidio razvitak novovjekovne tehnike: --> brod bez veslaa tjeran strojem -->kola bez zaprege -->avion - Bio je uvjeren da svojim radom utemeljuje teologiju - Razlikovao je: unutarnje iskustvo --> ekstazom vodi do doivljaja natprirodnih pojava izvanjsko iskustvo --> zasniva se prava filozofija kao eksperimentalna spoznaja prirode - Djelovao je u Oxfordu i Parizu - Kritizirao crkvenu hijerarhiju zbog moralne pokvarenosti i neznanja - Nakon smrti njegovog zatitnika pape Klementa IV. (1268.), oduzeta mu je katedrala - Optuen je i osuen zbog magije i nauavanja sumnjivih novotarija

- Gotovo 20 god. proveo je u samostanskom zatvoru, odakle je puten tek pred smrt Bonaventura - Pravim imenom Ivan Fidenza 1221. 1274. g. - Talijanski franjevac, general reda, biskup i kardinal - Djelovao na sveuilitu u Parizu - Odlino postavlja nadmo vjere nad znanou i to u pitanjima istina vjere, ali ne i u pitanjima istina uma - Ujedinjujui spekulaciju s pobonou, skolastiku s mistikom, Bonaventura u sebi sadri ona dva elementa, od kojih potjee sve, to je u srednjem vijeku veliko i lijepo, uzvieno i korisno. Stoga njegova nauka ima trajnu vrijednost i u Katolikoj Crkvi onaj ugled, koji imaju drugi veliki crkveni nauitelji. Albert Veliki - Oko 1200. godine do 1280. - Njemaki dominikanac, enciklopedijske obrazovanosti i interesa - Zvan doctor universails - Divi se Aristotelu i eli ga izloiti kao zavretak ljudskog znanja - Objava je tu i ne proturjei mu; Albert prvi put se to dogaa u kranskoj skolastici odvaja filozofiju od teologije - Najpotpunije je izraeno uenje o dvostrukoj istini --> izraz neprevladane ovisnosti kulture srednjeg vijeka o dvostrukoj predaji i pokuaj iskrenoga nastojanja da se te dvije predaje usklade - Kasnije to slijede i Duns Scot i William Occeam --> namjera da razgranie podruje znanja od podruja to ga nastoji osigurati vjera - Albertov najslavniji i najpoznatiji uenik bio je sv. Toma Akvinski.