Osobni I Socijalni Razvoj

nacionalni
kurikulum
meupredmetne
teme
Osobni
i socijalni
razvoj
veljaa 2016.
prijedlog
Cjelovita
kurikularna
reforma
Rani i predkolski,
osnovnokolski
i srednjokolski odgoj
i obrazovanje
nacionalni kurikulum
meupredmetne teme
osobni i socijalni
razvoj
Prijedlog
veljaa 2016.
lanice strune radne skupine izabrane po javnom pozivu

Zvjezdana Atlaga, dipl. ped., O don Lovre Katia, Solin
Danica Bavevi, dipl. psih., III. gimnazija Split, Split
eljka Gomuzak Ani, mag. paed. soc., O Velika Mlaka, Velika Mlaka
Bojana Gotlin, mag. praesc. educ., Djeji vrti Savica, Zagreb
dr. sc. Zlatica Kozjak Miki, dipl. psih., Zdravstveno uilite, Zagreb
mr. Ivana Lonarevi, dipl. psih., O Augusta Harambaia, Zagreb
izv. prof. dr. sc. Sanja Smojver-Ai, Sveuilite u Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju
lanice strune radne skupine iz jedinice za strunu i administrativnu podrku
Jadranka Domazet, Agencija za odgoj i obrazovanje
urica Kaurloto Martini, Agencija za odgoj i obrazovanje
lanica strune radne skupine iz ekspertne radne skupine
Suzana Hitrec
tehnika koordinatorica strune radne skupine
Marija Marasovi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
ekspertna radna skupina
Boris Joki (voditelj)
Branislava Baranovi
Suzana Hitrec
Tomislav Rekovac
Zrinka Risti Dedi
Branka Vuk
Ruica Vuk
lektura
Zrinka Lonar
vizualni identitet
Karla Paliska
UPUTE
ZA ITANJE
Pred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma meupredmetne teme Osobni i socijalni
razvoj. Okvir nacionalnog kurikuluma (onk) odreuje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata, kojima se na nacionalnoj razini iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima, oekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mladih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga
procesa i s vrednovanjem. Meupredmetne teme izrazito su vaan dio odgoja i obrazovanja u
Republici Hrvatskoj. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata prikazan je na Slici a.
nacionalni
kurikulum za
gimnazijsko
obrazovanje
nacionalni
kurikulum za
strukovno
obrazovanje
nacionalni
kurikulum za
umjetniko
obrazovanje
podruja kurikuluma i kurikulumi meupredmetnih tema
Predmetni kurikulumi i Kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u redovnom

sustavu strukovnog i umjetnikog obrazovanja
Slika a. Sustav
nacionalnih
kurikulumskih
dokumenata
izraenih u
okviru Cjelovite
kurikularne reforme
Okvir za poticanje iskustava uenja i vrednovanje

postignia darovitih uenika.
nacionalni
kurikulum za
osnovnokolski
odgoj i
obrazovanje
Okvir za vrednovanje procesa i ishoda uenja u

odgojno-obrazovnom sustavu RH
nacionalni
kurikulum za
rani i predkolski
odgoj i
obrazovanje
Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava uenja te

vrednovanja postignua uenika sa tekoama
okvir nacionalnog kurikuluma
Svi nacionalni kurikulumski dokumenti oblikovani su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o sredinjem sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima, odgojno-obrazovnim radnicima kurikulumski dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna oekivanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Razvojni su i otvoreni dokumenti koje
je mogue promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih radnika i ustanova, novih znanstvenih i tehnolokih spoznaja i onih proizalih iz prakse.
onk-om su odreeni i odgojno-obrazovni ciklusi koji obuhvaaju nekoliko godina uenja i pouavanja, a usklaeni su s ciljevima kurikuluma i razvojnom dobi djece i mladih osoba. Odreivanje odgojno-obrazovnih ciklusa omoguuje cjelovitije zahvaanje razvoja uenika, uvaavajui
razlike u njihovim sposobnostima i razvojnim putovima. Posebno su vani u procesu kurikulumskoga planiranja i programiranja. Na Slici B prikazani su odgojno-obrazovni ciklusi u osnovnokolskom i srednjokolskom odgoju i obrazovanju.
2. ciklus
1. ciklus
predkola
3. ciklus
5
rani i predkolski
odgoj i obrazovanje
Slika b. Odgojnoobrazovni ciklusi u

postojeoj strukturi
do visokokolskoga
odgoja i
obrazovanja
(onk, 2016.)
okviru Cjelovite
kurikularne reforme
osnovnokolski
odgoj i obrazovanje
5. ciklus
4. ciklus
3
etverogodinje
trogodinje
srednjokolski
odgoj i obrazovanje
Nacionalnim kurikulumima meupredmetnih tema odreuju se svrha, ciljevi, struktura, odgojno-obrazovna oekivanja, uenje i pouavanje te vrednovanje odreene meupredmetne teme.
Ciljevi i oekivanja ostvaruju se razliitim nainima i oblicima odgojno-obrazovnog rada, pri emu
se neki od njih izravno ugrauju u nacionalne predmetne kurikulume, a neki se ostvaruju planiranjem i izvedbom kurikuluma odgojno-obrazovne ustanove.
Odgojno-obrazovna oekivanja predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome to oekujemo od uenika u odreenoj cjelini meupredmetne teme na kraju odreenog odgojno-obrazovnog ciklusa. Odreena su kao poeljna znanja, vjetine i stavovi koji se napredovanjem u odgojno-obrazovnom sustavu uslonjavaju i vode veoj kompetentnosti u meupredmetnoj temi.
Osim razrade samih oekivanja, u kurikulumima meupredmetnih tema navode se i preporuke
za njihovo ostvarivanje.
Sadraj
A. OPIS MEUPREDMETNE TEME, 4
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UENJA I POUAVANJA MEUPREDMETNE TEME, 4
C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA MEUPREDMETNE TEME, 5
D. ODGOJNO-OBRAZOVNA OEKIVANJA PO CIKLUSIMA I DOMENAMA, 8
E. UENJE I POUAVANJE MEUPREDMETNE TEME, 38
F. VREDNOVANJE U MEUPREDMETNOJ TEMI, 40
NACIONALNI KURIKULUM MEUPREDMETNE TEME OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ
A. OPIS MEUPREDMETNE TEME

TEME
Osobni i socijalni razvoj meupredmetna je tema koja potie cjelovit razvoj djece i mladih osoba s ciljem
izgradnje zdrave, samopouzdane, kreativne, produktivne, zadovoljne i odgovorne osobe sposobne za suradnju i
doprinos zajednici. To je preduvjet za ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih oekivanja i profesionalnog
razvoja. Osigurava uvjete za razvoj osobe koja je sposobna upravljati svojim emocionalnim, mentalnim,
duhovnim i tjelesnim potencijalima s osjeajem nade i optimizmom. Na drutvenoj razini pomae uspostaviti i
odravati zdrave socijalne odnose te mlade osobe priprema za njihove uloge u obitelji, radnoj okolini i drutvu.
Vrijednosti uenja i pouavanja ove teme usko su povezane sa svim vrijednostima kojima ONK pridaje osobitu
pozornost: znanje, solidarnost, identitet, odgovornost, integritet, uvaava, poduzetnost..Pridonosi razvoju
osobnog, kulturnog i nacionalnog identiteta, ali i identiteta osobe kao lana globalne zajednice koji uvaava
razliitosti i vidi ih kao priliku za uenje. Razvija solidarnost i potie empatiju u neposrednoj socijalnoj okolini
i globalno. Ukljuuje razvoj odgovornog ponaanja te brigu za osobno zdravlje, postignua, kvalitetu ivota i
odnose koje pojedinac razvija. Pouava ponaanjima koja omoguuju ostvarivanje elja, potreba i potencijala
bez ugroavanja drugih.
Podrka zdravom razvoju uenika ne odnosi se samo na teme koje e se uiti i pouavati ve i na odnose u
odgojno-obrazovnom procesu, komunikaciju te metode rada. Osobni i socijalni razvoj, kao jedna od kljunih
kompetencija, podrazumijeva odnose meusobnog uvaavanja te aktivno sudjelovanje svih sudionika odgojnoobrazovnog procesa.
Pouavanjem usmjerenim na uenika te odabirom razvojno primjerenih aktivnosti stvaraju se uvjeti za
ostvarenje osobnih potencijala.
U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba uenika s tekoama, kurikulum meupredmetne teme
Osobni i socijalni razvoj se prilagoava u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava uenja te
vrednovanje postignua djece i uenika s tekoama.
U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih uenika uvodi se razlikovni kurikulum u skladu
sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava uenja i vrednovanje postignua darovite djece i uenika.
Odgojno-obrazovna oekivanja ove meupredmetne teme ostvaruju se putem svih predmetnih kurikuluma i
kurikuluma meupredmetnih tema u svim odgojno-obrazovnim ciklusima. Nositelji ostvarivanja oekivanja i
ciljeva su odgojno-obrazovni djelatnici u suradnji s obitelji i zajednicom.
B. ODGOJNOODGOJNO -OBRAZOVNI CILJEVI UENJA

UENJA I POUAVANJA MEUPREDMETNE
MEUPREDMETNE TEME
Uenici e razvijati:
1.
2.
3.
4.
5.
sliku o sebi, samopotovanje i samopouzdanje, prepoznavanje, prihvaanje i upravljanje svojim

emocijama i ponaanjem
empatiju te uvaavanje i prihvaanje razliitosti
socijalne i komunikacijske vjetine, suradnju i timski rad
odgovorno ponaanje prema sebi i drugima u zajednici, donoenje odluka te planiranje obrazovanja,
cjeloivotnog uenja i profesionalnog razvoja u suvremenom drutvu i svijetu rada
strategije rjeavanja problema i uspjenog suoavanja sa stresom.
Ispunjavanje navedenih ciljeva omoguuje razvoj temeljnih kompetencija te irok raspon aktivnosti stjecanja
znanja, vjetina i stavova. Omoguuje razumijevanje vlastitog rasta i razvoja, razvijanje zdravih ivotnih navika,
potovanje sebe i drugih te poimanje vrijednosti skladnih meuljudskih odnosa. Na taj nain formirat e se
samopouzdana, zadovoljna, aktivna i odgovorna osoba koja se brine o sebi i drugima. Uenici e usvojiti ope
kulturne i civilizacijske vrijednosti koje su preduvjet za ivot u multikulturalnom svijetu. Upravljat e svojim
ivotnim potrebama te biti aktivni lanovi obitelji, zajednice i drutva.
C. DOMENE U ORGANIZACIJI
ORGANIZA CIJI KURIKULUMA MEUPREDMETNE
MEU PREDMETNE TEME
Polazite domena osobnog i socijalnog razvoja utemeljeno je na potrebi prepoznavanja i kritike procjene
osobne i drutvene vrijednosti kao bitnih initelja koji utjeu na miljenje i djelovanje, razvijaju odgovornost za
vlastito ponaanje i ivot, pozitivan odnos prema drugima i konstruktivno sudjelovanje u drutvenom ivotu.
U svim se domenama razvijaju sposobnosti potrebne za izraavanje i zadovoljavanje vlastitih potreba i
sklonosti, procjenu vlastitih sposobnosti, donoenje odluka i suradnju.
Razvijajui osobne i socijalne kompetencije, uenik gradi samopotovanje, samopouzdanje i osjeaj vlastite
vrijednosti te sigurnost u svoje sposobnosti i identitet.
Bitne odrednice domena ukljuuju razvoj cjelovite osobe koja e se moi brinuti o sebi, drugima i drutvu u
cjelini. Pritom se razvija potreba za cjeloivotnim uenjem te stvaraju uvjeti za profesionalni rast i razvoj.
Sveobuhvatna i nuna poveznica unutar domena osobnog i socijalnog razvoja jest holistiki pristup koji
pomae uenicima graditi osobni integritet, prepoznati vlastite interese i ivotni poziv, razviti kreativne
potencijale te preuzeti odgovornost za svoj ivot i odrivi razvoj drutva.
JA
JA I DRUGI
JA I
DRUTVO
Slika 1. Odnos domena u meupredmetnoj temi Osobni i socijalni razvoj
DOMENA A - Ja
Ja
Svrha domene Ja jest upoznavanje i prihvaanje sebe, razvoj inicijative, ustrajnosti, samokontrole i
odgovornosti s ciljem ostvarivanja osobnih potencijala te pronalaenja vlastitog puta i zadovoljstva ivotom.
Spoznavanjem svojih osobina, vrijednosti, potreba i interesa uenici osvjetavaju svoje potencijale i mogua
ogranienja bitna za cjeloivotno uenje i profesionalni razvoj. Suoavajui se s uspjesima i neuspjesima u
podravajuem okruenju, razvijaju realnu sliku o sebi, svojim sposobnostima i mogunostima. Ue
prepoznati i kontrolirati emocije te razviti toleranciju na frustracije.
Uvidom u svoje mogunosti, uz primjereno poticanje i ohrabrivanje, ue postavljati realne ciljeve i ostvariti ih
uz osjeaj osobne odgovornosti. U skladu s razvojnom dobi ue sagledati probleme s razliitih strana, razvijati
vjetinu donoenja odluka, kritiki procjenjivati i izraavati svoje miljenje.
Pozitivna slika o sebi preduvjet je za razvoj kvalitetnih odnosa te doprinos zajednici i drutvu.
5
Domena Ja obuhvaa:
Opisivanje i prihvaanje sebe i svojih osobina - tko sam

Procjenjivanje vlastitih mogunosti i ogranienja - to mogu
Prepoznavanje, izraavanje i kontroliranje svojih osjeaja i ponaanja
Razvijanje vlastitih potencijala u skladu sa eljama i interesima
Planiranje aktivnosti i postavljanje prioriteta
Upravljanje obrazovnim i profesionalnim putem.
DOMENA B - Ja i drugi
drugi
Svrha domene Ja i drugi jest razvoj socijalnih i emocionalnih vjetina koje pridonose emocionalnoj prilagodbi
i mentalnom zdravlju uenika. Socijalno kompetentni uenici ostvaruju vie pozitivnih odnosa s vrnjacima i
odraslima i postiu bolji uspjeh u koli.
Osobno zadovoljstvo, rast i razvoj postiu se i/ili poveavaju zadovoljavajuim odnosima s ljudima koji nas
okruuju, a ovjek tijekom ivota pripada razliitim socijalnim skupinama/zajednicama koje se isprepleu.
Uinkovita primjena socijalnih vjetina u svakodnevnom ivotu i odnosu s drugima temelj je razvoja socijalne
kompetencije.
Domena Ja i drugi obuhvaa:
Prepoznavanje, uvaavanje potreba i osjeaja drugih, aktivno sluanje, davanje i primanje informacija
Razumijevanje ponaanja i razvijanje uvaavajuih odnosa s drugima, sposobnost uvianja posljedica
svojih i tuih stavova i postupaka
Suradniko uenje / timski rad, prihvaanje pravila, uzajamno pomaganje, prihvaanje razliitosti,
suradnja u ostvarivanju zajednikih ciljeva
Nenasilno rjeavanje sukoba
Vjetine prezentacije, samoprezentacije; samozastupanje, zastupanje prava drugih.
DOMENA C - Ja i drutvo
drutvo
Svrha domene Ja i drutvo jest razvoj svijesti o pripadanju i vlastitoj ulozi u drutvu, razumijevanje odnosa
pojedinca i drutva. Uenici se potiu na aktivan i konstruktivan doprinos skupini, koli i zajednici te
prihvaanje drutvenih normi i pravila. Proiruju iskustva povezivanjem, pomaganjem i pokazivanjem
solidarnosti onima kojima je pomo potrebna.
Prepoznaju potencijalno rizine situacije u drutvu i razvijaju strategije za zatitu. Zalau se za to kvalitetniji
ivot u drutvu u kojemu ive, motivirani su sudjelovati i ukljuiti se u skladu s osobnim potrebama.
Uenici razvijaju svijest o svojoj kulturi i potuju kulturu svoje i drugih zajednica. Kritiki se odnose prema
drutvenim pojavama i procesima, osnaeni su traiti i podravati ideje i rjeenja za bolji svijet oko sebe.
Domena Ja i drutvo obuhvaa:
Razumijevanje meuovisnosti pojedinca i drutva te naina kako uspjeno pridonositi zajednici

Razumijevanje i prihvaanje drutvenih normi i pravila
Razvijanje kulturnog i nacionalnog identiteta
Uenje strategija zatite od potencijalnih opasnosti
Razvijanje kritikog odnosa prema drutvenim pojavama i procesima
Slika 2. Grafiki prikaz domena u meupredmetnoj temi Osobni i socijalni razvoj
D. ODGOJNOODGOJNO -OBRAZOVNA OEKIVANJA PO ODGOJNOODGOJNO -OBRAZOVNIM CIKLUSIMA I DOMENAMA

DOMENA A 1. CIKLUS: JA
ODGOJNO-OBRAZOVNA
ZNANJE
VJETINE
STAVOVI
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE OEKIVANJA

OEKIVANJA
Opisuje svoje tjelesne i

osobne karakteristike.
Predstavlja se uz opis
tjelesnih i osobnih
karakteristika.
Razliitost tjelesnih i
osobnih karakteristika je
prihvatljiva.
Uvrteno u kurikulum svih predmeta, satova razrednika,

meupredmetnih tema Zdravlje i Odrivi razvoj.
OEKIVANJA
A 1.1.
Razvija sliku o sebi.
A 1.2.
Upravlja emocijama i
ponaanjem.
Usporeuje slinosti i
razlike u tjelesnim i
osobnim
karakteristikama u
odnosu na vrnjake.
Ukljuuje se u ponuene
aktivnosti s vrnjacima.
Opisuje i usporeuje
svoju obitelj s obiteljima
vrnjaka.
Ispunjava obveze u
obitelji primjerene dobi.
Svaka je obitelj
jedinstvena i vrijedna.
Individualna podrka uitelja ueniku.
Prepoznaje i imenuje
osnovne i neke sloene
emocije.
Emocije iskazuje u
skladu sa situacijom i
opeprihvaenim
normama.
Svatko ima pravo na

emocije.
Uvrteno u kurikulum svih predmeta, satova razrednika, svih

kolskih aktivnosti, meupredmetnih tema Zdravlje i Uiti kako
uiti.
Prepoznaje uzroke svojih

emocionalnih stanja.
Povezuje tjelesne
promjene i emocionalno
stanje.
Koristiti se radionicama, igranjem uloga, ekspresivnim tehnikama1,

raspravama, igrom kao nainom izraavanja i uenja.
Primjenjuje
jednostavnije tehnike
kontrole emocija.
Koristiti se prikladnim tekstovima i slikovnicama, predstavama,

animiranim filmovima. Pisati sastavke s temama vezanima uz
oekivanje.
Emocije se izraavaju na
primjeren nain.
Koristiti se radionicama, igranjem uloga, ekspresivnim tehnikama1,

raspravom, igrom kao nainom izraavanja i uenja.
animiranim filmovama, pisati sastavke s temama vezanima uz
oekivanje. Koristiti se glazbom i likovnou za oputanje i
izraavanje emocija.
Izraavanje emocija na razliite naine (glazba, pokret, rije, crtanje, modeliranje) povezano s umjetnikim podrujem. Tehnika se primjenjuje bez vrednovanja i interpretiranja.
Uitelj kao model ponaanja i podrka uenicima.

Struni suradnici procjenjuju emocionalnu zrelost, savjetuju
uenike, roditelje i uitelje.
A 1.3.
Opisuje svoje elje i

interese.
Razvija svoje
potencijale.
Slobodno izraava elje i

interese ak i kad se
razlikuju od elja i
interesa drugih.
Vano je izraziti vlastite

elje i interese.
Uvrteno u kurikulum svih predmeta, satova razrednika i svih

kolskih aktivnosti.
Koristiti se radionicama, igranjem uloga, ekspresivnim tehnikama,
raspravom, igrom kao nainom izraavanja i uenja.
Pisati tematske sastavke.
irok raspon ponuenih slobodnih aktivnosti i izvannastavnih
sadraja u koli.
A 1.4.
Opisuje svoje kolske

obveze i radne navike.
Ispunjava obveze uz
nadzor.
Radne navike vane su za

uspjeh u koli.
Uvrteno ukurikulum svih predmeta, meupredmetnih tema Uiti

kako uiti i Poduzetnitvo, satova razrednika.
Razvija radne navike.

Koristiti se radionicama, igranjem uloga, igrom kao nainom
izraavanja i uenja.
Opisuje zanimanja i
navodi razlike meu
njima.
U igri preuzima uloge

razliitih zanimanja.
Sva su zanimanja vana i

vrijedna.
Pozivati roditelje razliitih zanimanja, organizirati posjete

razliitim djelatnostima (izvankolske posjete).
animiranim filmovima.
KLJUNI SADRAJI
tjelesne i osobne karakteristike, obitelj, osnovne i sloene emocije, elje i interesi, kolske obveze i radne navike, zanimanja
ODGOJNO-OBRAZOVNA
ZNANJE
VJETINE
STAVOVI

OEKIVANJA
Opisuje svoje pozitivne i

negativne osobine,
uspjehe i neuspjehe.
Slui se informacijama
koje mu daju drugi u
opisivanju sebe.
Vjeruje da je dobra i
vrijedna osoba.
Uvrteno u kurikulum svih predmeta, meupredmetnih tema

Zdravlje i Odrivi razvoj, satova razrednika.
OEKIVANJA
OEKIV ANJA
A 2.1.
Koristiti se radionicama, igranjem uloga, raspravama, igrom kao

nainom izraavanja i uenja, razrednim izletima. Koristiti se
prikladnim tekstovima, predstavama, filmovima, pisati sastave
vezane uz ovo oekivanje.
Koristi se znanjem o sebi

u ispunjavanju obveza i
odnosu s drugima.
A 2.2.
ponaanjem.
Opisuje sebe kao lana

svog razreda i kole.
Sudjeluje u zajednikim
aktivnostima u razredu i
koli.
Doprinos svakog lana

razredne zajednice je
dragocjen.
Prepoznaje i imenuje
sloene emocije i njihove
uzroke.
Govori o svojim
emocijama i
emocionalnim stanjima.
U veini situacija mogue

je uspjeno upravljati
emocijama.
Uvrteno u kurikulum svih predmeta, satova razrednika,

meupredmetne teme Uiti kako uiti i svih kolskih aktivnosti.
Razlikuje doivljavanje i
izraavanje emocija.
Koristiti se radionicama, igranjem uloga, raspravom, ekspresivnim

tehnikama kao nainom izraavanja i uenja. Koristiti se
prikladnim tekstovima, predstavama, filmovima, pisati sastavke s
temama vezanima uz oekivanje.
Prepoznaje situacije
istodobnog doivljavanja
razliitih emocija.

Koristiti se glazbom za oputanje i izraavanje emocija.
Uvia da ljudi razliito

izraavaju emocije.
Opisuje odreene tehnike
kontrole emocija.

Koristi suoavanje
usmjereno na problem i
suoavanje usmjereno na
emocije.
Prosuuje da je u redu
potraiti pomo kad je
teko.
Struni suradnici provode procjenu emocionalne zrelosti, slike o

sebi i suoavanja s tekoama; savjetuju se s uenicima,
roditeljima i nastavnicima.
10
A 2.3.
Opisuje svoje interese i

oekivanja.
Razvija osobne
potencijale.
Povezuje uloeni trud i

uspjeh.
Postavlja ciljeve i planira

ponaanje u skladu s
interesima i
oekivanjima.
Vjeruje da uz trud moe

uspjeti.
Koristiti se radionicama, igranjem uloga, raspravom. Koristiti se

prikladnim tekstovima, predstavama, filmovima, pisati sastavke s
temama vezanima uz oekivanje.
Ukljuuje se u slobodne,
dodatne aktivnosti u
skladu s interesima.
Prepoznaje da problemi
mogu imati razliita
rjeenja.
Razlikuje odgovorno i
neodgovorno ponaanje.
Predlae razliita rjeenja

problema.
Predlae rjeenja za
popravljanje pogreke.
A 2.4.
Razvija radne navike.
Nabraja svoje obveze i

procjenjuje vrijeme
potrebno za njihovo
ispunjavanje.

Razliita rjeenja mogu biti
dobra, a svako moe imati i
pozitivnu i negativnu
stranu.
Iz pogreaka se ui. Veina
se pogreaka moe
ispraviti.
Opisuje postupak
popravljanja pogreke.
Izrauje dnevni i tjedni
plan obveza i pridrava ga
se.
Uvrteno u kurikulum svih predmeta, meupredmetne teme Uiti

kako uiti, satova razrednika.
Dobro planiranje obveza

omoguuje vie slobodnog
vremena.
Pouavanje tehnike rjeavanja problema na satovima Matematike,

Prirode, razrednika i drugih predmetnih kurikuluma.
Tehniku popravljanja pogreke (restituciju) primjenjuju svi
djelatnici kole.
sadraja u koli.

Uiti kako uiti i Uporaba IKT, satova razrednika.
Planiranje razliitih aktivnosti u koli.
Traenje informacija na internetu, upoznavanje razliitih izvora
znanja, ne uimo samo iz udbenika.
Povezuje uenje sa
stjecanjem znanja i
vjetina.
Koristi naine za
samomotiviranje.
Uenje i znanje su vani.
KLJUNI SADRAJI
pozitivne i negativne osobine, uloga pojedinca u razredu i koli, doivljavanje i izraavanje emocija, tehnike kontrole emocija, interesi, oekivanja i ciljevi, odnos uloenog truda i
postignua, odgovornost i krivnja, popravljanje pogreke (restitucija), upravljanje vremenom, plan uenja
11
ODGOJNO-OBRAZOVNA
ZNANJE
VJETINE
STAVOVI
Povezuje drutvene norme

i prihvaenost.
Svojim ponaanjem ne
ugroava sebe ni druge.
Potrebno je voditi brigu o

sebi i drugima.
Uvrteno u kurikulum svih predmeta, meupredmetne teme

Zdravlje, satova razrednika.
OEKIVANJA
A 3.1.
Koristiti se radionicama, igranjem uloga, ekspresivne tehnikama,

raspravom.
Objanjava svoje
mogunosti i ogranienja,
prednosti i nedostatke,
stavove i uvjerenja.
A 3.2.
3.2.
Analizira povezanost misli

emocije ponaanje.
ponaanjem.
Procjenjuje kada, kako i s
kime moe razgovarati o
svome emocionalnom
stanju.
Iz reakcija drugih ui
o sebi.
Ima realnu sliku o sebi.
Koristiti se radom na tekstovima, predstavama, filmovima, pisati

sastavke s temom razvoja slike o sebi.
Nastoji prevladati svoje

nedostatke.
Odupire se vrnjakim
pritiscima.
Struni suradnici procjenjuju razinu samopotovanja i

samoefikasnosti uenika, savjetuju uenika, roditelje i uitelje.
Uenici vode mapu osobnog razvoja.
Promjenom miljenja
mijenja emocionalni
doivljaj i ponaanje.
Promjena misli moe

utjecati na emocije i
ponaanje.
Uvrteno u kurikulum svih predmeta, satova razrednika.
Trai i prima pomo, zna

pronai izvore podrke.
Veina je problema rjeiva.
Koristiti se prikladnim tekstovima, predstavama, filmovima,
Koristiti se radionicama, igranjem uloga, ekspresivnim

tehnikama, raspravom.
pisati sastavke s temom upravljanja emocijama i ponaanjem.

Struni suradnici savjetuju uenike, roditelje i uitelje.
Kognitivnim tehnikama reguliranja emocionalnog stanja
pouavaju educirani struni suradnici.
12
A 3.3. Razvija osobne

potencijale.
Uvia to eli unaprijediti

u svom ponaanju.
Usporeuje se sam sa
sobom i prati svoje
napredovanje.
Planira korake potrebne da

unaprijedi ponaanje u
skladu s interesima i
oekivanjima od sebe.
Pojedinac je odgovoran za
svoje ponaanje.

Koristiti se radionicama, raspravom. Uitelj kao model ponaanja
i podrka uenicima.
Struni suradnici savjetuju uenike, roditelje i nastavnike.
sadraja u koli.
A 3.4.
Upravlja svojim
obrazovnim i
profesionalnim putem.
Prepoznaje svoje
vrijednosti, interese,
motiviranost i sposobnosti
potrebne za pojedina
zanimanja.
Bira srednju kolu u

skladu sa svojim
mogunostima,
interesima i
vrijednostima.
S optimizmom gleda na svoj

obrazovni razvoj.
Uvrteno ukurikulum svih predmeta, meupredmetne teme

Uporaba IKT i Poduzetnitvo, satova razrednika.
Koristiti se radionicama, raspravom.
Individualni rad razrednika i drugih uitelja s uenicima.
Struni suradnici savjetuju uenike, roditelje i nastavnike.
Uenici vode mapu profesionalnog razvoja.
Provodi se profesionalno informiranje i savjetovanje u suradnji sa
Zavodom za zapoljavanje.
Online ankete na satovima Informatike i razrednika, prikupljanje
informacija o srednjim kolama i uvjetima upisa.
KLJUNI SADRAJI
tjelesno i psihiko sazrijevanje, drutvene norme i prihvaenost, samopoimanje, uvjerenja i stavovi, odnos misao emocija ponaanje, tehnike rjeavanja problema, profesionalno
usmjeravanje: vrijednosti, interesi, sposobnosti
13
ODGOJNO-OBRAZOVNA
ZNANJE
VJETINE
STAVOVI

OEKIVANJA
Opisuje se na temelju
osobnih i moralnih
vrijednosti.
Ponaa se u skladu sa
svojim osobinama,
vrijednostima i
identitetom.
Osjeajem vlastite
vrijednosti oblikuje se
identitet i izgrauje ponos.
Aktivan je i odgovoran lan

zajednice.
OEKIVANJA
A 4.1.
Analizira imbenike koji

utjeu na razvoj osobnog
identiteta.
Razliitost identiteta
pridonosi bogatstvu
zajednice.
A 4.2.
Upravlja svojim
emocijama i
ponaanjem.
Razlikuje naine
suoavanja s poveanim
kolskim i socijalnim
zahtjevima.
Trai i primjenjuje
uspjena iskustva u
rjeavanju problema.
Na budunost gleda s
optimizmom i nadom.
Radionice, igranje uloga, rasprave, debate, projektna nastava,

filmovi, predstave, eseji s temom razvoja identiteta. Koristiti se
prikladnim knjievnim djelima te primjerima poznatih osoba.
Struni suradnici procjenjuju razinu samopotovanja i

samoefikasnosti uenika, savjetuju uenike, roditelje i uitelje te
prate prilagodbu na novu sredinu.

filmovi, predstave, eseji
Prepoznaje situacije u
kojima je sline probleme
uspjeno rijeio.
Uspjeno se suoava sa
stresom.
Praenje prilagodbe uenika na novu kolsku sredinu.

Savjetovanja unutar kole (struni suradnici).
Individualni rad razrednika i drugih uitelja s uenicima.
Vrnjaka podrka.
14
A 4.3.
Razvija osobne
potencijale.
Povezuje osobine i
ponaanja koji mogu
utjecati na prihvaenost.
Dogovara se i prihvaa
kompromise u situacijama
kad je to opravdano.
Ponekad je nuno pristati na

kompromis.

eseji.
Jasno iskazuje svoj stav.

Objanjava potrebu za
neovisnosti o odraslima
te za ostvarivanjem
bliskih odnosa s
vrnjacima.
Uvrteno u kurikulum svih predmeta i satova razrednika.

Struni suradnici prate prilagodbu na novu kolsku sredinu.
Usklauje dobar odnos u

obitelji s potrebom za
odvajanjem i
ostvarivanjem odnosa
izvan obitelji.
Tematski roditeljski sastanci.

Savjetovanje unutar kole (struni suradnici).
kola nudi irok raspon slobodnih aktivnosti i izbornih
predmeta.
A 4.4.
4.4.
Upravlja svojim
obrazovnim i
Analizira vanost radnih

navika za uspjeh u uenju
i radu.
Redovito ispunjava obveze.
Prepoznaje aktivnosti
koje mu mogu pomoi u
razvoju osobnih
potencijala.
Ukljuuje se u slobodne
aktivnosti u skladu s
interesima.
Redovito ispunjavanje
obveza je vano.

Uiti kako uiti i Uporaba IKT te satova razrednika.
Radionice, rasprave, projektna nastava, filmovi, predstave, eseji
Ukljuivanje u slobodne
aktivnosti je vano.
o planiranju budunosti i profesionalnog razvoja.

Savjetovanje unutar kole (struni suradnici).
irok raspon ponuenih slobodnih aktivnosti i izbornih
predmeta u koli.
E-uenje i prikupljanje informacija i znanja vezanih uz podruje
interesa.
KLJUNI SADRAJI
sustavi vrijednosti, osobni identitet, strategije suoavanja sa stresom, socijalna prihvaenost, bliskost, radne navike i postignua, osobni potencijali i njihov razvoj
15
ODGOJNO-OBRAZOVNA
ZNANJE
VJETINE
STAVOVI

OEKIV ANJA
Analizira prava i obveze te

ulogu odrasle osobe.
Zauzima se za sebe
staloeno i ustrajno.
Jedinstvenost svake osobe

ini osobni identitet.
OEKIVANJA
A 5.1.

Razdvaja vrednovanje
osobe od vrednovanja
njezina ponaanja.
Postoje razliita vienja

situacije.

Savjetovanje i individualna podrka u koli.
A 5.2.
ponaanjem.
Razlikuje racionalni i
emocionalni pristup u
donoenju odluka.
Uspjeno se suoava sa
stresom.
Na budunost gleda s
optimizmom i nadom.

Radionice, igranje uloga, projektna nastava, filmovi, predstave,
eseji
Savjetovanja i individualna podrka u koli.
A 5.3.
Razvija svoje
potencijale.
Analizira vlastiti dio

odgovornosti za kvalitetu
svog ivota.
Razvija i testira strategije

potrebne za uspjeh u
razliitim podrujima.
Prema preuzetim zadatcima

treba biti odgovoran i
ustrajati u njihovu
ispunjavanju.
Objanjava osobine i
ponaanja koji pridonose
uspostavljanju i
odravanju bliskih veza.
Preuzima odgovornost za
kvalitetu bliskih odnosa i
prihvaa kritiku.
Pozitivno vrednuje sebe i

bliske odnose koje njeguje.
Savjetovanja i individualna podrka u koli.

irok raspon slobodnih aktivnosti i izbornih predmeta.
16
A 5.4.
5.4.
Upravlja svojim
obrazovnim i
Prepoznaje posljedice
rizinog ponaanja na
obrazovanje i profesionalni
razvoj.
Postavlja ciljeve u
obrazovanju i
profesionalnom razvoju i
ponaa se u skladu s
njima.
Objanjava kompetencije
potrebne za nastavak
obrazovanja ili zaposlenje.
Sustavno se priprema za
zavrne ispite ili ispite
dravne mature.
Navodi naine
pronalaenja zaposlenja.
Pie ivotopis.
Analizira kako se uspjeno

predstaviti na razgovoru za
posao.
Informira se o studijskim
programima /
poslodavcima.
Odluke o profesionalnom
razvoju donose se
samostalno i odgovorno.

Uporaba IKT i Poduzetnitvo, satova razrednika.
Profesionalno informiranje i savjetovanje u suradnji sa Zavodom
za zapoljavanje.
Priprema za pisanje ivotopisa na satu Hrvatskog i stranih jezika
te predstavljanje na razgovoru za posao.
Online ankete na satovima Informatike i razrednika, prikupljanje
informacija o mogunostima nastavka kolovanja, uvjetima i
nainu upisa na vie kole i fakultete, prikupljanje informacija o
mogunostima zaposlenja i razvoja karijere, e-uenje.
KLJUNI SADRAJI
odraslost: prava i obveze, asertivno ponaanje2, osobna odgovornost, bliske veze, emocionalni i racionalni pristup odlukama, rizino ponaanje i profesionalni razvoj, profesionalne
kompetencije, ivotopis i samoprezentiranje
Asertivnost podrazumijeva zauzimanje za svoje stavove bez ugroavanja drugih.
17
DOMENA B 1. CIKLUS: JA I DRUGI

ODGOJNO-OBRAZOVNA
ZNANJE
VJETINE
STAVOVI

OEKIVANJA
Opisuje potrebe i osjeaje

drugih.
Prepoznaje potrebe i
osjeaje drugih.
Vano je razumjeti tue

potrebe i osjeaje.
OEKIVANJA
B 1.1.
Prepoznaje i uvaava
potrebe i osjeaje
drugih.
kolskih aktivnosti.
Igre uloga, zauzimanje razliitih perspektiva kako bi se prepoznale
tue emocije, radionice na satovima razrednika.
Primjena ekspresivnih tehnika.
B 1.2.
1.2.
Razvija komunikacijske
kompetencije.
Jednostavnim rijeima
opisuje aktivno sluanje,
davanje i primanje
povratnih informacija.
Nabraja pravila
uvaavajue
komunikacije.
Aktivno slua, daje i

prima povratne
informacije i komunicira
u skladu s
komunikacijskim
pravilima.
Vano je uiti
komunikacijska pravila.

kolskih aktivnosti.
Organizirati komunikacijske radionice za djecu u suradnji sa
strunim suradnicima koristei se potencijalima zajednice.
Uenje prema modelu - osobnim primjerom uitelja i primjerima
drugih u socijalnom okruenju.
B 1.3.
1.3.
Razvija strategije
rjeavanja sukoba.
Prepoznaje situacije koje

dovode do sukoba, uvia
da razliite potrebe i
osjeaji mogu potaknuti
sukob.
Nabraja jednostavne
strategije rjeavanja
sukoba.
Rjeava sukobe
nauenim strategijama.
Trai pomo odraslog ako
nije sam sposoban rijeiti
sukob.
Vane su vlastite potrebe i

osjeaji kao i potrebe i
osjeaji drugih.

kolskih aktivnosti, meupredmetnih tema Zdravlje, Odrivi
razvoj i Graanski odgoj.
Uenje prema modelu-osobnim primjerom uitelja i primjerima
Preventivni projekti koje organiziraju ili razvijaju, provode i
evaluiraju struni suradnici.
Satovi razrednika-radionice u suradnji sa strunim suradnicima.
18

KLJUNI SADRAJI
prepoznavanje potreba i osjeaja drugih, aktivno sluanje, davanje i primanje povratnih informacija, prepoznavanje da razliite potrebe, osjeaji i situacije mogu potaknuti sukob.

ODGOJNO-OBRAZOVNA
ZNANJE
VJETINE
STAVOVI

OEKIVANJA
Objanjava osjeaje i
potrebe drugih.
Pokazuje razumijevanje
za potrebe drugih,
suosjea.
Vano je uvaiti tue

potrebe i osjeaje.

kolskih aktivnosti.
OEKIVANJA
B 2.1.
Opisuje i uvaava
potrebe i osjeaje
drugih.
Igre uloga, zauzimanje razliitih perspektiva kako bi se prepoznale

tue emocije, radionice na satovima razrednika u suradnji sa
strunim suradnicima. Primjena ekspresivnih tehnika.
B 2.2.
kompetencije.
Objanjava aktivno
sluanje, davanje i
primanje informacija.
Nabraja i objanjava
pravila uvaavajue
komunikacije.
Opisuje prijateljske
odnose.
Aktivno slua, daje i prima

informacije, pokazuje
vjetine dogovaranja,
pregovaranja i postizanja
kompromisa.
Razvija odnose
potovanja meu
vrnjacima i gradi
prijateljstva.
Vano je razvijati odnose

potovanja, postizati
dogovore.

kolskih aktivnosti, meupredmetnih tema Uiti kako uiti i
Odrivi razvoj.
Organizirati komunikacijske radionice za djecu na satu razrednika
u suradnji sa strunim suradnicima.
Ugraeno u cjelokupnu komunikaciju na razini kole, ukljuujui
uitelje, roditelje i sve djelatnike.
19
B 2.3.
Opisuje razliite naine

rjeavanja sukoba.
Razvija strategije
rjeavanja sukoba.
Primjenjuje razliite
strategije u rjeavanju
sukoba.
Vano je rijeiti problemske

situacije (sukobe) tako da
obje strane prihvate
rjeenje.

kolskih aktivnosti, meupredmetne teme Odrivi razvoj.
Ugraeno u cjelokupnu interakciju i kulturu kolske ustanove,
ukljuujui djecu i mlade osobe, roditelje i odgojno-obrazovne
djelatnike.
evaluiraju struni suradnici koristei se potencijalima zajednice.
Uitelj kao model ponaanja.
B 2.4.
Suradniki ui i radi u
timu.
Opisuje suradniko
uenje.
Opisuje vjetine
prezentacije.
Pomae drugima,
dogovara se, dijeli znanje i
postignua u ostvarivanju
zadatka.
Razvija vjetine
prezentacije.
Vaan je osobni doprinos i

pripadnost.

kolskih aktivnosti, meupredmetne teme Uiti kako uiti.
Svi mogu pridonijeti timu

na razliite naine.
Praktine aktivnosti.
Zajednikim radom na projektima u svim predmetima,radom u
paru i/ ili malim skupinama, zajednika natjecanja i smotre.
20

ODGOJNO-OBRAZOVNA
ZNANJE
VJETINE
STAVOVI

OEKIVANJA
Opisuje prava drugih i

osobne slobode.
Pokazuje razumijevanje
za osjeaje i potrebe
drugih, razvija empatiju.
Vano je prihvatiti druge i

njihove potrebe i osjeaje.
Uvrteno u meupredmetne teme Graanski odgoj, Uiti kako

uiti i Odrivi razvoj.
Vano je brinuti se o
svojim i tuim pravima.
Uklopljeno u kurikulum svih nastavnih predmeta i satova

razrednika u cijelom ciklusu te projektno kroz ciklus, uza sve
kolske aktivnosti.
OEKIVANJA
OEKIVANJA
B 3.1.
Obrazlae i uvaava
potrebe i osjeaje
drugih.
Povezuje vanost
prezentiranja svojih jakih
strana te vanost
zastupanja svojih i tuih
prava.
Zalae se za svoja i tua

prava bez ugroavanja
drugih.
Zastupanje prava drugih

stvara osjeaj zadovoljstva.
Uenje prema modelu-osobnim primjerom uitelja te primjerima

B 3.2.
kompetencije i
uvaavajue odnose s
drugima
Povezuje svoje i tue

stavove, izbore i
postupke s posljedicama.
Prilagoava i usklauje
svoje ponaanje s
pravilima u skupini.
Treba preuzeti odgovornost

za svoje postupke i izbore.
Uvrteno u kurikulum svih predmeta, svih kolskih aktivnosti te

meupredmetne teme Odrivi razvoj.
Satovi razrednika u suradnji sa strunom slubom.
Pokazuje vjetine
dogovaranja,
pregovaranja i postizanja
kompromisa.
Ugraeno u cjelokupnu komunikaciju na razini kole, ukljuujui

uitelje, roditelje i sve djelatnike.
Uenje prema modelu-osobnim primjerom uitelja te primjerima
Ekspresivne tehnike.
21
B 3.3.
Razvija strategije
rjeavanja sukoba.
Poznaje nenasilne
strategije rjeavanja
sukoba i prepoznaje
situacije koje mogu
dovesti do sukoba.
Primjenjuje nenasilne
strategije u rjeavanju
sukoba.
Sukobi se mogu rijeiti na

svima prihvatljiv nain, bez
nasilja.

kolskih aktivnosti, meupredmetne teme Odrivi razvoj.
evaluiraju struni suradnici koristei se resursima zajednice.
Asertivan /na je3.
Ugraeno u cjelokupnu interakciju i kulturu kolske ustanove,

ukljuujui sve sudionike: djecu i mlade osobe, roditelje i
odgojno-obrazovne djelatnike.
Ekspresivne tehnike.
B 3.4.
timu.
Objanjava vanost
suradnje.
Prepoznaje odlike
asertivnog ponaanja.
Objanjava dobrobit za
sve od sudjelovanja u
timskom radu.
Preuzima dodijeljenu
ulogu u timu, aktivno
pridonosi svojim
sudjelovanjem.
Suradnikim ponaanjem
potie se kohezija u
skupini, odnosno razredu.

kolskih aktivnosti, meupredmetnih tema Uiti kako uiti i
Zdravlje.
Projektno i zajednikim radom na projektima u svim predmetima.
Primjenjuje vjetine
prezentacije.
Zajednika natjecanja i smotre

Rad u paru i / ili malim skupinama.
KLJUNI SADRAJI
razumijevanje za osjeaje i potrebe drugih i prihvaanje bez osude, empatija, zalaganje za svoja i tua prava bez ugroavanja drugih, povezivanje stavova, izbora i postupaka s
posljedicama, suradnja i rad u timu, nenasilje u rjeavanju sukoba
22

ODGOJNO-OBRAZOVNA
ZNANJE
VJETINE
STAVOVI

OEKIVANJA
Objanjava utjecaj svojeg

i tueg ponaanja na ivot
pojedinca i zajednice.
Koristi se
samoprezentacijom,
samozastupanjem i
zastupa prava drugih.
Vano je ponaati se
odgovorno. Svojim
ponaanjem utjeemo na
druge kao i oni na nas.

kolskih aktivnosti, kurikuluma meupredmetne teme Odrivi
razvoj.
OEKIVANJA
OEKIVANJA
B 4.1.
Uvia posljedice svojih
i tuih stavova /
postupaka / izbora.

Primjenjuje tehnike
samokontrole.
Ugraeno u cjelokupnu interakciju i kulturu kolske ustanove

svih sudionika: djece i mladih osoba, roditelja i odgojnoobrazovnih djelatnika
B 4.2.
timu.
Objanjava i slui se
vjetinama korisnima za
timski rad.
Surauje, sudjeluje u
donoenju odluka,
razgovara, pregovara,
dogovara se i potuje
dogovore.
Suradnja je vana za
napredak meuljudskih
odnosa.

kolskih aktivnosti, meupredmetne teme Uiti kako uiti.
Projektno u svim predmetima.
Zajednika natjecanja i smotre.
Rad u paru i / ili malim skupinama.
B 4.3.
Preuzima odgovornost
za svoje ponaanje.
Objanjava vanost
nenasilja i kritikog
odnosa prema vlastitom
ponaanju.
Asertivan / na je3.
Upravlja svojim
ponaanjem.
Pojedinac je odgovoran za
svoje ponaanje. Ciljevi se
ostvaruju na nenasilan
nain.

kolskih aktivnosti, meupredmetne teme Zdravlje.
evaluiraju struni suradnici i suradnja sa zajednicom.
Asertivnost podrazumijeva zauzimanje za svoje stavove bez ugroavanja drugih.
23
Ugraeno u cjelokupnu interakciju i kulturu kolske ustanove

svih sudionika: djece i mladih osoba, roditelja i odgojnoobrazovnih djelatnika.
Uenje prema modelu osobnim primjerom uitelja i primjerima
KLJUNI SADRAJI
razvijanje uvida u posljedice svojih i tuih postupaka i izbora, suradnja i timski rad, nenasilno rjeavanje sukoba i razvijanje odgovornosti za vlastito ponaanje.

ODGOJNO-OBRAZOVNA
ZNANJE
VJETINE
STAVOVI

OEKIVANJA
Procjenjuje sinergijsku
povezanost svojeg
djelovanja na druge i
zajednicu.
Vrednuje vlastito
djelovanje u odnosu na
druge.
Pojedinac moe birati svoje

ponaanje.
Satovi razrednika u cijelom ciklusu i uvrteno u sve predmete,

aktivnosti i kulturu kole. Uklopljeno u meupredmetnu temu
Zdravlje.
OEKIVANJA
B 5.1.
Uvia posljedice svojih
i tuih stavova /
postupaka / izbora.
Uenje prema modelu osobnim primjerom uitelja i primjerima

B 5.2.
timu.
Poznaje vrste timova i

timskih uloga.
Surauje, organizira,
izvrava svoj zadatak,
postavlja hipoteze, razvija
svoju ulogu u timu,
donosi odluke.
Rad u timu rezultatu daje

novu kvalitetu.

kolskih aktivnosti, meupredmetne teme Poduzetnitvo.
Praktine aktivnosti, projektno, natjecanja i smotre, rad u paru i /
ili malim skupinama.
24
B 5.3.
Formulira pojam
odgovornosti.
Preuzima odgovornost
za svoje ponaanje.
Bira svoja ponaanja i za

to snosi posljedice.
Pojedinac bira svoje

ponaanje i odgovoran je za
njega.

kolskih aktivnosti.
Upravlja svojim
ponaanjem.

evaluiraju struni suradnici uz koritenje resursa zajednice.
Samostalno donosi
odluke.
Ugraeno u cjelokupnu interakciju i kulturu kolske ustanove svih

sudionika: djece i mladih osoba, roditelja i odgojno-obrazovnih
djelatnika.
Uenje prema modelu - osobnim primjerom uitelja i primjerima
KLJUNI SADRAJI
osobno djelovanje povezano s drugima i zajednicom, rad u timu kao dodana vrijednost, povezanost izbora vlastitog ponaanja i preuzimanja odgovornosti
DOMENA C 1. CIKLUS: JA I DRUTVO

ODGOJNO-OBRAZOVNA
ZNANJE
VJETINE
STAVOVI

OEKIVANJA
Nabraja potencijalne
opasnosti u kui, skupini,
koli i zajednici. Imenuje
osobe od povjerenja od
kojih treba traiti pomo
ako se osjea nesigurno.
Nabraja postupke za
sluaj opasnosti.
Bira sigurna mjesta za

igru.
Vano je paziti na vlastitu

sigurnost i sigurnost drugih.
Satovi razrednika: pedagoke radionice s temama koje situacije u

obitelji, skupini i drutvu mogu biti potencijalna ili stvarna
opasnost za pojedinca; itanje pria, izrada plakata i postera.
OEKIVANJA
C 1.1.
Prepoznaje potencijalno
ugroavajue situacije i
navodi to treba initi u
sluaju opasnosti.
Samostalno se i sigurno
kree u prometu i okolini.
Ugraditi u sve predmetne kurikulume.

Povezati s meupredmetnom temom Zdravlje.
Izvanuionika nastava.
Suraivati s roditeljima radi podizanja roditeljskih kompetencija i
25
usvajanja specifinih znanja o podruju razvoja djece.

Suraivati sa kolskom lijenicom i strunim suradnicima.
C 1.2.
Opisuje kako drutvene
norme i pravila
reguliraju ponaanje i
meusobne odnose.
Opisuje zato su vana

pravila ponaanja u
odnosu na drugu djecu i
odrasle. Navodi posljedice
ako se on ili druga djeca
ne pridravaju pravila
dogovorenih u obitelji i
koli.
Ponaa se u skladu s
pravilima skupine.
Prepoznaje pravedno i
poteno ponaanje.
Dogovorena pravila u
skupini postoje kako bi se
djeca bolje slagala i
uspjenije rjeavala
probleme.
Satovi razrednika: pedagoke radionice na kojima uenici uz igru i

razgovor utvruju koja su ponaanja u skupini i drutvu poeljna,
ue koje su posljedice poeljnog, a koje nepoeljnog ponaanja,
dogovaraju pravila ponaanja u svom razredu, koli ili zajednici,
ue bonton, itaju prie, izrauju plakate i postere.
Uvrstiti u sve predmetne kurikulume, uklopljeno u kurikulum
meupredmetne teme Graanski odgoj i obrazovanje.
Suraivati s roditeljima radi upoznavanja kunog reda kole te
usklaivanja postupanja u razliitim drutvenim situacijama.
C 1.3.
Pridonosi skupini.
Opisuje aktivnosti kojima

moe pomoi u obitelji i
razredu.
Opisuje situacije u kojima
treba pomagati drugima.
Aktivno sudjeluje u
aktivnostima skupine.
Pomae uenicima u
razredu razliitim
aktivnostima.
Pripadanje skupini stvara

osjeaj zadovoljstva.
Satovi razrednika: pedagoke radionice s temama koje potiu

povezanost u skupini, suradnju, bliskost, na koje naine moe
pridonositi u kui, koli i zajednici; razgovori, rasprave, itanje
pria, izrada plakata i postera, zajedniko ureivanje uionice.
Uvrstiti u sve predmetne kurikulume; uklopljeno u kurikulum
meupredmetne teme Odrivi razvoj i Graanski odgoj i
obrazovanje.
Izvanuionika nastava: uenike ukljuiti u drutvena dogaanja
suradnjom s lokalnom zajednicom.
Izvannastavne aktivnosti.
Projektna nastava.
Suraivati s roditeljima radi zajednikih aktivnosti.
26
C 1.4.
Razvija kulturni
identitet zajednitvom i
pripadnou skupini.
Opisuje obiaje i nain

ivota u svojoj uoj
zajednici.
Ukljuuje se u razliite
slobodne aktivnosti i drui
s djecom.
Pripadanje skupini vano je

svakom pojedincu.
Satovi razrednika: pedagoke radionice s temama koje potiu

predstavljanje sebe i upoznavanje drugih, razliitih obiteljskih
vrijednosti i proslave blagdana; razgovori, rasprave, itanje pria,
izrada plakata i postera.
Uvrstiti u sve predmetne kurikulume.
Povezati s meupredmetnom temom.
Graanski odgoj i obrazovanje i Odrivi razvoj.
Projektna nastava.
Suraivati s roditeljima radi zajednikih aktivnosti. Razvoj
pozitivnog osobnog i kulturnog identiteta uenika zajednika je
odgovornost obitelji, kole i drutva.
Koritenje resursima zajednice.
KLJUNI SADRAJI
sigurnost u razredu, osobe od povjerenja, pravila u skupini, prava i obveze, povezanost u skupini, zajednitvo, obiteljske vrijednosti, blagdani i obljetnice
27

ODGOJNO-OBRAZOVNA
ZNANJE
VJETINE
STAVOVI

OEKIVANJA
Opisuje situacije koje ga

ugroavaju i ponaanja
koja ne treba trpjeti.
Izbjegava situacije koje ga

mogu ugroziti.
U redu je traiti pomo kad

je potrebno.
Satovi razrednika: pedagoke radionice o situacijama u obitelji,
OEKIVANJA
C 2.1.
Razlikuje sigurne od
nesigurnih situacija u
zajednici i opisuje kako
postupiti u rizinim
situacijama.
Prepoznaje nunost
obraanja pouzdanoj
odrasloj osobi ako se
osjea ugroeno.
skupini i drutvu koje su potencijalna ili stvarna opasnost za

pojedinca, razgovaraju o rizinim imbenicima u kolskom i
Trai pomo kad je u

opasnosti.
izvankolskom okruenju te nainima podizanja razine sigurnosti;

izrauju plakate i postere, sandui povjerenja.
Povezati s meupredmetnom temom Zdravlje.
Suraivati s roditeljima radi sigurnosti uenika.
Suraivati s vanjskim strunim slubama na lokalnoj razini.
C 2.2.
Prihvaa i obrazlae
vanost drutvenih
normi i pravila.
Opisuje kako lanovi

skupine ili zajednice mogu
utjecati jedni na druge
pozitivno i negativno.
Uvia nunost pravila i
normi u razliitim
aktivnostima skupine i
socijalnim situacijama
(sportskim, glazbenim,
dramskim itd.), razlikuje
primjereno od
neprimjerenog ponaanja.
Prilagoava se pravilima
skupine radi uspjene
suradnje s drugim
lanovima.
Svi uenici imaju jednaka

prava i trebaju se potovati.
Satovi razrednika: pedagoke radionice o kunom redu kole,

bontonu, kvalitetnom provoenju slobodnog vremena; vjebaju
kako izraziti miljenje, ispriati se i ispraviti pogreke, analiziraju
razredne i drutvene vrijednosti, izrauju plakate i postere.
Povezati s meupredmetnim temama Graanski odgoj i
obrazovanje i Zdravlje.
Suraivati s roditeljima radi upoznavanja kunog reda kole te
28
usklaivanja postupanja u razliitim drutvenim situacijama.

Roditelje upoznati s djelovanjem Vijea roditelja.
C 2.3.
Pridonosi razredu i
koli.
Objanjava vlastitu ulogu

u aktivnostima kojima se
pridonosi razredu i koli.
Sudjeluje u zajednikom
radu i planira aktivnosti u
skupini.
Zakljuuje da je dio
zajednice i da nekim
lanovima treba pomagati.
Osjeaj pripadnosti te
doprinos razredu i koli
vani su za svakog
pojedinca.
Satovi razrednika: pedagoke radionice s temema koje potiu

povezanost u skupini, meurazrednu suradnju, pripadnost koli,
razumijevanje razliitosti, zajedniku brigu o unapreenju
razrednog uspjeha; razgovori, rasprave, izrada plakata i postera.
Vano je brinuti se za druge.

Uklopljeno u kurikulum meupredmetne teme Odrivi razvoj.
Organizirati aktivnosti u koli kojima uenici mogu ispunjavati
zajedniki cilj ili u kojima se pokazuje briga za druge.
Projektna nastava.
Suraivati s roditeljima radi zajednikih aktivnosti.
C 2.4.
Razvija kulturni i
nacionalni identitet
zajednitvom i
pripadnou skupini.
Prepoznaje tradicionalne
obiaje koji povezuju
lanove skupine i
zajednice.
Navodi da postoje razliiti
obiaji i tradicije u drugim
zajednicama.
Uspostavlja bliske odnose

i gradi prijateljstva s
djecom iz kole i
zajednice.
Vano je potovati tradiciju

svoje obitelji i zajednice.
Satovi razrednika: pedagoke radionice s temema koje potiu

predstavljanje sebe i upoznavanje drugih, vrijednosti prijateljstva,
razliitih obiteljskih vrijednosti i proslave blagdana; razgovori,
rasprave, izrada plakata i postera, proslave blagdana.
Povezati s meupredmetnim temama.
29
Projektna nastava.
Suraivati s roditeljima radi zajednikih aktivnosti. Razvoj
pozitivnog osobnog i kulturnog identiteta uenika zajednika je
odgovornost obitelji, kole i drutva.
Koritenje resursima zajednice.
KLJUNI SADRAJI
sigurnost u zajednici, pomaganje i odgovornost odraslih, oblici nasilnikog ponaanja, solidarnost, prijateljstvo, doprinos koli i lokalnoj zajednici, blagdani i obljetnice

ODGOJNO-OBRAZOVNA
ZNANJE
VJETINE
STAVOVI

OEKIVANJA
Prepoznaje ugroavajue
drutvene situacije za
mlade.
Odluuje o vlastitom
sigurnom ponaanju.
Opasne i rizine
situacije u drutvu
treba izbjegavati.
Na satovima razrednika putem radionica obraivati teme vezane

za sigurnost djece i mladih u drutvu.
OEKIVANJA
C 3.1.
Razlikuje sigurne od rizinih
situacija i ima razvijene
osnovne strategije
samozatite.
Prepoznaje razliite vrste

zlostavljanja.
Odbija nagovor
vrnjaka na nepoeljno
ponaanje.
Nabraja supstancije koje

mogu prouzroiti ovisnost.
Odgovorno se slui
drutvenim mreama.
U redu je rei ne i
pritom se osjeati
dobro.
Uvjebavati reakcije na potencijalno opasne situacije. Ukljuivanje

roditelja radi upoznavanja s kunim redom kole te usklaenog
postupanja u razliitim drutvenim situacijama.
Povezati s meupredmetnim temama Zdravlje i Uporaba IKT.
Prepoznaje pritisak vrnjaka

i nagovaranje na drutveno
neprihvatljivo ponaanje.

evaluiraju struni suradnici te koritenje potencijalima zajednice.
Navodi to treba poduzeti u

sluaju opasnosti, pritiska
30
vrnjaka ili nasilja.

Nabraja opasnosti
internetske komunikacije s
neznancima i kako zatititi
privatnost.
C 3.2.
Prepoznaje vanost
odgovornosti pojedinca u
drutvu.
Objanjava interakciju i
utjecaj lanova zajednice i
drutva.
Odgovorno se ponaa u
zajednikim
aktivnostima.
Prihvaanje drutvenih
normi i pravila
omoguuje skladne
socijalne odnose.
Opisuje odgovornost za
svoje ponaanje kao lana
zajednice i drutva.
Na satovima razrednika putem pedagokih radionica u suradnji sa

strunim suradnicima.
Dogovarati s djecom i mladima pravila ponaanja u razredu i koli.
Debate o tome zato postoje drutvena pravila i norme te kako se
djeca i mladi odnose prema tome, kako mogu preuzeti
odgovornost za vlastite postupke.
Objanjava uinke
nesocijalnog ponaanja.

Povezati s meupredmetnim temama Graanski odgoj i
obrazovanje i Odrivi razvoj.
Suraivati s roditeljima.
C 3.3.
Aktivno sudjeluje i pridonosi
koli i lokalnoj zajednici.
Navodi ponaanja kojima

moe pridonijeti pozitivnim
promjenama u koli i
lokalnoj zajednici.
Objanjava vanost
pomaganja drugima
(solidarnosti).
Sudjeluje u timskim
aktivnostima.
Pomae lanovima
zajednice.
Aktivno sudjelovanje u
koli i zajednici potie
osobno zadovoljstvo.
Vano je biti aktivan
lan skupine i
zajednice.
Na satovima razrednika odravati pedagoke radionice s temama

koje potiu kohezivnost skupine.
U sklopu izvannastavnih aktivnosti djecu i mlade ukljuiti u
drutvena dogaanja suradnjom s lokalnom zajednicom i razliitim
organizacijama.
Ukljuiti djecu i mlade u projekte koji pridonose dobrobiti kole i
zajednice.
Organizirati akcije u koli u kojima se pokazuje briga za druge.
31

Suraivati s Vijeem uenika.
Povezati s meupredmetnim temama Odrivi razvoj i Graanski
odgoj i obrazovanje.
C 3.4.
Razvija nacionalni i kulturni
identitet.
Opisuje obiljeja svog

kulturnog i nacionalnog
identiteta.
Predstavlja sebe, kolu i

zajednicu kroz razliite
prezentacijske
aktivnosti.
Prihvaa svoj kulturni i

nacionalni identitet
uvaavajui svoje
podrijetlo, jezik, vjeru i
tradiciju.
Pedagoke radionice na satovima razrednika. Izvannastavne

aktivnosti u to raznovrsnijem obliku.
Posjeti kulturno-umjetnikim ustanovama.
Sudjelovanje u manifestacijama i sveanostima u koli i lokalnoj
zajednici.
Upoznavanje drugih kola i zajednica.
Zajedniko djelovanje roditelja i kole.
Sudjelovanjem u eTwining projektima putem IKT tehnologije
uenici mogu komunicirati s uenicima drugih zemalja te upoznati
njihovu kulturu, obiaje i nain ivota.
Sudjelovanje u aktivnostima projekta Erasmus+.
Uklopljeno u kurikulum meupredmetnih tema Uporaba IKT i
Odrivi razvoj.
KLJUNI SADRAJI
sadraji PP, suvremene ovisnosti, rizino ponaanje i strategije samozatite, razvijanje osobne odgovornosti, zatita od opasnosti IKT, zdravi odnosi u skupini, zajednici i drutvu,
volontiranje, slobodno vrijeme, stereotipi i predrasude, blagdani i obljetnice
32

ODGOJNO-OBRAZOVNA
ZNANJE
VJETINE
STAVOVI

OEKIVANJA
Prepoznaje drutvene
situacije koje mogu ugroziti
sigurnost pojedinca i njegov
integritet. Prepoznaje
razliite oblike nasilja u
mladenakim vezama.
Odupire se negativnim
pritiscima u drutvu.
Svi oblici nasilja su

neprihvatljivi.
Pedagoke radionice na satovima razrednika.
Primjenjuje strategije
samozatite kojima
izbjegava opasnost i
negativan drutveni
utjecaj.
Prema sadrajima
medija i drutvenih
mrea treba se
odnositi kritiki.
OEKIVANJA
C 4.1.
Prepoznaje i izbjegava rizine
situacije u drutvu i
primjenjuje strategije
samozatite.
Prepoznaje meuvrnjako
nasilje i njegove negativne
posljedice.
U redu je rei ne i
pritom se osjeati
dobro.
Razlikuje oblike ovisnosti i

njihove posljedice.
Vjebanje vjetina i strategija odbijanja nagovora vrnjaka na

neprihvatljivo ponaanje (igranje uloga, crtanje stripova.)
Putem izvannastavnih aktivnosti. Uvrstiti u druge nastavne
predmete.
Uklopljeno u kurikulum meupredmetne teme Zdravlje.
Suradnja s roditeljima radi educiranja i pruanja podrke zbog
brojnih izazova odrastanja adolescenata.
Razlikuje uinkovite od
neuinkovitih naina
samozatite.
Zna koje slube pruaju

pomo i zatitu.
Povezuje utjecaj medija i
drutvenih mrea na
donoenje odluka mladih.
C 4.2.
Upuuje na meuovisnost
lanova drutva i proces
drutvene odgovornosti.
Zakljuuje da drutvene
norme i pravila omoguuju
siguran drutveni ivot i
socijalni angaman.
Prepoznaje i analizira
vanost razliitih skupina te
Prilagoava ponaanje i
djelovanje ciljevima i
normama skupina koje
tee pozitivnim
drutvenim
vrijednostima.
Pojedinac preuzima
odgovornost za svoje
ponaanje i potuje
prava svih lanova
drutva.
Putem pedagokih radionica na satovima razrednika.

Razmjenjivanjem stavova i iskustava meu mladima o tome tko
utjee na njihovo ponaanje te kako mogu preuzeti odgovornost za
svoje postupke.
33
njihovu ulogu i odgovornost

u drutvu.
Putem izvannastavnih aktivnosti.

Uvrstiti u druge nastavne predmete.
Uklopljeno u kurikulum meupredmetne teme Odrivi razvoj.
C 4.3.
Prihvaa drutvenu
odgovornost i aktivno
pridonosi drutvu.
Prepoznaje kako aktivno

pridonositi drutvu.
Donosi odluke i
djelovanjem pridonosi
zajednici i drutvu.
Povezuje vlastitu drutvenu

odgovornost i doprinos
kvaliteti ivota.
Pozitivno djelovanje
u zajednici i drutvu
odgovornost je svih
lanova.
Solidarnost u drutvu
je nuna.
Argumentira vanost
dobrotvornog rada i
volontiranja.
Pojedinac je
odgovoran za
stvaranje i mijenjanje
kvalitete ivota.
Putem pedagokih radionica

Na satovima razrednika poticati kohezivnost skupine.
U sklopu izvanuionike nastave djecu i mlade ukljuiti u drutvena
dogaanja suradnjom s lokalnom zajednicom i raznim
organizacijama.
Ukljuiti uenike u projekte koji pridonose dobrobiti kole i
zajednice.
Poticati volonterstvo i dobrotvorni rad u zajednici.
Organizirati dobrotvorne akcije u koli.
Dobrotvorni rad i
volontiranje poeljni
su oblici drutvenog
djelovanja.
Putem svih nastavnih predmeta.

Uvrteno u kurikulum meupredmetnih tema Zdravlje i Odrivi
razvoj.
Partnerska suradnja roditelja i kole.
C 4.4.
Opisuje i prihvaa vlastiti
kulturni i nacionalni identitet
u odnosu na druge kulture.
Analizira drutvene utjecaje

koji oblikuju kulturni i
nacionalni identitet.
Prepoznaje svoje prednosti i
ogranienja vezane uz
pripadnost odreenoj
Promatra drutvene
vrijednosti i pojave iz
razliitih perspektiva.
Sve kulture imaju

svoje vrijednosti i
trebaju se
meusobno
potovati.
Putem pedagokih radionica na satu razrednika u suradnji sa

strunim suradnicima.
Izvannastavnim aktivnostima.
Posjetima kulturno-umjetnikim ustanovama.
Sudjelovanjem u manifestacijama i sveanostima u koli i lokalnoj
34
zajednici.
zajednici.
Prepoznaje ponaanje i
osjeaje koji su posljedica
stereotipa i predrasuda.
Razmjena mladih sudjelovanjem u aktivnostima Erasmus+.

Sudjelovanjem u eTwining projektima uenici putem IKT
tehnologije mogu komunicirati s uenicima drugih zemalja i
upoznati druge kulture, obiaje i nain ivota mladih.
Uklopljeno u kurikulum meupredmetnih tema Uporaba IKT,
Partnersko djelovanje roditelja i kole.
KLJUNI SADRAJI
suvremene ovisnosti i strategije samozatite, osobna i drutvena odgovornost u razvoju rizinih ponaanja, vrste nasilja, utjecaj medija i drutvenih mrea, interesne skupine i drutvo,
blagdani i obljetnice, kulturni identitet i multikulturalnost.

ODGOJNO-OBRAZOVNA
ZNANJE
VJETINE
STAVOVI

OEKIVANJA
Obrazlae kako
emocionalni, mentalni i
socijalni problemi mogu
ugroziti osobni integritet
i sigurnost.
titi osobni integritet i

sigurnost.
Osobna i drutvena
odgovornost
pridonose razvoju
drutva.
U sklopu pedagokih radionica na satovima razrednika.
U redu je rei ne i
pritom se osjeati
dobro.
U sklopu izvannastavnih aktivnosti. Uvrstiti u druge nastavne

predmete.
OEKIVANJA
C 5.1.
Sigurno se ponaa u drutvu i
suoava s ugroavajuim
situacijama koristei se
prilagoenim strategijama
samozatite.
Sigurno se slui
drutvenim mreama i
medijima i kritiki ih
ivi zdravim ivotom.
Vjebanje vjetina i strategija odbijanja nagovora vrnjaka na

neprihvatljivo ponaanje (igranje uloga, crtanje stripova.
Uklopljeno u kurikulum meupredmetne teme Zdravlje.
35
procjenjuje.
Suradnja s roditeljima radi educiranja i pruanja podrke zbog

brojnih izazova odrastanja adolescenata.
Primjenjuje strategije
samozatite.

Zna rei ne u svim

ugroavajuim
situacijama.
C 5.2.
Preuzima odgovornost za
pridravanje zakonskih propisa
te drutvenih pravila i normi.
Prepoznaje situacije na
lokalnoj i globalnoj razini
u kojima su ljudska prava
ugroena.
Ponaa se u skladu s
drutvenim normama i
zakonskim propisima.
Vano je uvati
pozitivne drutvene
vrijednosti i
dostojanstvo
pojedinca.
Poznaje drutvene
norme, pravila i zakonske
propise kao i posljedice
njihova nepridravanja.
Putem pedagokih radionica na satovima razrednika.

Razmjenjivanjem stavova i iskustava meu mladima o tome tko
utjee na njihovo ponaanje te kako mogu preuzeti odgovornost
za svoje postupke.
Izvannastavnim aktivnostima.
Prihvaa stvaranje i
provoenje zakona i
uvia posljedice njihova
krenja.
Uklopljeno u kurikulum meupredmetnih tema Graanski odgoj i

obrazovanje i Odrivi razvoj.
Obrazlae vanost i
utjecaj formalnih i
neformalnih normi u
razliitim skupinama te
se kritiki odnosi prema
njima.
C 5.3.
Ponaa se drutveno odgovorno.
Analizira dogaaje u
zajednici i drutvu i bira
priliku za ukljuivanje u
drutvene aktivnosti
vane za ivot mladih.
Aktivno sudjeluje i
pomae u razliitim
aktivnostima zajednice i
drutva.
Pojedinac uvelike
pridonosi razliitim
drutvenim procesima.
Putem pedagokih radionica na satovima razrednika poticati

kohezivnost skupine.
U sklopu izvanuionike nastave djecu i mlade ukljuiti u
drutvena dogaanja suradnjom s lokalnom zajednicom i raznim
organizacijama.
Volontiranje povezuje s
36
drutvenim ponaanjem
kojim pridonosi zajednici
te osobnom zadovoljstvu,
iskustvu, rastu i razvoju.
Ukljuiti uenike u projekte koji pridonose dobrobiti kole i

zajednice.
Poticati volonterstvo i dobrotvorni rad u zajednici.
Organizirati dobrotvorne akcije u koli.
U svim nastavnim predmetima; uklopljeno u kurikulum
meupredmetnih tema Graanski odgoj i obrazovanje i Odrivi
razvoj.
Partnerska suradnja roditelja i kole.
C 5.4.
Analizira vrijednosti svog
kulturnog nasljea u odnosu na
multikulturalni svijet.
Analizira i kritiki se
odnosi prema iskustvima
svoje i drugih kulturnih
zajednica.
ivi u skladu s
vrijednostima i kulturom
svoje zajednice
potujui kulturni
identitet drugih.
Kulturalne razlike
obogauju.
Odravanjem pedagokih radionica na satu razrednika u suradnji

sa strunim suradnicima.
Posjeti kulturno-umjetnikim ustanovama.
Sudjelovanja u manifestacijama i sveanostima u koli i lokalnoj
zajednici.
Razmjene mladih u sklopu aktivnosti Erasmus+.
Sudjelovanjem u eTwining projektima uenici putem IKT
tehnologije mogu komunicirati s uenicima drugih zemalja i
upoznati druge kulture, obiaje i nain ivota mladih.
Uvrstiti u druge nastavne predmete; uklopljeno u kurikulum
meupredmetnih tema Uporaba IKT i Odrivi razvoj.
Partnersko djelovanje roditelja i kole.
KLJUNI SADRAJI
rizine drutvene situacije i strategije samozatite, drutveni utjecaj na ovisnost, kritiki stav prema medijima i drutvenim mreama, osobna odgovornost za ponaanje u drutvu,
odgovornost za ouvanje drutvenih vrijednosti, formalne i neformalne norme u razliitim drutvenim skupinama, volontiranje, mladi kao resurs u drutvu, kulturni identitet i
multikulturalnost
37
E. UENJE I POUAVANJE MEUPREDMETNE

MEUPRE DMETNE TEME
Iskustva uenja
Ciljevi uenja u sklopu ove meupredmetne teme ostvaruju se na temelju ukupnog iskustva uenika u svim
obrazovnim ciklusima. Pouavanje osobnog i socijalnog razvoja prilagoeno je njihovim razvojnim
mogunostima i potrebama te usklaeno sa specifinostima okruenja. Na poetku svakog ciklusa uenicima
se objanjavaju odgojno-obrazovna oekivanja, ije se ostvarivanje sustavno prati.
Za stjecanje znanja, vjetina i stavova nunih za razumijevanje vlastitih emocionalnih stanja, razumijevanje
drugih, uspostavljanje i odravanje bliskih odnosa, postavljanje i ostvarivanje ciljeva, rjeavanje problema i
donoenje odluka vana je aktivna ukljuenost uenika. Oekivani ishodi ostvaruju se primjenom razliitih
metoda i oblika pouavanja: uenje istraivanjem, uenje uz igru, projektne aktivnosti, uenje prema modelu,
igranje uloga, ekspresivne metode, diskusije, debate, poticanje kritikog miljenja, rjeavanje problemskih
zadataka, suradniko uenje (rad u paru, malim skupinama uenika ili timski rad). Potie se uporaba
multimedijskih sadraja, radioniki pristup i izraavanje osobnih doivljaja.
Osobni i socijalni razvoj uenika potie se i meugeneracijskom suradnjom, volontiranjem te vrnjakom
pomoi.
Uloga uitelja i nastavnika

Uitelj objanjava vanost osobnih i socijalnih vjetina povezujui ih sa svakodnevnim iskustvom uenika te
daje primjer svojim ponaanjem. Vjetine se uvjebavaju te potie njihova svakodnevna primjena. Uenici
opisuju svoje doivljaje, ponaanje, osjeaje i posljedice te navode to bi, bude li potrebno, uinili drugaije.
Uitelj promovira vrijednosti solidarnosti i suradnje, iskazivanje svoga miljenja na nain da se ne ugroavaju i
ne obezvrjeuju drugi. Potie slobodno izraavanje stavova i uvjerenja u sigurnom ozraju, uz podrku,
razumijevanje i prihvaanje uenika. Daje to vie konkretnih i specifinih informacija o njihovu ponaanju i
napredovanju. Povratne informacije su motivirajue, usmjerene na ponaanje, a ne na osobu. Ukljuuje
afirmaciju jakih strana uenika i prepoznaje mogua podruja za napredovanje. Uitelji surauju s pomou
metodikih i sadrajnih priprema.
Vanu ulogu u poticanju i razvijanju osobnih i socijalnih kompetencija uenika imaju struni suradnici
(psiholozi, pedagozi, socijalni pedagozi, logopedi, edukacijski-rehabilitatori, knjiniari). Svojim strunim
znanjem podrka su uenicima u osobnom i socijalnom razvoju. Struni suradnici nositelji su aktivnosti
vezanih uz planiranje i provoenje ove meupredmetne teme u suradnji s ravnateljem i uiteljima. Partnerstvo
kole, roditelja i zajednice uvjet je za osobni i drutveni razvoj pojedinca.
Materijali i izvori
kola i uitelji osiguravaju optimalne uvjete i dostupne materijale za uenje, koje uenici odabiru u skladu sa
svojim interesima. Sadraji uenja i pouavanja povezuju se sa stvarnim ivotom. Koriste se konkretnim
situacijama iz razreda, kole i ivota uenika titei pritom njihovu privatnost i osobnost.
Uitelj osigurava uvjete za postizanje uspjeha u skladu s razvojnim mogunostima i sposobnostima uenika,
izbjegava usporedbu s drugima, povezuje uspjeh s uloenim naporom u izvoenju zadatka te prati i vrednuje
njihov osobni napredak. U skladu s razvojnom dobi i mogunostima uenika potie preuzimanje odgovornosti
za vlastito ponaanje i uspjeh.
Okruenje
Uenici aktivno sudjeluju u svim oblicima ivota i rada u koli te se potiu na aktivniju ulogu u oblikovanju
prostora u kojemu ue i rade. kolski prostor omoguuje funkcionalne promjene rasporeda sjedenja, to
uenicima prua priliku za bolje povezivanje i upoznavanje. Prostor kole rabi se i za prezentiranje radova
uenika.
38
Osobni i socijalni razvoj potie se u okruenju pozitivnih odnosa s uiteljem, podravajue atmosfere u kojoj
uenici mogu slobodno istraivati, doivljavati nova iskustva, katkad i pogrijeiti bez straha od negativnih
reakcija uitelja. Promovira se stav prema kojemu je pogreka mogua te je prilika za uenje.
Pozitivna socijalna klima u razredu i koli te otvorena komunikacija zasnovana na partnerstvu, potovanju,
toleranciji i empatiji, ukljuivanju u rad s drugima i u rad za druge svih uenika i djelatnika kole potie
uinkovito i trajno usvajanje oekivanih ishoda.
U procesu istraivanja i razvoja osobnog identiteta uenicima se pomae razumjeti imbenike koji utjeu na
njegovo formiranje, potie se prihvaanje razliitosti i tolerancija razliitih identiteta.
kola nudi irok izbor izvannastavnih aktivnosti, to omoguuje ostvarivanje razliitih interesa prilagoenih
potrebama uenika. Omoguuje im se razgovor s osobama koje su uspjeno izgradile svoj identitet i koje slue
kao pozitivni modeli.
Osjeaj povezanosti i pripadnosti razredu i koli, kao i osjeaj pripadnosti obitelji, vaan je zatitni imbenik
razvoja povezan s pozitivnim ishodima. Uenici o kojima se brine u kolskom okruenju usmjereniji su uenju,
motivirani su i postiu bolji uspjeh.
Uz kolu i obitelj, u ostvarivanje ciljeva ove meupredmetne teme ukljuuje se zajednica. kola angaira
razliite strunjake i predstavnike zajednice, osigurava uvjete za povezivanje s drugim kolama i ustanovama u
svome ili drugim gradovima u Hrvatskoj, europskoj zajednici zemalja pa i ire.
Odreeno vrijeme
Odgojno-obrazovna oekivanja meupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj ostvaruju se u svim
predmetnim kurikulumima i kurikulumima meupredmetnih tema, u svim odgojno-obrazovnim ciklusima.
Uklopljeni su u redovitu nastavu i sadraje predmetnih kurikuluma, satove razrednika ili se ostvaruju kao
zasebni projekti. Ostvarivanje ishoda omoguuju educirani uitelji i struni suradnici. U sklopu kurikuluma
umjetnikog podruja omoguuje se izraavanje vlastitih emocija. Kurikulum jezino-komunikacijskoga
podruja omoguuje razumijevanje uloge jezika u socijalnoj interakciji, razvoj rjenika za izraavanje emocija,
opis osobnih stanja i jasnu komunikaciju. U sklopu kurikuluma drutveno-humanistikoga podruja
omoguuje se upoznavanje sa sadrajima koji su temelj za uenikov odgovoran odnos prema sebi, prema
drugima i svemu to ga okruuje. U sklopu kurikuluma tjelesno-zdravstvenoga podruja razvija se suradniko
ponaanje i timsko djelovanje, oblikovanje odgovornog odnosa prema sebi, drugima i okruenju, pravilna
komunikacija te sposobnost emocionalne samoregulacije. U predmetnim kurikulumima obrauju se teme koje
se odnose na razvoj slike o sebi, uenja o emocijama, uinkovitog rjeavanja sukoba, spreavanje razvoja
stereotipa i predrasuda.
Grupiranje djece i mladih

Teme osobnog i socijalnog razvoja realiziraju se sa svim uenicima iz istog razreda ili povezivanjem uenika iz
vie razrednih odjela / kola. Neke teme namijenjene su manjim skupinama uenika (daroviti uenici, uenici
niskog samopotovanja, uenici s tekoama u uenju, ranjive skupine uenika). U realizaciji ishoda potie se i
vrnjaka pomo, suradnja uenika razliite dobi koja je obostrano korisna. U meusobnoj komunikaciji
uvjebavaju i razvijaju socijalne i komunikacijske vjetine: mlai uz pomo starijih lake svladavaju gradivo, to
pridonosi realnom osjeaju efikasnosti, dok stariji jaaju samopouzdanje i samopotovanje pomaui i
prenosei svoje znanje i iskustvo. Prema potrebi s uenicima se radi individualno. Osim strunim suradnicima
to je omogueno i uiteljima, koji u svojoj satnici imaju predvieno vrijeme za individualni rad s uenicima.
U ovoj meupredmetnoj temi osobito je vano imati na umu sloenost uiteljeve uloge: uitelj osigurava
uvjete za uenje i pouava, ali i razumije, pomae i usmjerava uenike. Poticanje osobnog i socijalnog razvoja
mogue je ako su uenici razvili povjerenje prema uiteljima koji su profesionalni i autentini te imaju realnu
sliku o sebi. Uenici uspjenije razvijaju pozitivne odnose s drugima ako je uitelj model odgovarajuih
ponaanja, daje jasna pravila i oekivanja u radu.
Kontinuirani rad na osobnom i socijalnom razvoju odgojno-obrazovnih djelatnika i podrka u suoavanju s
izazovima uiteljskog poziva povezuju se s veim zadovoljstvom poslom i boljom podrkom osobnom i
socijalnom razvoju djece i mladih.
39
F. VREDNOVANJE U MEUPREDMETNOJ
ME UPREDMETNOJ TEMI
Osnovna svrha vrednovanja jest praenje napredovanja uenika, poticanje dubinskog i trajnog uenja te
primjena znanja u novim situacijama.
Procjenjivanje osobnog i socijalnog razvoja sastavni je dio procesa uenja i pouavanja.
Uenicima i roditeljima prua kontinuirane, pravodobne i kvalitetne informacije o napredovanju uenika,
uiteljima daje refleksiju o kvaliteti njihove prakse, a kolama podatke za planiranje kurikuluma.
to se vrednuje?
U sklopu kurikuluma osobnog i socijalnog razvoja za svih pet ciklusa odgojno-obrazovna oekivanja odreena
su putem triju domena. Kontinuirano se prati uenikova razina usvojenosti znanja, vjetina i stavova na osnovi
odreenih oekivanja. Jasni kriteriji, odnosno konkretni ishodi uenja omoguuju procjenu uspjenosti
uenika u postizanju (ostvarivanju) odgojno-obrazovnih oekivanja u procesu vanjskog vrednovanja.
Napredovanje uenika prati se u sklopu svih nastavnih predmeta, sata razrednika i izvannastavnih aktivnosti.
Procjenjuje se napredak svakog uenika posebno.
Koji se pristupi i metode vrednovanja rabe i kada?

U procesu praenja uenja u meupredmetnoj temi Osobni i socijalni razvoj rabe se razliiti pristupi i metode
prilagoeni oekivanjima i kontekstu u kojem se ui.
Procjena razine postignua uenika ostvaruje se integracijom razliitih izvora podataka. Kontinuirano praenje
uenika uvjet je za vrednovanje napredovanja.
Pristupi i metode praenja:
1. Procjene uitelja, nastavnika i strunih suradnika
Na poetku svakog ciklusa uenicima se objanjavaju odgojno-obrazovna oekivanja. Procjenjivanje razine
postignua je opisno, a ne brojano i ukljuuje postignutu razinu oekivanja.
Osobni i socijalni razvoj uenika prati se s pomou mapa osobnog razvoja u kojima se pohranjuju radovi
uenika, informacije o sudjelovanju u nastavnim i izvannastavnim aktivnostima za svaki ciklus te biljeke
uitelja i strunih suradnika o ueniku. Uitelji i struni suradnici prate napredak uenika s pomou ek-lista
pripremljenih prema oekivanjima, a prema potrebi primjenjuju se i drugi naini praenja i procjene.
2. Procjene uenika
Ukljuuju samoprocjenu uenika i povratnu informaciju vrnjaka, to uenicima pomae u razumijevanju
sebe, drugih i odnosa s njima.
Kako izvjetavati o ostvarenju odgojnoodgojno- obrazovnih oekivanja u meupredmetnoj temi?

Tijekom svakog ciklusa uenici i roditelji dobivaju usmene informacije o postizanju ishoda s ciljem
unapreivanja uenja i napredovanja. Povratne informacije su konstruktivne, jasne, usmjerene na ponaanje,
ohrabrujue i poticajne za uenike i roditelje te usmjeravaju uenike prema postizanju to boljeg uspjeha.
Izvjetaje o ostvarivanju odgojno-obrazovnih oekivanja uenika daju uitelji i struni suradnici koji rade s
uenicima. Sve prikupljene podatke razredni uitelj / razrednik objedinjuje u izvjetaj koji se daje uenicima i
roditeljima na kraju svakog ciklusa. Izvjetavanje se provodi davanjem opisne procjene pisanim putem.
40

Osobni I Socijalni Razvoj

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Osobni I Socijalni Razvoj

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

nacionalni

lanice strune radne skupine izabrane po javnom pozivu

podruja kurikuluma i kurikulumi meupredmetnih tema

Predmetni kurikulumi i Kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u redovnom

Okvir za poticanje iskustava uenja i vrednovanje

Okvir za vrednovanje procesa i ishoda uenja u

Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava uenja te

okvir nacionalnog kurikuluma

Slika b. Odgojnoobrazovni ciklusi u

NACIONALNI KURIKULUM MEUPREDMETNE TEME OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ

A. OPIS MEUPREDMETNE TEME

B. ODGOJNOODGOJNO -OBRAZOVNI CILJEVI UENJA

sliku o sebi, samopotovanje i samopouzdanje, prepoznavanje, prihvaanje i upravljanje svojim

NACIONALNI KURIKULUM MEUPREDMETNE TEME OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ

Slika 1. Odnos domena u meupredmetnoj temi Osobni i socijalni razvoj

NACIONALNI KURIKULUM MEUPREDMETNE TEME OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ

Opisivanje i prihvaanje sebe i svojih osobina - tko sam

Razumijevanje meuovisnosti pojedinca i drutva te naina kako uspjeno pridonositi zajednici

NACIONALNI KURIKULUM MEUPREDMETNE TEME OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ

Slika 2. Grafiki prikaz domena u meupredmetnoj temi Osobni i socijalni razvoj

NACIONALNI KURIKULUM MEUPREDMETNE TEME OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ

D. ODGOJNOODGOJNO -OBRAZOVNA OEKIVANJA PO ODGOJNOODGOJNO -OBRAZOVNIM CIKLUSIMA I DOMENAMA

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE OEKIVANJA

Opisuje svoje tjelesne i

Uvrteno u kurikulum svih predmeta, satova razrednika,

Individualna podrka uitelja ueniku.

Svatko ima pravo na

Uvrteno u kurikulum svih predmeta, satova razrednika, svih

Prepoznaje uzroke svojih

Koristiti se radionicama, igranjem uloga, ekspresivnim tehnikama1,

Koristiti se prikladnim tekstovima i slikovnicama, predstavama,

Koristiti se radionicama, igranjem uloga, ekspresivnim tehnikama1,

NACIONALNI KURIKULUM MEUPREDMETNE TEME OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ

Uitelj kao model ponaanja i podrka uenicima.

Opisuje svoje elje i

Slobodno izraava elje i

Vano je izraziti vlastite

Uvrteno u kurikulum svih predmeta, satova razrednika i svih

Opisuje svoje kolske

Radne navike vane su za

Uvrteno ukurikulum svih predmeta, meupredmetnih tema Uiti

Razvija radne navike.

U igri preuzima uloge

Sva su zanimanja vana i

Pozivati roditelje razliitih zanimanja, organizirati posjete

NACIONALNI KURIKULUM MEUPREDMETNE TEME OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE OEKIVANJA

Opisuje svoje pozitivne i

Uvrteno u kurikulum svih predmeta, meupredmetnih tema

Koristiti se radionicama, igranjem uloga, raspravama, igrom kao

Koristi se znanjem o sebi

Opisuje sebe kao lana

Doprinos svakog lana

Uitelj kao model ponaanja i podrka uenicima.

U veini situacija mogue

Uvrteno u kurikulum svih predmeta, satova razrednika,

Koristiti se radionicama, igranjem uloga, raspravom, ekspresivnim

Uitelj kao model ponaanja i podrka uenicima.

Uvia da ljudi razliito

Individualna podrka uitelja ueniku.

Struni suradnici provode procjenu emocionalne zrelosti, slike o

NACIONALNI KURIKULUM MEUPREDMETNE TEME OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ

Opisuje svoje interese i