ODGOVORI NA PITANJA IZ DIDAKTIKE

PRIPREMA ZA ISPIT

1. Od koje rijei dolazi naziv didaktika?

Naziv didaktika dolazi od grke rijei didaskein ili to znai pouavati.
2. Koji su filozofi dali najvei doprinos didaktici kao znanosti?
Najvei doprinos diddaktici kao znanosti dali su filozofi J.A. Komensky i M.Ratke.
3. Kada didaktika postaje samostalna znanstvena disciplina i kako je definirana?
Didaktika postaje samostalna disciplina u 19. st., a definirana je kao grana pedagogije koja
prouava zakonitosti obrazovanja linosti bez obzira gdje se i u kojim uvjetima vri
obrazovanje.
4. to je znanje, a to obrazovanje?
Znanje je sustav i pregled injenica koje je ovjek usvojio i trajno zadrao u svojoj svijesti, a
obrazovanje je proces razvoja znanja, sposobnosti i stavova potrebnih za rad u ljudskoj
zajednici.
5. to su injenice i ime je obuhvaeno znanje?
injenice su djelovi objektivne stvarnosti koje ovjek spoznaje perceptivnim putem ( miris,
okus, dodir isl..). Znanje takoer obuhvaa: zakljuivanje, postavku hipoteza, generalizaciju
i sl.
6. Koje su vrste znanja, a koje vrste sposobnosti?
Vrste znanja su: znanje prisjeanja, prepoznavanja, znanje reprodukcije, operantno te
kreativno ili stvaralako znanje. Vrste sposobnosti su: manualne, senzorne, izraajne i
intelektualne.
7. O emu ovisi razvoj sposobnosti?
Razvoj sposobnosti ovisi o: fiziolokoj spremnosti, okolinskim imbenicima, znanju,
obrazovanju, samorazvoju i sl.
8. Koji su glavni zadaci nastave prema ustroju didaktike?
Glavni zadaci nastave preme ustroju didaktike su: materijalni, funkcionalni i odgojni zadatak.
9. to ini didaktiki trokut, a to etverokut?
Didaktiki trokut ine: nastavnik, uenik i nastavna sadraji dok u etverokut jo spada i
nastavna tehnika.
10. Koja su tri osnovna zadatka nastave?
1

To su: materijalni, funkcionalni i odgojni zadatak.

11. to je didaktiki materijalizam?
Didaktiki materijalizam je uenje koje smatra kako je samo materijalna strana obrazovanja
( prikupljanje znanja) vana za ivot uenika.
12. to je didaktiki funkcionalizam?
Uenje koje smatra kako je samo funkcionalna strana obrazovanja ( razvoj sposobnosti) vana
za ivot uenika.
13. Nabrojati neke vrste nastave?
Neke vrste nastave su: dopunska, dodatna, izborna, televizijska, dopisna i sl.
14. Koja je osnovna razlika izmeu dopunske i dodatne nastave?
Dopunska nastava provodi se na kraju 1 kolskog dana za uenike koji loije savladavaju
odreeno gradivo, a dodatna nastava na kraju kolske godine za uenike koji nisu zadovoljili
znanje predmeta te se u ovisnosti o njihovoj aktivnosti na dodatnoj nastavi odluuje i o
prolaznosti predmeta.
15. to je izvorna stvarnost i kakav odnos prema stvarnosti moe biti?
Izvorna stvarnost je domena za razvoj sposobnosti i izvor stjecanja znanja. Moe biti aktivna i
pasivna.
16. to su nastavna sredstva i navedite njihovu podjelu?
Nastavna sredstva su didaktiki oblikovana izvorna stvarnost, a dijele se na: vizualna nastavna
sredstva, auditivna nastavna sredstva, audio-vizualna nastavna sredstva te tekstalna i tehnika
sredstva.
17. Objasnite na primjeru audio-vizualna nastavna sredstva!
Primjeri su zvuni filmovi i televizijske emisije.
18. to su tehnika pomagala i navedite primjer?
Tehnika pomagala jesu orua za svakodnevni nastavni rad. Primjeri su ureaji za
prezentaciju, projektori i sl.
19. Navedite primjere tehnikih ureaja, koja je njihova vanost?
Primjeri tehnikih ureaja su ureaji za vodu, struju, plin i sl. Njihova je uloga olakavanje i
ekonominost svakodnevnog rada.
20. Kakva je vanost nastavne tehnologije u procesu obrazovanja?
Iznimna je vanost nastavne tehnologije u obrazovnom procesu jer ga ini jednostavnijim,
brim i uinkovitijim. Obrazovanje je industrijalizirano, a nastavnik postaje organizatorom
nastavne tehnologije.
2

21. Koji je krajnji cilj nastavnog procesa?

Krajnji cilj nastavnog procesa je znanje i obrazovanje.
22. Kroz koje radne etape treba da proe nastavni rad da bi se ostvarilo obrazovanje uenika?
Kako bi se ostvarilo obrazovanje uenika nastavni proces treba proi kroz organizacijske,
spoznajne, metodike i psiholoke etape.
23. Navesti etape nastavnog procesa u povijesti didaktike?
Neki primjeri etapa nastavnog procesa kroz povijest su:
Herbart - jasnoa, asocijacija, sistem, metoda
Lay - podraaj, doivljaj, izraaj i sl.
24. Navesti elemente po homogenim skupinama?
1. Organizacijske - priprava, pripremanje, uvoenje, postavljanje problema, prikupljanje
materijala, obraivanje, izvoenje rada, uvjebavanje, ponavljanje, uvrivanje,
provjeravanje, ocjenjivanje
2. Spoznajni elementi - promatranje, miljenje, analiza, definiranje, generaliziranje,
pronalaenje, proirivanje, pretpostavljanje, planiranje, pronalaenje, ralanjivanje, sistem,
sinteza, spoznavanje, sreivanje, sintetiziranje,..
3. Psiholoki elementi - asocijacija, doivljaj, izraaj, jasnoa, motiviranje,..
4. Metodiki elementi - izrada, izvjetavanje, izlaganje, korigiranje, objanjavanje,
predavanje i sl.
25. Koja je razlika izmeu mikroelemenata i makroelemenata?
Mikrostruktura prouava spoznajne, psiholoke, organizacijske i metodike elemente
pojedinih dijelova nastavnog procesa, a makrostruktura nastavni proces u cjelini.
25. to je nastava?
Nastava je spoznajni proces u kojem uenici pod organizacijom nastavnika stjeu nova
znanja.
26. to je gnoseologija?
Gnoseologija je filozofska grana koja se bavi problemima ljudskog spoznavanja uope.
27. to je promatranje?
Promatranje je plansko, organizirano i rukovoeno precipiranje.
28. to je miljenje ?
Miljenje je psiholoki proces uspostavljanja veza meu sadrajima objektivne stvarnosti.
29. to je praksa ?
Praksa je aktivan odnos ovjeka prema prirodi i drutvu.
3

30. Definiraj senzualizam, pragmatizam, racionalizam?

Senzualizam- filozofski pravac koji nauava kako se objektivna stvarnost moe spoznati
osjetilima.
Pragmatizam- spoznaja objektivne stvarnosti radom
Racionalizam- spoznaja objektivne stvarnosti razumom.
31. to je Nastavni plan i program ( definicija)?
Nastavni plan je kolski dokument kojim se propisuju nastavna podruja tj. predmeti koji e
se uiti u koli radi obrazovanja. Nastavni program je kolski dokument kojim se propisuje
opseg, dubina i redosljed obrazovanja
32. to je presudno za izbor obrazovnog sadraja?
Za izbor obrazovnog sadraja presudan je stalan napredak znanosti i diferencijacija
znanstvenih disciplina.
33. Kakav moe biti raspored predmeta u Nastavnom planu?
Raspored predmeta u Nastavnom planu moe biti simultani i sukcesivni i kombinirani.
34. Koje su osnovne didaktike dimenzije obrazovanja?
Tri didaktike dimenzije obrazovanja su: opseg, dubina i redosljed obrazovanja.
35.Kako se nazivaju pojedini djelovi nastavnog programa?
Pojedini djelovi nastavnog programa nazivaju se: nastavno podruje, nastavna cjelina ,
nastavna tema i nastavna jedinica.
36. Kakav moe biti redosljed nastavnog programa?
Redosljed nastavnog programa moe biti: linijski i koncentrini te kombinirani.
37. Od koje rijei je nastao pojam heuristika i to znai?
Pojam heuristika nastao je od grke rijei heuriskein, a znai pouavati, otkrivati, pronalaziti
tj. odnosi se na proavanje metoda pravilnog upravljanja uma.
38. Koja su 4 glavna lanka programirane nastave?
etiri glavna lanka programne nastave su: obavijetavanje i usvajanje imformacije,
formuliranje i obrada zadatka te povratna imformacija.
39. Objasnite razliku izmeu egzemplarnog i analognog nastavnog sadraja!
Razlika izmeu egzemplarnog i analognog nastavnog sadraja jest to egzemplarni
predstavlja ui, a analogni iri nastavni sadraj.
40. Je li istina da je problem objektivan pojam?
Navedena tvrdnja je netona jer je problem subjektivan pojam to ovisi o nainu na koji ga
doivljavamo i o nainu na kojem rijeenju istog i pristupamo. Ako nema subjekta, ne postoji
4

ni problem.
41. Koje su prednosti samostalnog rada od rada pod nadzorom profesora po pitanju
problemske nastave?
Prednosti samostalnog rada od rada pod nadzorom profesora po pitanju problemske nastave
jesu poveana samostalnost uenika, trajnije zapamivanje nauenog sadraja te naina
rjeenja problema.
42. to je ustvari mentorska nastava?
Mentorska nastava je nastavni oblik u kojem se smanjuje rad nastavnika, a poveava
angaman uenika. Uloga nastavnika tako je svedena na mentorski rad tj. davanje konsultacija
i savjeta dok je rad uenika posve samostalan. S toga je ovaj nain nastave posebno
prihvatljiv u znanstvenim krugovima.
43. to sve moe biti brojana formacija?
Brojana formacija moe biti: obrazovna, grupa, razred, odjeljenje, radne grupe te pojedini
uenici kao individualni nositelji rada,
44. U kakvim se sistemima primjenjuje frontalni oblik rada?
Frontalni oblik rada primjenjuje se u tradicionalnim sistemima kada nastavnk u planiranom
vremenu treba pouiti veu skupinu uenika. Frontalni rad primjenjuje se preteno u
nastavnim sistemima u kojima u velikoj mjeri dominira zajedniko pouavanje svih uenika.
45. Opiite frontalni oblik rada.
Frontalnim radom nastavnik istodobno pouava sve uenike koji zajedniki rade na zadacima.
Nastavnik istodobno komunicira sa svim uenicima. Primjenom ovog sistema u pojedinim
etapama nastavnog procesa nastavnik e direktno pripremiti uenike za nastavu. Prednosti
ovog naina rada su: ekonominost, izravna komunikacija nastavnika sa svim uenicima
usvajanje sadraja i samostalno verbalno izraavanje uenika; poticanje slabijih uenika na
aktivnost: rukovodstvo nastavnika cjelokupnim nastavnim procesom te razvoj kolektivne
discipline. Nedostaci su mu: tekoa individualiziranja nastave i jednake aktivnosti svih
uenika, nedovoljna provjera usvojenog znanja uenika, umjetna homogenost odjela te rad
koji umara nastavnika zbog usredotonosti na mnogo uenika.
46. U obliku kojeg grafikog prikaza moemo iskazati sistem pouavanja frontalnim radom?
Objasnite.
Sistem pouavanja frontalnim radom moemo iskazati pomou tradicionalnog didaktikog
trokuta kojeg ine nastavnik uenik i nastavni sadraji. U njemu je uenik direktno povezan s
nastavnikom, a indirektno s nastavnim sadrajem, dok je nastavnik posrednik izmeu uenika
i mastavnog sadraja.
5

47. to je sistem direktnog pouavanja?

To je oblik pouavanja u kojem nastavnik uenicima izravno prezentira odreene sadraje.
48. Koje su prednosti i nedostatci frontalnog oblika rada?
Prednosti ovog naina rada su: ekonominost, zravna komunikacija nastavnika sa svim
uenicima usvajanje sadraja i samostalno verbalno izraavanje uenika; poticanje slabijih
uenika na aktivnost: rukovodstvo nastavnika cjelokupnim nastavnim procesom te razvoj
kolektivne discipline. Nedostaci su mu: tekoa individualiziranja nastave i jednake aktivnosti
svih uenika, nedovoljna provjera usvojenog znanja uenika, umjetna homogenost odjela te
rad koji umara nastavnika zbog usredotonosti na mnogo uenika.
49. Objasnite samostalan rad uenika.
U samostalnom radu uenika nastavnik nije u potpunosti iskljuen. On zadaje zadatke,
provjerava rezultate, motivira uenika, nadzire izvoenje rada te preporuuje izvore. Grafiki
ga prikazujemo kao didaktiki trokut u kojem su uenici u direktnom odnosu s nastavnim
sadrajima, a u indirektnom s nastavnikom.
50. Kako se izvodi grupni rad uenika? koje su prednosti, a koji nedostatci?
Grupni rad uenika organitira se tako da nastavnik kao rukovodilac nastave upozna sve
uenike s programom rada. Potom se formiraju grupe pri emu treba paziti na odreene
kriterije koji su u skladu s cjelokupnim programom takvog nastavnog rada. Svaka grupa
dobiva zadatak koji je nastavnik unaprijed pripremio prema broju grupa. Poto su obavljene
sve potrebne predradnje grupe uenika prelaze na samostalan rad.Poto su obavljene sve
potrebne predradnje grupe uenika prelaze na samostalan rad. U poetku svaka grupa izvri
daljnju unutarnju podjelu tako da svaki lan grupe neto radi. Grupa sebi izabire voditelja , a
moe ga i prethodno izabrati nastavnik. Voditelj e snositi odreenu odgovornost za rad i
izvijestiti o postignutim rezultatima rada. Nedostaci grupnog rada su: uenici esto lutaju u
radu jer im nedostaje direktno rukovodstvo nastavnika; esto ne zapaaju bitno, a istiu
nebitno; iskazuju svoju nesnalaljivost i nespretnost u pojedinim situacijama. Prednosti su
mu: nositelji glavnog dijela nastavnog rada su uenici; ugrupnom radu postoji stalna direktna
suradnja izmeu uenika; neposrednim radom uenici razvijaju svoje radne sposobnosti;
grupni rad omoguuje neto veu fiziku pokretljivost;samostalnim radom uenici reguliraju
svoj tempo rada.
51. Opiite rad u parovima.
Kao manja brojana formacija uenika za samostalan rad istie se rad u parovima. Rad u
parovima vaan je i izvan nastave u okviru domaeg rada. Preduvjet za rad u parovima je:
radna disciplina oba partnera, meusobna susretljivost te zajedniki interesi prema radu.
6

52. to je individualni rad uenika?

Kao to i sam naziv govori odnosi se na samostalni rad uenika. Zadaci mogu biti zajedniki i
diferencirani. Individualni rad se moe primijeniti u svim etapama nastavnog procesa.
Individualni rad takoer je samostalni rad uenika, naravno uz fiziku prisutnost nastavnika.
Individualni rad uenika je znatnije individualiziran jer uenici rade svojim tempom koji im
najbolje odgovara i vlastitim nainom.
53. Koji su naini zadavanja zadataka za samostalan rad?
Postoje dva naina zadavanja zadataka za samostalan rad. Prvi je kad su zadaci sloeni i
nediferencirani i tada ih nastavnik vidljivo ispisuje na plou te prezentira uz verbalne upute.
Drugi je nain kada su zadaci sloeni i diferencirani. Tada nastavnik ispisuje zadatke na radne
listie i podjeljuje uenicima.
54. to su nastavni listii?
Nastavni listii ili radni nalozi su listii na kojim se ispisan zadatak podjeljuje uenicima, a
koristi se pri izradi sloenih diferenciranih zadataka.
55. to obuhvaa sadraj nastavnog listia?
Sadraj nastavnog listia obuhvaa imformacije o zadatku za izradu tj. sadraju rada te o
materijalu i nainu rada. Na njemu se jo mogu ispisati i imformacije specifine za formirani
zadatak. Bitno je da pomou nastavnog listia uenici u potpunosti shvate to trebaju raditi.
56. Opiite opu didaktiku strategiju osamostaljivanja uenika?
S obzirom da je na krajnji cilj osamostaljivanje uenika, iskazati emo opi didaktiku
strategiju osamostaljivanja u tri razine : 1. N

N - to je najnia razina i znai da nastavnik

(N) odabire i izvodi radnju. To je direktno pouavanje, odnosno instruktaa o tome to i kako
treba raditi. Sve ono to elimo da na uenik samostalno radi, moramo ga prethodno nauiti.
Rezultat tog pouavanja je da uenici upoznaju model radnje.

2. N_ U to je via razina u

procesu osamostaljivanja uenika, karakteristina po tome da nastavnik (N) odabere radnju,

a izvede je uenik (U). Uenicima se pomae u izboru radnje, pa se ta razina moe nazvati
polusamostalan rad. 3. U - U to je krajnji domet u procesu osamostaljivanja. Uenik sam
odabire radnju i sam je izvodi , to se iskazuje u viim didaktikim sistemima nastave.
57. S ime povezujemo samostalan rad uenika u suvremenim kolama?
U suvremenoj koli samostalan rad uenika se povezuje s tehnologijom.
58. to su to didaktiki principi?
Didaktiki principi su odreena pravila kojima se rukovodi nastavnik u nastavnom radu da bi
uspjeno ostvario njegove zadatke.
59. Objasni princip zornosti i apstraktnosti.
7

Principom zornosti osigurava se usvajanje injenica.Zornost je cjelovito osjetilno

doivljavanje, odnosno perceptivno zahvaanje pomou osjetilnih organa. Prouavanje radi
usvajanja injenica i formiranja pravih predodbi.Ovaj princip omoguava uenicima da
pomou osjetnih organa shvate objektivnu stvarnost.Pomou ove metode stvara se bezbroj
mogunosti.
60. to je sistematinost?
Sistematinost znai obraivanje nastavnih sadraja u odreenom logikom pregledu koji e
dovesti uenike do stupnja naunog sistema kao logikog pregleda naunih injenica i
generalizacija.
61. Objasnite jedinstvo principa diferencijacije integracije.
Diferencijacija i integracija u nastavi su u dijalektikom jedinstvu, meusobno se izmjenjuju i
proimaju, ali su u odreenoj ravnotei kao ravnopravni dijalektiki polovi
suprotnosti. Diferencijacija je povezana s analizom jer se obrazovni sadraji ralanjuju na
predmete i manje nastavne jedinice dok se integracija povezuje sa sintezom jer je potrebno
usvojiti sadraj vie nastavnih predmeta kako bismo stekli potpuno i trajno znanje. S toga je
potrebno meusobno povezivanje nastavne diferencijacije i integracije jer je za stjecanje
znanja nuno ne samo ralanjivanje, nego i spajanje dijelova obrazovnog sadraja.
62. Na emu se temelji princip primjerenosti i napora?
Princip primjerenosti i napora temelji se na injenici kako se dijete postupno razvija te na
ijenici kako se psihofizike snage uenika ne smiju precijeniti, niti podcijeniti. Odnosi se na:
tjedni broj sati, dnevno i tjedno optereenje uenika, izbor izvora znanja, primjerene nastavne
metode i pomagala i sl.
63. Razlike izmeu principa primjerenosti i principa napora i zato se nadovezuju jedan na
drugi?
Princip primjerenosti sam po sebi ima prizvuk statinosti i prilagodbe biolokim razvojnim
okolnostima dok princip napora zahtjeva neto vie tj. ulaganje napora uenika radi postizanja
krajnjeg cilja. Nadovezuju se jedan na drugi jer im je zajedniki cilj usmjerenje i poveanje
angairanosti uenika.
64. Koja je osnova za izvoenje principa individualizacije i socijalizacije?
Osnova za izvoenje principa individualizacije i socijalizacije jest injenica kao se uenik
neprestano nalazi u izboru izmeu individualiteta i kolektiviteta te je zadaa nastavnika
razvijati interpersonalne odnose meu uenicima u razredu.
65. Koji su naini diferencijacije nastave i individualne razlike izmeu uenika?
8

Naini diferencijacije nastave i individualne razlike izmeu uenika su organizacija

individualne, dopunske, dodatne i fakultativne nastave.
66. Na emu se temelji princip racionalizacije i ekonominosti?
Smisao ekonominosti je da se postigne najvei uinak sa to manjim utrokom vremena,
sredstava i snaga.Racionaliziarti nastavu znai provesti smiljene, odnosno racionalne
promjene u nastavnim postupcima da bi se postigao kvalitetniji rezultat i vei uinak.
67. Na emu se temelji princip historinosti i suvremenosti?
U procesu obrazovanja subjekti koji ue trebaju upoznati prolost i sadanjost da bi mogli
sagledati tokove budunosti.Treba odrediti optimalan omjer prolosti i suvremenosti u
obrazovnom procesu.
68. Kakva organizacija nastave moe biti?
Organizacija nastave moe biti vanjska i unutarnja.
69. to obuhvaa vanjska organizacija nastave?
Vanjska organizacija nastave obuhvaa didaktiko usklaivanje vanjskih faktora o kojima
ovisi stvaranje povoljnih objektivnih uvjeta za nastavni rad.
70. Koja je razlika izmeu razreda i odjeljenja?
Razred je relativno stalna radna zajednica uenika priblino podjednake dobi i predznanja,
koja po zajednikom nastavnom planu i programu stjeu obrazovanje i odgoj.Odjeljenje je
relativno stalna skupina uenika koju istodobno pouava jedan nastavnik ili naizmjenice vie
nastavnika u istoj uionici.
71. to se odreuje rasporedom sati i kako se dijele?
Rasporedom sati izrauje se pravilna izmjena nastavnih predmeta u kolskom radnom danu i
tjednu.Raspored nastavnih predmeta u tjednu moe biti simetrian i asimetrian.
72. to je artikulacija nastave?
Artikulacija je strukturiranje nastavnog sata u odreenoj vremenskoj jedinici.
73. Koje su etape nastavnog procesa?
Etape nastavnog procesa su: priprema, obrada novih sadraja, vjebanje, ponavljanje i
provjeravanje.
74. to su kombinirani odjeli?
Kombinirani odjeli su odjeli koji nastaju spajanjem dvaju ili vie razliitih razreda u istoj
uionici.
75. to je planiranje?
Planiranje je odlika ljudskog rada kao svjesne djelatnosti.
9

76. Navedi etape nastavnog rada.

Etape nastavnog rada su: planiranje, organiziranje, pripravljanje, izvoenje i vrednovanje.
77. Navedi dimenzije planiranja nastave.
Dimenzije planiranja su vremenska i sadrajna dimenzija planiranja.
78. to je Nacionalni kurikulum?
Nacionalni kurikulum je dokument koji utvruje temeljne injenice i postavke obrazovanja.
79. Koji su ishodi uenja?
Ishodi uenja su: znanja, vjetine i sposobnosti ( kompetencije).
80. Od ega se sastoji didaktiki ustroj sata?
Didaktiki ustroj sata sastoji se od uvodnog, sredinjeg i glavnog dijela.
81. to su nastavne metode?
Nastavne metode su naini rada u nastavi.
82. Koje su osnovne nastavne metode?
Osnovne nastavne metode su: 1. Metoda demonstracije, 2. metoda praktinih radova, 3.
metoda crtanja, 4. metoda pisanja, 5. metoda itanja i rada na tekstu 6. Metoda razgovora 7.
Metoda usmenog izlaganja.
83. Nabroj vrste demonstracija.
Vrste demonstracija su: demonstracija statinih predmeta, demonstracija prirodnih pojava te
demonstracija aktivnosti.
84. Koji su uvjeti za praktini rad?
Uvjeti za praktian rad su: materija, organ, energija i orue za rad.
85. Pojasni metodu pisanja
Metoda pisanja jest nastavni oblik rada u kojem se nastavni sadraaji usvajaju zapisivanjem. S
obzirom na nastanak razlikujemo tri vrste pismenih radova: 1. Vezani pismeni radovi ( vezani
za nastavnika ili izvor znanja, a uenici doslovno prepisuju tekst) 2. Poluvezani ( vezani za
izvor znanja uz odreenu slobodu izraavanja uenika. U nju spadaju: diktati, biljeke,
pismeni radovi konceptiranje i sl.). 3. Slobodni pismeni radovi ( radovi iji je cilj provjera
pismenog izraavanja uenika a najee se odnose na neku unaprijed zadanu tematiku. U
njih spadaju: sastavi, studije, referati, knjievni radovi i sl.). Metoda pisanja razvija se
tijekom cijelog kolovanja uenika poevi od 1. razreda osnovne kole. Nastavnik najprije
odabire sadraj koji e pisati na ploi, a pisanje po opsegu moe biti saeto i opirno. Ono
mora biti prregledno radi usvajanja logike strukture sadraja. Nastavnik se takoer slui
metodom pisanja prilikom pripreme za nastavni sat.
86. Metoda razgovora.
10

Metoda razgovora jest oblik dijaloga izmeu uenika i nastavnika ili vie uenika. U nju
spadaju: pitanja, te katehetiki, sokratovski i slobodni oblik razgovora te diskusija.
Katehetiki:- na kratka pitanja trai se kratak odgovor
Sokratovski- na negativno pitanje daati istinit odgovor
Slobodni- slian razgovoru u svakodnevici
87. Metoda usmenog izlaganja.
Metoda usmenog izlaganja jest metoda verbalnog izlaganja sadraja nastavnika ili uenika.
Oblici metode usmenog izlaganja su: opisivanje, pripovjedanje, obrazloenje, objanjenje i
rasuivanje.
88. Metode crtanja
Metoda crtanja jest nain rada u nastavi gdje se pojedini dijelovi nastavnog sadraja
izraavaju crteom. Ovom se metodom sluimo pri pojanjenju razliitih nastavnih sadraja.
To su: crtanje grafikih znakova i simbola, geometrijsko crtanje, shematsko crtanje, crtanje na
temelju promatranja, crtanje na temelju predoavanja kvantitativnih odnosa, konkretizacije
apstrakcije, promatranja i predodbe prirodnih pojava te ilustriranje fabule.
89. Metoda itanja i rada na tekstu
Za ovu je metodu karakteristino itanje kao baza za sve ostale oblike rada na tekstu. itanje
moe biti: brzo, sporo, fragmentarno i opirno. Rad na tekstu sastoji se od nekoliko etapa: 1.
itanje 2. itanje+ misaona aktivnost, 3. itanje+ misaona aktivnost+ izraavanje; 4. + MA+I
+ promatranje 5. +MA+ I+ P + praktian rad.
90. Koje su osnovne etape nastavnog procesa?
Osnovne etape nastavnog procesa su: Pripremanje ili uvoenje uenika u nastavni rad, Obrada
novih nastavnih sadraja, Vjebanje, Ponavljanje,Provjeravanje.
91. Koje su dimenzije znanja?
DIMENZIONIRANJE ZNANJA:
-precizno odrediti dimenzije znanja (ekstenzitet i intenzitet)
-nuni minimum injenica za izvesti generalizaciju .
92. Koji je primarni zadatak nastave?
Zadatak nastave: steena znanja pohraniti u trajno vlasnitvo i sprijeiti zaboravljanje.
93. Koje su faze vjebanja?
Faze vjebanja su: -poetna faza- slab uspon krivulje : poetno vjebanje
-sredinja faza- velik uspon krivulje :temeljno vjebanje
-zavrna faza -postupno smanjenje uspona : zavrno vjebanje.

11

94. Kod koga primjenjujemo korektivno vjebanje?

Korektivno vjebanje primjenjujemo kod uenika za koje ustanovimo da su formirali
pogrenu naviku ili radnju u cjelini.
95. Koje su prednosti produktivnog ponavljanja u usporedbi s reproduktivnim ponavljanjem?
Prednost produktivnog ponavljanja u usporedbi s reproduktivnim jest koritenje misaone
aktivnosti koja izostaje u reproduktivnom ponavljanju.
96. Kako bi ste objasnili sistematiziranje kao misaonu aktivnost u sklopu produktivnog
ponavljanja?
Sistematiziranjem se tijekom ponavljanja izgrauju novi logiki pregledi usvojenih injenica,
a nastavni se sadraji meusobno reorganiziraju.
97. to se utvruje provjerom znanja?
Provjerom se utvruje ostvarenje materijalnih, funkcionalnih i odgojnih zadataka nastave
(ekstenzitet, intenzitet i kvaliteta steenih znanja).
98. Koje sve tipove pismene provjere poznajemo?
Poznajemo izradu pismene zadae, kontrolne testove i testove znanja, testove sposobnosti te
nizove zadataka objektivnog tipa.
99. to je ocjenjivanje?
Ocjenjivanje je izraavanje uspjeha uenika prema ugovorenom nainu.

12

DEFINICIJE IZ PRAKTIKUMA:
1. to je misaona karta?
Misaona karta je radijalni prikaz naih misli pomou slika i rijei.
2. to je oluja ideja?
Oluja ideja ili brainstorming je tehnika rada osobe ili skupine koju koristimo pri kreativnom
stvaranju ideja u rjeenju nekog problema.
3. to je skupina?
Skupina ili grupa je skup osoba meusobno povezanih nekim zajednikim zanimanjem ili
ciljem tijekom ijeg ostvarenja meusobno utjeu jedni na druge.
4. to je strukturirana skupina?
Strukturirana skupina je relativno trajna zajednica koja svojim zadacima, normama i
pripadnosti skupini ostvaruje zajedniki cilj.
5. to je struktura skupine?
Struktura skupine je razmjerno trajan i stabilan odnos meu lanovima skupine, a ine ju
poloaji i uloge lanova u skupini.
6. to su poloaji skupine?
Poloaji su uloge koji pojedinci ostvaruju u skupini zbog ispunjenja cilja.
7. to je sociometrija?
Sociometrija je postupak mjerenja sociometrijske strukture skupine.
8. to je sociometrijska struktura skupine?
Sociometrijska struktura skupine jest struktura osjeajnih odnosa meu lanovima skupine, a
ine ju privlanost, odbojnost i ravnodunost lanova skupine jednih prema drugima.
9. to je Bloomova taksonomija
Bloomova taksonomija je klasifikacija obrazovnih ciljeva koju ine tri podruja: kognitivno,
afektivno i psihomotorno podruje.
10. to je problemska nastava?
Problemska nastava je oblik nastave u kojoj uenici ue rjeavajui probleme uz koritenje
osobnih znanja i iskustava.
11. Koje su faze problemske nastave?
Faze problemske nastave su: otkrivanje, analiza, postavljanje hipoteza, odabir i provjera
13

rjeenja.
12. Koje su vrste problema?
Vrste problema su otvoreni i zatvoreni.
13. to je projektna nastava?
Projektna nastava je oblik nastave u kojem uenici ue razvojem projekta koristei osobna
znanja i iskustva pri rjeavanju nekog problema.
14. Koje su faze projektne nastave?
Faze projektne nastave su: postavljanje cilja, planiranje, izvoenje projekta te prosudba o
uspjenosti projekta.
15. to je vrednovanje?
Vrednovanje je proces praenja, provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika.
16. to su zadaci objektivnog tipa?
Zadaci objektivnog tipa su instumenti za pismenu provjeru znanja u kojima se trae
jednoznani odgovori, a njihova se ispravnost objektivno mjeri i boduje.
17. Koje su vrste zadataka objektivnog tipa?
Vrste zadataka objektivnog tipa su: zadaci pitanja, nadopunjavanja, nabrajanja, izdvajanja
razvrstavanja, ispravljanja, sreivanja, povezivanja, uratka, problemski i raunski zadaci te
zadaci viestrukog i alternativnog izbora.
18. Koji su stilovi voenja razreda?
Stilovi voenja razreda su: demokratski, emocionalni, autokratski i laiseez- faire stil
( slobodni stil).

14