1.

Obrazovanje je: Pedagoški i didaktičko osmišljeno, više ili manje sustavno organizirano
poučavanje i učenje kojim pojedinac stječe opća i posebna znanja o svijetu oko sebe.

2. Obrazovne interese možemo promatrati kao:

 Spoznajne, doživljajne i psihomotoričke

3. Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva na kognitivnom području obuhvaća:

 Znanje, razumijevanje, primjena, analiza, sinteza, vrednovanje

4. Prihvatljiva društvena razina (Bloom) u psihomotoričkom području je:

 Precizacija vještina i umijeća

5. Prihvatljiva društvena razina (Bloom) u kognitivnom području je:

 Znanje i razumijevanje

6. Prihvatljiva društvena razina (Bloom) u afektivnom području je:

 Stavovi i uvjerenja

7. U odgojne sadržaje i aktivnosti u nastavi ubrajamo:

Egzistencijalne, socijalne i humanističke sadržaje

8. U egzistencijalne sadržaje ubrajamo: (prof. ppt odgovor) (drukčiji odgovori ponuđeni

na on line ispitu)
elementi radnog odgoja, ekološkog, prometnog, zdravstvenog, tjelesnog odgoja…

9. U socijalne sadržaje ubrajamo: (prof. ppt odgovor) (drukčiji odgovori ponuđeni na on

line ispitu)
sadržaji društveno –moralnog odgoja –odgoj za ljudska prava, ravnopravnost spolova, građanski
odgoj, obiteljski život, društvene norme

10.Nastava vjeronauka/etike u RH pripada u:

 Izborni odgojno-obrazovni program

11.Nastavni plan propisuje:

 Nastavne predmete, njihov redoslijed izučavanja po razredima i tjedni broj sati

Nastavni plan je dokument kojim se određuju nastavni predmeti, redoslijed njihove

obrade, nastavne cjeline, predviđeni tjedni broj sati za svaki nastavni predmet kao i
ukupno vremensko opterećenje.
12. Nastavne metode su:
 su putovi ili načini zajedničkog rada nastavnika i učenika u nastavnom procesu
pomoću kojih učenici stječu nova znanja i razvijaju psihofizičke sposobnosti.

13. Metodu usmenog izlaganja, metodu razgovora, metodu čitanja i rada na tekstu i
metodu pisanja ubrajamo u:
 Verbalne metode

14. U obrazovne aktivnosti i sadržaje ubrajamo:

 Znanstveni sadržaj, tehnološki sadržaj i umjetnički sadržaj

15. Na izbor nastavnih metoda, uz ostalo utječu/ubrajamo:

 zadaci nastavnog predmeta, nastavni sadržaji pojedinog predmeta, učenikovo
okruženje, dob i predznanje učenika

16. Usmeno izlaganje na nastavi može biti u obliku:

 Pripovijedanje, opisivanje, obrazlaganje, objašnjavanje i izvještavanje

17. Plansko rukovođeno promatranje okruženja na temelju kojeg će učenici oblikovati

konkretne i jasne predodžbe , jasne pojmove, sudove i zakonitosti naziva se:
 Demonstracija

18. Svaki praktični rad u nastavi mora proći sljedeće metodičke etape:
 Priprema rada, izvođenje praktičnog rada, vrednovanje postignutih rezultata
rada

19. Kojom metodom učenici spoznaju svoje okruženje većim brojem osjetila:
 Izvođenjem pokusa ( metodom praktičnih radova)

20. Katehistički, razvojni, heuristički… vrste su:

 Razgovora

21. Nastavni mediji su:

 sredstvo prenošenja informacija

22. Nastavne medije dijelimo na: ???

 Vizualne, auditivne, audiovizualne

23. Cjeloviti, razgranati i programirani vrste su:

 Udžbenika

24. Sukcesivni, koncentrični i kombinirani mogu biti:

 Nastavni program
25. Pojmom „školske ekologije“ opisujemo:
 Izabrane i uređene prostore u kojima se odvija odgojno-obrazovni proces

26. Temeljni zadaci nastave su:

 Funkcionalni, materijalni i odgojni – usvajanje vrijednosti

27. Didaktika je :
 Grana pedagogije koja se bavi teorijom ( i praksom) odgojno-obrazovnog
procesa

28. Prvi didaktički „udžbenik“ Didactica manga napisao je:

 J.A. Komensky

29. Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva na afektivnom području obuhvaća:

 Prihvaćanje, reagiranje, usvajanje vrijednosti, organiziranje vrijednosti,
vrednovanje/personalizacija

30. Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva na kognitivnom području obuhvaća:

 Znanje, razumijevanje, analiza, sinteza, vrednovanje

31. Didaktička oblikovanost medija podrazumijeva: ???

 Oblikovanje medija obzirom na način prezentiranja sadržaja i strukturu
nastavnog procesa

32. Diferencirani kurikulum obuhvaća:

 Izborne predmete – jedan ili više izbornih nastavnih predmeta ponuđenih na
nacionalnoj i/ili školskoj razini

33. Funkcionalistički kurikulum orijentiran je na:

 Produkt – krajnji rezultat obrazovnog procesa
pragmatički poima kurikulum koji je orijentiran na praksu i osposobljavanje,
zagovara praktični pozitivizam, a zanemaruje odgojnu komponentu

34. Hrvatski kurikulum je:

 Mješovit

35. Kompetencije podrazumijevaju:

 Znanje, vještine i sposobnost

36. Kurikulum je:

 Iz predavanja pogledat ( više definicija)

37. Na izbor nastavnih metoda , uz ostalo utječu:

 Zadaci i sadržaji nastavnog predmeta
 Dob i predznanje učenika
  Učenikovo okruženje
 Sve navedeno

38. Nastava vjeronauka/etike u RH pripada:

 Izborni odgojno-obrazovni program

39. Nastavne metode su:

 Nastavne metode su putovi ili načini zajedničkog rada nastavnika i učenika u
nastavnom procesu pomoću kojih učenici stječu nova znanja i razvijaju
psihofizičke sposobnosti.

40. Nastavni program propisuje:

 razumijeva dokument u kojem su naznačeni odgojni i obrazovni ciljevi, određen
broj mikrojedinica
 određuje opseg, dubinu i slijed poučavanja nekog sadržaja

41. Nazivi dijelova nastavnog sadržaja su:

 Predmetno područje, nastavna cjelina, nastavna tema, nastavna jedinica

42. Odgojem zadovoljavamo ljudske potrebe:

 Biološke, socijalne i samoaktualizacijske

43. Prihvatljivi precizni glagoli prema Bloom-u:

 Analizirati, opisati, definirati, napraviti, usporediti, razlikovati, argumentirati

44. Raspored predmeta u nastavnom planu može biti:

 Sukcesivni, simultani i kombinirani

45. Slikovnice, knjige, graf folije, modeli, makete… pripadaju:

 Vizualno nastavne medije

46. Svaki praktični rad u nastavi mora proći slijedeće metodičke etape:
 Priprema rada, izvođenje praktičnog rada i vrednovanje postignutih rezultata
rada

47. U socijalne oblike rada u nastavi pripada:

 Frontalna nastava, timski rad

48. U socijalne sadržaje ubrajamo:

 Građanski odgoj

49. Didaktika je:

 Grana pedagogije koja se bavi teorijom ( i praksom) odgojno-obrazovnog
procesa
 Znanost koja proučava proces učenja