NASTAVNA METODIKA M. Pranji skripta 2013.

TEORIJSKA POLAZITA U slubi razliitih disciplina

- NASTAVNA METODIKA povezana sa svim disciplinama koje omoguavaju ire i dublje sagledavanje odgojno-obrazovno-informativnih problema - predmete meusobno razlikuju sadraji za koje metodika i nije izravno nadlena - zadatak nastavne metodike: Rjeavanje problema naina predavanja Prenoenje i usvajanje sadraja Tretiranje odgajanika u nastavi Odnos izmeu odgajanika i odgajatelja - promicanje rasta cjelovita ovjeka i drutva - usvajanje znanstvenih i strunih sadraja, i metodika njihova posredovanja ini integralni dio kako nastave tako i civilizacijsko-kulturnog uzdizanja - didaktika odgovara na pitanja: to, zato, emu predavati i kako organizirati i izvoditi nastavu - nastavna metodika kako? - NASTAVA temeljni dio kolskog rada u kojem se planski i organizirano provodi odgoj i obrazovanje uenika prema propisanom nastavnom planom i nastavnom programom - zadatak nastave je posredovanje znanja, sustavno razvijanje fizikih i psihikih sposobnosti te odgajanje u vidu opredjeljenja, odnosno usvajanja stavova - struktura nastavnog procesa makro elementi (pripremanje, obrada sadraja, vjebanje aktivnosti, ponavljanje, vrednovanje) mikro elementi (naini zajednikog rada nastavnika i uenika u svrhu postizanja nastavnih zadataka) METODA - oznaava smiljen i ustaljen postupak kome je zadatak postizanje odreenog cilja, a on moe biti filozofske, pozitivno znanstvene ili praktine naravi, odnosno metoda je ustaljen i smiljen nain obavljanja neke djelatnosti - osnovna podjela metoda: racionalna omoguuje spoznaju posredstvom misaonog ralanjivanja i razvijanja pojmova empirijska - temelji se na postupcima koji su izravno vezani za iskustvo - vanije ope metode: analiza, sinteza, indukcija, dedukcija, komparacija, deskripcija, genetika metoda i eksperiment METODIKA - nain primjene neke metode ili razliitih metoda u odgojno-obrazovnom procesu, odnosno znanstvenom istraivanju; dobrim dijelom se poklapa s jednim poimanjem ope didaktike - sintagma nastavna metodika tj. metodika nastave pedagogijsko proslijee koje promie zakonitosti odgoja i obrazovanja kroz nastavne predmete i preko cjelokupnoga odgojno-obrazovnog podruja tamo gdje ono nije drukije organizirano - nastava pojedinog predmeta moe postojati onoliko metodika koliko i nastavnih predmeta - u predkolskom odgoju se ne moe govoriti o predmetnoj metodici nego o metodici odgojno-obrazovnih podruja 1

METODOLOGIJA - kritiko prouavanje primjenjenih metoda na podruju bilo kojeg znanstvenog sektora, a kad je rije o pedagogiji onda je to sustavno prouavanje metoda koje se primjenjuju u sklopu odgojnih i didaktikih situacija - dijeli se na: OPU ima za predmet misaone aktivnosti i spoznajne postupke zajednike svim znanostima POSEBNU prouava organizaciju istraivakog i primijenjenog djelovanja u svakoj pojedinoj znanosti te je stoga i njena pomona disciplina NASTAVNA METODIKA - pedagogijska disciplina koja sustavno promie zakonitosti odgoja i obrazovanja putem pojedinih nastavnih predmeta ili odreenih skupina nastavnih predmeta - nastavne metode oblici zajednikog rada nastavika i uenika s ciljem da se ostvare nastavni odgojno-obrazovni zadaci pomou njih uenici stjeu: znanja i vjetine, razvijaju sposobnosti, formiraju svjetonazor i zauzimaju osobne stavove PODJELA NASTAVNIH METODA - tri skupine prema izvoru znanja: verbalne, zorne i praktine - druga klasifikacija poiva na dva vana nastavna faktora: nastavniku (nain izlaganja) i ueniku (nain uenja) - sljedea klasifikacija obuhvaa vjebanje, samostalne, laboratorijske, praktine i druge radove uenika nastavnikova dunost: usmjeravanje procesa uenja - najkompletnija podjela nastavnih metoda: 1. nastavne metode zasnovane na motrenju i pokazivanju 2. nastavne metode zasnovane na rijeima: monoloke: opis, prianje, pripovjedanje dijaloke: razgovor, diskusija, rad s knjigom 3. nastavne metode zasnovane na praktinim aktivnostima uenika - metodika misao u pet toaka: 1. nastavna metodika podruje didaktike to, zato, emu nuditi i kako posredovati spoznaje i sadraje da bi se postigli zadani ciljevi 2. nast. metod. rjeava problem kako je i posredstvom koji proslijea postii odreene ciljeve 3. bez dobra poznavanja metodike nemogue je promicati solidnu nastavu 4. meuovisnot svih nastavnih faktora 5. didaktika je nadreena metodici - kljuni elementi u metodici: poimanje, posredovanje, meuovisnost i prednost POIMANJE problem definiranje poimanja; kompleksni oblici nastavnih metoda (pripovjedanje ili razgovor); drutveni oblici nastave predastavljaju nain organiziranja i usustavljivanja ponaanja i interakcije uenika i nastavnika POSREDOVANJE sredinja didaktika odnosno metodika kategorija; dvosmjerno posredovanje nije rije iskljuivo o prenoenju, tradiciji, priopavanju MEUOVISNOST i PREDNOST meuovisnost (interdependentnost) razliitih nastavnih faktora; prednost na cilj usredotoenih sadraja pred metodama

KRITERIJI PRIMJENE METODA U NASTAVI - primjena raznolikih nastavnih metoda donijela je mnogo pozitivnoga i nastavnicima i uenicima - kako pouavati, zbog ega nekome neto i pod kojim uvjetima posredovati - osnovni kriteriji primjene metoda u svakoj nastavi: o prilagoenost cilju o prilagoenost sadraju o prilagoenost odgajaniku o prilagoenost odgajatelju o prilagoenost situaciji - PRILAGOENOST CILJU i SADRAJU - bez jasno utvrenih ciljeva i njima prilagoenih, ili u njihovu funkciju stavljenih sadraja, nije mogue nastavu uiniti ni privlanom, ni djelotvornom - izbor adekvatnih metoda za kvalitetno usvajanje sadraja i pravilno impostiranje ciljeva od nezaobilazne vanosti u odgojno-obrazovnom procesu - povezanost izmeu sadraja i ciljeva - PRILAGOENOST UENIKU i NASTAVNIKU - adekvatnost metoda ovisi i o njihovoj prilagoenosti ueniku i nastavniku - razliitost uenika uvjetuje razliitost metoda - prilagodljiva nastava imam u vidi uenika kao subjekta - ne moe svaki nastavnik prihvatiti metodu; potrebna je samosvijest i samokritinost kao poticaj - PRILAGOENOST SITUACIJI - funkcioniranje metoda ovisi i o institucionalno-strukturalnim i tehniko-organizacijskim okolnostima - situacijska uvjetovanost nastavnih metoda nije vezana samo za strukturalno-institucijska obiljeja kole kao odgojne ustanove, nego nadilazi i kolske razrede i kolske objekte te ima ishodite u samom kolskom sustavu - vaan faktor ureenost i opremljenost prostora; bez pomagala nema suvremene nastave - takoer treba imati u vidu aktualna situacijska dogaanja (npr. rat); odgovor na ivotna pitanja; nastavnik s osjeajem za situaciju brzo e prilagoditi svoj metodiki postupak kako ne bi bilo rada bez uinka! - PRAVA METODA je ona koja unutar konkretne situacije omoguuje postizanje zacrtanog cilja uz pomo za to izabranih sadraja te je istovremeno prilagoena i ueniku i uitelju - POVIJESNI RAZVOJ NASTAVNIH METODA - najei drutveni oblik nastave elna (frontalna) - povijesno najstariji nastavni oblik je onaj kad se izravno obraalo pojedincu - kole u Egiptu i Babilonu prvenstveno se obraalo pojedincu, a nastava je shvaana: 1. pouavanje 2. uenje napamet 3. referiranje (recitiranje) - uitelj bi izloio gradivo, a uenik je u tiini memorirao i kasnije glasno referirao - ELNA NASTAVA u vrijeme baroka W. Ratke, J.A. Comenius i J.F. Herbart - Herbartovska koncepcija nastave potaknula je i stvaranje metodike usvojila je zasade psihologije uenika, planiranje nastave, poboljanje kolske discipline i prijelaz k nastavi namijenjenoj cijelom razredu - kritiari nakon te koncepcije poslijeratno razdoblje (1945.) obiljeeno autoritetom i ulogom nastavnika 3

- kola e uz odgoj i obrazovanje morati preuzeti na sebe i zadau demokratiziranja i humaniziranja drutva - E. MEYER metodiki pluralizam mogunost metodikih varijacija ne samo unutar jedne tematske cjeline, nego ak i jedne nastavne jedinice - ne postoji samo jedna metoda za sve situacije i za sve sadraje izbor ovisi i o postavljenom cilju te prilagoenosti nastavniku, odnosno ueniku

DRUTVENI OBLICI NASTAVE

- interakcijski nastavni oblici drutveni oblici nastave, grupna nastava, projektna nastava, pitanje-odgovor-istraivanje nastava te programirano uenje i programirani mediji - DRUTVENI NASTAVNI OBLICI umijee i nain organiziranja i strukturiranja interakcije izmeu uenika i nastavnika te uenika meusobno popratni oblici: individualni rad rad u parovima rad po skupinama frontalni (elni) rad - drutveni nastavni oblici u praksi te umijee ophoenja nastavnika i uenika zajedno stvaraju slojevitu sliku nastavne stvarnosti - u GRUPNOJ NASTAVI rije je o poticajima koji dolaze od nastavnika, o istraivanju i izlaganju uenika samih, te zajednikoj diskusiji - ELNA (FRONTALNA) NASTAVA

- karakteristike:
ravnanje, nadziranje i vrednovanje meusobna suradnja uenika je ograniena veinu vremena uenici sjede i gledaju naprijed usmjerena na kognitivni aspekt uenika stvarnost je najee verbalno reproducirana

- tipian sat elne nastave:

a) nastavnik uvodi u nastavnu jedinicu b) pokree nastavni proces c) nudi novo gradivo d) provjerava usvojenost novog gradiva e) zadaje domae zadae - karakteristian je rad s pomagalima (ploa, biljenica, radni listovi, domae zadae...) - rad s ploom okosnica je elne nastave! piu se informacije, kljune rijei, vizualiziraju procesi uenja, biljee propozicije domaih zadaa, disciplinska funkcija, provjera uenikog znanja, nanose crtei - nastavni crtei prema E.J. Korherru: 1. govorni crtei 2. pojedinani crtei 3. poticajni crtei 4. radni crtei 5. crtei s nedostatkom 6. cjeloviti crtei 7. relacijski crtei 8. tekui crtei

- u koritenju crteom treba se drati sljedeih naela: o nastaje pred oima svih uenika o mora biti koncipiran da ga mogu razumjeti svi uenici

- nedostaci elne nastave:

1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. zapostavlja drutvenoodgojni uvid nastavnog procesa vodi ka vezanosti na nastavnika ne motivira individualni rad uenik je gotovo iskljuivo primalac ne postoji nikakva mogunost kritike ekonimina jer se njome tedi puno vremena vrlo jednostavan drutveni oblik nastave olakava disciplinske mjere prikladna tamo gdje treba posredovati sadraje koji nisu komplicirani

- prednosti elne nastave:

- RAD U PAROVIMA - sastoji se u tome da dvoje uenika kao par obavljaju ili obave isti zadatak to im ga je sasvim precizno naznaio nastavnik - pojavljuje se u dva oblika: o kao predrad po grupama to znai da e se poboljati efikasnost i ubrzati postizanje cilja rada u grupama o samostalni drutveni oblik nastave kada nastavnik uvidi da na taj nain bre dolazi do cilja pojedine nastavne jedinice - osim udvoje, prerasta u male grupe (3-6 lanova) te u velike grupe - krivo ako se bi se rad u parovima smatrao iskljuivo poetnim oblikom grupnog rada! - ODNOS IZMEU RADA U PAROVIMA i GRUPNOG RADA - rad u parovima ima prednost pred pojedinanim radom; drutvena zrelost pozitivno utjee na zalaganje u uenju - rad u parovima s metodikog stajalita ne iscrpljuje toliko uenika - omoguuje veu aktivnost - rado se primjenjuje u vrijeme treninga - ODVIJANJE RADA U PAROVIMA: nastavnik verbalno ili usmeno postavlja zadatak uenici moraju tono utvrditi to se od njih trai razgovarajui partneri trae zajedniko rjeenje na papir pribiljee rezultate nakon isteka vremena moraju izvijestiti o zadatku jedan od partnera iznosi rezultate - nastavnik obilazi pojedine parove da im da informacije ukoliko su im potrebne, da podri njihovo traenje rjeenja; PRI VREDNOVANJU treba pohvaliti one koji su dobro napravili zadatak; otkloniti greke - POJEDINANI RAD - uenik je nosilac nastavnog dogaanja - tamo gdje ima malo uenika ili gdje su uenici takvi da nuno pretpostavljaju pojedinani rad kao najdjelotvorniji nain funkcioniranja - HELEN PARKHURST uenici rade pojedinano, neovisno i samoodgovorno; zadatak kole pomoi ueniku da razvije vlastitu misao

- ALOIS ROTH dva oblika pojedinanoga rada: 1. rad u tiini sastavi, prepisivanje, vjebanje, utvrivanje nauenoga i iskuenog 2. produktivni samostalni rad cilj da se uenik sueljava s predmetom tako da sam stjee spoznaju i sam dolazi do znanja - pojedinani rad ima smisla i u samoj pripremi nastave, a posebno u njenom odvijanju i naknadnom djelovanju - pripremni rad privikava na samostalnost te potie osobno razmiljanje - naknadni rad nadovezuje se na ono to se inilo u nastavi - ULOGA NASTAVNIKA: - zadaci moraju biti precizno postavljeni; tada se nastavnik mora zapitati: o u kojoj mjeri je obrada teme prilagoena o koja su radna pomagala, sredstva, materijali potrebni za rad uenika o koje su didaktike postavke o kojen bi se potekoe mogle pojaviti - RAD U GRUPAMA = jedan od etiri drutvena oblika nastave (elna nastava, individualan rad, partnerski rad i rad u grupama) Teorijska polazita grupnog rada : odgojno znanstvene teorije,politike teorije, drutveno psiholoke itd. Grupnopedagoko polazite B.Otto, G.Kerschensteiner.... grupa samostalno planira i radi, razvija timski osjeaj pripadnosti te stjee razne djelatne navike. Motrenje grupnodinaminih procesa vrlo je vano za uspjeh grupne nastave, od presudnog je znaenja tko je lider u grupi, kakav je njegov odnos prema nastavnim sadraju i kakav je afinitet suuenika prema njemu. Grupni rad otklanja opasnost od prekomjernog nadziranja (nastavnika). Interes uenika u nastavi najbolje i najefikasnije se ostvaruje kroz rad u grupi. Rad u malim grupama pripomae ostvarivanju kontakata, voenju razgovora, prihvaanju i poluivanju odreenog uspjeha. Zbog velikog stupnja slobode u radu u maloj grupi postoji i mogunost neodgovornosti, nediscipline, nezanimanja i otklanjanja uenja. Rad u malim grupama moe biti od velike integracijske pomoi meu uenicima. Osobna blizina, vea vremenska mogunost razmjene iskustava, ideja i stavova pomau meusobnom zbliavanju osoba. Manja grupa omoguuje bru i jednostavnu izmjenu drutvenih nastavnih oblika te oblika samog rada tako se izlazi u susret uenicima s razliitim radnim navikama. Rad u grupi zahtijeva pomnu pripremu, (mnogi nastavnici se ale da za to nemaju vremena). S druge strane ovakav rad mora biti eljen i od strane uenika, mnogi uenici nemaju preduvjete za samostalno obavljanje zadataka, mnogi su navikli raditi po nalogu te im teko pada samoinicijativa.

Faze planiranja grupnog rada: ne postoji jedinstveni nain formiranja malih grupa. O tome ovisi puno razloga. Razlozi Formiranja : 1. Individualne potrebe i preduvjet kao to su primjerice prijateljstvo, integriranje iskljuenih osoba itd; 2. Drutveni preduvjeti : integriranje mladih iz razliitih razreda zbog slinih afiniteta; 3. Oblikovanje grupa na osnovi sposobnosti, nadarenosti, zalaganje, interesa; 4. Oblikovanje grupa na osnovi zadataka, radno-tehnikih preduvjeta. Prvi korak u oblikovanju grupa jest davanje uenicima mogunost da se opredijele za grupu za koji hoe. Manje primjereno je oblikovanje na temelju izvlaenja tapia, podjele na par nepar itd. Drugi korak je tono slijeenje usvojenih naeka oblikovanja grupe te eventualna korekcija. Pri tome bi se moralo odgovarati na sljedea pitanja: Jeli grupa radno sposobna? Je li prevelika ili premala? Tko je viak? Sistem rotacije moe pomoi da uenici ue jedni od drugih i da naue jedni s drugima suraivati, ali moe izazvati odreeni nemir. Oblikovanje grupa uz pomo sociograma isto tako moe pomoi. Brojnost grupe ovisi o zadacima, radnim pomagalima, sposobnosti za suradnju i prostoru. Nadasve je vano da je grupa transparentna, komunikativna i radno sposobna. U tom smislu radna grupa se sastoji od 3-7 lanova. Izbor drutvenog oblika nastave uvelike ovisi o tipu zadatka. Male grupe su prema Meyeru vrlo prikladne za 3 podruja zadataka: 1. Zadatke koji su uvjetovani radoznalou, potrebom za uenjem i potrebom za istraivanjem 2. Zadatke koji pretpostavljaju oblikovanje i konstruiranje te skiciranje 3. Zadatke koji imaju za cilj ponavljanje i vjebu Grupni rad predstavlja i kod nastavnika i kod uenika visoki stupanj samodiscipline, sposobnost timskog rada i spremnost da se intenzivno bave problemom. Rad u malim grupama funkcionira otprilike ovako : 1. Prikaz novih nastavnih tema, kratki uvod i objanjenje 2. Raspored zadataka tako da je svakome jasno to treba da ini to pripremaju pojedini uenici ili grupa, radni zadatak mora biti primjeren interesu i sposobnosti sudionika. 3. Formiranje malih grupa koje e imati iste ili razliite zadatke 4. Vrijeme radne male grupe mora biti vremenski ogranieno 5. Vrednovanje vano je da uenici vrednuju svoj rad i budu svjesni rezultata vlastitog rada. S obzirom na zadat postavljen u vrednovanju konanih rezultat pokazala su se uinkovitim sljedee metode : razgovor za

i protiv, dionica experta, intervju, zidne novine, grafiki prikaz, zapis na ploi. U maloj grupi ne mora sve uvijek tei besprijekorno. Mogu se pojaviti neke zapreka: 1. Konformizam : slaganje s grupom moe za nekoga biti vanije od vlastitih ideja i uvjerenja. 2. Selektivni odabir: prihvaa se ono to se uklapa u ve otprije prihvaane okvire. 3. Narcizam: potreba za neprestanim dokazivanjem vlastitih ideja i prava. 4. Konkurentski odnos: osiguravanje prednosti, stvaranje dobrog dojma, elja za vlastitom pobjedom. 5. Ovisnost o autoritetu: podravanje ideja lidera grupe ili nastavnika. 6. Potiskivanje: ne dati neugodnostima da izau na povrinu. 7. Perfekcionizam: otklanjanje bilo kakve osobne slabosti, radije napraviti glupost nego drugoga moliti za savjet. 8. Zatvorenost 9. Ziheratvo: otklanjanje svake promjene kako bi se sauvalo ve poznato i uhodano. 10. Lijenost Nastavnik je u grupi neprimjetljiv i nenametljiv tehniar koji iznalasi sve mogue naine da grupa to uspjenije obavi svoj posao, pa je stoga nuan ako se uistinu eli stvoriti dobra radna atmosfera. Nastavnika kao osobu moraju prihvatiti svi lanovi grupe. Njegova bi uloga bila: 1. Pomoi grupi da identificira vlastite potrebe, da si postavi cilj, da se ostvari ono to se odluilo. 2. Ne razbacivati snage nekorisno 3. Motivirati sve lanove za rad 4. uvati jedinstvo meu lanovima grupe 5. Pomagati razmjenu miljenja 6. Znati vrednovati vlastite priloge i tako osigurati pluralizam 7. Provesti sintezu vrednovanja Nastavnik bi morao : 1. Poznavati svoju ulogu u grupi 2. Poznavati osnovne zakone animacije grupe 3. Imate informacije o lanovima grupe 4. Imati jasne ciljeve grupnog rada 5. Imati izravno iskustvo animiranje grupe

Dobar nastavnik u grupi treba: 1. Biti duboko uvjeren u vrijednost cilja koji grupa stavlja predase te znati podravati oduevljenje u drugima 2. Imati sposobnost da strukturira rad u grupi 3. Biti sposoban suelite se s razliitim komunikacijskim situacijama unutar grupe (agresija, pasivnost...) 4. Biti sposoban sluati i prihvaati druge Jedno od vrlo vanih naela rada u grupi jest ograniiti broj njenih lanova. Ne smije ih biti ni previe ni premalo. Teko je zapravo rei ideal broj stoga bi ih trebalo biti izmeu 5-10. Navesti emo neke komponente koje mogu utjecati na rad u grupi: 1. Dob 2. Spol grupa koje je sva muka ili sva enska nee reagirati na isti nain kao mjeovita grupa 3. Poloaj nije svejedno kakav je raspored u grupi, kako sjede ili kako stoje 4. Karakter svaki lan grupe ima svoj karakter, mora se prihvatiti osoba kakva je prvo naelo stvaranja prijateljskog ozraja u grupi 5. Leadership aktivira se onoga trenutka kada je stvorena podloga za njegovo djelovanje Funkcija priprema = ako je priprema neozbiljna, rezultat nee biti dobar. Da bi priprema bila ozbiljna treba se pridravati sljedeih uputa : 1. 2. 3. 4. 5. 6. Dati ivotnu vanost sastanku Opredjeliti se samo za konkretan problem Predvidjeti razliite faze susreta Navrijeme obavijestiti sudionike Izabrati prikladno vrijeme odravanja rada Prekontrolirati jeli sve spremno

Osobna priprema za sudjelovanje u radnoj grupi = 1. Pripremiti se za susret spoznati svrhu susreta, 2. Bez straha ui u komunikaciju s drugima : a) prihvatiti da sudionik grupe je drugaiji od mene, b) osloboditi se predrasuda o predmetu i osobama, c) nadvladati svoj egocentrizam, d) nauiti sluati drugoga, e) biti spreman promijeniti vlastitu ideju

Funkcija voenja radne grupe : 1. Znati zapoeti u prvim minutama se stabilizira opi ton sastanka, prema tome trebat e a) poeti na vrijeme, b) dati prednost prijateljskom ozraju, c) uiniti da sudionici shvate i prihvate kako je sastanak za njih vaan i koristan 2. Kontrolirati vrijeme sastanka ako se odlui da susret traje pola sata ili 45min onda u tim granicama treba i ostati 3. Sve uiniti da lanovi grupe budu to pozorniji 4. Promicati aktivno sudjelovanje 5. Znati zakljuiti a. napraviti saetak rezultata, b. pridati najveu vrijednost sredinje predmetu susreta, c. pohvaliti one koji su dali dobar doprinos, d. zahvaliti svima za sudjelovanju Prostorija odravanje grupnog rada : zidovi bi trebali biti dekorativni, raspored stolova i stolica morao bi biti takav da se svi sudionici gledaju lice u lice. Valja izbjegavati stolove smjetene jedne iza drugih, te dati prednost okruglih. Nuno je da dvorana/ prostorije bude opremljena svim onim to je potrebno za rad u grupi ( ploa, projektori, magnetofoni, video..). Mogua komunikacija u radnoj grupi : 1. 2. 3. 4. 5. 6. Samo jedna intervenira Samo meusobno Grupa ne eli suraivati Formiraju se klanovi Jedna grupa aktivna Cijela grupa sudjeluje

Raspored mjesta u grupi : 1. Direktna diskusija 2. Diskusija suprotnih interesa 3. Slobodna diskusija Problematini lanovi radne grupe : 1. Pitalica eli te kao voditelja grupe staviti u nezgodnu situaciju 2. Svaalica 3. Sofist 4. Umiljenko - sustavno ignorira tvoje i miljenje drugih sudionika 5. Sveznalica svima eli nametnuti svoje miljenje 6. utljivko nalazi se iznad ili ispod svih pitanja o kojima se raspravlja, nastoj privui njegov interes traenjem njegova miljenja 7. Sposobnjakovi uvijek je spreman pomoi, siguran je u sebe

10

8. Rastresenjak dekoncentrira druge, moe se koncentrirati nad argumentom ali lako gubi tu koncentraciju 9. Nadovjek motri grupu od glave do pete, ne moe ga se ukljuiti u rad grupe 10. Brbljavac govori o svemu samo ne o temi 11. Srameljivac ima ideju ali ju s mukom izraava 12. Opresivni ima fiksne ideje i stalno se vraa na njih, kad pone govoriti teko ga je zaustaviti SHEMATSKI PRIKAZ 3 TIPA NASTAVNIKA U RADU U GRUPI:

Nastavnik Autoritativni
prostor susreta sve sam unaprijed predvidi

Demokratski
razgovara s grupom

Indolentni
nita ne predvia preputa grupi da luta. Izaziva frustracije

Izbor cilja

sam izabere cilj i trai da ga grupa prihvati

zajedno s grupom postavlja cilj

aktivnost

sam predvidi procese i aktivnosti, ne prihvaa devijacije nema meusobne komunikacije, napetost, suzdranost i agresivnost Nastavnik sve vodi nastoji ga izbjei, ako ve mora namee svoj cilj

predlae svoje ali motivira i grupu

predlae ih liderima grupe formiranje klanova, izoliranje nekih lanova pusti da ide kako ide ne misli na fazu vrednovanja

odnos u grupi

Viesmjerna komunikacija Animira, svatko obavlja svoju dunost velika vanost vrednovanja, s grupom bira nain

sudjelovanje

vrednovanje

Zakljuak : grupni rad je u nastavi prilika da se uenici meusobno susretnu, da se prepoznaju kao prijatelji te zajednikim snagama promjene sebe i sve oko sebe. Radne grupe pruaju lanovima: dragocjeni osjeaj da su se ujedinili s drugim ljudima s kojima je mogui dijalog i razmjena jer nitko od njih nejde zatim da se drugim slui kao predmetom u slubi vlastitih probitaka., da bezuvijetno dobe izvor sigurnosti jedni u drugima, da doive nezaboravno iskustvo da meusobno se upoznaju i zajedno djeluju bez predrasuda.

Govorne nastavne metode

Razgovorni oblici = 58% nastave se odvije pomou govornih nastavnih metoda, nastavni razgovor ini 49%. Razgovor je jedan od najstarijih oblika komuniciranja. ( Sokrat majeutika )

11

Oblici nastavnog razgovora = 1. Poduavajui razgovor, 2. Razgovor meu uenicima, 3. Diskusija Ne treba posebno naglaavati da se razgovorni nas.oblici gotovo nikada ne pojavljuju u istom obliku nego se meusobno nadopunjavaju i mijeaju. avrljanje = oputena komunikacija izmeu nastavnika i uenika, nije omeena ni ciljem ni planom. Nastavnik se u toj situaciji dri po strani te omoguava slobodan prostor za komunikaciju. Za nastavu ovaj oblik je vaan kada se bude radilo o zbliavanju nastavnika i uenika. Tako gdje nastavnicima to poe za rukom dolazi do boljeg meusobnog upoznavanja i boljeg razrednog ozraja i povjerenja bez kojeg nema uinkovite nastave. Pouni razgovor = vezani nastavni razgovor, vrlo est u nastavi, s jedne strane njeguje ogranienu komunikaciju koja se sastoji od ispitivanja i ralanjivanja gradiva a s druge ostavlja prostor za slobodno voenje razgovora. Sr pouavanja razgovora je propitkivanje predznanja pa ga s toga neki nazivaju razvijajui pouni razgovor. Usredotoen je na nastavnika to e rei da ga on organizira i njime upravlja. Nastavnik potie razgovor i usredotouje ga na ve postavljeni cilj kako bi razred poluio ono to nastavnik eli. Komunikacija meu uenicima svedena je na minimum, ipak joj se mora dati neki prostor da bi uenici mogli izmeu sebe koliko toliko vrednovati nastavni proces kako se nastava ne bi svela na logiku stolnog tenisa nastavnika i uenika. Ona koristi prirodnu radoznalost uenika, predznanje i sposobnost kombiniranja kako bi to bolje spoznali probleme obraivanog predmeta. Nastavnik se prilagoava nainu razmiljanja uenika, sueljava se s njihovim zastranjenjima, doputa i krive iskaze i tvrdnje iz kojih vuen kapital za analizu problema. Pitanja kao oblik motiviranja, animiranja, pokretanja dogaaja u uenicima pa i same evaluacije miljenja i stavova su poeljne u nastavnom procesu. Vrste pitanja i metode njihovih postavljanja u svrhu poduavanja (8) : 1. Odredbena pitanja koja poinju s pitanjima tko, kako, gdje, zato, koliko.. 2. Definirajua pitanja (to je to filozofija?) 3. Utvrdbena pitanja jeli tako? Jeli tako ili ovako? , treba rabiti rijetko jer su sugestivna 4. Sugestivna pitanja ne sumlja valjda da ...?? manipuliraju...

12

5. Izborna pitanja jeli domovina isto to i drava? Ostavlja mogunost dva odgovora da ili ne 6. Konfesionalna pitanja vjeruje li u Boga ? nisu pedagoka i netreba ih postavljati u sklopu nastave 7. Dopunska pitanja Nakon to je Njem krenula u II.WW tko ju je vodio? vrlo lagana 8. Lanana pitanja rabe se vrlo esto, kada polazite nije definirano. Razgovor meu uenicima = za razliku od prve vrste razgovora, ovaj oblik je slobodan i otvoren razgovor koji se jo naziva iskustveni i radni razgovor. Njegov tijek odreuju samo uenici, razgovarajui a ne sueljavajui se. Pokuavaju rijeiti neki problem ili ui dublje u bit nekog predmeta. Ova vrsta nije linearno sukcesivne naravi kao prvi oblik nego je koncentrina krui oko odreene teme. Nastavnikovi zahvati svedeni su na minimum. U ovom sluaju on ima ulogu subesjednika koji nudi svoju pomo i pazi da se potuju pravila. Njegove primjedbe su poticajne posebice kada je rije o bojaljivim uenicima. Struktura uenikog razgovora ni u koje sluaju se ne moe zaobii kruno voenje razgovora. Tamo gdje je broj uenika prevelik preporuuje se njihovo organiziranje u vee ili manje skupine tako da je mogu razgovor svakog sa svakim. Raz.meu uenicima je metodiki pristup kada se ima u vidi cilj moderne nastave. Diskusija nije razmjena miljenja nego je oblik razgovora unutar u kojem ljudi sueljavaju razliita miljenja o pojedinim problemima. Nudi sueljavanje koje moe dezintegrativno djelovati na cijeli razred ili skupinu uenika. Diskusiju moe pokrenuti sam nast avnik svojim predavanjem, moe se upotrijebiti kao oblik rada malih skupina a moe i spontano nastati iz uenikog razgovora. Moe biti i prekinuta ako nema dosta argumenata koji su vani i ne smiju izostati ako to izostane diskusija postaje nesuvislo brbljanje. Uloga voditelja diskusije i pravila njenog odvijanja = treba se pridravati pravila na kojima bdije voditelj diskusije koji: 1. Otvara i zatvara diskusiju 2. Uredno biljei one koji se javljaju za rije 3. Daje ili oduzima rije sudionicima 4. Brine se o duini intervencija 5. Potie diskusiju, trai da se neto naknadno pojasni 6. Izvlai zakljuke

13

Uenike treba priviknuti na pravila diskusije i da ih u danom momentu primjenjuju : 1. Mogu se izjasniti kada se jave i kada im je dana rije 2. Omoguavaju drugima da govor i da se pojave suprotna miljenja od njihovog 3. Da se pridravaju teme diskusije 4. Da izbjegavaju iskaze koje vrijeaju i da prihvaaju kritiku 5. Da se identificiraju ss ulogom branioca odreene pozicije Dunost nastavnika je da vodi diskusiju jer ima znanje i iskustvo, postoji opasnost da nastavnik ispadne iz uloge pa da diskusiju pretvori u poduavajuu nastavu. Pripovijedanje je jedna od najstarijih metoda kolske nastave. Najredovitiji oblik komuniciranje meu ljudima uz pomo kojega se iznose dojmovi, zapaanje i stavovi. Nepoznato se prenosi i ui dalje. Vano u svakodnevnom ivotu, u pogledu ale, bajke bla bla bla. Ono je vezano uz osobni doivljaj. Ovaj oblik je 60-tih malo naiao na minu u nastavi jer uljuljava uenike umjesto da ih osamostaljuje, u isto vrijeme humanistike znanosti ponovo otkrivaju ovu tehniku. P.Luumi e u svezi pripovijedanja u nastavi ustvrditi kako ono nije samo metodiko nego i egzistencijalno pitanje(pogled na svijet, us kojem smjeru ide njihovo znanje......)

PRIPOVIJEDANJE KAO NASTAVNA METODA

-pripovijedanje stvara radoznalost kod djece, oni rado sluaju i stoga omoguuje veoma djelotvornu nastavu - 6 toaka o pripovijedanju: 1. pripovjeda mora izbjegavati apstraktne pojmove i uopavajue izraze 2. treba se sluiti djeci razumljivim jezikom 3. preporua mu se da snanim izrazima tijela proiruje i samo pripovijedanje 4. pripovjeda se mora sluiti izravnim govorom kako bi osobe iz pripovijesti uprisutnio 5. pripovjeda se mora tonom, mimikom, dranjem tijela uivjeti u ulogu kako bi to bolje uprisutnuo pripovjedaki sadraj 6. vrijeme pripovijedanja mora biti kratko i tono odmjereno da ne bi previe iscrpljivalo uenike - naela pripovijedanja: a) detaljiziraj b) lokaliziraj c) analogiziraj d) dinamiziraj e) moderniziraj f) personificiraj - nije mogue ova naela upotrijebiti u svakom pojedinom pripovijedanju. Upotrijebit es se ona koja daju najvie izgleda za uspjeh 14

oblici pripovijedanja izvornih tekstova u nastavi -razliiti oblici pripovijedanja: 1) prepriavanje; 2) pripovijedanje o sredini u kojoj nastaje tekst, 3) pripovijedanje o okolnostima nastanka teksta 4) pripovijedanje o razlozima transpozicije teksta 5) problemsko pripovijedanje 6) biografsko pripovijedanje Opasnosti koje se mogu javiti kod pripovijedanja -4 opasnosti: 1. pojedini tekstualni iskazi previe se historiziraju (dojam da se to nas danas vie ne tie) 2. opasnost od prevelikog psihologiziranja 3. opasnost da se rijenik dotinog teksta potpuno ne pretvori u suvremeni argon 4. opasnost od prevelikog moraliziranja Pravila za oblikovanje pripovijedanja -reenice moraju biti kratke -svaka reenica treba zadravati samo jednu tvrdnju -svako pripovijedanje ne smije sadravati mnogo novih pojmova te oni moraju biti objanjeni -vane iskaze treba nekoliko puta ponoviti -nove pojmove treba objasniti razumljivim jezikom -indirektni govor treba izbjegavati -pridjeve treba upotrebljavati oprezno -bolje je upotrebljavati sadanje nego prolo vrijeme -govor mora biti zoran, iskazi plastini, tako da ih sluatelj osjea bliskima Razvijajue pripovijedanje -pripovijedanje se ne ograniuje na doslovno iznoenje teksta, nego se proiruje i izvan toga - unose se informacije o samom predmetu pripovijedanja kojih zapravo nema u tekstu, ali su vane za razumijevanje Razrada pripovjedakog modela -faze: 1. asimiliranje teksta (odnosno teme) i njegova sadraja 2. dobro razmisliti o tome tko su sluatelji 3. konana razrada -glas, mimika i gestikulacija vani faktori pripovijedanja -i itanje se moe nauiti kao i pripovijedanje (naglaavanje pojedinih rijei, stanke izmeu rijei i reenica, podizanje ili sputanje glasa, njegovo ubrzavanje ili usporavanje, izgovor u jednom dahu, ponavljanje pojedinih rijei i cijelih reenica...) Konkretno o pripovijedanju u nastavnom procesu -didaktiko-metodike funkcije pripovijedanja: -predmetne informacije. Pripovijedanje kao nastavna metoda moe posluiti za davanje obavijesti, znanja o pojedinom sadraju i to s razliitih stajalita -moe posluiti i za posredovanje normi, vrijednosti, doivljaja, dranja i stavova -korisno i za svladavanje problema -moe posluiti i za razvijanje kvalitetnih meuljudskih odnosa u razredu 15

-moe biti korisno i za postizanje uspjeha -moe biti i razonoda, oputanje, poticaj, nagrada Razlozi pripovijedanja u nastavi - Uvoenje u novu temu - Formuliranje problema - Pripovijedanje nije svojstveno samo materinjem jeziku, vjeronauku i sl. kolskim predmetima - Pripovijedanje je samo po sebi vrlo zahtjevno te pretpostavlja visok stupanj misaonosti, spremnost na diskusiju i konkretan rad korisno za angairanje uenika Svrha pripovijedanja u nastavi - Uenici mogu: o Ispovijedano ponoviti o Dramski se izraziti o Slikovno se izraziti o Stvoriti kola o Uspostaviti dijalog sa svakodnevnicom

LIKOVNO STVARALATVO U NASTAVI

Likovno oblikovanje -ve se od najranijih oetaka nastave crte, slika, skluptura i slino upotrebljavaju kao pomagala u promicanju odreenih vrijednosti Izraajni oblici u sklopu nastave -kola nastaje kombiniranjem dijelova slika i vlastitih crtea od najrazliitijeg materijala - moe izvanredno koristiti za igranje mislima ili neku vrstu brainstorminga - moe posluiti i kao domaa zadaa -rad s glinom relativno brzo izraavanje vlastitih ideja i doivljaja - opredmeuje se ideja, predodba -slikanje-crtanje -slikanje povezuje osjeaj i intelekt te zajedno s motorikom stvara zasebni govor -likovni postupak kao oblik uenja u nastavi jest samostojno, individualno ophoenje uenika prema nastavnom predmetu: tekst, tema, uenikov doivljaj, samostojni pothvat koji ima za cilj razjanjenje, ponazorenje nastavnog sadraja Transpozicija poruke -likovni postupak je jedan od naina da se uenik to vie udubi u poruku teksta, d ao njoj moe suvislo i argumentirano razmiljati i tako pripremiti put transpoziciji tradicijskog u konkretni, osobni i drutveni ivot -uz pomo likovnog oblikovanja bit e omogueno verbalno manje nadarenima da ravnopravno sudjeluju u izvoenju nastave, pa na taj nain ak i poboljaju svoji verbalnu komunikaciju

16

Likovno izraavanje u nastavi usredotoenoj na uenika - Nastava usredotoena na uenike ne moe ni u kojem sluaju zaobii njihova likovna nagnua kao oblik osobnog sueljavanja s nastavnim sadrajima, niti e moi ignorirati ovu zasebnu, individualnu radnu fazu kao integralni dio komunikacijskog dogaanja u kojem e szdjelovati cijela radna skupina. - S jedne strane likovno izraavanje,a s druge verbalna artikulacija usavrit e nastavni proces tako da e u njemu biti mjesta i za klasini i za suvremeni pristup ueniku - Uz pomo likovnog oblikovanja uenici e se motivirano i uinkovito sueljavati s najrazliitijim nastavnim sadrajima Faze likovne nastave -nastavnik pripovijeda nastavni sadraj koji polako postaje predmet interesa uenika i to putem likovnog izraavanja VIZUALIZACIJA -sliku potom treba verbalizirati -likovno i verbalno rjeenje zajedno ine cjelovit doivljaj nastavnog sadraja sa strane uenika maksimalno obiljeen njegovom osobnou -u posljednoj komunikacijkoj fazi uenik se otvara prema skupini -nakon komunikacijske faze, verbalnog uvoenja i upoznavanja s nastavnim sadrajem te njegova prihvaanja od strane uenika putem razgovora, razmjene pitanja i odgovora u plenumu, slijedi faza osobnog sueljavanja i premiljanja u tiini - nakon to je zavren posao slikanja, pri kraju sata ili na poetku drugoga, moe se otpoeti nova faza koja je ponovno proeta komunikacijom - svakom se ueniku daje mogunost da pokae svoju sliku, da je objasni, da odgovori na eventualna pitanja suuenika, da kolegama kae iz kojih je pobuda odabrao ovaj, odnosno onaj likovni oblik - svakom djetetu je potrebno priznanje i pohvala POPRATNI CRTEI U NASTAVI Popratni crtei su jedna od nastavnih metoda Vrlo je lako nauiti popratne sadraje Djeca e ih prihvatiti kad ih s eu nj uvede i kad vide da ni nastavniku nije stalo do lijepog crtanja, nego do osnovne poruke Od popratnih crtea moe se nainiti i saetak da bi se uenicima omoguilo jo lake pamenje Kao pomagala mogu biti upotrebljavani zidna ploa, grafofolija, ovei komad papira, kreda, flomaster ili olovka Popratni crtei idu na ruku i djejoj koncentraciji jer su pritom angairane i oi i ui Pretvaranje jednog pojma u sliku esto vodi k novim saznanjima

17

SLIKA
- s vremenom se uvidjelo da slika ima svoj zaseban govor, to ju ini novinom ne samo u nastavi. Kada je slika izborila svoju autonomiju, svoj samosvojni status, dolo je da vidjelo sva njezina specifinost u prenoenju nastavnih sadraja - svaka, pa i estetska posebnost slike izazivala je razliita miljenja, ali se ipak uvrijeilo miljenje da slika ima upotrebnu vrijednost u prenoenju nastavnih sadraja, koja se oituje kroz ilustriranje napisanog teksta i svijest da nije uvijek mogue pojedine slikovne elemente pretvarati u rijei. UMJETNIKO DJELO - umjetniko djelo se prepoznaje po tome je li viedimenzionalno, polivalentno, znakovito, potie li na stalna nova premiljanja tako da ga je stvarno teko ili nemogue 'iitati' do kraja i kao takvo ima svakom promatrau neto za rei. Ovaj kriterij ide na ruku svakom promatrau - pri uporabi umjetnikog djela u nastavi dobro je imati u vidu i razliite komentare to su ih pisali ljudi od znanja i struke. Mogu biti vrlo ilustrativni, inspirativni i orijentacioni, najvanije je da slika pogaa individuu i skupinu u njihovoj situaciji (zaokuplja li ih, podrava, potvruje, iritira, kritizira, proiruje horizonte) - djelo je kvalitetnij to vie omoguava produbljivanje ideje koju predouje - kompozicija: vrsta i nain na koji je slika na plohi organizirana - djeca mogu nauiti 'govor' slike u razliitim muzejima i galerijama - poznavanje stilova umjetnosti moe uvelike pomoi pri njenom razumijevanju - nastavnikovo pitanje e biti: to je umjetnik htio ovom slikom poruiti?, to mu je vano ili najvanije?, to je naglasio, dodao, ispustio?... - likovna umjetnika djela prikazuju kako su prethodnici doivljavali i proivljavali svoje doba, primjerice kranstvo i njegove konkretne vrijednosti. Povjesnoj pozadini slike pripada i pitanje funkcije koju su imale slike s takvom tematikom - mora se imati u vidu likovni izraajni govor slike, koji je ovisan o povijesnom, drutvenom, regionalnom i drugim kontekstima, te poznavanje likovnog izraajnog govora pomae u razumijevanju smisla i poruke slike - osim izraajnog govora vana je i ikonografija koja je vjesnica slikovnih tema i pomae u identificiranju predmeta slike i pravilnom itanju atributa i simbola. Dok nastavnik promatra likovnu umjetnost, jasno je da ga zanima ikonografija kao sredinji medij prenoenja poruka, te je ikonografija osnova za motivirajua pitanja - to se suvremene umjetnosti tie, ona vie nije 'slubenica religije', ve se emancipirala od svega to bi joj moglo uvjetovati u slobodi izraavanja - 'umjetnost je prihvaanje svijeta uz pomo oblika', i zbog toga je likovna umjetnost predmet posebne pozornosti nastavnika. Umjetnost 20.st. je nadasve egzistencijalna, slobodna od svega, vieznana - hoe li suvremena umjetnost biti izazovna za proces uenja, ovisi o tome koliko su uenici uvedeni u logiku njenog funkcioniranja

18

METODIKE FAZE
- shema idealnog susreta s djelima likovne umjetnosti sastoji se od 5 faza: 1. Spontani opaanje to vidim?, mirno motrenje i 'iitavanje' slike, izjanjavanje 2. Analiza govornih oblika od ega se sastoji slika?, sustavno motrenje i iznalaenje 'sintakse ' slike, njenih blika, boje, strukture, posvjeivanje cjelovitosti slike 3. Nutarnja koncentracija to slika pobuuje u meni?, osjeaji i asocijacije, na to slika cilja, na to podsjea, privlai li ili odbija 4. Analiza sadraja slike - koje je znaenje slike?, tematika slike, njen odnos prema izvornom tekstu, njen ainovacija, vjerske vizije, ivotna iskustva, posebni sadraj to ga slika pridodaje odreenoj temi 5. Poistovjeivanje sa slikom u emu s eprepoznajem na ovoj slici?, unijeti se u sliku, dati se uvui u njeno dogaanje, kako se slika odnosi prema meni kao promatrau, to oekuje od mene, pobuuje li odobravanje ili iritaciju Kod ovih faza rije je u biti u usporenom motrenju, discipliniranom istraivanju, otvorenosti prema sadraju. Prvu, treu i petu fazu nije mogue unaprijed pripremiti jer su ponekad uvjetovane trenutnim raspoloenjem i osjeanjem ozrajem uenja, nutarnjom naklonou pormatraa. Druga i etvrta faza moe se pripremiti unaprijed, verbalizirati i argumentirati

KARIKATURA
- kao oblik komuniciranja moe biti dobro sredstvo za posredovanje miljenja i stavova u sklopu nastave. Ovamo je prenesena iz tiska, kometira dnevna zbivanja, ismijava kako bi razotkrila, kritizirala i izmijenila, ona je vizualni oblik satire - vrlo je vano da se paljivo proue i pogledaju svi elementi, te da se analiziraju sadrajne i formalne sastavnice kako bi se temeljito ulo i poruku autora - Analiza strukturalnih elemenata: a) Kd da bi bila djelotovrna, karikatura s emora sastojati od jednostavnih i razumljivih elemenata b) Tehnike karikiranja montaa suportstavljenih elemenata (disjunkcija spoj oprenih elemenata izotrava pogled na kontradickiju), pretjerivanje (prastara tehnika karikiranja), usporedba, navod (citat, karikature vrlo esto prate citat uzet iz poezijem Bibilije, politikih govora, dnevnog argona, itd. Tko poznaje navod znat e znaenje) - karikatura napada odnose koji mu se ine problematinim i opasnim. Karikatura ne samo da napada, nego u dubini stvara protusliku, utopiju ili alternativu

KARIKATURA U NASTAVI
- karikatura je motivirajui medij, izaziva i potie sueljavanje, one mogu potaknuti i neke relevantne pedagoke procese uenja: 1. Uiti gledati, promatrati ako se dobro eli shvatiti poruka karikature, treba je dobro promotriti i sagledati. Bavljenje karikaturama potue posveivanje viedimenzionalne stvarnosti i postupno stvara sposobnost razmatranja i usvajanja najrazliitijih nastavnih sadraja. Crtei koji su simboliki pomau uenicima da argumentirano razmiljaju i o manje praktinim sadrajima 19

2. Iskusiti pozitivnu nesigurnost satiriki crte predstavlja sadraj tako da upozorava na problematinost, takav pristup omoguuje uenicima da budu jo svjesniji i jo kirtiniji s obzirom na ono to se dogaa u njihovoj okolini 3. Kritiko-oslobodilaka dinamika jedinstvea prilika za otkrivanje kritikog potenicjala, kritiko-proroki vrednovati svaku ponudu i pojavu - preporua se da se karikatura nudi preko grafoskopske folije kako bi bila istodobno dostupna svim uenicima, prikladna je za analizu, uoavanje strukturalnih elemenata, te taj oblik rada prua nove mogunosti za razliite i kreativne pothvate

FOTOGRAFIJE, FOLIJE I STRIPOVI U NASTAVI

FOTOGRAFIJA - sve vei prodor fotografije u svijet djece, mladih i odralsih, postavlja se pitanje njenog mjesta u nastavi - vrste fotografija: a) Dokumetarna fotografija nastoji objektivnije i cjelovitije informirati o pojedinim dogaajima b) Antropoloka fotografija sadraj i cilj je ovjek, njegova situacija, trpljenje, radost, uspeh, neuspjeh, okoli. S metodikog stajalita ova vrsta moe biti djelotovorna kad su u potanju razmjene miljenja, asocijacije, pobuivanje osjeaja, takoer mogue je i vizualizirati i neke apstraktne pojmove c) Fotografije motiva cilj je izvui iz prirode, ljudske stvarnosti openito pojedine motive koji e osupnuti ljudski um i osjeaje d) Umjetnika fotografija nije joj cilj realno prikazati stvarnost, nego estetskih elemenata koje ona krije u sebi e) Fotomontaa i kola 'igra s estvarnou' nastojei pretkazati budunost, stvoriti konsetalcije koje nisu dio svakodnevnice, vrlo su uikoviti kad su u pitanju tema ili problem koje treba naitoko istraiti i ponuditi vei broj rjeenja. Najrpikladniji su za tematsku i problemsku nastavu f) Ilustrativno-zabavna fotografija stvara ugoaj, oputenost u nastavi, uljepava verbalno izlaganje - s didaktikog stajalita cilj fotografije u nastavi nije uvijek i na prvom mjestu informiranje zasnovano na buenju osjeaja i uvstva. Njen interpretativno-hermeneutski karakter nastoji da se fotografijom predoi stvarno stanje, interpretira i razmotri. Fotografija moe biti primjenjena u meditativne svrhe. - fotografija omoguuje razliite vrste asocijacija, pomae u motrenju i usvajanju stvarnosti, omoguuje ovjeku da postane svjestan vlastitog stupnja znanja, i da nastavnici vide na kojem se stupnju nalaze njihovi uenici - Ernst Hanzi navodi kako se u fotogovoru komunikacija dogaa na relaciji promatrafotografija, moe postojati izmeu dva promatraa iste fotografije, uenici koji nisu vrebalno nadareni produbljuju i poboljavaju svoju verbalnu komunikaciju uz pomo fotografije, suuesnike i nastavnika, fotografije mogu biti prilika za jedinstveni razgovor - Kwiran navodi sljedee mogunosti uporabe fotogovora: upoznavanje nove skupinem uvoenje u novu temu, otrkivanje predznanja i eventualnih predrasuda, brzo informiranje o tome to uenici ve znaju, pojaavanje postizanja eljenog cilja, kontroliranje procesa prosredovanja, ponavljanje i saimanje gradiva, kontroliranje uinkovitosti i zalaganja, mogunost diferenciranja, nova motivacija, umanjivanje disciplinskih problema 20

- druge metode koritenja fotografije (prve etiri odnose se na pojedine slike, 5. i 7. pretpostavljaju rad s vie fotografija, od 8.-11. su mogunosti fotomontae, kolaa, rezanja, bojanja): 1. Zajedniko promatranje odreene fotografije pojedinane asocijacije, opisivanje, formulirajne teksta, davanje naslova 2. Dogovaranje moguih radnih proslijea to se dogaalo prije i poslije usvajanja fotografije 3. Omoguavanja da predstavljenim osobama 'dou do rijei' uokviriti govor ili misao 4. Oznaavanje izrezanih elemenata fotografije zamijeniti izrezane elemente 5. Kombiniranje dviju ili vie fotografija meusobno nadopunjavati, nastavljati, dublirati, naznaiti, suprotnosti, naglasiti detalje 6. Izbor jedne fotografije iz mnotva drugih fotografije na odreenu temu, sa snanim emocionalnim nabojem 7. Kombiniranje fotografije i teksta ne smije biti samo ilustracija teksta 8. Mijenjanje fotografija s nakanom da se uini razliitom saimanje, naglaavanje, slabljenje pojedinog aspekta fotografije 9. Rezanje fotografije 10. Od vie fotografija s istim ili razliitim motivom stvarati novu fotografiju 11. Od vie fotografija stvoriti novu priu

FOLIJA U NASTAVI
- spoj folije i grafoskopa daje velike mogunosti kreiranja u nastavi, folija omoguuje sponatnost i improvizaciju, uenici se ne moraju micati s mjesta radi projekcije, nastavnici ostaju u vizualnom kontaktu sa svojim uenicima - vrste folija (koja e se vrsta koristiti u nastavi ovisi o ciljevima pojedine nastavne jedinice): 1. Unaprijed pripremljene detaljno pripremljene, sve je unaprijed uinjeno, odreeno, fiksirano i nije mogue unositi promjene. Praktina je za brzo posredovanje cjelovite informacije, ali ne i za kreativno ozraje 2. Folija uivo nastaje tijekom izvoenja nastave, korak po korak 3. Djelomino pripremljena folija mjeavina dvaju spomenutih modela, unaprijed pripremljeni dijelovi folije bit e nadopunjavani i definitivno kompletirani tijekom nastave - tehnika izrade folije: 1. Razvojan tehnika - uitelj tijekom nastave rukom nanosi ono to smatra bitnim 2. Dopunska tehnika djelomino pripremljenu foliju nastavnik nadopunjaba na nastavi 3. Vieslojna tehnika na zasebnoj foliji nastavnik zapisuje ono to nedostaje na temeljnoj foliji 4. Tehnika markiranja nastavnik podcrtava, obljeava, zaokruuje, markira vano 5. Tehnika prekrivanja komadom papria se prekriva ono to nije aktualno ili vano

21

6. Tehnika nadopunjavanja uz temeljnu foliju koja je kompletirana pridodaju se druge kako bu se maskimalno prikazalo ono to je premet nastavne jednicie 7. Tehnika okretanja okree se ako je ispisan u krunom obliku

STRIP
- strip obiljeava interpretirajui karakter, djeca se s njima svakodnevno susreu, vole ih jer su zabavni, stripovi jako motiviraju djecu - 4 mogua naina angairanja djece kad su u pitanju stripovi (prema W.Middelu): 1. Stripovi kao slobodna literatura razvija se razgovor, postavljaju se odreena pitanja 2. Zajednika lektira za cijeli razred 3. Rastaviti crtee od govornih oblaia djeca za zadatak imaju pronai odgovarajue dijelove crtea i oblaia 4. Osnovnokolci samo mogu iznai put od teksta do stripa - psolije itanja stripova motivacij auenika je bila vrlo visooka da itaju tekstove u cijelosti i s njima se sueljavaju - kriteriji uporabe stripova u nastavi (prema W.Kempkesu): 1. Stripovi se mogu upotrebljavati kao motivirajue pomagalo u svrhu izmjene metode 2. Upotrebljavaju se da bi se dolo do cjelovitije informacije o pojedimom predmetu 3. Pomo pri interpetiranju 4. Poticaj za diskusiju 5. Kao domaa zadaa uenicima - metode koritenja stripa u nastavi: 1. Usporediti razliite stripove na istu temu 2. Dati djeci stripove (ili isjeke) s praznim oblaiima da samo formuliraju tekst 3. Angairati skupine uenika da izrade razliite prijedloge stripa na istu temu, i zatim odaberu najbolje rjeenje 4. Nainiti strip o jednom suvremenom dogaaju - vano je sueljavanje uenika sa porukom stripa, N. Scholl preporua sljedee proslijee: 1. Izrada scenarija 2. Pronai prikladan tekst (iz ivotam okoline, predmeta) 3. Rad u skupini (omoguje razliite ideje)

22

AUDIOVIZUALNI MEDIJI U NASTAVI

- jedno od najmonijih sredstava informacije, obrazovanja i zabave - prikladni su za pamenje i prenoenje optiko-akustikih informacija - funkcioniraju kao faktori socijalizacije, prije svega masovni mediji (TV, radio, novine), ali i oni manje masovni (glazba, videokasete, CD, video i kompjuterske igrice) - njihov utjecaj na vladanje, predodbe i identificiranje djece i mladih bez daljnjega je veoma relevantan - didaktiko-metodika uporaba audiovizualnih medija u mnogoemu ovisi o njihovoj drutvenoj funkciji i znaenju - kao vrlo utjecajni odgojni faktori unutar odreenog kulturnog okruenja audiovizualni mediji bit e i predmetom kritikog odgoja prema njima samima. Njihova didaktika uporaba pretpostavljat e odreenu razinu medijskog odgoja - J.A. Comenius je prvi tvorac koncepcije slikovne didaktike - vlastita zornost (autopsia) ne dovodi uenika samo do poimanja naravne stvarnosti, nego mu omoguuje da stvari doivljava kao ureenje svijeta to e slika predstavljati na simbolian nain - zorna sredstva slue pouavanju, sredstva uenja za cilj imaju podupirati djelatnost uenja te omoguiti uenicima samoizobrazbu. Tipina sredstva pouavanja: zidne slike, karte, fizikalne sprave. Radna pomagala i pomagala za uenje su poetnice, tablice, raunice, radne biljenice, itanke, udbenici, itd. - zbog stabilne strukture i primjene prema volji i potrebima na audiovizualne medije se poelo gledati kao na osnovu objektivizirajuih procesa obavjeivanja i uenja - audiovizalnomedijska euforija s otvaranjem nastav prema problemima uenika (problemska nastava!) potaknula je ogromnu proizvodnju dijasa, njihova ozvuenja i kratkometranih filmova te specijalnih programa uenja iskljuivo namijenjenih nastavi - Prihvaanje: masovni mediji i audiovizalna kmunikacija; mnotvo mogunosti da i pojedinac raspolae jednostavnim medijima te promijeni odnos prem anjima u svakodnevnom ivotu, senzibiliziranje - Analiziranje: kritinost prema mediju kao i prema tekstu, filmove, slike, tv emisije treba analizirati i interpretirati kao literarni tekst. Tekstualno-analitiki postupak odgovara 'strukturalnoj' analizi slike i filma, uitelji moraku imati osnovna znanja - Rasvjetljavanje: strune informacije o medijima, treba s edobro informirati o mediju prije odabira - Djelovanje: kretivno oblikovati vlastite medije, treba izazvati potrebu za uenjem

GLAZBA I PJESMA U NASTAVI

Pjesma i glazba u ivotu imaju veliko znaenje (koristimo svaki slobodni trenutak sluajui glazbu, ak i neki sluaju glazbu unutar radnog vremena) Mladi sluaju glazbu dok ue kod kue = stoga glazbe ne smije nedostajati u nastavi! Ni pedagogija kojoj je cilj za zajednitvo i cjelovitu zrelost, ne smije se dorei onoga to nudi glazba = glazba korisna za uspostavljanje komunikacije, partnerstva i dijaloga. Glazba i pjesma kao ILUSTRACIJA NASTAVNOG SADRAJA, ili SAMOSTALNE u sklopu odgoja i obrazovanja

23

GLAZBA U FUNKCIJI ODGOJA

Nastao prostor za glazbeno-pjesniki izraaj i doivljaj kada je uoeno kako ne treba koristiti samo suhoparni nastavni sadraj HARZ isite: Glazba ima prednost kada djetetu treba omoguiti odvajanje od roditelja (dakle, vanost glazbe je velika u vrtiima i prvim godinama osnovne k.) Nedostatak glazbe prema njemu jest taj to ne moe biti posve konkurentna drutvenokulturnim utjecajima Vano je kombinirati razliite vrste sadraja: vezivanje motorikih, doivljajnih i spoznajnih elemenata uz pomo glazbe za ire razumijevanje dru-kult. Okvira

Kriterij metodikog postupka s glazbom

Glazba i pjesma nisu samo sredstva i pomagala u nastavi nastava i glazba nisu u odnosu podreenosti, nadreenosti, ve su to 2 ravnopravna sredita iste elipse Drugim rijeima, ova su dva elementa vrlo povezana: nastava e omoguiti sagledavanje umjetniko-glazbenog djela, s druge strane, glazbeno e djelo nastavi pridati neto specifino.

VREDNOVANJE PJESME I GLAZBE: Pri vrednovanju glazbenog, odnosno pjesnikog komada u nastavi vano primijeniti sljedee:
1. Posvjeivanje pjesme, umjetnikog djela kao estetsko sadrajne cjeline 2. Pitanje njegova nastanka (vrijeme, okolnosti, namjere, autor,...) 3. Pitanje glazbene odnosno tekstualne tradicije unutar koje je spjevan odnosno skladan odreeni komad 4. Izraajni oblici kojima se slui pjesma, odnosno glazbeni komad kak bi stvorio ugoaj za uho, oko

Pjesmu i glazbu vano promatrati sa svih stajalita: nastavnika, uenika, nastavnih ciljeva, metoda i pomagala!
a.) Obzirom na nastavnike i uenike: koliko taj sadraj pogaa i jedne i druge, koliko ih potie da bi neto uinili, promijenili.. b.) Obzirom na cilj: pomae li sluanje tog sadraja u dozrijevanju unutarnjih vrijednosti, olakava li susret izmeu razliitih svijetova, religija, kultura... c.) Obzirom na sadraj: koliko su bliski glazbeni sadraji s nastavnim sadrajem d.) Obzirom na metode: uklapaju li se glazbene metode odreenog umjetnikog djela u sklop ostalih nastavnih metoda?, je li dotina glazba bliska uenicima, njihovoj dobi, sposobnostima?.... e.) Obzirom na pomagala: koje je vrste glazba, kakva je njena struktura, mogunost njene prezentacije, njene proradbe...?

Odnos prema pjesmi i glazbi u nastavi Specifinost metoda i medija te njihov odnos prema antropogenoj i sociokulturnoj stvarnosti treba biti predmetom posebne refleksije ako se ne eli iznevjeriti sadraj, cilj i poruka pojedinih nastavnih cjelina ili jedinica (mora postojati kompatibilnost izmeu tog glazbenog sadraja i ostalog nastavnog). *primjer: vjerouitelj pustio uenicima mjuzikl Jesus Christ Superstar oni bili obuzeni glazbom, ritmom, a nitko nije mario za iskrivljenost poruke u njemu (ljubavna romansa Marije Magdalene...)

24

Uenje glazbe: U 3 smjera:

1. Razvijanje, intenziviranje i aktualiziranje nastavnikovih sposobnosti primjenjujui pomagala poput kasete. Vano je da nastavnici naue note i najjednostavnije instrumentalno praenje pjevanja 2. Diferencirano zalaganje i razvijanje glazbenih sposobnosti uenika 3. Organizirana i sustavna suradnja s nastavnikom glazbene kulture koji ovdje moe biti od velike pomoi, motivirajui, podravajui...

Pristup pjesmi Istaknuta tri pristupa pjesmi: 1. TRADICIONALNA PJESMA: imaju iza sebe dugu povijest, ne samo od slubenika, ve
i od naroda. Vano je takve pjesme ne samo pjevati, ve i dobro poznavati njihov sadraj i poticati da se o njemu razmilja kao o nast. Sadraju. Neka pravila: znati uoiti poruku pjesme, poznavati pjesme od dru. I kul. Znaaja, prepoznati isitinu u njoj, smatrati pjesmu nadahnuem za neke konkrente iv. Probleme, poznavati tvorce i kompozitore tih pjesama, znati se dobro sluiti registrom pjesama,..

4 su odrednice koje treba imati na umu kada se u nastavi koriste gl.sadraji:

1.Sluati 2.Prihvaati/pjevati 3.Interpretirati 4.Uvjebavati/oblikovati

Pri izboru pjesme nastavnik mora odgovoriti na pitanja: IMA LI TEKST DOSTATNO DIDAKTIKO-METODIKO UPORITE, JE LI GLAZBA I TEKST PRIMJEREN UENICIMA, JE LI PJESMA S JEZINOG I GLAZBENOG STAJALITA VRIJEDNA??? Schmitt istie to pjesme trebaju moi (sa subjektivnog stajalita):
Odgovaraju potrebi za pjevanjem kod uenika Mogu izraziti raspoloenje Budu nadahnue za uenika

A to u vidu metodike potrebe:

Uokviriti nastavu Uvesti u nas. Temu Uiniti sadraj zanimljivim Otvoriti problemska podruja

PRAKTINO-KREATIVNE MOGUNOSTI PJESME U NASTAVI (R. Schmitt):

a.) VJEBE ZASNOVANE NA GLASU: dinamiko diferenciranje-pjevanje dijelova kitice ili cijele kitice razliitom jainom glasa; izmjenino pjevanje-izmjenino pjevanje skupina, solista, solisti i skupine; vieglasno pjevanje-u pozadini zbor, ispred samostalni glas b.) VJEBE ZASNOVANE NA GLAZBALU: tjelesna glazbala (pljeskanje u ritmu...); ritmika glazbala (stalno rimtmiko ponavljanje 1 ili 2 takta); melodijska i harmonijska glazbala (pratnja uz klavir, gitaru...) c.) VJEBE ZA PREDSTAVU: pokret (tipini pokreti ruku, tijela); PLES ( razliiti plesni koraci, samostalno u paru ili skupini); SCENSKO PREDSTAVLJANJE (igra sa sjenama, lutkama, maske...)

25

d.) VJEBE KROZ IZMJENU (predigra, meuigra, naknadna igra. Ritmiki ili melodiki uz pomo glasa ili glazbala; nove kitice- aktualiziranje unoenjem suvremenih tekstove i/ili dogaaja; glazbene improvizacije i promjene-mijenjanje ritma melodije, glasovne improvizacije...)

2. SUVREMENA PJESMA: Metodika primjena jednaka onoj za klasine pjesme. One pokrivaju vie vie podruja dogaanja unutar razredne zajednice; u njima se objedinjuje nastavno gradivo s proslavom roendana, imendana, druenja, sastajanja... Suvremene pjesme (u odnosu na tradicionalne) su: INTERNACIONALNIJE (usredotoene na konkretnije situacije, naglasak na nesnalaenju, bunt...), takoer nose elemente TOLERANCIJE, MULTIKULTURALNOST, MULTIRELIGIOZNOST, PLURALIZAM... Suvremene pjesme nude mogunost nadopunjavanja tekstova, poruke, ubacivanja novih elemenata. Pedagozi smatraju kako je bolje da uenici sami stvaraju tekstove, ritam, da su glazbena djela prvenstveno njihova, da ih oni rado pjevaju, da su im sadraji znakoviti.

Glazbeno oblikovanje, meditiranje, sluanje:

Glazbeno oblikovanje =nii razredi, dostupnost jednostavnih glazbala, jednostavni gl. Komadi
Neto vie od pjevanja Mogunost improvizacije samo u nekom segmentu Korisno: upotreba magnetofona, videokamera: biljeenje i prouavanje...

Meditiranje = moe biti korisno ako se netko slui makar i skromno odreenim glazbalom (meditiranje kao osnovno kolovanje)
Gdje su uenici navikli na gl. Oblikovanje i sve to mu prethodi ili ga prati, vie nisu daleko od meditacije. U poetku je rije o koncentriranju na sredite ivota. Gazba ovdje od velike pomoi Schmitt razlikuje PASIVNU MEDITACIJU: osoba puta da na nju djeluje glazba radi koncentriranja na ivotno sredite. Ovdje autor razlikuje 3 stupnja med. Sluanja: prodiranje u glazbu, zadravanje u glazbi i otvaranje transcendentalnoj sferi ( raanje slika, koncentriranje na novo...) I AKTIVNU MEDITACIJU: uz pomo glazbala; izvoenjem jednotavnih tonova na glazbalima omoguuje se koncentracija koja je preduvjet za meditaciju Vana je priprema nastavnika Ulomke za sluanje mogu pronai u izvaneuropskoj glazbi, elektronskoj, avangardnoj, pjevanje na latinskom (GAUDEAMUS IGITUR), duhovnoj glazbi, barokna... Informiranje o onome to su uenici uli (rijeima, slikom, ctranjem...) Predlae da glazba ne mora nuno biti pomono sredstvo, ona moe biti i nastavna tema Postoje 3 vrste sluanja: emocionalno, analitiko, sluanje s razumijevanjem Pscmitt istie to se pitati pri pripremi: Kako motivirati uenika da slua tu glazbu?, koja pitanja potie taj gl. Komad?, koje je radne oblike i metode mogue primjeniti?,koja su pomagala najprikladnija?, to elimo postii?...

Sluanje = razliite vrste glazbe

26

PRIMJER SCHMITTA: Kratki biografski opis skladatelja, strukturalni zadatak (na to obratiti panju), analiza (kakav je dojam ostavila na nas glazba?, zato na nas tako djeluje).

IGRA ULOGA U NASTAVI: Jedna od zanimljivih nastavnih metoda, u nastavu ula kada se poelo inzistirati na njenom terapeutskom, odnosno socijalizirajuem aspektu. Iako je vrlo uinkovita, jo uvijek nije dovoljno zastupljena jer pretpostavlja posebnu izobrazbu nastavnika to veini nedostaje. Svoju posebnu dobrodolicu doivjela u obliku razliitih drama. PRISTUPI IGRI: GLAVNA PODJELA NA OTVORENE I ZATVORENE ZATVORENE: proslijee i cilj unaprijed odreeni tekstom i reijom. U ovu skupinu spadaju regulirane igre poput drut. Igara, igre pogaanja... Upravljanje tjelesne igre: pantomima, pokretne igre... i upravljano igranje uloga: svaka uloga precizno unaprijed definirana. OTVORENE: proslijee i uinak igre djelomino ili sasvim otovreni. U ovu skupinu spadaju:
GRUPNODINAMIKE IGRE: interakcijske igre... TJELESNE IGRE: imrovizirane igre uz glazbu, slobodna pantomima... LUTKARSKE IGRE: s mogunosu improvizacije IGRANJE ULOGA, BIBLIODRAMA, SOCIODRAMA, PSIHODRAMA

Od teksta do igre Primjerice igrokaz- vana scenska struktura i dramski potencijal odreenog teksta

MEDITACIJA U NASTAVI
Postavlja mnoga pitanja:
1. 2. 3. 4. obzirom na povijesnost (to nam novo nude Istok i Zapad u pitanju nastave) Obziom na sadanjost (to se sada iz ove kategorije nudi u kolama) Obzirom na mogunost (koji bi se oblici meditacije mogli primijeniti u koli) Obzirom na bit (koji se meditacijski oblici nude kao optimalni za primjenu u nastavi INTEGRIRANA MEDITACIJA: najprikladniji oblik za nastavu. Spaja Istik i Zapad (u jednoj nije toliki naglasak na objektu, dok u drugoj jest). Vano naglaavati specifino, ali i ope, vano razlikovati kulturnospecifino i opeljudsko DRANJE TIJELA I DISANJE: ovi elemeti ovise o svakom pojedincu, pojedinac odabire poloaj koji mu je najprikladniji, meditacija otvorenih oiju odravanje veze sa stvarno. Osoba koja meditira posve je prisebna, nazona, pokuava nai sredite izmeu potpune oputenosti i prenapetosti.Koncentrira se na disanje, praenje ritma disanja... OMG!!! DURCKHEIMOVA KONCEPCIJA: smatra da je meditacija oputanje (otkloniti iz sebe sve brige), koncentracija (izaciti brigu, misao iz intelektualne sfere i smjestiti ju u prostore grudnog koa...), jedinstvo (maksimalno zbliavanje stvorenog i stvoritelja), novo nastajanje (preobrazba za kojom ezne svako bie lijepoga, dobroga...).

INTEGRIRANJE ISTONOG I ZAPADNOG: postie se da se praznina, koja je na svoj nain cilj istone med. Metode, ispuni konretnim sadrajem, to je svojstveno zapadnoj med. Metodi. Nije sporno da nastava tei racionalnoj spoznaji!

27

PEDAGOKI UINCI MEDITACIJE:

ovjek koji meditira je ovjek koji uoava, koji se zna diviti, disciplinirati, ovjek koji je prisutan, koji osjea vrednotu, koji je pribran...Gledajui sve to s pedagokog stajalita, sve je to veoma vano. Potreba za meditativnom koncentracijom kako bi se uz pomo ijela, due i duha usredotoilo na ivu, prisutnu, sadanju stvarnost i kako bi svakodnevnica bila tako organizirana da ivot SADA uspijeva Meditacija stvara osjeaj za vrijednost. Sama po sebi jednostavna, neto to pripada svakom ljudskom biu Razvijamo osjeaj za sve fenomene koji se oko nas dogaaju Pitanje koju vrstu meditacije treba njegovati u odgoju? vano je da odgajanik prone sredite koji e mu omoguiti da shvati i organizira ivot, da formira osobnost koja e biti u stanju slobodno prihvaati ili otklanjati ponude...

KONCENTRACIJA NA ONO SADA:

OSJEAJ ZA VRIJEDNOST:

VJEBANJE I PONAVLJANJE U NASTAVI

Ne moemo se oteti dojmu kako nastavnici koji su se opredijelili za nastavu usredotoenu na uenike i njhove probleme sve manje primaju vjebanja i ponavljanja kao nastavnih metoda kako bi utvrdili obraeno gradivo. Sadraje i rezultate prethodnih godina treba ugraivati u nove nije li to najlake upravo kroz ponavljanje i vjebanje? Treba i vjebanje i ponavljanje osloboditi termina KONTROLA jer oni ne slue nuno samo kao provjera i kontrola nauenoga. TO ZNAI VJEBATI? Vjebati znai ponavljati zato da bi uenici mogli:
Reproducirati novosteena znanja i vjetine Reorganizirati svoja znanja u novoj situaciji Transferirati ope spoznaje i naine rjeavanja pojedinih problema na konkretnu (ivotnu) situaciju Nesputano rabiti svoju kreativnost Vano je da nastavnik postavi CILJ vjebanja ili ponavljanja te ga/ih obrazloi uenicima Uinci vjebanja ovise o broju i koliini ponavljanja (pojmova, datuma...) Ponavljanje od lakeg prema teem

Vano izraditi PROGRAM PONAVLJANJA koji se radi na osnovi krivulje zaborava:

1. 2. 3. 4. U koli pod vodstvom nastavnika na kraju pojedinih faza uenja Samostalno kod kue Kontrolirano u nastavi na kraju tjedna Samostalno i nadzirano uz pomo kontrole uspjeha u uenju

28

UENJE NAPAMET (memoriranje): prilino esto u nastavi osobito onoj klasinog tipa. Danas, mnogi profesori protiv mehanikog i nepromiljenog gomilanja informacija o pojedinom predmetu. Navode se faze koje bi se trebale dogaati kod uenika:
Pounutranjivanje Prekuhavanje Posvjeivanje i premiljanje Probavljanje i preputanje da se misao ukorijeni

Navodi se kako bi uenje napamet trebalo biti pounutranjivanje, a to je zajedniki zadatak nastavnika i uenika. Ako itamo tekst na satu, slijedi nakon toga njegovo memoriranje. Kod kue uenici e podvui kljune rijei ili sami ispisuju tekst prema njegovim smisaonim cjelinama (tako ulaze u dubinu sadraja, polako memoriraju ve). Prednost na izricanju cijelog sadraja, a ne po dijelovima. Memorirani e biti oni dijelovi koji su prethodno proraeni na satu, te je uenicima postalo jasno o emu je rije. DOMAE ZADAE
Spadaju u ponavljanje i vjebanje Ima prednosti, ali i nedostatke (neki pokuali dokazati kako zadae kod kue nemaju motivirajui utjecaj) Neki nameu pitanje ima li smisla davati zadae za sve predmete?

ULOGA DOMAIH ZADAA: povezuju kolski i izvankolski ivot uenika, odgojne i obrazovne prostore i njima svojstvena iskustva
1. Njihov iskljuiv cilje nije i ne moe i ne smije biti samo ponavljanje i vjebanje, ve autonomno uenje 2. One omoguuju integrativnost uenja 3. Vano je da su razliite, izdiferencirane i maksimalno individualizirane

CILJEVI DOMAIH ZADAA:

1. 2. 3. 4. 5. 6. ueniko osobno sueljavanje s predmetom nastave Osobno pripremanje za idui sat Potpomaganje nastave Uvjebavanje spoznaja, sposobnosti i vjetina koje su steene u koli Omoguavanje njihove primjene te provjeravanje ljestvice vrednota Obavijest jesu li uenici postigli nastavni cilj

Domaim zadaama potie se sposobnost suradnje, uenici vjebaju drutveno ponaanje... MEDIJSKA PALETA DOMAIH ZADAA:
Usmene domae zadae (npr. istraivaki zadaci povezani sa ivotnim iskustvom) Pismene (pismana obrana ili osuda neega) Vizualno-oblikovne (foto, slikovna reportaa) Igra (priprema lutkarske igre) Kolekcionarske (prikupljanje ala, izriaja, materijala na neku temu)

29

DIFERENCIRANJE I INDIVIDUALIZIRANJE: Identine zadae za sve mogu koditi jer nismo svi isti. DIFERENCIRANJE se vri prema:
sposobnosti uenja (vano je da svi ispune ono minimalno potrebno, ako netko moe vie, njemu se da vie) Afinitet (neki su bolji raditi s tekstom, neki oblikovanje...) Prema sredstvu uenja (koritenje glazbe, likovne umjetnosti, arhitekture... ne mora u igri uvijek biti tekst) Prema interesima uenja (neki vole knjievnost, neki politiku, povijest...) Prema vremenu (ne trae sve zadae isto, tako ni vremenski ne mogu biti istovjetne)

VRIJEME DAVANJA DOMAIH ZADAA: zadana usmeno ili pismeno, ovisno o nastavi, ali nikako kasnije od 10 minuta prije zavretka sata. Uenici to zapisuju. RAZGOVOR O ZADAAMA I NJIHOVA KONTROLA: nije dovoljna samo formalna kontrola, vano je kroz vrijeme kontrolirati i kvalitetu i kvantitetu. Ako ih ne provjeravamo kod uenika e izazvati osjeaj kako su zadae besmislene i uenici e ih zanemarivati. Vano je da ih uitelj vrednuje , ali i da se sami meusobno vrednuju. RADNA POMAGALA I TEHNIKE: Koritenje radnog lista moe sadravati ilustraciju ili konretan tekst. Uenike se potie da rade kod kue ili u koli kako bi postigli odreeni cilj. Radni list je prikladan za sve dru. Radne oblike. TO SE SVE MOE NJIME POSTII:
Pretvaranje dojmova u slike Ilustrirati znakoviti pojam neke pripovijesti Protumaiti postojeu sliku Poredati slike prema tekstu i obratno Samostalno vrednovati informacije Poredati ili poliijepiti razliite slike po temama Analizirati rezultate nekog ispitivanja, osobno ga vrednovati Obraditi jedan tekst na osnovi zadataka i upitnika Poredati neto logino ili vremenski neke nabacane injenice...

Radni list mora imati format uenikove radne biljenice, zaglavak lista sadri naziv cjeline, datum i broj radnog lista. Tono navoenje izvora navodi uenike u metodu znanstvenog rada. Nastavnik treba obratiti panju da:
Zadaci budu suvisli Uenici moraju dobiti jasne, precizne radne upute Im preporui oblik rada najbolji za taj zadatak i da naznai radni materijal koji im je dostupan

NEDOREENI TEKSTOVI:
Saimanje gradiva u obliku teksta u kojem nedostaju elemti kojima uenik treba ovladati, nastavnik moe ponuditi i vie rijei nego to je potrebno staviti unutar teksta. Mogue ostaviti i slobodnog mjesta za uenikove odgovore (slobodne).

DOPUNJAVANJE VIZUALNIH RJEENJA:

Ne moraju se uvijek koristiti samo tekstovi, ve i slike, karikature, grafikoni, karte... I njih se moe koristiti za vjebanje, ponavljanje, kreativnost... Npr. dajemo uenicima sliku na kojoj smo neke stvari uklonili, i sad oni kao pogaaju to nedostaje, gdje...

30

VREDNOVANJE OCJENJIVANJE U NASTAVI

Uenik treba i vrednovati nastavni proces Rezultati vrednovanja prethodnoga utjecat e na naredno pripremanje U planiranju nastave nastavnik mora predvidjeti mjerenje, prosuivanje i ocjenjivanje zalaganja i uspjeha uenika (dobar nastavnik ne zazire od kontroliranja uinkovitosti i svog nastavnog postupka Kontrolira se i uenja, ali i pouavanje

VREDNOVANJE OKOLNOSTI:
Kako nastavnik ne bi okamenio proces uenja i pouavanja, on e redovito kritiki, ali i pismeno vrednovati svoj nastavni proces i iz toga izvui zakljuke. Tko svojim uenicima prilagouje metode, esto se smatra jednim od njih Izbor nastavnih metoda ovisi o: 1. heterogenosti razreda 2. stanju uenika 3. tematici nastavne jedinice

VREDNOVANJE PROCESA POUAVANJA:

Nastavnik se mora samovrednovati (kako bi otklonio mogue negativnosti) Izrauje brojanu skalu od 1 do 6 vrednuje neki uzorak, zatim donosi jednu mogunost koju e isprobati na iduem satu, i nakon toga ponavlja vrednovanje. Tako prikuplja dobre metode. Za poboljanje pouavanja od koristi mu moe biti primanje hospitanata na sat Prema pedagokim, pravnim i kolskoteorijskim spoznajama, nema uenja bez zalaganja i njegova vrednovanja Doputeno je vrednovati: Njihovu sposobnost analiziranja nekog problema Argumentiranja (objektivnog ili nedostatnog)

VREDNOVANJE PROCESA UENJA:

Pedagoki in kontrole ovisan o cilju nastavne cjeline = MEUOVISNI Rasprave o olakom davanju visokih ocjena uenicima, kao i kanjavanje uenika niskim ocjenama Kako bi to izbjegli vani sljedei postupci: Povratak ueniku primjeuje li se da ui, ili ne, zalae li se ili ne; nastavnik mora motivirati uenike kako bi oni mogli dokazati:
Reduciranje steenog znanja Dokazali vjetinu reorganiziranja nauenog Dokazali sposobnost transferiranja steenog Sposobnost dokumentiranja Svoje stvaralatvo (koritenje odreene terminologije)

Odreivanje stupnja oekivanja: to elimo da uenici postignu obzirom na odreeno gradivo. U nastavi, utvrivanje stupnja oekivanja tek je usputno (drugim rijeima, ono to mi postavimo kao oekivanje ne mora se tono poklopiti s onim to uenici pokau. I to je ok)

31

Nedramatiziranje ocjenjivanja mnogi se ocjenjivanjem koriste kako bi stvorili strahopotovanje, strah... Bolje je postii optenu, prijateljsku atmosferu jer je ona korisnija nastavniku i uenicima Davanje pravovremenih informacija o ocjeni uinak jedne akcije time je snaniji to prije uslijedi reakcija!

IZBOR METODA:
Nastavnik se nikada ne smije vezati samo uz jednu nastavnu metodu. U verdnovanju uspjeha treba svakako posegnuti za jednim od triju vrsta zadataka:

OTVORENI: uenici svoje miljenje i svoje stajalite argumentiraju vlastitim govorom... Nastavnik ne argumentira svoje stajalite o napisanome nekom skromnom biljekom na dnu, ve se trai kompleksniji odgovor/miljenje. Kroz ovakve zadatke uenik oblikuje osobni pogleda na odreene stvari i sl. ZATVORENI: Unaprijed postoji toan odgovor, nema slobode u odgovorima, ovakvi zadaci dobri onima koji imaju problema s vlastitim izraavanjem ili formuliranjem. U ovo spadaju zadaci mogunosti izbora, oravilno poredati rjeenja, to prije to poslije, oblici krialjke... Ocjenjivanje ovoga jednostavije POLUOTOVRENI: kod takvih zadataka uenici ne znaju pravi odogovr. Nastavnik se u tom sluaju vee za odreeno rjeenje, uenicima se ostavlja odreeni prostor slobode kretanja, prosuivanja i odgovaranja. Mogu koristiti kratke odgovore, nadopunjavanje... Takve zadatke teko ocjenjivati.

PODRUJE MOTRENJA:
Sva podruja koja dotiu odgoj teko je ocjenjivati. Ipak, ovaj proces ima neke elemente koje je mogue promatrati, vrednovati, ipravljati, kontrolirati... USVAJANJE CILJEVA:

Ono to je u nastavi mjerljivo jest USVAJANJE CILJEVA koji su zadani na 3 razine ljudskog obrazovanja: SPOZNAJNOJ, DOIVLJAJNOJ i DJELATNOJ. Vrednovati uenike znai ocjenjivati usvajanje konretnih kratkoronih, srednjoronih i dugoronih ciljeva koji se tiu spomenutih razina.
1. SPOZNAJNE (kognitivne): usvajanje pojmova, injenica... 2. DOIVLJAJNE : interesi, otvorenost za dijalog, sueljavanje... 3. DJELATNE: snalaljivost, ovladavanje manualnimi, izraajnim i kreativnim tehnikama...

Vano je definirati kriterij vrednovanja, no prije toga treba utvrditi kriterij motrenja. RAZINE MOTRENJA BLOOMOVA TAKSONOMIJA KRITERIJA MOTRENJA (ISPITNO PITANJE): SPOZNAJNA RAZINA: ZAPAMTITI! 1. Poznavati opi podaci, pojedinosti, nain upotrebe zadataka
2. 3. 4. 5. 6. Shvatiti transportirati, interpretirati, ekstrapolirati Primijeniti uoiti zajedniko unutar 2 situacije, primijeniti ope kriterije na nove situacije Analizirati specifine elemente, odnos meu elementima, naela obrade podataka Sintetizirati kroz osobni elaborat, kroz plan i program, kroz apstraktne relacije Vrednovati- kroz kvantitativne kriterije, kroz kvalitativne kriterije

RIJEITI PROBLEM

INTERPRETIRATI

32

DOIVLJAJNA RAZINA: PRIJEMLJIVOST

1. 2. 3. 4. Prijemljivost- svijest i pozornost Reagiranje spremnost na prihvaanje, spremnost na reakciju, zadovoljstvo zbog reagiranja Vrednovanje prihvaanje vrednota, vie cijeniti odreenu vrednotu, zaloiti se za vrednotu Organiziranje konceptualizacija vrednote, organiziranje sustava vrednota PRIHVAANJE

5. Karakterizacija karakteriziranje osobnosti

POUNUTARNJENJE

DJELATNA RAZINA:

NASLJEDOVANJE

1. NASLJEDOVANJE odgovor na vanj. Poticaj; ponavljanje uoenoga 2. PRIMJENA prema danim smjernicama, izbor najprikladnijih sredstava za postizanje cilja, djelotvorne sposobnosti 3. PRECIZIRANJE stvaranje pokretakih modela, sposobnost da se gospodari poticajima 4. KOORDINACIJA estetski i ritmiki sklad, susljednost koordiniranih akcija 5. USVAJANJE automatizam ili autonomna reakcija, pounutranjenje

POUNUTARNJENJE

KONTROLA

PRIKUPLJANJE PODATAKA:
Kako prikupiti podatke na osnovi kojih se moe vrednovati i ocjenjivati uenika? Moe se pretpostaviti da postoji razraeni program, unutar kojeg su razraeni ciljevi, da je identificirano podruje spoznaja, doivljaja i djelatnosti. Preporua se nastavniku da pripremi shemu za sintetiziranmje svih jerljivih podataka na osnovi kojih e vrednovati napredak, pasivnost, odnosno nazadovanje uenika.

33