MORALNA

OZLJEDA
ISHODI UČENJA:
- DEFINIRATI POJAM MORALNOG DISTRESA
- PREPOZNATI POVEZANOST ETIKE SKRBI U
ZDRAVSTVU I MORALNOG DISTRESA,
- IDENTIFICIRATI MORALNI DISTRES
ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA KAO JEDAN OD
RAZLOGA KRIZE U ZDRAVSTVU
PROFESIONALNA ETIKA

Etičko djelovanje temelj je profesije zdravstvenog

djelatnika.
Zdravstveni djelatnici djeluju prije svega po
principu dobročinstva poštujući autonomiju
pacijenta.

Sagorijevanje, dugoročno, povećava

profesionalne pogreške i smanjuje pacijentovo
zadovoljstvo.
Na taj način postaje javno zdravstveni problem.
 …čine moralne vrijednosti koje utječu na dignitet
osobe i temelj su njezinoga samopoštovanja
MORALNI INTEGRITET Gubitak moralnog identiteta i integriteta može
utjecati na mentalno zdravlje zdravstvenih
djelatnika
Moralno ponašanje
Filozofski koncept koji opisuje
svjesni izbor i odgovornost
pojedinca za poduzimanje ili
nepoduzimanje aktivnosti vezanih
za određenu moralnu dilemu.
Moralni koncepti zdravstvenih djelatnika

Moralni Senzibilitet za
Kompetentnost
integritet pacijenta

Moralno
Autonomija Sigurnost
djelovanje
 Moralna ozljeda:

Posljedica nemogućnosti
djelovanja prema vlastitoj
moralnoj i profesionalnoj
etici zbog društvenih i
institucionalnih obveza.

Osjećaj
bespomoćnosti pored
pacijenta koji treba
pomoć povećava
moralnu ozljedu
 Moralna ozljeda

posljedica „počinjenja ili

ponekad sustav
neuspjeha u sprječavanju,
vrsta ozljede koja se onemogućava prakticiranje
ili svjedočenja o radnjama
ponekad viđa među medicine na način koji je u
koje prelaze duboko
braniteljima. skladu s etikom
uvriježena moralna
zdravstvenog radnika
uvjerenja i očekivanja“.

može pridonositi
sagorijevanju
…svi ti moralni problemi

dovode do razvoja
moralnih ozljeda koje
utječu na pacijente,
rodbinu, zdravstvene
djelatnike, na zdravstvenu
organizaciju.
 Psihološki stres

Moralna Sagorijevanje
ozljeda nije:

Umor
 Osobne
moralne
vrijednosti

Moralna ozljeda je
povezana s Prethodna
negativna
unutarnjim iskustva

ograničenjima:
Nedostatak
hrabrosti
Vanjskim ograničenjima:

Radnim okruženjem
Zakonskim propisima
procedurama i hijerarhijom u
zdravstvenoj ustanovi
 Razlikujemo:

Inicijalnu MO:
Reaktivnu
frustracija i
MO: kada
ljutnja –
inicijalna nije
u stvarnom
riješena
vremenu
Refleksija koja može nakon duže vremena
izazvati moralnu ozljedu:

Što
sam
trebao
učiniti?

li
a m samŠto
Jes činio mo još
u ravn uči gao
isp o? niti
?
FAZE

Moralna dilema
Moralna Moralna ozljeda
–
nesigurnost – patnja zbog
suprotstavljene
krivog
– napetost mogućnosti
postupanja
djelovanja
  Pojedinac – sagorijeva
 Tim – ne funkcionira, narušeni odnosi

Razine MO:  Zdravstvena ustanova – organizacijski kaos

 Zdravstveni sustav – neefikasnost
 Ekosustav – nepovjerenje građana i okretanje
alternativama
VRIJEME

 S vremenom kao dragocjenom robom, zdravstveni radnici svakodnevno donose

bezbroj odluka o tome za što imaju vremena, koliko vrijedi njihovo vrijeme i kako
će njihovo vrijeme najbolje potrošiti
 Za neke pacijente „vrijeme je jedino što im je ostalo”, jer su mnoge njihove prošle
uloge i odgovornosti bile oduzete bolešću
 Za ostale pacijente, „vremena nedostaje” i odluke su potrebne brzo prije dolaska
smrti - u tim se slučajevima oklijevanje, nečinjenje ili pogrešan izbor ne mogu
poništiti
 Odgovori na „izgubljeno vrijeme”: tuga, sram, frustracija, ljutnja
 Ovo su neka moralna pitanja kronosa i kairosa:

 Trebala bi „uštedjeti vrijeme” zdravstvenim

radnicima - uz upotrebu računala, algoritama,
Tehnologija umjetne inteligencije i robota
Možda će time budućnost biti ispunjena
propuštenim prilikama za ljudsku povezanost i
rezultirati daljnjim udaljavanjem u
visokotehnološkim okruženjima zdravstvene
zaštite?
Digitalni prostor

Znanje o zdravlju i zdravstvenoj zaštiti dijeli se globalno u našem

suvremenom svijetu, kao i u fenomenima poput zdravstvenog turizma.

Iskustva zdravstvene zaštite pacijenata, dobra, loša i sve između njih,

često se dijele na društvenim mrežama Twitteru, Tik Toku,
Facebooku…

To otkriva potrebu za 'sigurnim' prostorima i mjestima za pružatelje

zdravstvenih usluga da se u praksi uključe u razgovore, rasprave ili
rasprave o bioetici.
 Prikaz slučaja

 Za medicinsku sestru Carolyn Strom

društveni mediji nisu bili siguran prostor
da bude otvorena i iskrena u pogledu
svojih iskustava s voljenim članom
obitelji koji prima palijativnu skrb.
 Što je učinila? Kritizirala je njegu
(općenito) koju je njezin djed dobio na
kraju života u nekoj instituciji (ne na
njezinom radnom mjestu) te se pritom
predstavila kao medicinska sestra.
 Njezina poruka “Ja sam medicinska
sestra i znam o čemu pričam kad vidim
lošu praksu” ocjenjena je ozbiljnom
pogrešnom koju treba platiti i osobno i
profesionalno.
Marlene Brant U kontekstualizaciji aboridžinske etike koristi se
metaforom krošnje te opisuje:
Castellano
naša pojedinačna ponašanja kao lišće na drvetu
(2004.)
protokole, običaje, etiku i pravila kao grane
naše vrijednosti i najdublja uvjerenja kao stablo
korijenje ispod zemlje kao naš pogled na svijet
najdublji korijeni kao našu duhovnost (svijet
duhova)
 Pojedinac – supervizija, edukacija
Tim – komunikacija, izgradnja tima
Zdravstvena ustanova – razvijanje i poticanje
Kako se nositi s liderskih sposobnosti, smanjenje zadataka koji
oduzimaju vrijeme, maksimalizacija vremena
moralnom Zdravstveni sustav – smanjenje papirologije i
ozljedom? administrativnih poslova, razvoj zdravstvenih
politika za efikasnost u liječenju pacijenata i
manje brige oko socioekonomskih faktora
Ekosustav – koji ulijeva povjerenje građana
 I. Biti pružatelj zdravstvene zaštite i obavljati
požrtvovan moralni posao jest vrijednost jer drugima
olakšava život
II. Svakodnevno doprinositi ublažavanju patnje drugih
„makes a difference”
III. Iskustvo moralne ozljede može se iskoristiti kao
dragocjena imovina naših osobnih i profesionalnih

Zaključak: moralnih sustava kao pomoć razvoju suvremene

zdravstvene prakse
IV. Iako etički kodeksi i standardi profesionalne prakse
mogu dati okvir, svaki zdravstveni djelatnik mora
svakodnevno donositi moralne odluke u svom radu
V. Potreban nam je stoga trajni razvoj bioetičkih znanja
i vještina, vrijeme za razmišljanje i iscjeljenje
(traženje pomoći po potrebi) i moralna podrška na
tom putu