FIKSIRAN PACIJENT = SIGURAN PACIJENT

Vrsta rada: predavanje

Autori: Jasminka Kova, Domagoj Malekinui
NPB Dr. Ivan Barbot Popovaa, Jelengradska 1, 44317 Popovaa
e-mail adresa: jasmin.clara@gmail.com

UVOD
Jedno od vanih podruja zdravstvene njege koja zahtijevaju posebna struna znanja je i
zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika. Produetak godina ivota, ekonomski i socijalni uvjeti
znaajno utjeu na porast broja psihijatrijskih oboljenja, te je potrebno poveati razinu obrazovanja
zdravstvenih radnika (WHO, 1998). ivimo u vremenu brzih promjena, izmijenjenog i ubrzanog ritma
ivota, psihikih napetosti i nezadovoljstava. Sve to u sprezi s nesuglasicama i sukobima,
neuspjesima, raznim tragedijama i gubicima dovodi do teke patnje i osjeaja besperspektivnost, a na
kraju se moe odraziti na mentalno zdravlje pojedinca i zajednice.

Sigurnost je potreba duboko ukorijenjena u sve nas, ona se moe protumaiti kao ljudska
potreba, drutveno stanje i individualni osjeaj

Potreba za sigurnou jedna je od osnovnih ljudskih potreba - Maslow, Henderson (slika 1.).
Sve osobe imaju potrebu osjeati se sigurnima. Ono to niti jedan ovjek ne bi smio zaboraviti
jest da treba voditi rauna o svojim potrebama, ali, isto tako, da zadovoljenje vlastitih potreba
ne smije ii na nain da ugroavamo potrebe drugih

Dolazak u novu i nepoznatu okolinu u ovom sluaju zdravstvenu ustanovu, zabrinutost zbog
dijagnostikih i terapijskih postupaka dovodi do straha i osjeaja nesigurnosti kod pacijenta
koji oekuje da e biti zbrinut na najbolji mogui nain te da e doi do poboljanja njegova
stanja. Takoer oekuje da postupci koji se kod njega provode nee dovesti do pogoranja
njegova stanja.

Slika 1.

Sigurnost pacijenta - indikator kvalitete zdravstvene njege

Sigurnost pacijenta je osnova za kvalitetnu zdravstvenu njegu i kvalitetnu skrb. Prvenstveno
se percipira kao odgovornost medicinske sestre. Budui medicinska sestra/tehniar ima sredinju
ulogu u sigurnosti pacijenta ovdje vrlo bitnu ulogu imaju njene kompetencije.
Kompetencije medicinskih sestara/tehniara
Kompetencije su kombinacija vjetina, znanja, stavova, vrijednosti, sposobnosti i prosudbe, a
koje omoguavaju pravovaljano izvoenje zdravstvene njege.
Kompetencije ukljuuju:

znanje, razumijevanje i prosudbu

vjetine: kognitivne, tehnike, psihomotorne i komunikacijske

osobne karakteristike, stavove i razvijenost meuljudskih odnosa

Od medicinske sestre/tehniara se, kao djelatnika u zdravstvu koji je usmjeren na pruanje

sestrinske skrbi prema pojedincu, njegovoj obitelji i zajednici, oekuje posjedovanje vjetina koje e
omoguiti pravovaljano izvoenje zdravstvene njege (dijagram).

Dijagram

Kompetencije su rezultat razine obrazovanja u sestrinstvu, a imaju za cilj pruanje sigurne,

uinkovite i na etikim naelima zasnovane zdravstvene njege.

Kompetencije sadre sljedee komponente:

odgovornosti

etika praksa

naela pruanja zdravstvene njege

promocija zdravlja

procjena

planiranje zdravstvene njege

provedba postupaka

edukacija

Kao najee pogreke i neeljeni dogaaji vezani uz zdravstvenu njegu navode se:

pogreke pri primjeni lijekova i transfuzija krvi i krvnih derivata

neispravna oprema, nepravilno rukovanje opremom

operacija pogrenog mjesta

samoubojstva koja su se mogla sprijeiti

padovi

opekotine

pogreke pri identificiranju pacijenta.

U ozraju sigurnosti naglasak je na analizi pogreke i nastojanju pronalaenja strategije ili

protokola usmjerenih sprjeavanju daljnjih pogreaka.
Unaprjeenje sigurnosti
Sigurnost pacijenta je prioritet i unaprjeenje sigurnosti pacijenta obuhvaa brojne postupke.
Intervencije se odnose na pomni odabir i trajnu edukaciju zdravstvenih djelatnika, stvaranje sigurne
okoline u zdravstvenim ustanovama, vei nadzor nad kontrolom bolnikih infekcija, sigurnu primjenu
lijekova, osiguravanje potrebne i ispravne opreme, sigurnu praksu. Iako je to vrlo teko, potrebno je
priznati pogreke i neeljene dogaaje nakon to su se dogodili kako bi iz njih uili i poveali stupanj
sigurnosti. Kako bi osigurali sigurnu praksu neophodno je izraditi protokole i standarde koji ju
osiguravaju.
Naelo sigurnosti u psihijatriji
Prema Meunarodnoj organizaciji sestrinske prakse (ICNP), osjeaj sigurnosti prua vjera u
dobro i povjerenje u druge. Svojim radom medicinska sestra/tehniar mora tititi interes i sigurnost
pacijenta. Naelo sigurnosti pacijenta ostvaruje se provedbom mjera kojima se sprjeavaju tetni i
neeljeni dogaaji ija bi posljedica mogla biti smrt ili oteenje zdravlja.

Ako potreba za sigurnou ne bude zadovoljena, dolazi do razvoja osjeaja straha,

zabrinutosti, tjeskobe, osjeaja bespomonosti i nepovjerenja.
Sigurnost u bolnici daje:

sigurna okolina i oprema

kontrolirano uzimanje potrebnih lijekova

nemogunost nasilja

zatita dezorijentiranih, psihotinih, suicidalnih osoba

izbjegavanje opasnosti koje ugroavaju zdravlje i ivot

Sigurnost koju trebaju osobe s duevnim smetnjama moe se odnositi na njihovu osobnu
zatitu od njih samih i od okoline, te na sigurno lijeenje, odnosno sigurnost u terapiji koja se
primjenjuje, bilo da je rije o primjeni sigurnih lijekova ili odgovarajuih socioterapijskih i
psihoterapijskih metoda za vrijeme lijeenja i njihove rehabilitacije. Prilikom dolaska u psihijatrijsku
bolnicu bolesnik je uplaen, nesiguran i nepovjerljiv, pa sve to u pozitivnu smislu pokuava nai u
medicinskom osoblju, to pokazuje na svoj nain. Bitno mu je da se osjea sigurno, a sigurnost mu
prua medicinsko osoblje koje sposobnou komunikacije, empatijskim i individualnim pristupom ima
velik utjecaj na stvaranje pozitivnog ozraja na odjelu.
Bolesnici u akutnoj fazi bolesti mogu biti nekritini prema svojem stanju i mogu predstavljati
prijetnju za sebe, ali i za ostale osobe. Akutni psihijatrijski odjeli se zakljuavaju kako bi se sprijeio
bijeg bolesnika i time se zatitio sam bolesnik, ali i okolina. Izlaz s takva odjela mogu je iskljuivo uz
odobrenje psihijatra koji procjenjuje da li je bolesnik u stanju da moe biti nakratko puten izvan
odjela, a da pritom ne predstavlja prijetnju za sebe i druge. Na tom odjelu bolesnicima nije doputeno
uza sebe imati predmete kojima mogu ozlijediti sebe ili druge. Medicinsko osoblje je stalno u doticaju s
bolesnicima i tako ih nadzire, ali im i prua njegu koja sama po sebi na bolesnika djeluje terapeutski.
Pod tetnim dogaajima podrazumijevamo:

rizik od samoubojstva i ubojstva

verbalnu agresiju

spolno zlostavljanje

oteenje zdravlja zbog pogrene farmakoterapije

nuspojave lijeenja psihofarmacima

bolnike infekcije

razliite nezgode i padove u bolnikoj zdravstvenoj ustanovi

samovoljno naputanje (bjeanje) s odjela

krae i provale

poar

Izvjee o incidentu
Izvjee o incidentu (nastalom ili sprijeenom) est je dio sestrinske dokumentacije u radu s
pacijentima u psihijatrijskim ustanovama (slika 2.). Zdravstvena ustanova mora imati naine za
prepoznavanje i otkrivanje prevalencije i ozbiljnosti incidenata koji utjeu ili prijete sigurnosti pacijenata
i osoblja. To mora ukljuivati neeljene dogaaje i medicinske pogreke.
Izvjee o incidentu moe se pisati u vie primjeraka, sukladno pravilima ustanove, a jedan
primjerak obavezno ostaje u sestrinskoj dokumentaciji.
Da bi se postigla odgovarajua sigurnost pacijenta potrebno je izravno i neizravno provoditi
mjere koje nadziru tetne dogaaje koji se mogu sprijeiti. Nakon otkrivanja i prijavljivanja incidenata,
potrebno je pristupiti preventivnim i popravnim radnjama uz definiranje postupaka za smanjenje rizika.

Slika 2.
Primjena fizike sile
Kod pacijenata se moe pojaviti potreba fizikog ili kemijskog ograniavanja kretnji odnosno
umirivanja tijekom razliitih postupaka pri kojima se oekuje njihova jaka uznemirenost, autoagresija te
heteroagresija. Primjena ograniavanja kretnji mora imati posve razvidnu i jasnu indikaciju, mora biti
primijenjena na siguran nain, moraju postojati preporuke o stalnom praenju pacijenta u koga su te
mjere primijenjene, te se mora primijeniti tek nakon iscrpljivanja svih drugih mogunosti.
Ograniavanje kretanja moe biti fiziko ili kemijsko odnosno farmakoloko. Farmakoloko
ograniavanje kretanja obuhvaa primjenu psihotropnih lijekova, lijekova za umirenje ili relaksaciju
miia. Fiziko onemoguavanje kretnji pretpostavlja primjenu fizikog ili mehanikog sredstva kojim
se ograniavaju pokreti. Sredstva za fiziko ograniavanje kretanja mogu biti od tkanine, koe, metala
ili pojasevi.

Neke od bolesnika s izrazito jakim agresivnim reakcijama, kako ne bi naudili sebi ili okolini,
moramo onesposobiti, tj. fiksirati ili izdvojiti od drugih, veui ih u zatitnu koulju (sezulju) ili
magnetnim remenjem za fiksiranje, to je regulirano Zakonom o zatiti osoba s duevnim smetnjama
l. 54. 59. Kod fiksiranja, odnosno tjelesnog onesposobljavanja, treba paziti da se fizika sila koristi
onoliko koliko je neophodno za neutralizaciju opasnog ponaanja. Jednako vano je izbjei
povrjeivanje bilo kojeg sudionika u sukobu.
Situacije u kojima je potrebna primjena mjera kratkotrajnog ogranienja kretanja pacijenta
ukljuuju: vrlo agitiranog pacijenta sklonog samoozljeivanju, agresivna ponaanja nakon otrovanja
lijekovima, psihotini pacijenti, alkoholizirani ili bolesnici koji su u akutnoj fazi bolesti. Bolesnici u
epileptikom statusu mogu zahtijevati kratkotrajnu primjenu sredstava za ogranienje kretanja kako bi
se preveniralo samoozljeivanje.
Protokol za primjenu fizike sile
Odluku o primjeni fizike sile i sredstava za sputavanje donosi lijenik -psihijatar.
Medicinska sestra /tehniar donose odluku o primjeni fizike sile jedino kod iznimne urnosti kad nije mogue ekati odluku psihijatra (kada bolesnu osobu treba urno sprijeiti, da svojim
napadom ne ugrozi svoj ivot, ivot druge osobe ili oteti imovinu vee vrijednosti).
Nakon obavljenog postupka sputavanja, sluba odjela duna je odmah obavijestiti odjelnog
lijenika - psihijatra ili drugog lijenika - psihijatra.
Svakog radnog dana u 16h, (ako se mijenja deurna sluba za odjele), a subotom i nedjeljom
u 9h, odjelna sluba duna je obavijestiti deurnog psihijatra ima li sputanih pacijenata na odjelu.
Sluba na odjelu upisat e u knjigu izvjea i temperaturnu listu podatke o sputanom pacijentu
te popuniti obrazac fiksacije pacijenata.
Prema zakonu o zatiti osoba sa duevnim smetnjama fizika sila ili izdvajanje primijenit e se
samo kada je to jedino sredstvo da se tu osobu sprijei da svojim napadom ne ugrozi svoj ivot ili
zdravlje, ivot ili zdravlje druge osobe, te nasilno uniti ili oteti imovinu vee vrijednosti.
Fizika sila ili izdvajanje primijenit e se samo u mjeri i na nain prijeko potreban radi
opasnosti izazvane napadom.
Kod izdvajanja ili pri uporabi zatitne koulje ili drugog oblika fizikog obuzdavanja pacijenta
obavezan je stalni nadzor i praenje pacijentovog tjelesnog i psihikog stanja te o svim promjenama
koje bi mogle upuivati na pogoranje pacijentovog zdravstvenog stanja ili eventualne komplikacije
nastale uslijed primjene zatitne koulje ili drugih sredstava sputavanja treba odmah obavijestiti
lijenika-psihijatra.
Ako pacijent odbije skidanje odjee, uzimanje terapije ili neku drugu obavezu iz programa
lijeenja ili kunog reda, ne treba primjenjivati nikakvu silu, nego obavijestiti lijenika-psihijatra.
Svaki incident (pokuaj suicida, fiziki napad na druge osobe, bijeg sa odjela i sl.) treba
detaljno opisati u izvjetaju slube kako bi se prevenirale sve naknadne komplikacije oko
rekonstrukcije stvarnih okolnosti pod kojima je dolo do navedenog incidenta (za potrebe suda i sl.).

Intervencije medicinske sestre/tehniara kod imobiliziranog pacijenta

opservacija pacijenta svakih 15 min

trajno pratiti mokrenje i defekaciju radi utvrivanja za bolesnika uobiajenog vremena i

uestalosti

osigurati mokrenje i defekaciju uvijek u istim uvjetima i uz isti postupak

ponuditi nonu posudu svaka 2 sata nakon obroka i prije spavanja

osigurati privatnost

prevenirati nastanak dekubitusa u/s imobilizacijom u krevetu

Prikaz sluaja:
Iz prijemnog zapisnika:
Pacijentica M. ., 1973.g., razvedena, majka jednog sina, nezaposlena, ivi u udomiteljstvu.
Dolazi na prijem u pratnji udomiteljice. Uputna dg.: F20.5. Razlog dolaska: pogoranje psihikog
stanja u sklopu osnovne bolesti koje se manifestira pojaanim nemirom, nesanicom, osjeajem da se
gubi, dezorganiziranim ponaanjem usprkos redovitog uzimanja terapije.
Iz plana zdravstvene njege:
-

Sestrinska dg. po prioritetu: promijenjeni misaoni procesi u/s pogoranjem osnovne bolesti
to se oituje nemogunou koncentracije, smetenou

Cilj po prioritetu: bolesnica e se moi koncentrirati na zadane aktivnosti kroz tri tjedna

Sestrinski postupci:
Medicinska sestra e:
1. Primijeniti ordiniranu terapiju + nadzor iste
2. Podravati i bazirati razgovor na stvarno vrijeme i ljude
3. Poticati komunikaciju, odvojiti dovoljno vremena
4. Ukljuiti pacijenticu u grupu
5. Podravati pacijenticu u verbaliziranju svojih osjeaja, strahova i nesigurnosti

Iz sestrinske liste: Trajno praenje stanja pacijenta ( decursus ):

-

20.02.2013. - kod prijema surauje, zaputene vanjtine, u kosi pronaene ive ui i

gnjide, tretirana amponom

21.02.2013. - tokom dana mirna, povremeno djeluje uplaena, govori kuda da idem,
obroke i terapiju uredno uzela

tokom noi slabije spavala

22.02.2013. - tokom dana u pokretu, oko podne dobila 1 amp. Talofena a' 50 mg, kasnije
se smirila

23.02.2013. - stalno u pokretu, postavlja ista pitanja

24.02.2013. - u pokretu, ne zna to bi sa sobom, obroke i terapiju redovito uzela

25.02.2013. - stalno nesuvislo pria, kae da je mrtvac, duh, ponavlja jedno te isto,
terapiju i obroke uzima uz nadzor jer se zagrcava i davi

26.02.2013. - jutros uznemirena, govori da je duh, baca se na pod, stavljena u krevet i

fiksirana magnetnim remenjem (slika 3.)

po primitku ordinirane terapije po deurnom psihijatru, smirila se, zaspala te je skinuto

magnetno remenje i mirno je provela no

27. 02. 2013. - uredno popila terapiju, ali ne moe zaspati i dalje govori da je duh i da ne
zna to e sa sobom, primila inf. F.O. sa 1 amp. Diazepama a' 10 mg, nakon ega
mirnija.

Slika 3.
Iz liste: Kontrola izvoenja posebnih zatitnih postupaka
Iz liste je vidljivo da je pacijentica fiksirana zatitnim remenjem u 20,15h. Po protokolu
medicinske sestre su je obile svakih 15 minuta kako bi izvrile kontrolu remenja i stanje pacijentice. O
svemu je izvijeten deurni psihijatar te je dobila terapiju s liste i naknadno u 21,30h ampulu Talofena
a' 50 mg i.m., ordinirano po psihijatru. Takoer je vidljivo da su u 21h izmjereni vitalni znakovi koji su
bili u granicama normale. Onog trenutka kada je dolo do smirivanja pacijentice u 22,15h te je
zaspala, magnetno remenje je skinuto i mirno je provela ostatak noi. Ukupno trajanje fiksacije bilo je
2h. Svi ovi postupci vrlo su bitni kako bi se sprijeile mogue komplikacije koje mogu nastati za
vrijeme fiksacije pacijenta. Ovakav nain rada je jedini ispravan i u skladu s tim postoji minimalna
mogunost da doe do neeljenih posljedica uzrokovanih fiksacijom.
Zakljuak

Pred medicinske sestre/tehniare, kao lanove psihijatrijskog tima, zbog sloenih i raznolikih
problema koje rjeavaju u ovih pacijenata, postavljaju se vrlo visoki zahtjevi. Medicinska
sestra/tehniar smatra se najodgovornijom osobom u osiguravanju sigurnosti pacijenta. Njihova uloga
u cjelokupnom procesu zdravstvene zatite psihijatrijskih pacijenata je nezamjenjiva, a kontinuirana
edukacija i profesionalno usavravanje su nuni za unaprjeenje procesa zdravstvene zatite.
Pridravajui se pravila struke, kompetencija i ulaganja u vlastito znanje osigurat emo povjerenje,
sigurnost i kvalitetu provoenja sestrinskih postupaka i realizaciju sestrinskih ciljeva. Na pacijent biti
e siguran pacijent!