Durmi Azemina1

KONCEPT RIZINIH I ZATITNIH FAKTORA U PREVENCIJI POREMEAJA

U PONAANJU
Saetak
Ovaj rad bavi se konceptom rizinih i zatitnih faktora u njihovoj relaciji sa prevencijom poremeaja u
ponaanju. U sreditu ovog koncepta nalazi se injenica kako identificiranje rizinih i zatitnih faktora te
prepoznavanje njihovog meuodnosa pretpostavlja temelj dobro kreiranih prevencijskih programa.
Rizini faktori se oznaavaju kao sve one unutranje i okolinske prilike pojedinca koje poveavaju
vjerovatnost pojave poremeaja u ponaanju, dok se s druge strane zatitni faktori oznaavaju kao sve
one unutranje i okolinske prilike pojedinca koje smanjuju vjerovatnost pojave poremeaja u ponaanju.
Koncept rizinih i zatitnih faktora je jedan od najee primjenjivanih koncepta u prevenciji poremeaja
u ponaanju, te neizostavan elemenat svih koncepata prevencije poremeaja u ponaanju poevi od
koncepta otpornosti pa sve do novijeg koncepta promocije mentalnog zdravlja.
Kljune rijei: koncept rizinih i zatitnih faktora, prevencija, poremeaji u ponaanju

Uvod
Prevencija kao znanstvena disciplina i prevencija kao proces i akcija je drutveno neophodna zbog njene
usmjerenosti na spreavanje javljanja i ponavljanja neeljenih posljedica.
Iz samog znaenja termina, prevencija se odnosi na proces koji se javlja prije nego se desi neki problem
(predupreivanje, preduhitrivanje, neto pretei) i kome je cilj da na vrijeme sprijei pojavu neeljene
situacije.
Meutim prvencija se ne odnosi samo na intervencije koje se javljaju prije inicijalnog poetka
poremeaja nego i na intervencije koje preveniraju komorbiditet, relaps, nesposobnost i posljedice teih
mentalnih oboljenja porodice ( NIMH, 1998, prema Samsha, 2002)2.

Objavljeno u: Durmi, A. (2011), Koncept rizinih i zatitnih faktora u prevenciji poremeaja u ponaanju, Zbornik radova
Islamskog pedagokog fakulteta u Zenici, br. IX /2011, str. 189 207.
2

http://www.samhsa.gov/reports/congress2002/chap3up.htm

Ovo moemo prepoznati u nivoima preventivnog djelovanja: primarna, sekundarna, tercijarna prevencija
odnosno noviji sistem poznaje univerzalne, selektivne i indikovane preventivne intervencije, dok
prevencijsku usmjerenost na snage i sposobnosti pojedinca moemo primijetiti kroz koncepte: koncept
rizinih i zatitnih faktora, koncept otpornosti i rizika, model razvojnih prednosti, koncept pozitivnog
razvoja te promocija mentalnog zdravlja.
Ovaj rad donosi pregled najee primjenjivanog preventivnog koncepta, odnosno koncepta koji se
fokusira na prepoznavanje rizinih i zatitnih faktora i to u njegovoj relaciji sa poremeajima u ponaanju.
U literaturi postoje iroka i obimna definiranja i klasifikacije rizinih i zatitnih faktora, ali ovaj rad
donosi jednu od podjela, s obzirom da sam koncept vie se fokusira na vanost prepoznavanja
specifinosti, multidimenzionalnosti i interaktivnosti rizinih i zatitnih faktora. Rad takoer sadri neke
od glavnih principa primjene preventivnih programa koji su fokusirani na rizine i protektivne faktore.
Ovovremeno definiranje prevencije
Prevencija je multidisciplinarna znanost koja se bavi temeljnim i primijenjenim istraivanjima
provedenim u mnogim podrujima, kao to su javno zdravstvo, epidemiologija, obrazovanje, medicina,
razvoj zajednice, psihologija (Durlak, 1995, prema Bai 2009, str.95).
Ona, ustvari integrira istraivanja o ovjeku kroz njegovo odrastanje razvojnu epidemiologiju u
zajednici i s tim u vezi preventivne intervencije (Kellam i Rebok, 1992, prema Bai i saradnici, 2007,
str.23).
Epidemioloki podaci su prijeko potrebni za prevenciju, a epidemioloka podloga prevencije se ogleda u
odgovoru na pitanje o prevalenciji3 i incidenciji4.
Ustvari moe se rei da je prevencija bolesti izazov ne samo klinika i njihovih pacijenata ve cijele
zajednice (Committee on the Prevention of Mental Disorders and Substance Abuse Among children,
Youth, and Young Adults: Research Advancesand Promising Interventions, 2009).
Prevencija tako postaje iroko ukomponirana u sve segmente jedne drutvene zajednice, odnosno postaje
dunost cijele zajednice,

a ne samo institucija koje su se vijekovima skrbile o poboljanju

psihofizikog zdravlja ljudi.

Prevencija kao proces kroz svoju povijesnu dimenziju prola je put od izgraivanja razliitih mjera i
aktivnosti koje su se primarno fokusirale na patologiju i nedostatke (Bai, 2009, str.15) pa sve do
ovovremenog pristupa gdje se mjere i aktivnosti usmjeravaju prema snagama pojedinca i njegove
okoline (Bai, 2009, str.15).

3
4

ukupni broj sluajeva u jednom odreenom vremenu

broj novih sluajeva

Znai, prevencija je i dalje zadrala svoj glavni cilj koji se ogleda u spreavanju javljanja i irenja
neeljenih pojava, meutim put kojim se usmjerava prema zadanom cilju je promijenjen od direktnog koji
je fokusiran na nedostatke i patologiju ka indirektnom koji je fokusiran na snage i mogunosti.
Tako se sada prevencija odreuje kao proces koji kao cilj ima stvaranje uslova koji e omoguiti i
podstai pravilan socijalni razvoj individue praen formiranjem i uvrivanjem prosocijalnih oblika
ponaanja, ime e se indirektno djelovati na spreavanje javljanja i ponavljanja poremeaja u ponaanju
(NIDA, 2003; Gardner i sar, 2001; Brounstein i sar, 2000; Catalano, Hawkins, 2000; OASAS, 2000;
Paglia, Room, 1998; Reynolds i sar, 1997; Coie i sar, 1993; DRP, 1993, prema Popovi-iti i uniPavlovi, 2005).
Prevencija se tako u tom ozraju oslanjanja na pozitivne snage svakog pojedinca definira kao proces
koji ljudima prua mogunost (pomo i potporu) potrebne za suoavanje sa stresnim ivotnim uvjetima i
potrebama, kako bi izbjegli ponaanja koja bi mogla dovesti do negativnih fizikih, psihosocijalnih ili
socijalnih posljedica. To su: poticanje znanja, kompetencija i vjetina, poticanje samopotovanja i
samopouzdanja, poticanje vjetina noenja sa ivotnim situacijama, poticanje sustava potpore u okruenju
obitelji, kole, radnog mjesta i zajednice, poticanje zdravog okruenja u zajednici (The Wisconsin
Department of Public Instruction, 1995, prema Bai, 2009, str.95) ili se oznaava kao proaktivan
proces kojim se osnauju pojedinci i sustavi kako bi se nosili s ivotnim izazovima, dogaajima i
tranzicijama, stvarajui i podupirui uvjete koji e promovirati zdrava ponaanja i zdrave ivotne stilove
(Prevention Terms Glossary, Suthwest Prevention Center, prema Bai, 2009, str.95).
Prevencija poremeaja u ponaanju
Poremeaji u ponaanju5 se najee definiraju kao sve one pojave bioloke, psiholoke i socijalne
geneze koje manje ili vie pogaaju pojedinca i nepovoljno djeluju na njegovu aktivnost i reaktivnost te
neugodno ili , ak, tetno i opasno utjeu na druge pojedince i drutvene organizacije obitelj, djeije
ustanove, kolu, uu i iru zajednicu (Dobreni i Poldruga, 1974 prema Bouillet i Uzelac, 2007, str.130)
Kada se govori o prevenciji poremeaja u ponaanju onda je rije o intervencijama, postupcima i
kontinuiranim, katkada i dugotrajnim, sustavnim djelovanjima/akcijama, kojima se nastoji otkloniti,
ponititi ili kompenzirati djelovanje rizinih faktora te implementirati, razviti i ojaati zatitne faktore,
kako bi se sprijeio nastanak i razvoj odreenih poremeaja, bolesti ili neeljenih pojava (Bai, 2009, str.
97).

Jedna od najei socijalnopedagokih podjela poremeaja u ponaanju jeste ona podjela na externalizirane, problem
ponaanja koja su usmjerena ka drugome (neposlunost, agresivnost, destrukcija, bjeanje od kue, delinkvencija) i
internalizirane, ponaanja usmjerena prema samoj individui (plaljivost, povuenost).

U tom duhu smanjenja utjecaja rizinih faktora i jaanja zatitnih, Gibbs i Bennet (1990, prema Bai,
2009, str. 98) navode da se

prevencija moe definirati kao saradniki proces (kole i zajednice)

planiranja i primjene mnogostrukih strategija koje:

o smanjuju specifine rizike povezane sa problemima ponaanja mladih,
o jaaju zatitne faktore koji osiguravaju zdravlje mladih ljudi i njihovu dobrobit
Promjena fokusa prevencije od patologije i nedostataka ka snagama pojedinaca jasno se oituje kroz
dananje primijenjivane prevencijske koncepte/strategije/modele:
1.
2.
3.
4.
5.

Koncept rizinih i zatitnih faktora

Koncept otpornosti i rizika
Model razvojnih prednosti
Koncept pozitivnog razvoja
Promocija mentalnog zdravlja

Bitno je naglasiti da se strategije usmjeravaju prema kombinaciji navedenih koncepata/modela te da se

tako najee koristi koncept rizinih i zatitnih faktora pri planiranju preventivnih intervencija koje
imaju za cilj reduciranje rizinog ponaanja, djelujui na rizine faktore, koristei pri tome snagu zatitnih
faktora (Bai i saradnici, 2007).
Koncept rizinih i zatitnih faktora
Koncept rizinih i zatitnih faktora jedan je od prevencijskih koncepata koji ima najduu tradiciju i
najiru primjenu.
Delaronde (1999, prema Popovi-iti i uni-Pavlovi, 2005) naznaava da su postavke ovog koncepta
posluile kao osnova za izgradnju sistema prevencije itavog niza zdravstvenih problema i bolesti.
Meutim ubrzo je ovaj koncept naao uporite i u drugim podrujima prevencije pa je prvobitno bio
primijenjen u oblasti prevencije zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, da bi se kasnije njegova primjena
proirila i na podruja meu kojima su naputanje kole, maloljetnika trudnoa, nasilje i kriminalitet
(Catalano i saradnici, 1998, prema Popovi-iti i uni-Pavlovi, 2005, str.29).
Prevencijski model rizinih i zatitnih faktora poiva na jednostavnoj premisi prema kojoj, da bi se
prevenirali problemi, moramo identificirati faktore koji poveavaju rizik da e se problemi razvijati i onda
pronai nain kako da se reduciraju ti rizini faktori. Identificirajui rizine i protektivne faktore u
populaciji, prevencijske inicijative se mogu implementirati i time smanjiti utjecaj rizinih faktora i
unaprijediti protektivne faktore. Na primjer, ako je kolski neuspjeh oznaen kao poveani rizik u

zajednici, onda mentorstvo, uitelji, poveane prilike i nagrade za aktivno uee u nastavi mogu
osigurati poboljanje akademskog postignua (Nebraska Risk and Protective Factor Student Survey
Results, 2003).
Koegh i Weisner (1993) navode etiri modela koja su se povijesno izdiferencirala u prouavanju i
pristupu rizinim faktorima:
1. Model utjecaja (engl. Main-Effect model) najjednostavniji model koji pretpostavlja direktni
linearni utjecaj rizinih uslova na budui razvoj. Ovaj model ima svoje korijene u medicinskoj
tradiciji, te su klinike implikacije ovog modela fokusirane na bioloke varijable. Psiholoke i
edukacijske implikacije ovog modela pretpostavljaju da odreeni uslovi djeteta vode ka
predvidiljivim ponaajnim, adaptivnim problemima i problemima u uenju (npr.oteenje mozga
vodi ka poremeaju percepcije).
2. Zbrojni model (engl. Additive Model) navodi da pojedinani faktori predviaju samo ogranieni
broj (obino nekoliko) problema. Predstavnici ovog modela govore o tome da je vie zbroj
rizinih faktora povezan sa negativnim posljedicama, a ne specifine rizine okolnosti.
3. Multipli model (engl. Multiplicative Model) poiva na tome da je relacija izmeu rizinih
faktora vie multipla nego zbrojna. Tako npr. ako je kod individue identificirano 5 rizinih faktora
u okviru Zbrojnog modela ima skor od 5 (1+1+1+1+1) dok u okviru Multiplog modela ima skor
od 120 (1x2x3x4x5) rizinih uslova.
4. Model kompenzacije (engl. Compensatory Model) ovaj model ukljuuje mogue pozitivne,
zatitne uslove. U istraivanjima se pokazalo (Anthony 1974; Werner i Smith 1982; Rutter 1979,
prema Koegh i Weisner, 1993) da neka djeca iako odrastaju u rizinim uslovima ipak dobro
funkcioniu i postiu solidne, pozitivne razvojne i personalne izlaze. Tako se nametnuo zahtjev da
se uzme u obzir mogua kompenzacija ili protektivni faktori koji smanjuju utjecaj potencijalnih
negativnih rizinih uslova.
Pojam i klasifikacija rizinih faktora
Kraemer, Kazdin i saradnici (1997, prema Committee on the Prevention of Mental Disorder and
Substance Abuse Among Children, Youth, and Young Adults, 2009) navode da je rizini faktor mjerljiva
osobina subjekta koja prethodi i u vezi je sa problem posljedicama. Rizini faktori se mogu pojaviti na
multiplim nivoima, ukljuujui bioloke, psiholoke, porodine, drutvene i kulturne nivoe. Oni razlikuju
rizine faktore koji se mijenjaju tokom vremena (promjenljivi rizini faktori) od onih koji se ne mijenjaju
(npr. spol, etnicitet, genotip fiksirane oznake).

Mrazek, Haggerty (1994, prema Bai, 2009, str. 170) definiraju rizine faktore kao karakteristike,
varijable ili opasnosti koje ako su prisutne za odreenog pojedinca, postoji vea vjerovatnost da e on,
prije nego neko drugi iz ope populacije, razviti poremeaj.
Meutim jako je vano naglasiti da prisustvo rizinih faktora ne znai direktnu i nepobitnu pojavu
poremeaja u ponaanju ve kako kae Keogh (2000, prema The University of Maine 6) rizik je tvrdnja
probabiliteta. Rani individualni i okolinski uslovi se koriste da se predvide budui izlazi. Rizik je koristan
termin, ali on ne implicira nuno prisustvo deficita ili nesposobnosti, ve sugerira samo mogunost
kasnijih problema. Protektivni faktori esto mogu moderirati ili ak u nekim sluajevima odbaciti utjecaje
rizinih faktora od djece, te kao i rizini faktori mogu biti razliiti tokom razvojnog perioda i mogu biti
povezani sa spolom.
Poznavanje prirode i osobina rizinih faktora je jedan od vanih preduslova za preciznije planiranje
preventivnih strategija.
Meutim s obzirom da je oblast rizinih faktora iroko podruje u nastavku e biti ukratko izloene
osnovne poznanice o rizinim faktorima (Shonert Reichl, 2000):
1. Status rizika bi se trebao posmatrati kao niz stupnjeva du kontinuuma status rizika se ne bi
smio posmatrati kao jedinstvena kategorija ve kao serija koraka du kontinuuma , rangirana od
niskog do visokog rizika.
2. Rizini faktori su multidimenzionalni i interaktivni status rizika je dinamian i ovisan o okolini,
nije fiksiran jer moe varirati kroz vrijeme, okolnosti i kontekst. Djeca i mladi ive i odrastaju u
multiplim kontekstima: porodica, vrnjaci, kola, susjedstvo, zajednica i kultura. tavie, djeca i
mladi, njihove porodice, zajednice i drutvo u cjelini pokazuju sistematine i uspjene promjene
tokom vremena. Promjene koje se javljaju moraju se posmatrati kao meusobno zavisne , a ne u
izolaciji jedna od druge: promjene koje se javljaju na jednom nivou organizacije su reciprono
povezane sa promjenama u sklopu drugih nivoa.
3. Termin u riziku nagovjetava predikciju biti u riziku nije ekvivalent poremeaju u ponaanju,
ve samo vjerovatnost pojave poremeaja u ponaanju.
4. Rizik je zbrojan izloenost multiplim rizinim faktorima poveava vjerovatnost negativnih
posljedica.

http://www.umaine.edu/issar/sardoc/Section%20II.pdf)

5. Priroda i vrijeme javljanja rizinih faktora mogu razliito utjecati na posljedice izloenost
rizinim faktorima moe biti tetnija u odreenim fazama razvoja ovjeka nego u drugim fazama
razvoja.
6. Skolonost riziku je poveana za vrijeme razvojnih prijelaza (engl.transition) prijelazi se u ovom
kontekstu definiraju kao specifine stresne razvojne take zato to zahtijevaju reorganizaciju bilo
na strukturnom ili funkcionalnom nivou. Na primjer, rana adolescencija (prijelaz iz ranog
djetinjstva u osnovnu kolu) je kritina prijelazna taka zbog mnotva brzih promjena koje se
javljaju na nekoliko podruja i konteksta. Takve promjene nesumnjivo izazivaju poveani
vulnerabilitet, ali isto tako predstavljaju posebne prilike za intervencije i za trasiranje razvojnih
puteva u pravcu pozitivnih izlaza .
Klasifikacijski moduli rizinih faktora su mnogobrojni i izvedeni za razliite problem-izlaze kao npr.
rizini faktori za delinkvenciju, za depresiju, za pokuaje suicida, za zloupotrebu psihoaktivnih supstanci i
sl., meutim veina tih podjela prepoznaje sljedee kategorije rizinih faktora (Popovi-iti i uniPavlovi, 2005):
1. Rizini faktori koji djeluju na nivou lokalne zajednice (dostupnost psihoaktivnih supstanci i
vatrenog oruja, zakoni i norme zajednice koji favorizuju zloupotrebu psihoaktivnih supstanci,
medijska slika upotrebe nasilja, tranzicija i mobilnost, nizak nivo povezanosti susjedstva i
dezorganizacije lokalne zajednice, ekstremna socijalna i ekonomska deprivacija)
2. Rizini faktori koji djeluju u kolskoj sredini ( rano i uestalo antisocijalno ponaanje, kolski
neuspjeh, nedovoljna posveenost koli i kolskim obavezama)
3. Rizini faktori koji djeluju u porodinoj sredini (porodina historija problema u ponaanju,
problemi u funkcioniranju porodice, porodini konflikti, stavovi roditelja koji favorizuju
antisocijalna ponaanja)
4. Rizini faktori koji djeluju u vrnjakim grupama ili unutar same individue ( otuenje,
buntovnitvo, nedostatak vezanosti za zajednicu, prijatelji koji su skloni problem-ponaanju,
stavovi koji favorizuju problem-ponaanja, rana inicijacija poremeaja u ponaanju, konstitucioni
faktori: pol, temperament, inteligencija, slaba kontrola impulsa, nizak nivo samopotovanja)
Pojam i klasifikacija zatitnih/protektivnih faktora
Prethodno je u okviru Modela kompenzacija naglaeno da je u istraivanjima rizinih faktora uoeno da
pojedina djeca koja su ivjela u rizinim uslovima ipak su postigla pozitivne razvojne i personalne
izlaze (Koegh i Weisner, 1993).

Tako da je izuavanje tih karakteristika

djece i mladih, odnosno tzv. karakteristika psiholoke

neranjivosti7, dovelo do novog pojma otpornosti i prouavanje njegova znaaja u relacijama rizik-zatita
(Bai, 2009, str. 178).
Fraser (1997, prema Doleal 2006) zatitne faktore definira kao unutarnje i vanjske snage koje pomau
djeci oduprijeti se ili umanjiti utjecaj rizinih faktora
Za Ruttera (1987, prema Bai, 2009, str.178) zatitni faktori kompenziraju 8 poetak delinkvencije kroz
glavne procese: smanjujui rizik, smanjujui negativne lanane reakcije, razvijajui samopouzdanje i
samouinkovitost te otvarajui mogunosti.
Protektivni faktori vre pozitivni utjecaj ili zatitu protiv negativnih utjecaja rizika, ime reduciraju
vjerovatnost da e mladi biti ukljueni u problem ponaanja.
Protektivni faktori koji su identificirani u okviru istraivanja Hawkinsa i Catalano9 ukljuuju:
o povezanost sa porodicom, kolom, zajednicom, i vrnjacima;
o zdrava vjerovanja i standarde ponaanja te
o individualne karakteristike kao to su samopouzdanje, kognitivne sposobnosti i sl. (Nebraska
Department of Health and Human Services and the Nebraska Department of Education, 2003).
Garmezy

(1985,

prema

Bai,

2009)

opisuje

tri

kategorije

zatitnih

faktora:

dispozicijska obiljeja ( temperament, socijalna orijentacija i odgovor na promjene, kognitivne

sposobnosti, vjetine suoavanja), obiteljsko okruenje (pozitivan odnos s barem jednim roditeljem,
kohezija, toplina, harmonija, odsutnost zanemarivanja), obiljeja vanjskog okruenja (dostupnost vanjskih
resursa i iroke socijalne podrke).
Suoodnos rizinih i zatitnih faktora
I rizini i protektivni faktori mogu biti individualni, porodini, socijalni, ekonomski i okolinski u svojoj
prirodi. Uglavnom je rije o kumulativnom efektu prisustva multiplih rizinih faktora, manjku
protektivnih faktora i meusobnom djelovanju rizinih i protektivnih situacija koje predisponiraju
7

Termin psiholoka neranjivost koriten je prije, a danas je prikladniji termin otpornost jer ne pobuuje neodgovarajuu
asocijaciju koju pobuuje naranjivost, a to je da djeca/mladi nisu pogoeni negativnim dogaajima (Ajdukovi, 2001, prema
Doleal, 2005.)
8
Zbog toga se zatitni faktori nazivaju i kompenzacijski faktori
9
Dr.J.David Hawkins je professor prevencije i osnivaki direktor Social Development Research Group, School of Social
Work, Univerzitet u Washingtonu, Seattle. Njegova istraivanja se fokusiraju na razumijevanje i prevenciju zdravlja i
poremeaja u ponaanju djece i omladine kroz identificiranje i razumijevanje interakcije rizinih i protektivnih faktora.
Richard Catalano je profesor i direktor Social Development Research Group, School of Social Work. Dvadeset i pet godina je
vodio istraivanja i razvojne programe za promociju pozitivnog razvoja mladih i prevencije poremeaja u ponaanju

pojedince od zdravih uslova ka poveenom vulnerabilitetu te ka pojavi poremeaja (A Report of the

World Health Organization, Department of Mental Health and Substance Abuse in collaboration with the
Prevention Research Centre of the Universities of Nijmegen and Maastricht, 2004).
Takoer u okviru prevencije mentalnih poremeaja spominju se jo i opi rizini i zatitni faktori te na
bolest specifini rizini i protektivni faktori. Opi rizini i zatitni faktori su oni faktori koji su uobiajeni
veem brojem mentalnih problema i poremeaja. Intervencije koje su adresirane na takve ope faktore
mogu generirati irok spektar preventivnih efekata. Na primjer, siromatvo i zlostavljanje djeteta su
uobiajeni kod depresije, anksioznosti i zloupotrebe droga. Za intervencije koje su adresirane na
siromatvo i zlostavljanje djeteta moe se oekivati da e imati utjecaj na sva tri poremeaja. Na bolest
specifini rizini i protektivni faktori su oni koji su uglavnom povezani sa razvojem odreenog
poremeaja. Na primjer, negativno miljenje je specifino povezano sa depresijom, a teka depresija je
specifino povezana sa samoubistvom (A Report of the World Health Organization, Department of
Mental Health and Substance Abuse in collaboration with the Prevention Research Centre of the
Universities of Nijmegen and Maastricht, 2004).
Postoje tri konceptualna modela koja opisuju mogue naine dinamikih relacija izmeu rizinih i
zatitnih faktora (Popovi-iti i uni-Pavlovi, 2005):
Model kompenzacije ili kompenzatorni model istie da zatitni faktori svojim djelovanjem jednostavno
neutraliu utjecaje rizinih faktora (npr. zatitni faktori koji se ogledaju u pozitivnoj porodinoj atmosferi
i kvalitetnoj komunikaciji izmeu lanova porodice mogu neutralisati negativne efekte rizinih faktora
koji se ogledaju npr. u dostupnosti psihoaktivnih supstanci) .
Model izazova ukazuje da rizini faktori predstavljaju neku vrstu izazova za razvijanje i jaanje zatitnih
faktora ( kolski neuspjeh djeteta moe biti svojevrstan izazov roditeljima da preduzmu itav niz
aktivnosti kako bi pruili pomo djetetu da prevazie probleme u koli, te kako se ne bi javili i drugi
problemi).
Zatitni model predstavlja sintezu, modifikaciju i proirivanje postavki kompenzatornog modela i modela
izazova te istie da zatitni djeluju na dva naina: prvo, ako zatitni faktori ne mogu u potpunosti
umanjiti efekte rizinih faktora, onda ih mogu modifikovati ili smanjitit i drugo, zatitni faktori djeluju
kao neka vrsta katalizatora ili barijere, koja svojim postojanjem izmeu mladih ljudi i rizinih faktora
doprinosi razvijanju i jaanju individualne otpornosti mladih.

Praktine implikacije prevencije usmjerene na rizine i zatitne faktore

Jedan od vanih ciljeva prevencije usmjerene na rizine i protektivne faktore jeste da promijeni balans
izmeu rizinih i zatitnih faktora i to na taj nain da zatitni faktori svojim efektima dominiraju nad
rizinim faktorima.
Postoje razliiti principi kojim se treba rukovoditi pri kreiranju preventivnih programa i oni polaze od
raliitih kriterija klasifikacije. Meutim veina klasifikacijskih okvira prepoznaje etiri kljuna principa
(Popovi-iti i uni-Pavlovi, 2005):
o prvi princip naglaava podjednako usmjeravanje preventivnih aktivnosti na neutralisanje i
eliminisanje negativnih utjecaja rizinih faktora te razvijanje i jaanje protektivnih faktora
o drugi princip istie imperativ uvaavanja specifinih potreba populacije na koju su preventivni
programi usmjereni
o trei princip se temelji na djelovanju unutar svih ivotnih podruja u kojima je osjetan utjecaj
rizinih i zatitnih faktora
o zahtjev etvrtog principa se odnosi na primjenu multipreventivnih strategija
Specifiniji principi primjene preventivnih programa naznaani su u okviru prevencije zloupotrebe droga,
a u nastavku slijedi modificirana verzija nekih od vanih principa po podrujima ( National Institute on
Drug Abuse, 2003):
Na porodicu usmjereni programi treba da budu fokusirani na:
o uenje roditelja kvalitetnijim komunikacijskim vjetinama u porodici,
o treningu odgovarajuih stilova discipline djece,
o vrstom i konzistentnom provoenju pravila,
o unapreenje porodinih odnosa i povezanosti lanova porodice kroz trening vjetina, unapreenja
roditeljske podrke djeci, unapreenja komunikacije roditelji-djeca i roditeljske ukljuenosti u
ivot njihove djece,

o razvoj roditeljskog monitoringa i supervizije kroz vjetine uspostave pravila, tehnike monitoringaktivnosti, razvoj senzibilnosti roditelja za primjenu pohvale za odgovarajue ponaanje njihove
djece
Na kolu bazirani preventivni programi bi trebali biti fokusirani na:
o Period predkolskog uzrasta: rana identifikacija i intervencija rizinih faktora kao to su: rano
agresivno ponaanje, siromani odnosi sa vrnjacima i potekoe uenja.
o Period osnovne kole: razvoj vjetina samokontrole, emocionalne svijesti,

komunikacije,

uspjenog rjeavanja problema socijalnih odnosa te akademska podrka, naroito pri poecima
itanja
o Period srednje kole/fakulteta: preventivni programi bi trebali biti usmjereni na razvijanje
kompetencija: uenja/studiranja i akademska podrka, socijalnih i akademskih vjetina,
unapreenja vrnjakih meuodnosa, komunikacije i samokontrole.
Prevencijski programi bi po mogunosti trebali biti integrisani u kolske akademske programe, jer je
kolski neuspjeh oznaen kao jedan od snanih rizinih faktora.
Na zajednicu usmjereni programi treba da budu fokusirani na rad sa civilnim, religioznim, pravnim i
drugim ne/vladinim organizacijama za unapreenje prosocijalnog ponaanja. Ovi programi najee
ukljuuju razvoj pravnih regulativa, mas-medijske napore te duge programe osvijetenja zajednice.
Takoer znatno efektivnijim programima su se pokazali oni koji su kombinirali vie preventivnih
programa (na porodicu/na kolu usmjereni programi) te ako svi oni alju konzistentnu poruku.
Takoer Rutter (prema Committee on the Prevention of Mental Disorder and Substance Abuse Among
Children, Youth, and Young Adults, 2009) navodi pet procesa, pomou kojih se mogu reducirati rizini
faktori, a koji mogu biti meta/fokus preventivnih programa:
(npr.sposobnosti copinga) ;

1. mijenjati doivljaj rizinih faktora

2. mijenjati izloenost rizinim faktorima (npr.roditeljski nadzor nad

djetetom kako ne bi bilo ukljueno u vrnjake grupe koje ispoljavaju antisocijalna ponaanja); 3.
otkloniti negativne lanane reakcije (npr.kada strogo roditeljstvo vodi ka otporu djeteta to dalje vodi ka
poveanom konfliktu); 4. jaajui zatitne faktore (npr. sampouzdanje, adaptivna vjerovanja) te 5. putem
prekretnica, gdje dolazi do totalne promjene konteksta koje omoguavaju nove mogunosti razvoja (npr.
promjena iz institucionalne njege u pozitivno kolsko okruenje).
Svi navedni principi pred strunjake stavljaju potrebu i odgovornost uvaavanja sloenosti rizinih i
zatitnih faktora koja mora biti uvaena kao takva i to prije svega kroz sistem jasnog prepoznavanja

dejstva rizinih i zatitnih faktora na svim podrujima, pa sve do multiprogramskog, multidomenskog i

multistrategijskog preventivnog djelovanja.

Zakljuak
Koncept rizinih i zatitnih faktora usvojen je kao koncept koji se najvie primjenjuje ali i koncept koji je
neophodan za provoenje svih preventivnih modela, kao npr. u okviru koncepta otpornosti jedan od
temeljnih elemenata jeste prepoznavanje rizinih i zatitnih faktora.
Meutim koncept se ne zadrava na pukom prepoznavanju rizinih i zatitnih faktora nego ide korak dalje
uz naglaavanje bitnih dinamikih relacija dva spomenuta faktora. Promiljanje o suodnosu rizinih i
zatitnih faktora nam tako daje dobar temelj za ostvarivanje novijeg preventivnog imperativa a koji se
ogleda u injenici da se trebamo okrenuti snagama i sposobnostima koje posjeduje pojedinac, a ne
slabostima. Rizini i zatitni faktori nisu nezavisno prisutni u ivotu pojedinca, oni stupaju u presudnu
interakciju od koje zavisi budui razvoj mlade osobe. Da li e se kod mlade osobe javiti ili zadrati
poremeaj u ponaanju ne zavisi od pukog zbrajanja rizinih i zatitnih faktora nego od njihovog
meusobnog odnosa koji ide od one snage efekata zatitnih faktora da neutraliu ili modifikuju efekte
rizinih faktora pa do nadmonog djelovanja rizinih faktora. Kako efekti rizinih faktora ne bi ostvarili
svoju prevlast neophodno je preventivne programe kreirati tako da:
o prepoznaju osobenosti i specifinosti dinamikih relacija identificiranih rizinih i zatitnih faktora;
o idu dalje od pukog zbrajanja rizinih i zatitnih faktora odnosno da svaki posmatraju u njihovoj
osobenosti i meusobnoj zavisnosti
o posebnu panju posvete razvojnim prijelazima koji predstavljaju poveani rizik, ali i priliku za
trasiranje pozitivnih razvojnih izlaza
o u fokus akcije postave unapreenje zatitnih faktora te njihovo snano djelovanje
neutralizacije/smanjenja i modifikacije rizinih faktora
o ukombiniraju razliite preventivne programe (na porodicu/kolu/zajednicu bazirane programe)
U drutvu narastajuih problema, naroito onih u koje su uvueni djeca i mladi, ogledaju se sve vee
potrebe preventivnog djelovanja, koje ne smije imati prepreke drutvene zajednice, naroito ne one
finansijske prirode, jer prednosti koje prevencija nosi sa sobom su ogromne: vea produktivnost mladog
narataja, smanjeni trokovi tretmana, manje patnje i prerane smrtnosti, kohezivnije porodice, odnosno

sretniji, bolje adaptirani mladi ljudi (prema Committee on the Prevention of Mental Disorder and
Substance Abuse Among Children, Youth, and Young Adults, 2009).

Literatura
1. Bai, J. (2009), Teorije prevencije: prevencija poremeaja u ponaanju i rizinih ponaanja djece
i mladih, Zagreb: kolska knjiga.
2. Bai, J., Feri-lehan, M. i Kraneli-Tavra, V. (2007), Zajednice koje brinu I, Pula-Zagreb:
Istarska upanija.
3. Bai, J., Feri-lehan, M. i Kraneli-Tavra, V. (2007), Zajednice koje brinu II, Pula-Zagreb:
Istarska upanija.
4. Bai, J., Feri-lehan, M. i Kraneli-Tavra, V. (2001), Od primarne prevencije do ranih
intervencija, Zagreb: Eduakcijsko-rehabilitacijski fakultet.
5. Boillet, D. i Uzelac, S. (2007), Osnove socijalne pedagogije, Zagreb: kolska knjiga.
6. Committee on the Prevention of Mental Disorders and Substance Abuse Among Children, Youth,
and Young Adults: Research Advancesand Promising Interventions (2009) , Preventing Mental,
Emotional,, and Bihevioral Disorders Among Young People: Progress and Posibilities [online],
Washington

DC

The

National

Academies

Press.

Dostupno

na:

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK32778/. [23.01.2011.]
7. Doleal, D. (2006), Otpornost i prevencija poremeaja u ponaanju, Hrvatska revija za
rehabilitacijska

istraivanja

[online],

Vol.

42

br.

1,

str.87-102.

Dostupno

na:

http://hrcak.srce.hr/search/?q=otpornost+i+prevencija+poreme%C4%87aja+u+pona%C5%A1anju
[15.03.2011.]
8. Koegh, B.K i Weisner, T. (1993), An Ecocultural Perspective on Risk and Protective Factors in
Chidrens Development: Implications for Learning Disabilities. Learning Disabilities Research
and

Practice

[online],

8(1),

3-10.

Dostupno

na:

http://www.tweisner.com/yahoo_site_admin/assets/docs/Keogh_Weisner_19938_Ecocu
ltural_learning_disabilities_A27.231155348.pdf. [21.01.2011.]

9. National Institute on Drug Abuse, (2003), Preventing Drug Use among Children and Adolescents:
a research-Based Guide for Parents, Educators and Community Leaders-second edition [online].
Dostupno na: http://www.drugabuse.gov/pdf/prevention/InBrief.pdf. [23.01.2011.]
10. Nebraska Department of Health and Human Servicesand the Nebraska Department of Education
(2003), Nebraska Risk and Protective Factor Student Survey Results [online]. Dostupno na:
http://www.nebraskaprevention.gov/pdf/Region%201.pdf. [25.01.2011.]
11. Popovi-iti, B. i uni-Pavlovi, V. (2005), Prevencija prestupnitva dece i omladine, Beograd:
Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Pedagoko drutvo srbije.
12. Samsha (2002),Report to Congress [online]. Dostupno na:
http://www.samhsa.gov/reports/congress2002/chap3up.htm [05.03.2011.]
13. Shonert Reichl, K. (2000), Children and Youth at risk: Some Coceptual Consideration, Canada:
Canadian Education Statistics Council with the assistance of Human Resources Development.
Paper prepared for the Pan-Canadian Education Research Agenda Symposium, Children and
Youth

At

Risk

[online],

April

6th

and

7th,

2000,

Ottawa.

Dostupno

na:

http://educ.ubc.ca/research/ksr/docs/schonert-reichl_childrenatrisk2000.pdf. [23.01.2011.]
14. The University of Maine (2000), Students at risk: Who are they [online]. Dostupno na:
http://www.umaine.edu/issar/sardoc/Section%20II.pdf) [23.01.2011.]
15. iak, A., Koller, N. i Lebedina, M. (2001), Od rizika do intervencije, Zagreb: Edukacijskorehabilitacijski fakultet.

THE CONCEPT OF RISK AND PROTECTIVE FACTORS IN THE PREVENTION

OF BEHAVIORAL DISORDERS
Abstract
This paper addresses the concept of risk and protective factors in their relation to the prevention of
behavioral disorders. In the center of this concept is the fact that identifying risk and protective factors,
and recognizing their inerrelationship assumes good fundation for good created prevention programs.
Risk factors are labeled as those of internal and enviromental conditions of the individual that increase
the likelihood of occurrence of behaviral disorders, while on the other hand, protective facotrs are
labeled as those of internal and enviromental conditions of individual to reduce the likelihood of
occurrence of behavioral disorders. The concept of risk and protective factors is one of the most widely
applied concept in the prevention of the behavioral disorders, and an essential element of all concepts of
prevention of behavioral disorders, starting from the concept of resillience until the recent concept of
promoting health.

Key words: the concept of risk and protective factors, prevention, behavioral disorders