ETIKA

ETIČKE DIMENZIJE LJUDSKE AKCIJE

ETHOS (grč.) – određeni običaj ili navada, usmjerena odgovorima na pitanja o
tome koja je akcija moralno opravdana te kako bi određene stvari trebalo činiti.
 opća etika: opća etička stajališta, generalna stajališta  opća pitanja
različitih (dobrovoljnih) pravila koje jedna osoba ima prema drugoj
 profesionalna etika: pozicija, ponašanje pripadnika etike  čini je niz
pisanih (kodificiranih) obveza koje obrađuju etičke aspekte profesionalne
prakse
ETIMOLOGIJA RIJEČI
 grč. ethos: boravište, zavičaj, običaj, ćud, ponašanje, vladanje
 praksu ljudskog ponašanja, nauku ili znanost o ponašanju stari Grci
nazivaju ethike tehne
 Rimljani latiniziraju termin (ethica) te u njegov posjed dolazi većina
europskih naroda (etica, ethique, ethics, ethik i sl.)
 u međunarodnom moralnom žargonu ponašanje je etos, a nauka ili
znanost o ponašanju je etika.
 u isto korijensko i semantičko polje spadaju izrazi etičar (još i moralist)
koji označuje stručnjaka u pitanjima ćudoređa te etičnost (ili moralnost)
koja ima dva značenja:
a) ćudoredni kvalitet čina ili postupka nekog
čovjeka
b) stvarno moralno stanje pojedinca, grupa ili
društva
 etika i moral – gotovo istoznačni termini
 lat. „mos“ (gen. moris) – isto značenje kao grč. etos
 hrvatski izraz „ćudoređe“ : ćud i red - da se ljudska ćud ne bi pretvorila u
ćudljivost trebalo ju je stalno stavljati u red  uređivanje ćudi je
ćud(o)ređe i potpuno odgovara pojmovima etike i morala
 „čestitost“ je također hrvatski izraz

 grčki korijeni etike su filozofski, profani i racionalistički

 moral kao plod rimske kulture nastaje u vrijeme kad je latinska kultura
kristijanizirana; pored filozofske etike latinski kršćani moralisti njeguju i
teološku etiku i moral
  tijekom povijesti etici se pridaje značenje profane i racionalne discipline,
a moralu značenje vjerske ili religiozne nauke o ćudoređu
ŠTO JE ETIKA?
ETIKA – upućuje na standarde ponašanja koji nam govore o tome kako bi se
osoba trebala ponašati u različitim situacijama kojima se nalazi kao prijatelj,
roditelj, dijete, građanin, učitelj, stručnjak itd.
 etika odgovara na pitanja opravdanosti i ispravnosti nekog djelovanja
 etika je i skup principa koji vode ponašanje stručnjaka

RAZLIČITA PODRUČJA ETIKE

 osobna etika: etika u svakodnevnom životu
 poslovna etika: etika koja utječe na odnose između
organizacije/ustanove i zaposlenika, klijenata
RAZLIČITE VRSTE ETIKE
 metaetika: odnosi se na kritičko i analitičko promišljanje o značenju i
korištenju moralnih termina poput „ispravno“, „dobro“ ili „obaveza“ te o
tome može li se moralno prosuđivanje opravdati ili o tome što je priroda
moralnosti
 normativna etika: pokušava odgovoriti na moralna pitanja i probleme
(npr. koji je moralno opravdani put djelovanja u određenom slučaju, je li
netko moralna osoba ili je li laganje uvijek loše)
 deskriptivna etika: razmatra koja su moralna shvaćanja i vjerovanja ljudi
te kako se ona odnose s time (npr. kako u nekoj zemlji razmišljaju o
eutanaziji ili abortusu)
PROFESIONALNA ETIKA
 glavni principi profesionalne etike sažimaju sve u etički kodeks određene
profesije
 pomoć praktičarima da prepoznaju pravi (moralno opravdani) put u
obavljanju svoje djelatnosti
ETIČKI KODEKS POMAŽUĆIH PROFESIJA
  utjecaj bazičnih etičkih polazišta često je vidljiv usprkos čvrsto
postavljenim i opće važećim profesionalnim kriterijima struke
 kako bi se kriteriji prosuđivanja unutar profesija izjednačili, a korisnici
usluga pomagača zaštitili od volunatizma; odnosno neujednačenih etičkih
principa u nadu, pripadnici profesionalne skupine obično definiraju
važeće etičke principe pomoću etičkog kodeksa
 stvaranje etičkog kodeksa služi različitim ciljevima struke:
a) služi kao vodič u provođenju profesionalne
djelatnosti
b) koristi se u oblikovanju funkcija
profesionalnog pomagača
c) predstavlja skup kriterija pomoću kojih se
pomažuća djelatnost može vrednovati

ETIKA SOCIJALNOG RADA

 posljednjih sto godina socijalni rad prošao je put od prvenstvenog
bavljenja s klijentovom moralnošću i vrijednostima do izrade opsežnih
etičkih uputa za profesionalno postupanje
 govoreći o etičkom kodeksu socijalnog rada, uvijek se radi o nacionalnom
etičkom kodeksu neke zemlje
 no temeljna načela i sastavnice etike socijalnog rada nadilaze okvire
nacionalnih specifičnosti te je moguće govoriti o etici profesije socijalnog
rada općenito
 razvoj etičkih normi, principa i standarda u socijalnom radu može se
pratiti tijekom 4
povijesne faze:
1. Razdoblje morala
2. Razdoblje vrijednosti
3. Razdoblje etičke teorije
4. Razdoblje etičkih standarada
 sustavno formulirana etika socijalnog rada potiče socijalnog radnika na
razmatranje onih pitanja koja moraju biti uzeta u obzir prije donošenja
konačnog izbora za akciju
 akcija socijalnih radnika uvijek je vezana uz njegovu stručnu
kompetenciju koja se putem etike doduše ne standardizira, ali se putem
nje zahtjeva
  stručna kompetencija ne rijetko se pokazuje nedovoljnom u rješavanju
problema
 profesionalna etika pomaže u određenju kada stručnu kompetenciju
treba upotrijebiti, čiji interes zaštititi, odnosno na koji način izbjeći
neispravnu odluku
ŠTO ETIKA NIJE?
Etika nisu osjećaji, religija, pravo, znanost, kulturalne norme.
 Etika nije isto što i osjećaji. Osjećaji nam pružaju važne informacije za
naš etički izbor. Neke osobe imaju visoko razvijen osjećaj nelagode kad
čine nešto što je loše no neki se ljudi osjećaju dobro čak i kad čine loše.
Često će nam osjećaji reći kako je neudobno činiti ispravne stvari ukoliko
su teške.
 Etika nije religija. Mnogi ljudi nisu religiozni no etika važi za sve. Većina
religija zastupa visoke etičke standarde no ponekad se ne dotiče svih
vrsta problema s kojima se inače susrećemo.
 Etika nije samo postupanje u skladu s pravom. Dobar pravni sustav
uključuje mnoge etičke standarde no pravo može zaobići etiku. Pravo
može postati etički korumpirano kao što je to slučaj u nekim totalitarnim
režimima. Pravo može biti u službi centara moći i oblikovano da služi
interesima uske grupe. Pravo može imati poteškoće u oblikovanju ili
osnaživanju standarda u nekim važnim područjima i može biti sporo u
doticanju novih problema.
 neka aktivnost može biti nelegalna i neetična – vožnja
službenog auta u privatne svrhe
 neka aktivnost može biti zakonita, ali neetična – pomoć
smrtno bolesnom klijentu uvjetovana pretjeranim
inzistiranjem na poštivanju administrativne procedure
 neka aktivnost može biti nezakonita, ali etična – priznavanje
višeg iznosa socijalne pomoći osobi koja nema na to
zakonsko pravo, ali ima očitu potrebu
 Etika nije samo usvajanje kulturalno važećih normi. Neke kulture su
potpuno etične no neke druge postaju korumpirane ili slijepe na
određene etičke probleme. Izreka „kad si u Rimu postupaj kao što to čine
Rimljani“ nije zadovoljavajući etički standard.
 Etika nije isto što i znanost. Društvene i prirodne znanosti mogu pružiti
važne podatke kako bi pomogle u boljem etičkom izboru. No znanost
 sama ne može reći što trebamo činiti. Znanost može pružiti objašnjenje
za to što je čovjek. No etika pruža razloge za to kako čovjek treba
postupati. I baš zato što su neke stvari znanstveno ili tehnološki moguće,
može biti neetično činiti ih.
VRIJEDNOSTI
VRIJEDNOSTI – nešto što je dobro, odnosno poželjno, a što na razini društva
često pretežno određuje ili dominirajuća skupina ili pak pretežno proizlazi iz
tradicije tog društva.
VRIJEDNOSTI
 Vrijednosti kao vodič za djelovanje
 Vrijednosti kao vrijednosni sustav
 Vrijednosti i socijalni rad
 Osobne vrijednosti
 Društvene vrijednosti
VRIJEDNOSTI U KONTEKSTU OBAVLJANJA SVOJE PROFESIJE
 ponašanje koje je prihvatljivo u svakodnevnom životu ne mora biti
prihvatljivo u kontekstu obavljanja svojeg posla
 ponašanje za vrijeme obavljanja posla može biti neprimjereno u
svakodnevnom životu
 kontekst obavljanja profesije zahtjeva određene standarde ponašanja

VRIJEDNOSTI
 postoje situacije u kojima nismo svjesni koliko zapravo naš vrijednosni
sustav utječe na naše odluke
 ljudi mogu biti prisiljeni izabrati između vrijednosti koje su u sukobu
jedna s drugom (sukob vrijednosti)
  razmatranje vrijednosti na općeniti način može se razlikovati od njihove
primjene u situaciji stvarnog života
Vrijednosti se mijenjaju tijekom vremena
 važno je da nam kao stručnjacima pomagačima budu jasne naše vlastite
vrijednosti
 potrebno je biti u stanju kontrolirati prenošenje osobnih vrijednosti u
profesionalnu praksu (suspenzija vrijednosti)

VRIJEDNOSTI SOCIJALNOG RADA

 Dostojanstvo i vrijednost svakog pojedinca
 Pravo na poštovanje, privatnost i povjerljivost
 Pravo pojedinca i obitelji na izbor
 Vrijednost zajednice i života u zajednici
 Zaštita onih koji su u riziku od zlostavljanja, iskorištavanja i nasilja nad
samima sobom i drugima
 Socijalna pravda
 Služenje humanizmu
 Integritet (osobni i profesionalni)
 Kompetencija
 Važnost međuljudskih odnosa 4
 Socijalna promjena
 Poštivanje individualnih i grupnih razlika
 Predanost razvijanju klijentovih sposobnosti za samopomoć
 Želja za prenošenjem znanja i vještina drugima
 Poštivanje povjerljivosti u odnosu s klijentima
 Sposobnost držanja vlastitih osjećaja i potreba odvojenih od
profesionalnog odnosa
 Želja da se ustraje u poslu i naporima u korist klijenta usprkos osobnim
frustracijama
 Predanost visokim standardima osobnog i profesionalnog ponašanja
ETIČKI PROBLEM I ETIČKA DILEMA
ETIČKI PROBLEMI: pojavljuju se kad se socijalni radnik nađe u situaciji koja
uključuje tešku moralnu odluku, no jasno je koji je ispravan smjer djelovanja
ETIČKA DILEMA: pojavljuje se kad se socijalni radnik nađe u situaciji da mora
izabrati između dvije nepovoljne alternative koje uključuju konflikt moralnih
vrijednosti te nije jasno koji izbor će biti ispravan
ČESTA PODRUČJA ETIČKIH RASPRAVA
 pitanje povjerenja
 neosuđivanje klijenta
 govorenje istine klijentu
 raspodjela ograničenih resursa
 prioritizacija interesa
 granice u profesionalnom odnosu (intimni odnosi)
 profesionalno znanje i klijentova prava
 sukobljene obveze i očekivanja
 odnosi s kolegama i odgovornosti prema njima
 izbor djelotvorne procjene (dijagnoze) i intervencijske metode
 (ne)prihvaćanje pravila i obveza

PARADOKS SOCIJALNOG RADA

Zastupanje klijenata vs. Zastupanje poslodavaca
Partnerstvo s klijentima vs. Poštivanje propisa i zakona
Pomoć klijentima vs. Ograničeni resursi