ETIKE DIMENZIJE LJUDSKE AKCIJE

Nemogue je ne komunicirati
ETHOS (gr.) - odreen dobar obiaj ili navada, usmjerena odgovorima na pitanja o tome koja je
akcija moralno opravdana te kako bi odreene stvari trebalo initi
- etiki kodeks, sankcije
- opa etika opa etika stajalita, generalna stajalita
opa pitanja razliitih (dobrovoljnih) pravila koje jedna osoba ima prema drugoj
- profesionalna etika pozicija, ponaanje pripadnika etike
TO JE ETIKA?
Etika upuuje na standarde ponaanja koji nam govore o tome kako bi se osoba trebala ponaati u
razliitim situacijama u kojima se nalazi kao prijatelj, roditelj, dijete, graanin, uitelj, strunjak itd.
TO ETIKA NIJE?
u Etika nije isto to i osjeaji. Osjeaji nam pruaju vane informacije za na etiki izbor. Neke
osobe imaju visoko razvijen osjeaj nelagode kad god ine neto to je loe, no neki ljudi se
osjeaju dobro ak i kad ine loe. esto e nam osjeaji rei kako je neudobno initi ispravne
stvari ukoliko su teke.
u Etika nije religija. Mnogi ljudi nisu religiozni, no etika vai za sve. Veina religija zastupa visoke
etike standarde, no ponekad se ne dotie svih vrsta problema s kojima se inae susreemo.
u Etika nije postupanje u skladu s pravom. Dobar pravni sustav ukljuuje mnoge etike standarde
no pravo moe zaobii etiku. Pravo moe postati etiki korumpirano kao to je sluaj u nekim
totalitarnim reimima. Pravo moe biti u slubi centara moi oblikovano da slui interesima uske
grupe. Pravo moe imati potekoe u oblikovanju ili osnaivanju standarda u nekim vanim
podrujima i moe biti sporo u doticaju novih ideja.
u Etika nije samo usvajanje kulturalno vaeih normi. Neke kulture su potpuno etine no neke
druge postaju korumpirane ili slijepe na odreene etike probleme. Izreka Kad si u Rimu
postupaj kao to ine Rimljani nije zadovoljavajui etiki standard.
u Etika nije znanost. Drutvene i prirodne znanosti mogu pruiti vane podatke kako bi pomogle u
boljem etikom izboru. No znanost sama ne moe rei to trebamo initi. Znanost moe pruiti
objanjenje za to to je ovjek. No etika prua razloge za to kako ovjek treba postupati. I ba
zato to su neke stvari znanstveno ili tehnoloki mogue moe biti ne etino initi.
Etimologija rijei
- gr. ethos: boravite, zaviaj, ud, ponaanje, vladanje
- Praksu ljudskog ponaanja, nauku ili znanost o ponaanju stari Grci nazivaju ethike tehne
- Rimljani latiniziraju termin (ethica) te u njegov posjed dolazi veina europskih naroda (etica,
ethnique, ethis...)
- U meunarodnom moralnom argonu ponaanje je etos, a nauka ili znanost o ponaanju je
etika
- U isto korijensko i semantiko polje spadaju izrazi etiar (moralist) koji oznaava strunjaka u
pitanju udorea
- etinost ( moralnost ) =
a) udoredni kvalitet ina ili postupka nekog ovjeka
b) stvarno moralno stanje pojedinca, grupa ili drutva
Etika i moral gotovo istoznani termini
lat. mos ima isto znaenje kao gr. Etos

Hrvatski izraz udoree - ud i red da se ljudska ud ne bi pretvorila u udljivost potrebno ju je

stalno stavljati u red. Ureivanje udi je ud(o)ree i potpuno odgovara pojmovima etike i morala.
- estitost takoer hrv. izraz
u
u
u

Grki korijeni etike su filozofski, profani i racionalistiki

Moral kao plod rimske kulture nastaje u vrijeme kad je latinska kultura kristijanizirana; pored
filozofske etike latinski krani moralisti njeguju i teoloku etiku ili moral
Tijekom povijesti etici se pridaje znaenje profane i racionalne discipline, a moralnom znaenju
vjerske ili religijske nauke o udoreu

ETIKA I VRIJEDNOSTI
u
u
u
u
u

VRIJEDNOSTI neto to je dobro, odnosno poeljno, a to na razini drutva preteno odreuje

ili dominirajua skupina ili pak preteno proizlazi iz tradicije tog drutva
Etika odgovara na pitanja opravdanosti i ispravnosti nekog djelovanja
Profesionalna etika odreuje etiki ispravan nain djelovanja pripadnika profesije
Zdrav razum odnosno mudrost prakse - dostatnost strune kompetencije, specifinosti
svakog konkretnog sluaja u procesu pomaganja, instinkta i dobrog osjeaja
Nedostatak vremena za bavljenje etikim principima, neujednaenost etikih principa u
razliitim filozofskim postupcima...

ETIKA DILEMA
u
u
u

Obino se pojavljuje pri obavljanju neke djelatnosti kad postoji SUKOB ili NERAVNOTEA
izmeu nekih od elemenata koji je ine
Rjeavanje etikih dilema je povezano s razliitim razinama ljudskog ivota
Definiranje etikih principa pomauih profesija u sloenosti ovjeka, njegovog ponaanja i
njegovih vrijednosti, ukljuujui vrijednost ireg okruenja u kojem se ga nalazi

ELEMENTI/RAZINE ETIKE DILEME:

u
u
u

Pretpostavke o ljudskoj naravi, vrijednostima, problemima, razinama sustava, teorijama profesije

(kako vidjeti stvarnost, svatko ima svoju percepciju stvarnosti)
Klijent (pacijent); tko je, kako mu pomoi... ostali lanovi, obitelj, zajednica, profesija, drutvo,
ustanova
Definicija problema; ciljevi i rezultati, prioriteti, vrste strategija

POSTAVLJANJE ETIKIH STANDARDA

2 temeljna problema u postavljanju etikih standarada:

u
u

Na emu zasnivamo etike standarde?

Kako se ti etiki standardi koriste u specifinim situacijama s kojima se suoavamo?

Standard koristimo da li da natetimo ili da manje natetimo klijentu.

Ako etika nije zasnovana niti na osjeajima, religiji, pravu, prihvaenoj drutvenoj praksi ili

znanosti na emu je onda zasnovana?

Mnogi filozofi i etiari pomau odgovoriti na to sutinsko pitanje te predlau najmanje 5 razliitih
izvora etikih standarda koje trebamo koristiti.
Tih 5 izvora su:
1) UTILITARISTIKI PRISTUP
- neki etiari istiu da je etika akcija ona koja prua najvie dobra i ini najmanje tete tj.
proizvodi najvei balans dobrog i loeg
- ovaj pristup prema tome postupa s posljedicama i pokuava poveati dobre i smanjiti loe
uinke
2) PRISTUP PRAVA
- drugi filozofi i etiari predlau da je etika akcija ona koja najbolje titi i potuje moralna
prava onih koji su ugroeni
- pristup poinje s vjerovanjem da ovjek ima dostojanstvo zasnovano na njegovoj ljudskoj
prirodi, i u slobodi izbora u tome to e uiniti sa svojim ivotom
- na temelju takvog dostojanstva ovjek ima pravo da se s njim postupa kao s krajnjim
ciljem, a ne kao sredstvom kojim se dolazi do krajnjeg cilja
- lista moralnih prava ukljuuje prava vrenja vlastitih izbora o tome kakav ivot ivjeti,
saznati istinu, ne biti povrijeen na stupnju privatnosti
- esto se spominje da prava imamo i obveze uvaavanja prava drugih
3) PRISTUP POTENJA I PRAVDE
- Aristotel i drugi grki filozofi razvili su ideju o tome da se sa svim jednakim treba
postupati jednako
- danas koristimo ovu ideju kako bismo istaknuli da etike akcije tretiraju sva ljudska bia
jednako ili ukoliko je to nejednako tada je to zasnovano na nekim opravdanim razlozima
4) PRISTUP OPEG DOBRA
- grki filozofi smatrali su da je ivot u zajednici dobar sam po sebi, da bi nae akcije trebale
pridonijeti tom ivotu
- ovaj pristup predlae da su meusobno povezani odnosi u drutvu temelj etikog
rezoniranja, te da je respekt prema drugima, osobito prema ranjivima pretpostavka takvog
rezoniranja
- upozorava na ope uvjete koji su vani za dobrobit svakoga
- to moe biti pravni sustav, uspjeni policijski ili vatrogasni odjel, zdravstvena skrb,
obrazovni sustav ili podruje rekreacije
5) VRIJEDNOSNI (VIRTUALNI) PRISTUP

- drevni pristup etici je onaj da etike akcije trebaju biti konzistentne s odreenim
vrijednosnim idealom

SPAJANJE PRISTUPA
u Svaki od pristupa pomae nam odrediti koji su standardi ponaanja koji se mogu smatrati etinim
u Postoje i drugi problemi koje treba rijeiti
u Prvi problem je ukoliko se:
Ne moemo odluiti o sadraju nekog od specifinih pristupa
Ne moemo se sloiti (o sadraju) s odreenim dijelom ljudskih ili graanskih prava
Ne moemo se sloiti oko toga to predstavlja ope dobrobit moemo se sloiti oko toga to je
dobro, a to loe
u Drugi problem je ukoliko razliiti pristupi ne mogu odgovoriti na pitanje to je etino? na
odreen nain
Bez obzira na sve svaki nam pristup daje vanu informaciju uz pomo koje bi trebali moi
odrediti to je etino u odreenim okolnostima
Razliiti pristupi vode slinim odgovorima

OSNOVNI TEORIJSKI PRISTUP

1) ETIKI RELATIVIZAM
- odbacuje bilo kakva vrsta moralna pravila
- relativisti u svom pristupu naglaavaju nunost donoenja odluka obzirom na kontekst koje
stvaraju, odnosno na posljedice koje se stvaraju
- odreena odluka donosi se na temelju rezultata koji se eli postii ili se odbacuje jer bi
vodila rezultatu koji se ne eli
PODJELAa) ETIKI EGOISTI
- pojedinac mora maksimizirati ono to je dobro za njega bez obzira na to kakve e to
posljedice imati na ostale
b) ETIKI UTILITARISTI
- najvanije je pronai najveu korist za najvei broj osoba
2) ETIKI APSOLUTISTI
- istiu vanost vrstih moralnih pravila
- smatraju da je neka akcija sama po sebi dobra ili loa bez obzira na posljedice koje bi mogla

prouzroiti
- istiu vanost etikih pravila koja treba formulirati u svakom sluaju
- zastupnici ovog pristupa su DEONTOLOZI
ETIKI PRAVCI
1) KLINIKI PRAGMATIZAM
- primarna zadaa profesionalnog pomagaa je pruanje visokog stupnja profesionalne
pomoi
- pripadnici pomaue profesije u svom se poslu vie treba voditi vrijednostima koje propisuje
dominirajue drutvena grupa (drutvenom etikom), a manje osobnim etikim stajalitima
2) HUMANISTIKA ETIKA
- vanost pojedinca mnogo vie znai nego institucije ili ideologije
- profesionalni pomaga u svom se radu treba voditi naelima slobode pojedinca te razvoju
njegovog samopotovanja
- osnovu pristupa ine idealistiki na ljudsku prirodu kao sutinsku pozitivnu zajedno sa
optimistikim pogledom na budunost
- od profesionalnog promatraa trai se akcija usmjerena promjeni (drutvenih) uvjeta koji
onemoguuju razvoj pojedinca
3) SITUACIJSKA ETIKA
- odbacuje apsolutna pravila i univerzalne kriterije te trai rjeavanje etikih dilema razliito od
sluaja do sluaja
- smatra da razliite situacije koje se stalno mijenjaju i razliiti kontekst trae i razliite etike
kriterije/etike odluke
4) RELIGIJSKA ETIKA
- poiva na pretpostavci/vjerovanju u postojanje boanskog bia koji je tvorac vjenih vrijednosti
i moralnih pravila
- smatra da su etika i vjera nerazdvojni te da etika meuljudskih odnosa poiva na prihvaanju
bojeg autoriteta

OSTALI PRISTUPI

1) Pristup novog konzumenizma i prava korisnika

- usmjeren prema tehnikim vjetinama koje posjeduje strunjak (a umanjuje vanost
profesionalne etike)
2) Pristup novog radikalizma
- istie strunjakovu osobnu ili politiku privrenost, te modalnu moralnu odgovornost (kao
suprotnost nametnutom etikom kodeksu)
Abramson (1996.) opisuje dodatna 4 pristupa:
pristup principa
etiku vrlina
feministiku etiku
aprocentrizam
PROFESIONALNA ETIKA
- ini je niz pisanih (kodificiranih) obveza koje obrauju etike aspekte profesionalne prakse
- glavni principi profesionalne etike saimaju sve u etiki kodeks odreene profesije
- pomo praktiarima da prepoznaju pravi (moralno opravdani) put u obavljanje svoje
djelatnosti
ETIKI KODEKS POMAUIH PROFESIJA

utjecaj bazinih etikih polazita esto je vidljiv usprkos vrsto postavljenim i ope vaeim
profesionalnim kriterijima struke

kako bi se kriteriji prosuivanja unutar profesije izjednaili, a korisnici usluga pomagaa

zatitili od volunatizma; odnosno neujednaenih etikih principa u nadu, pripadnici
profesionalne skupine obino definiraju vaee etike principe putem etikog kodeksa

stvaranje etikog kodeksa slui razliitim ciljevima struke:

a) slui kao vodi u provoenju profesionalne djelatnosti
b) koristi se u oblikovanju funkcija profesionalnog pomagaa
c) predstavlja skup kriterija kojih se pomaua djelatnost moe vrednovati (evidentirati)

Uloga kodeksa

postavljeni etiki principi tite profesije, njene lanove i korisnike usluga

moemo vriti korisnu funkciju u poticanju etike refleksije i rasprave pri emu on ne mora
predstavljati rigidnu knjigu pravila koja samo propisuje pravila profesionalnog postupanja

Dijelovi kodeksa
Etiki kodeks pomauih profesija obino ukljuuje:

razmatranja poloaja profesionalca (pomagaa) u obavljanju njegove djelatnosti

poloaj klijenta (pacijenta) kao korisnika razliitih usluga

ulogu tree strane ukljuene i zainteresirane za pomaui odnos pomagaa i klijenta

obiljeja drutva u kojem se proces pomaganja odvija

uloga poslodavca

odnos prema kolegama

ETIKA SOCIJALNOG RADA

posljednjih 100 godina socijalni rad proao je put od prvenstvenog bavljenja klijentovom
moralnou i vrijednostima do izrade opsenih etikih uputa za profesionalno postupanje

govorei o etikom kodeksu socijalnog rada uvijek se radi o nacionalnom etikom kodeksu neke
zemlje

no temeljna naela i sastavnice etike socijalnog rada nadilaze okvire nacionalnih

specifinosti te je mogue govoriti o etici profesije openito

razvoj etikih normi, principa i standarda u socijalnom radu moe se pratiti tijekom 4
povijesne faze:
1. Razdoblje morala
2. Razdoblje vrijednosti
3. Razdoblje Etike teorije
4. Razdoblje etikih standarda

sustavno formulirana etika socijalnog rada potie socijalnog radnika na razmatranje onih pitanja
koja moraju biti uzeta u obzir prije donoenja konanog izbora za akciju
akcija socijalnih radnika uvijek je vezana uz njegovu strunu kompetenciju koja se putem etike
dodue ne standardizira, ali se putem nje zahtjeva
struna kompetencija ne rijetko se pokazuje nedovoljnom u rjeavanju problema
profesionalna etika pomae u odreenju kada strunu kompetenciju treba upotrijebiti, iji interes
zatititi, odnosno na koji nain izbjei neispravnu odluku

ETIKA PITANJA U SOCIJALNOM RADU

1. iroki spektar ljudskih potreba brojni konkretni etiki izazovi, sumiranje kljunih podruja
kroz etiki kodeks
2. Pitanje povjerenja
3. Neosuivanje klijenta
4. Kazivanje istine klijentu
5. raspodjela ogranienih resursa
6. Prioritizacija interesa
7. Profesionalno znanje i klijentova prava

8. Sukobljene obaveze i oekivanja

9. Odnosi s kolegama
10.
Ogranieni profesionalni odnosa
11.
Izbor djelotvorne procjene (dijagnoza) intervencijske metode
12.
Prihvaanje prava i obaveza
ETIKO ODLUIVANJE U SOCIJALNOM RADU

esto se temelji na izboru razliitih alternativa; pred socijalnim radnikom otvara se pitanje
naela, prioriteta i procesa takvog izbora
razliite strane imaju razliite vrijednosti
podruje zajednikih vrijednosti za socijalnog radnika esto predstavlja jedno mogue
podruje rjeavanja etikih pitanja

DONOENJE ODLUKA

donoenje dobrih etikih odluka trai uvjebanu osjetljivost na etika pitanja i izvjebanu
metodu za istraivanje etikih aspekata odluka
postojanje metode za etiko odluivanje je apsolutno sutinsko
ukoliko se prakticira redovito, metoda nam postaje tako poznata da je koristimo automatski
bez posebnog osvrtanja na pojedine korake
noviji i tei etiki izbori s kojima se suoavamo trae vie vremena za njihovu raspravu i dijalog
s ostalima
samo putem paljivog istraivanja problema te uz pomo uvida u razliite perspektive drugih
moemo donijeti etiku odluku u takvim situacijama

OKVIRI ZA DONOENJE ETIKIH ODLUKA

PREPOZNAVANJE ETIKIH PROBLEMA

da li je neto problematino na osobnoj, interpersonalnoj ili drutvenoj razini

moe li sukob, situaciji ili odluka biti tetna za ljude u zajednici
prelazi li problem pravni ili individualni okvir bavljenja
kakav utjecaj ima na ljude koji imaju pravo i nadu za bolji ivot u zajednici

PRIKUPLJANJE INJENICA

koje su relevantne injenice u vezi sluaja

koje su injenice nepoznate
koji pojedinci i grupe imaju vaan udio u sluaju
imaju li neki vei udio zbog toga to imaju posebne potrebe ili zbog toga to mi imamo vee
obveze prema njima
koje su opcije djelovanja
da li su konzultirane sve osobe i grupe
kad bi pokazali vau listu opcija nekome koga potujete, to bi ta osoba rekla
prikupljat emo injenice ako znamo gdje ih traiti i imati neko saznanje o njima

VREDNOVANJE ALTERNATIVNIH AKCIJA KROZ RAZLIITE ETIKE PERSPEKTIVE

koja opcija e proizvesti najvie dobrog i najmanje tete

opcija: savjeti, znanje, materijalna pomo....
utilitaristiki pristup:
Etika akcija je ona koja e proizvesti najbolji smjer koristi nad tetom

- ak ukoliko svatko dobije ono to eli, hoe li pravo i dostojanstvo svakoga biti uvaeno
pristup prava:
Etika akcija je ona koja najdosljednije uvaava prava onih koji su zahvaeni problemom
- koja je opcija potena za svakog pojedinca?
pristup potenja i pravde:
Etika je akcija ona koja ljude tretira jednako ili ukoliko nejednako, tada tretira ljude
proporcionalno i poteno
- koja bi opcija pomogla svima da sudjeluju potpunije u ivotu koji dijelimo u obitelji, zajednici,
drutvu?
pristup opeg dobra:
Etika akcija je ona koja najvie pridonosi kvaliteti zajednikog ivota
- elite li postati osoba koja djeluje na taj nain(osoba koja ima hrabrosti i portvovnosti)?

Razmatrajui sve perspektive, koja je opcija bolja ili ispravna za poduzeti je? Ako kaete nekome
koga potujete zato ste odabrali neku opciju, ta e ta osoba rei? Ako bi svoju odluku morali
objasniti na televiziji, bi li se osjeali dobro?

TEORIJSKI MODELI RJEAVANJA PROBLEMA

u procesu rjeavanja etikih pitanja socijalni radnici se esto oslanjaju na razliite teorijske
modele
11 fazni opi model donoenja odluka:

1. FAZA identifikacija problema i faktora koji pridonose njegovom postojanju

2. FAZA identifikacija osoba i institucija ukljuenih u problem, to mogu biti klijenti...
3. FAZA identifikacija relevantnih vrijednosti, osoba i institucija identificiranih u fazi 2,
ukljuujui drutvene vrijednosti, profesionalne vrijednosti, osobne vrijednosti...
4. FAZA identifikacija ciljeva i zadataka za koje se vjeruje da mogu rijeiti ili barem umanjiti
problem
5. FAZA identifikacija alternativnih strategija za intervenciju
6. FAZA procjena uspjenosti i djelotvornosti svake alternative
7. FAZA odabir strana koje trebaju biti ukljuene u donoenje odluka
8. FAZA odabir primjerene strategije
9. FAZA primjena odabrane strategije
10.
FAZA praenje promjena i obraanje panje na nepredvidive posljedice
11.
FAZA vrednovanje rezultata i identificiranje dodatnih problema
PODRUJA JAVLJANJA ETIKIH DILEMA
a) podruje individualnih klijentovih prava
b) podruja opih interesa i dobrobiti
c) podruje nejednakosti i strukturalne potlaenosti
a) Individualna klijentova prava i dobrobiti
prava klijenta da sam donese odluke i izbore
odgovornost pomagaa da unaprijedi dobrobit klijenta
korisnika perspektiva pojma dobrote
b) Opi interesi i ope dobrobiti
prava i interesi drugih ukljuenih strana

odgovornost pomagaa prema ustanovi koja ga zapoljava i drutvu openito

odgovornost pomagaa da unaprijedi i uini dostupnima razliite usluge i dobra najveem
moguem broju korisnika
c) Nejednakosti i strukturalna potlaenost
odgovornost pomagaa da odgovori izazovima agresivne politike prema odreenim klijentima ili
grupama klijenata
odgovornost pomagaa da radi na promjenama politike ustanove javnosti u smjeru provoenja
antidiskrimitivne prakse

ETIKI KODEKS SOCIJALNIH RADNIKA SLOVENIJE

potivanje ljudskih prava i sloboda
prihvaanje razliitosti
potivanje kodeksa profesionalne etike
ravnopravnost dobrovoljnog rada
pomo do samostalnosti, meusobna pomo, samopomo
nespojivost uloga
potivanje odluka pojedinca
mogunost izbora pomoi
dunost pruanja pomoi
ouvanje samostalnosti u prirodnom ivotnom okruenju
potivanje ovjekove jedinstvenosti dostojanstva
kriterij komuniciranja s javnosti
spreavanje osobnog uznemiravanja nasilja
uvaavanje i zatita privatnosti u socijalnim ustanovama
otvorenost ustanova
povjerenje i zatita podataka
obveza istraivanja i usavravanja
sudjelovanje i meusobna pomo meu djelatnicima socijalne zatite
A GRUPA
u to je etika?
u to je etika dilema?
u Nabroji 5 izvora etikih standarda
u Koji su problemi u odabiru izvora etikih standarda
u Koja je razlika izmeu apsolutista i relativista?
u Situacijska i relativistika etika?
u 4 dodatna pristupa etici (po Abramsonu)
u Kojim ciljevima slui stvaranje etikog kodeksa?
u Koja pitanja je potrebno razmotriti u fazi etikih problema?
B GRUPA
u Pojmovne, povijesne razlike u terminima etike i morala?
u to su vrijednosti?
u S kojim razlikama ljudskog ivota se obino vee etika dilema?
u Utilitaristiki pristup opeg dobra?
u Etiki pravci?
u Etiki utilitaristi i egoisti?
u to obino ukljuuje etiki kodeks pomauih profesija?
u Na emu se temelji etiko odluivanje u socijalnom radu?
u Nabroji neka etika pitanja u socijalnom radu.
C GRUPA
u to etika nije?

u
u
u
u
u
u
u
u

Opa i profesionalna etika?

Pristup prava i pristup potenja i pravde?
Glavni teorijski pristupi?
Klinika pragmatika i humana etika?
Novi konzumerizam i novi radikalizam?
Koje povijesne faze prate razvoj etikih normi, principa i standarda u soc.radu?
to je potrebno za donosenje dobrih etikih odluka?
Koja su pitanja potrebna razmotriti u fazi prikupljanja injenica unutar okvira za donoenje
etikih odluka?

+ JO PITANJA KOJA SE MOGU POJAVITI

u
u

etika akcija prema utilitaristickom pristupu, pristupu prava, pristupu postenja i prave, pristupu
opceg dobra?
nabroji 11 fazni opi model donoenja odluka!