SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI

FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI

Filozofija odgoja i etika poziva

Moral i odgoj

Rene Dereta i Emili Fontana

1. godina redovnog studija FOOZ-a

Pula, 2023.

1
Sadržaj

2
Moral

Moralna filozofija se bavi pitanjima o tome što je dobro i što je loše, kako se trebamo
ponašati i koji su naše moralne obveze. Postoji mnogo različitih teorija o moralu, ali
neke od najvažnijih su utilitarizam, deontologija i etika vrline.

Utilitarizam je teorija koja kaže da je nešto dobro ako donosi najveću korist za najveći
broj ljudi. Ova teorija se često koristi kod donošenja odluka u političkim i društvenim
pitanjima. Međutim, utilitarizam ima i neke nedostatke, poput toga što može opravdati
neke moralno sumnjive radnje ako se smatra da će donijeti dobrobit većine.
Deontologija je teorija koja kaže da postoje neki moralni zakoni koji se moraju poštivati,
bez obzira na posljedice. Ova teorija se često koristi u pravu i medicini, gdje postoje
određena pravila koja se moraju poštivati. Međutim, deontologija također ima
nedostatke, poput toga što može opravdati neke moralno sumnjive radnje ako se
smatra da su nužne za poštivanje moralnih zakona. Etika vrline je teorija koja se
fokusira na karakteristike osobe koja donosi odluku, a ne samo na njegovu radnju. Ova
teorija kaže da se moralno dobri ljudi razvijaju kroz vježbanje dobrih osobina, poput
poštenja, pravednosti i milosrđa. Etika vrline također ima nedostatke, poput toga što
može biti teško odrediti što su dobre osobine i kako ih razviti.

U svakom slučaju, moralna filozofija je kompleksna tema koja se bavi mnogim važnim
pitanjima o našim moralnim obvezama i odgovornostima. Iako svaka teorija ima svoje
prednosti i nedostatke, važno je da se svaki put kada donosimo odluke, razmisli o
moralnim implikacijama te radnje

Faze moralnog razvoja

Moralni razvoj je proces kroz koji ljudi postupno razumiju i poštuju moralne principe i
norme. Postoji nekoliko teorija o moralnom razvoju, ali jedna od najpoznatijih je teorija
moralnog razvoja koju je razvio psiholog Lawrence Kohlberg. On je identificirao šest
faza moralnog razvoja kroz koje ljudi prolaze kroz život.

3
Prva faza je faza moralnog razvoja, koja se javlja u djetinjstvu. U ovoj fazi, djeca ne
razumiju moralne principi i norme, već se ponašaju prema svom interesu i potrebama.

Druga faza je faza pozitivnog ponašanja, koja se javlja u ranom djetinjstvu. U ovoj fazi,
djeca počinju poštivati moralne norme i principi jer im se govori da je to ono što je
dobro i što se od njih očekuje.

Treća faza je faza konvencionalnog moralnog razvoja, koja se javlja u srednjoj školskoj
dobi. U ovoj fazi, pojedinci počinju razumijevati moralne norme i principi koji su važni
za njihovu zajednicu i poštuju ih kako bi bili prihvaćeni od strane društva.

Četvrta faza je faza morala principa, koja se javlja u adolescenciji. U ovoj fazi, pojedinci
počinju razmišljati o moralnim principima na višoj razini i počinju ih primjenjivati u svom
životu, neovisno o tome što društvo misli.

Peta faza je faza morala konteksta, koja se javlja kasnije u životu. U ovoj fazi, pojedinci
počinju razumijevati da postoji više od jednog moralnog principa i da se moralni principi
i norme moraju primjenjivati u skladu s kontekstom.

Šesta faza je faza morala univerzalnog principa, koja se javlja kasnije u životu. U ovoj
fazi, pojedinci počinju razumijevati da postoji univerzalni moralni princip koji se
primjenjuje u svim situacijama, bez obzira na kontekst.

Kohlbergova teorija moralnog razvoja je važna jer nam pomaže da razumijemo kako
ljudi razmišljaju o moralnim principima i normama kroz različite faze svog života. To
nam također pomaže da razumijemo kako se ljudi ponašaju u različitim situacijama i
kako se mogu razvijati kroz život. Međutim, treba imati na umu da svaki pojedinac ima
svoj vlastiti moralni razvoj i da se neki ljudi mogu zadržati na nižim fazama dok drugi
mogu brzo napredovati.

Moralni razvoj je važan za svakog pojedinca i za društvo u cjelini. On nam pomaže da

razumijemo kako se ljudi ponašaju i kako se mogu razvijati kroz život. Razumijevanje
moralnog razvoja pomaže nam da bolje razumijemo druge ljude i da se bolje
ponašamo prema njima. Također, razvijanjem moralnog razvoja, možemo postati bolji
ljudi i doprinijeti boljem društvu.

Moralni relativizam

4
Moralni relativizam je filozofska teorija koja tvrdi da ne postoji univerzalna istina o
moralnim pitanjima, već da moralne vrijednosti i norme variraju unutar različitih
društava i kultura. Prema ovom pristupu, moralna istina nije objektivna i neovisna o
ljudima, već je proizvod društvenih i kulturnih okolnosti.

Jedan od glavnih argumenta moralnog relativizma je da svako društvo ima svoj vlastiti
moralni kodeks koji se razlikuje od drugih društava. Na primjer, neka društva dopuštaju
poligamiju, dok druga društva to strogo zabranjuju. Prema moralnom relativizmu, nema
univerzalnog načina da se odredi koja je od tih društvenih praksi moralno ispravna ili
pogrešna. Drugi argument za moralni relativizam je da moralne norme i vrijednosti
variraju unutar jednog društva tijekom vremena. Na primjer, prije nekoliko stoljeća,
većina društva smatrala je da je rasna segregacija moralno opravdana, dok danas
većina društva smatra da je rasna diskriminacija moralno neprihvatljiva. Prema
moralnom relativizmu, nema univerzalnog moralnog principa koji je vječan i
nepromjenjiv. Međutim, postoje i kritike moralnog relativizma. Jedna od glavnih kritika
je da relativizam ne omogućuje moralno suđenje između različitih društava i kultura.
Ako je moralna istina proizvod društvenih i kulturnih okolnosti, onda nema načina da
se kaže da je jedno društvo moralno bolje ili gore od drugog društva. Druga kritika je
da relativizam ne omogućuje moralno progres. Ako moralna istina varira unutar društva
tijekom vremena, onda nema načina da se kaže da je društvo danas moralno bolje ili
gore od društva u prošlosti.

Moralna permisivnost je filozofska teorija koja tvrdi da je svako moralno ponašanje

dopušteno ako ne nanosi štetu drugima. Prema ovom pristupu, moralna vrijednost
ponašanja se određuje samo prema posljedicama koje proizlaze iz njega, a ne prema
njegovoj moralnoj suštini. Jedan od glavnih argumenta za moralnu permisivnost je da
svako ima pravo na slobodu djelovanja, a da se moralno ponašanje ne smije
ograničavati bez dokaza o šteti koja proizlazi iz tog ponašanja. Neki argumentiraju da
moralna dopuštenost dovodi do moralnog licemjerja, jer se pojedincima dopušta da se
ponašaju na način koji bi drugima bio neprihvatljiv. Također, neki smatraju da moralna
dopuštenost ne uvažava moralne norme i vrijednosti koje su važne za društvo i kulturu.

Moral i odgoj

Moral i etika su pojmovi koji se često koriste u filozofiji i društvenim naukama, ali oni
imaju različite značenja. Moral se odnosi na norme i vrijednosti koje reguliraju ljudsko

5
ponašanje i odnose se na dobro i zlo. One se razlikuju od kulture do kulture i mogu se
promijeniti tijekom vremena. Etika, s druge strane, se bavi teorijom moralnosti i
proučava osnovna pitanja o tome što je dobro i što je zlo. Ona se bavi pitanjima poput:
"Što je moralni imperativ?“, "Kako se moralne norme i vrijednosti razvijaju?" i "Kako se
moralne norme i vrijednosti primjenjuju na konkretne situacije?" Dakle, moral se odnosi
na konkretna pravila ponašanja koja se primjenjuju u određenom društvu ili kulturi, dok
se etika bavi teorijom moralnosti i proučavanjem osnovnih pitanja o dobru i zlu.
Međutim, moral i etika nisu potpuno odvojeni. Etika se oslanja na moral kako bi se
utvrdili kriteriji za moralno ponašanje, a moral se oslanja na etiku kako bi se utvrdile
norme i vrijednosti koje se primjenjuju u konkretnom društvu ili kulturi.

U svakodnevnom životu, moral i etika se često koriste kao sinonimi, ali važno je
razlikovati između njih kako bi se bolje razumjelo njihove razlike i kako bi se bolje
razumjelo moralna pitanja koja se javljaju u društvu.

Utjecaj moralnog relativizma na odgoj

Moralni relativizam je filozofska teorija koja tvrdi da moralne vrijednosti i norme variraju
unutar različitih društava i kultura te da nema univerzalne moralne istine. Kada se
primjenjuje na obrazovanje, moralni relativizam podrazumijeva da se različitim
društvima i kulturama dopušta da se razvijaju i promoviraju njihove vlastite moralne
norme i vrijednosti.

Primjena moralnog relativizma u obrazovanju ima i pozitivne i negativne posljedice.

Ona omogućuje razumijevanje i poštivanje različitosti u moralnim normama i
vrijednostima unutar društva i svijeta, što doprinosi formiranju tolerantnog društva.
Također, moralni relativizam u obrazovanju dopušta različitim kulturama da se
promoviraju i razvijaju njihove moralne norme i vrijednosti, što je važno za razvoj
svijesti o kulturnoj različitosti. Također, moralni relativizam može dovesti do odsustva
jasnih moralnih normi i vrijednosti u društvu, što može biti štetno za društveni moralni
okvir. Sve u svemu, moralni relativizam ima značajan utjecaj na obrazovanje, i dok on
omogućuje razumijevanje i poštivanje kulturne različitosti, važno je da se postavljaju
granice kako bi se izbjeglo moralno licemjerje i odsustvo jasnih moralnih normi i
vrijednosti u društvu.

6
7