UNIVERZITET U ZENICI

Medicinski fakultet

Zdravstvena njega

Socijalna medicina

Elma Beganović

DEFINICIJE ZDRAVLJA I KRITIKE DEFINICIJA

Seminarski rad

Mentor: Suad Sivić

Zenica, 2023.
SADRŽAJ
UVOD......................................................................................................................................................3
Kritike savremenih definicija zdravlja.....................................................................................................5
Vrste zdravlja..........................................................................................................................................6
Faktori koji utiču na zdravlje...................................................................................................................6
ZAKLJUČAK.............................................................................................................................................8
LITERATURA............................................................................................................................................9

2
UVOD
U ovom seminarskom radu ću obraditi pojam koji je nepohodan za normalan život čovjeka, a
to je zdravlje. Dugo vremena se smatralo da je pojam zdravlja samo suprotan pojmu bolesti,
međutim prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, to je djelomično ispravno. Kada bismo
pitali bilo kojeg pojedinca o značenju zdravlja, iako možda nepotpuno, on bi vjerojatno
istaknuo neki od aspekata zdravlja. Definicija zdravlja može varirati, i stručnjaci također nude
različite pristupe u definiranju tog koncepta. Zdravlje je dragocijeno dobro koje se često
uzima zdravo za gotovo dok se ne izgubi.

Definicija zdravlja prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) iz 1947.godine:

„Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo

odsutnost bolesti i nemoći“.(1)

Vidimo da po ovoj definiciji zdravlje ima tri aspekta – fizičko, psihičko i socijalno. Međutim,
ističe se da zdravlje ima još dva aspekta – emocionalno zdravlje i zdravlje zajednice.(7) Ova
definicija ukazuje na širinu i dubinu pojma zdravlja i podsjeća nas na to da je zdravlje mnogo
više od samo odsustva bolesti. Prednost ove definicije je da nadilazi medicinski determinizam
koji odvajajući duh i tijelo ne prilazi čovjeku holistički, ali upada u zamku utopizma i
idealizma, pri čemu je teško odrediti tko je uopće onda zdrav. Važno je spomenuti da se
definicija zdravlja, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, smatra idealno-tipskom
definicijom. To znači da je ona misaona konstrukcija s izdvojenim i naglašenim elementima
društvene stvarnosti, odnosno da pojmovno definira ideju nekog društvenog stanja ili
fenomena, u ovom slučaju zdravlja. Takva definicija nije neposredni opis stvarnosti niti
dominantni oblik pojavljivanja društvenog fenomena zdravlja. • Elementi idealno-tipskih
definicija zdravlja koji su predmet kritike:

• utopizam;

• statičnost – određivanje zdravlja kao stanja, a ne kao procesa;

• idealizam – visoko određeni kriteriji zdravlja ostavljaju “bolesnima” najveći dio pojedinaca;
• rigidnost – zdravlje i bolest su apsolutne i fiksne kategorije koje se ne mogu stupnjevati (a
zapravo je obrnuto).

3
Zdravlje je apstraktan, višedimenzionalan i dinamičan biologijski, psihologijski i društveni
fenomen. (2)

Biomedicinska koncepcija zdravlja, koja dominira u savremenoj medicini, definiše zdravlje

kao odsustvo simptoma i znakova bolesti. Ona tretira simptome i znakove bolesti kao
indikaciju biološkog poremećaja u ljudskom organizmu, što dovodi do smanjenih mogućnosti
za normalno funkcionisanje fizioloških procesa. Ova definicija zdravlja naglašava da
prisustvo bolesti, njena dijagnoza i primenjeni terapijski postupci spadaju u domen
medicinskih kategorija i smatraju se objektivnim fenomenima. Jedna od glavnih kritika
usmjerena je prema biomedicinskom modelu zdravlja, koji se usredotočuje na tjelesne aspekte
bolesti i zdravlja, dok zanemaruje socijalne i emocionalne faktore. Kritičari tvrde da ova uska
fokusiranost ne uzima u obzir kompleksnost ljudskog zdravlja. Također, ističu da definicije
zdravlja često previđaju ulogu socijalnih determinanti zdravlja, poput socioekonomske
pozadine i okoliša.

Biopsihosocijalni pristup zdravlju naglašava da je zdravlje rezultat mnogobrojnih faktora,

uključujući biološke, psihičke, kulturne, etničke, rodne, političke i ekonomske elemente.
Prema ovom konceptu, čovjek se ne posmatra samo kao kompleks organa i njihovih funkcija,
već kao sistem koji je deo šireg društvenog konteksta, uključujući porodične, društvene i
kulturne aspekte.(3)

Pored ove definicije, poznate su još i Miller-ova definicija zdravlja koja glasi: „Zdravlje je
stanje dinamičke ravnoteže unutar organizma i sa okolinom, ili proces koji održava ravnotežu
koju uslovljava zdravstveni potencijal kao osnovni zdravstveni resurs.“(4)

4
Kritike savremenih definicija zdravlja
Kritike definicija zdravlja potiču razmišljanje o potrebi za promjenama u praksi medicinske
skrbi, politikama zdravstva i društvu u cjelini. Povećana svijest o tim kritikama može dovesti
do razvoja inkluzivnijih i sveobuhvatnijih pristupa zdravstvenoj skrbi, koji bolje odražavaju
stvarne potrebe pojedinca i zajednica. U nastavku ćemo se detaljnije baviti nekim od glavnih
kritika definicija zdravlja:

 Biomedicinski model zdravlja:

Kritika: Biomedicinski model, koji se usredotočuje na tjelesne aspekte bolesti i
zdravlja, često je kritiziran zbog svoje uske fokusiranosti. Smatra se da ovaj model
zanemaruje emocionalne, mentalne i socijalne aspekte zdravlja. Kritičari tvrde da
zdravlje ne može biti svedeno samo na odsutnost bolesti i da je potrebno razumjeti širi
kontekst ljudskog blagostanja.
 Socijalni determinanti zdravlja:
Kritika: Kritika definicija zdravlja često uključuje istraživanje uloge socijalnih
determinanti zdravlja. Ovi faktori, kao što su socioekonomska pozadina, obrazovanje,
stambeni uvjeti i pristup zdravstvenoj skrbi, značajno utječu na zdravlje pojedinca.
Ignoriranje tih faktora u definicijama zdravlja dovodi do nepotpunog razumijevanja
stvarnih uzroka i posljedica bolesti.
 Etničke razlike i nejednakosti:
Kritika: Definicije zdravlja često nisu osjetljive na etničke razlike i nejednakosti u
zdravstvu. Etničke manjine i marginalizirane skupine često se suočavaju s većim
rizikom od lošeg zdravlja zbog socijalnih i ekonomskih faktora. Kritičari ističu da
definicije zdravlja trebaju bolje obratiti pozornost na ove nejednakosti i promicati
pristupe koji uzimaju u obzir različite potrebe različitih skupina.
 Negiranje individualnosti:
Kritika: Konvencionalne definicije zdravlja često se temelje na univerzalnim
standardima i normama, zanemarujući individualne razlike. Kritičari ističu važnost
prepoznavanja jedinstvenih potreba svakog pojedinca. Kroz personalizirane pristupe
zdravstvenoj skrbi, može se bolje odgovoriti na individualne potrebe i prilagoditi
planove liječenja.
 Nepotpuno razumijevanje mentalnog zdravlja:
5
 Kritika: Mentalno zdravlje često nije dovoljno naglašeno u konvencionalnim
definicijama zdravlja. Ovo može dovesti do stigmatizacije i zanemarivanja mentalnih
zdravstvenih problema. Kritičari ističu da mentalno zdravlje jednako važno kao i
fizičko zdravlje i da ga treba uključiti u sveobuhvatno razumijevanje zdravlja.(6)

Vrste zdravlja
Zdravlje je složen i višedimenzionalan koncept koji se odnosi na opšte dobrostanje pojedinca.
Zdravlje se dijeli u tri vrste:

1. Fizičko zdravlje - Ovo se odnosi na fizičko stanje tijela, uključujući organe, sisteme i
sposobnost za obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Briga o zdravlju je od suštinskog
značaja u svim fazama života kako bismo se osećali dobro i imali dovoljno energije za
suočavanje sa svakodnevnim obavezama. To počinje već u najranijem detinjstvu, gde,
osim unutar porodice i prijateljskog kruga, učimo o zdravlju i higijeni i putem
obrazovnih institucija poput škola i vrtića. Održavanje fizičkog zdravlja uključuje
pravilnu ishranu, redovnu fizičku aktivnost, san i izbjegavanje rizičnih ponašanja
poput pušenja i konzumacije alkohola.
2. Mentalno zdravlje - Mentalno zdravlje obuhvata emocionalno i psihološko
blagostanje. To uključuje sposobnost suočavanja sa stresom, anksioznošću i
depresijom, kao i razvoj pozitivnih emocionalnih vještina.
3. Socijalno zdravlje - se odnosi na kvalitet odnosa i interakcija sa drugim ljudima.
Pozitivni i podržavajući odnosi, uključujući porodične veze, prijateljstva i zajednicu,
igraju ključnu ulogu u socijalnom zdravlju.(5)
4. Emocionalno zdravlje omogućava prepoznavanje i adekvatno iskazivanje emocija
(radost, ljutnja, uživanje), što podrazumijeva i adekvatno reagiranje na stres.
5. Zdravljem zajednice ističe se neraskidiva veza individualnog zdravlja i svega onoga
što nas okružuje.(7)

Faktori koji utiču na zdravlje

Faktori koji utječu na zdravlje su raznoliki i uključuju različite aspekte života pojedinca. Evo
nekoliko ključnih faktora koji imaju značajan utjecaj na zdravlje:

6
 1. Genetika: Naslijeđeni geni mogu povećati rizik od određenih bolesti ili pružiti
genetsku predispoziciju za različite zdravstvene uvjete.

2. Način života: Ovo uključuje faktore kao što su prehrana, tjelesna aktivnost, pušenje,
konzumacija alkohola i droga. Zdrav način života može značajno poboljšati zdravlje.

3. Okolišni faktori: Kvaliteta zraka, vode i okoliša općenito mogu imati velik utjecaj na
zdravlje. Izloženost toksinima i zagađenjima može povećati rizik od bolesti.

4. Socijalni i ekonomski faktori: Socijalna determinanta zdravlja, uključujući

socioekonomski status, obrazovanje, stambene uvjete i pristup zdravstvenoj skrbi,
igraju ključnu ulogu u određivanju zdravlja.

5. Mentalno zdravlje: Emocionalno i mentalno zdravlje igraju važnu ulogu u općem

blagostanju. Stres, depresija i anksioznost mogu negativno utjecati na tjelesno
zdravlje.

6. Pristup zdravstvenoj skrbi: Pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi, uključujući

preventivnu njegu i redovite preglede, ključan je za održavanje zdravlja.

7. Zdravstveni ponašaj: Pravilno upravljanje hroničnim bolestima, pridržavanje

liječničkih uputa i preventivne mjere, kao što su cijepljenje, također su važni za
očuvanje zdravlja.

8. Socijalna podrška: Kvalitetni odnosi, porodična podrška i društvene veze mogu

pozitivno utjecati na mentalno i emocionalno zdravlje.

9. Okolišna sigurnost: Osiguravanje sigurnog radnog i životnog okoliša može spriječiti

ozljede i nezgode koje utječu na zdravlje.

10. Obrazovanje i svijest: Razumijevanje vlastitog zdravlja, preventivnih mjera i

pristupačnosti informacija igra ključnu ulogu u donošenju informiranih odluka za
vlastito zdravlje.

Ovi faktori su međusobno povezani i često zajedno utječu na zdravlje pojedinca.

Razumijevanje tih faktora i pridavanje pažnje svakom od njih može pomoći u očuvanju i
poboljšanju zdravlja.(8)

7
ZAKLJUČAK
Moji zaključci iz seminarskog rada su:

1. Raznolikost u definicijama zdravlja: Istražujući različite definicije zdravlja,

primijetili smo raznolikost u pristupima i razumijevanju ovog kompleksnog koncepta.
Definicija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 1947. godine široko
prepoznaje zdravlje kao potpunu dobrobit, uključujući fizičko, psihičko i socijalno
zdravlje. Međutim, kritike usmjerene prema ovim definicijama ukazuju na njihove
nedostatke, uključujući utopistički karakter, statičnost i nedostatak uzimanja u obzir
individualnih razlika.
2. Biopsihosocijalni pristup: Biopsihosocijalni pristup zdravlju naglašava važnost
uzimanja u obzir bioloških, psiholoških i socijalnih faktora koji oblikuju zdravlje.
3. Kritike biomedicinskog modela: Kritike biomedicinskog modela naglašavaju
njegovu usku fokusiranost na tjelesne aspekte bolesti i zdravlja, zanemarujući
emocionalne, mentalne i socijalne faktore. Za potpuno razumijevanje zdravlja važno je
uzeti u obzir širi kontekst ljudskog blagostanja.
4. Faktori koji utiču na zdravlje: Naglašava se važnost prepoznavanja faktora koji
doprinose poboljšanju zdravlja i faktorima koji ga oštećuju. Ignoriranje tih faktora
ograničava razumijevanje uzroka i posljedica bolesti.
5. Važnost mentalnog zdravlja: Mentalno zdravlje često nije dovoljno naglašeno u
tradicionalnim definicijama zdravlja. Ova kritika ukazuje na važnost prepoznavanja
mentalnog zdravlja kao ravnopravnog aspekta općeg blagostanja.
6. Individualizacija zdravstvene skrbi: Pristup koji uzima u obzir raznolikost i
jedinstvene potrebe svakog pojedinca može poboljšati kvalitetu skrbi.
7. Zdravlje u Različitim Aspektima: Zdravlje se ne može svesti samo na fizički aspekt,
već obuhvaća fizičko, mentalno, socijalno, emocionalno i zajedničko zdravlje.
Razumijevanje ovih različitih aspekata omogućava holistički pristup ljudskom
blagostanju.

Zaključno, koncept zdravlja je duboko složen i multifaktorijalan. Različite definicije i

kritike tih definicija odražavaju raznolikost perspektiva u pristupu zdravlju.
Razumijevanje ovih razlika može doprinijeti razvoju inkluzivnijih i sveobuhvatnijih
pristupa zdravstvenoj skrbi, promicanju individualizacije i prepoznavanju socijalnih
determinanti zdravlja. Cilj je unaprijediti kvalitetu skrbi i promicati opće dobrostanje
pojedinaca i zajednica.
8
LITERATURA
1. World Health Organization. (2006). Constitution of the World Health
Organization – Basic Documents, Forty-fifth edition, Supplement, oktobar 2006.

2. G. Cerjan-Letica, S. Letica i suradnici: Medicinska sociologija, Medicinska naklada,

Zagreb, 2003.

3. Sandra Radenović, Bioetika i medicina – Odnos lekar–pacijent u paradigmi

integrativne bioetike, Akademska knjiga, Novi Sad 2012., str. 127–132.

4. Jakovljević Dj, Grujić V. Socijalna medicina, Univerzitet u NovomSadu, Medicinski

fakultet, Novi Sad 1995

5. Smith, John A. "Zdravlje i dobrobit: Suvremeni pristup" ,Zdravstveni Izdavački

D.o.o. 2020

6. Huber M, Knottnerus JA, Green L, Horst H, Jadad AR, Kromhout D, et al. How
should we define health? BMJ 2011;343.

7. Keyes, C. L. (2005). Mental illness and/or mental health? Investigating axioms of the
complete state model of health. Journal of Consulting and Clinical Psychology, 73(3),
539-548.

8. Antonovsky, A. (1996). The salutogenic model as a theory to guide health promotion.

Health Promotion International, 11(1), 11-18.