Zdravi stilovi ivota

Kvalitet ivota i
unapreenje zdravlja
Sindrom bolesne zgrade
Prim. Doc. Dr. Sc. Senada Selmanovi,
spec. P/OM

Uvod

Zdravlje
ivotni stil
Kvalteta ivota
Sindrom bolesne zgrade

Definicija
U Ustavu Svjetske zdravstvene
organizacije (SZO) iz 2006. godine,
definicija zdravlja glasi:
Zdravlje je stanje potpunog fizikog,
duevnog i socijalnog blagostanja, a ne
samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.

ta je zdravlje
Zdravlje se ne nasljeuje samo od predaka, ve ga
ovjek pozajmljuje i od svojih potomaka.
Duina ivota i rezerve zdravlja nisu opredijeljeni
iskljuivo nasljeem.
Na njih utiu i drugi faktori, prije svega, nain i uslovi
ivota i rada.
Zdravlje savremenog ovjeka najvie ugroavaju
preobilna i neadekvatna ishrana, nedovoljna fizika
aktivnost, stresna prenaprezanja, zagaenja ivotne i
radne sredine, tetne navike, i sl..
Najvei broj savremenih bolesti civilizacije: oboljenja
miino-kotanog sistema, bolesti srca i krvnih sudova,
bolesti organa za disanje, varenje i razliita nervnoemocionalna oboljenja, rezultat su djelovanja
pojedinanih i vie faktora.

Faktori rizika za zdravlje

Nepromjenjivi faktori rizika:

Promjenjivi faktori rizika:

Dob
Spol
Rasa
Genetski kod
Ve doivljene tete
po zdravlje

Puenje
Alkohol i opojne
supstance
Fizika aktivnost
Stres
Upotreba lijekova
(postizanje ciljnih
vrijednosti)
Siguran seks
Preventivni pregledi
Sigurnosni obrasci

ivotni stil
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ivotni stil definira
kao opi nain ivota temeljen na interakciji izmeu uvjeta
ivota u irem smislu i individualnih obrazaca miljenja i
ponaanja uvjetovanih sociokulturnim faktorima i linim
karakteristikama (Deklaracija iz Alma Ate 1978).
Individualni stil ivljenja ine osobine linosti, stavovi,
emocije, znanja i vjetine, ali i izbor standardnih reakcija i
oblika ponaanja u socijalnim uvjetima ivota.
Stil drutva i ponaanja prenosi se putem razliitih socijalnih
grupa, kao to su obitelj, kola, interesne grupe i drugo.

Uvjetiza unapreenje
zdravlja
U savremenom pristupu zdravlju i bolesti
pretpostavlja se da je zdravlje uvjetovano
sloenim meuodnosom biolokih,
psiholokih, socijalnih i okolinih faktora.
Svi oni zajedno djeluju na stavove i emocije,
ali i na sve oblike ponaanja povezane sa
zdravljem.
Zdravstveno ponaanje je svako ponaanje
koje je na bilo koji nain povezano s naim
zdravljem.

Obrazac zdravog
ponaanja

Dijetna prehrana,
Nepuenje,
Redovna fizika aktivnost,
Ogranieno konzumiranje alkohola,
Izbjegavanje upotrebe droga i opojnih supstanci,
Odlazak na redovite preventivne lijenike
preglede radi ranog otkrivanja bolesti,
Pridravanje zdravstvenih savjeta,
Prakticiranje sigurnog seksa,
Kontrola stresa!!!
Uivanje u aktivnostima koje nas vesele,
Vezanje pojasa u automobilu...

Zdravo/nezdravo ponaanje
njegovanje/zanemarivanje
ivotnog stila
prema trajanju: kratkorono i dugorono
prema uestalosti: esto i rijetko
prema nainu na koji utjee na zdravlje:
- pozitivno i negativno, s direktnim ili indirektnim
posljedicama, odnosno trenutanim ili dugoronim
uticajem,
- istodobno pozitivan i negativan uticaj dijetna prehrana
moe, primjerice, doprinijeti smanjenju prekomjerne teine,
ali i dovesti do nezdravih varijacija tjelesne teine naglo
mravljenje i brzo ponovno debljanje.

Zdravo/nezdravo ponaanje
njegovanje/zanemarivanje ivotnog
stila
Pozitivno (zatitno)
zdravsveno ponaanje:
redovita tjelovjeba,
njega i higijena,
odmor i relaksacija,
umjerenost u hrani,
upravljanje emocijama i
stresom, sklad u odnosima,
uivanje u radu i druenju,
kulturno uzdizanje,
pomaganje drugima i
drutveno koristan rad,
redovita kontrola zdravlja,
pridravanje zdravstvenih
savjeta i uputa...

Negativno (rizino)
zdravstveno ponaanje:

slaba tjelesna aktivnost,

neumjerenost u jelu i piu,
Puenje,
izbjegavanje lijenikih
kontrola,
nesiguran seks,
zlopotreba opojnih i drugih
sredstava,
prekomjerno izlaganje
stresu i sklonost sukobima,
sjedilaki nain ivot...

to odreuje nae zdravstveno

ponaanje

bioloke odrednice: nasljedne osobine, spol, dob

psiholoke odrednice: crte linosti, sposobnosti, emocije,
motivacija, stavovi, vjerovanja
sociokulturoloke odrednice: tradicija vezana uz nain ivota ili
prehrane, drutveni obiaji, drutvene norme, sustav moralnih
vrijednosti, nacionalna pripadnost, socioekonomski status, religijska
pripadnost, stupanj gospodarske razvijenosti, razvijenost i
dostupnost zdravstvene zatite, sustav zdravstvenog osiguranja i
drugo
fizika okolina: urbani ili ruralni okoli, klimatske karakteristike,
zagaenost okolia, itd.

Promocija zdravlja
Promocija zdravlja treba
biti sveobuhvatna i uzeti
u obzir cjelokupnu
populaciju (sve dobne i
spolne skupine), a ne
samo rizine grupe i
pojedince.
Sve aktivnosti promocije
zdravlja moraju biti
proizvod timskog rada i
jasno definirane
zdravstvene politike, koja
za cilj ima podrati
promociju zdravlja na
svim razinama.

Koncept promocije zdravlje,

zapravo, je proces
informiranja i
osposobljavanja ljudi da
preuzmu kontrolu nad
osobnim zdravljem,
koritenjem osobnih i
drutvenih vrijednosti, ideja
i energije, kako bi ga
razvijali, unaprijedili i
poboljali.
Ujedno podrava nastojanja
da se fokus zdravstvenog
sistema i cjelokupne
zajednice pomakne s
bolesti na zdravlje.

Aktivnosti u promjeni ivotnog

stila i promocija zdravlja

odreivanje teme ili problema

klijenta zbog ega je klijent
doao?
odreivanje cilja ili ishoda to
klijent eli?
utvrivanje sadanjeg stanja
(stvarnosti) kako je sad?
iznalaenje opcija i moguih
rjeenja
odreivanje djelovanja koje
korake e klijent poduzeti?

Kvaliteta ivota

Kvaliteta ivota je nejasan i teko definisan koncept, u

irokoj upotrebi, sa malo konzistentnosti. tavie, pojedini
istraivai smatraju da se on ne moe precizno definisati.
Pojmom kvaliteta ivota obino se opisuju faktori koji
imaju uticaj na ivotne uvjete drutva ili pojedinaca.
Openito se pod pojmom kvaliteta ivota misli na stepen
blagostanja pojedinane osobe ili grupe ljudi.
Jedan od faktora je fiziko blagostanje, a pored toga postoje
i brojni drugi faktori, kao to je obrazovanje, mogunost
zapoljavanja, socijalni status, zdravlje itd.
Kvaliteta ivota je temeljna tema u filozofiji, medicini, vjeri,
ekonomiji i politici.
Neki naunici polaze od toga da se ocjena kvalitete
vlastitog ivota dogaa po vrlo subjektivnim kriterijama.
Drugi govore o tome da je ocjena kvalitete ivota pojedinca
u velikoj mjeri ovisna o individualnom temperamentu.

Razvoj koncepta
kvaliteta ivota

Rasprava o kvalitetu ivota see do Platona i Aristotela i moe se nai u

literaturi.
Kao akademska disciplina kvalitet ivota se pojavio1970. godine, a
potvren je i razmatran 1974. godine od strane naunog urnala Social
Indicators Research.
Druga bitna akademska publikacija je Journal of Happiness Studies,
multidisciplinarni urnal koji omoguava rasprave o tome ta su dvije glavne
polazne osnove u istraivanju sree:
- teorijski ogledi dobrog ivota i
- empirijska istraivanja subjektivnog blagostanja.
Meunarodna asocijacija za istraivanje kvaliteta ivota (ISQOLS) slui kao
forum akademskim istraivaima koji rade na ovom polju.

Objektivni i subjektivni
socijalni pokazatelji
kvaliteta ivota
Istraivai Centra za istraivanje kvalitete ivljenja sa Sveuilita
u Torontu (Quality of Life Research Unit) definiraju kvalitetu ivljenja
kao stepen u kojem osoba uiva u mogunostima koje joj ivot
prua, pri emu se te mogunosti odnose na rezultate ansi i
ogranienja nastalih u interakciji osobe i njezine okolice.
Svjetska zdravstvena organizacija poima kvalitetu ivljenja kao
percepciju osobe o vlastitom ivotu u kontekstu kulturnog i
vrijednosnog sistema u kojem ivi, a sobzirom na svoje ciljeve,
oekivanja i ogranienja.

Subjektivni objektivni pristup

kavalitetu ivota
Unazad 20-30 godina razvila su se dva osnovna pristupa istraivanju
kvalitete ivljenja: objektivni i subjektivni. Razlikuju se ovisno o vrsti
indikatorakoji su u sreditu istraivanja.
Objektivni pristup usredotoen je na prouavanje
zastupljenosti razliitih vanjskih indikatora kao to su materijalno
stanje, stanje okolia,politike slobode, stupanj demokratinosti u
drutvu i sl.,
Subjektivni pristup se preteno bavi subjektivnim doivljajima i
iskustvima pojedinaca (Diener i Suh, 1997.;Oliver, Holloway i
Carson, 1995.).

Alati za mjerenje kvaliteta

ivota
Kontinuirano mjerenje i praenje kvalitete ivota provodi se u brojnim
zemljama diljem svijeta, to omoguuje usporeivanje kroz vrijeme, ali i
kroz nacije i regije.
Za mjerenje nacionalnog blagostanja i kvalitete ivljenja koriste se
razliiti indeksi koji se sastoje od niza subjektivnih i/ili objektivnih
indikatora.Meu najistaknutijim takvim indeksima istiu se:

Meunarodni indeks dobrobiti (International Wellbeing Index-IWI)

Indeks ljudskog razvoja (Human Development Index-HDI),
Indeks sretnih godina ivota (Happy Life Years-HLY),
Indeks planetarne sree (Happy Planet Index-HPI)
Indeks kvalitete ivljenja (Economist Intelligence Units Quality of LifeIndex).

Svi opisani indeksi temelje se na objektivnim indikatorima

kvalitete ivljenja ili nakombinaciji objektivnih i subjektivnih
indikatora.

Sindrom bolesne zgrade

(Sick Building Syndrome SBS)
Po definiciji Svjetske zdravstvene organizacije
(SZO), sindrom bolesne zgrade ili SBS je
stanje karakterizirano iritacijama sluznica,
vegetativnim smetnjama kao to su
glavobolje i umor, a isto tako i naruavanjem
mentalnog zdravlja, depresijom i iritiranou.
SBS se pojavljuje u literaturi, od 1994.
godine.

SBS
SBS je termin koji se sve ee koristi u vezi s cijelim
nizom hroninih zdravstvenih problema, povezanih s
boravljenjem u odreenoj zgradi sa svojom specifinom
mikroklimom.
Obzirom da je SBS uglavnom ispitivan u poslovnim, a ne
stambenim zgradama, preklapa se s nizom hroninih
problema koji su vezani i za samo radno mjesto u
odreenoj zgradi, ali, zasad se ne definira kao
profesionalna bolest zbog prevelikog spektra simptoma.

Sindrom bolesne zgrade

U sindromu
bolesne zgrade
bolesnik je
zgrada u kojoj
ljudi borave, a
njihove su
smetnje tek
posljedica stanja
zgrade.

Rairenost SBS

U SAD oko 25 milijuna slubenika boluje od

odreenog oblika SBS u oko 1.2 miliona
slubenih zgrada.
U Velikoj Britaniji i Novom Zelandu je
ustanovljeno da oko 80% radnika ima neki od
simptoma, a 40% veinu simptoma SBS-a.
U Italiji SBS se penje do 92,6%.
U Singapuru je taj udio 19,6%.
Navedeno pokazuje da se simptomi SBS-a
javljaju u bitno veem postotku u zgradama
zemalja s hladnijom i vlanijom klimom, gdje je
mnogo ee prisutna umjetna mikroklima
zgrada.
Dosad je najvie istraivanja SBS-a provedeno
u skandinavskim zemljama.
U naoj zemlji nema istraivanja na ovu temu.

Simptomi SBS
Najei simptomi:

hronini konjuktivitis,
zaepljenost nosa,
kihanje,
mrcanje,
kaalj,
suhoa grla,
upala sinusa,
kontaktni i nekontaktni
dermatitis,
Glavobolje???

Manje esti simptomi:

depresija,
Iritiranost,
Letargija...

Razlozi i faktori za pojavu SBS

Fiziki
Hemijski
Graevinski materijali
poviene koncentracije
CO2,
boja,
tepisi (najloijima su se
pokazali vuneni!)
formaldehidi u zraku
Strojevi (kopir aparati)
Kvaliteta zraka

Bioloki faktori:
Gljive,
Bakterije,
Grinje;

Psiholoki
Alergije
Spol

Ima li rjeenja?

Promjena u samoj
zgradi ili zgrade u kojoj
se boravi jedino je
pravo rjeenje:
zrak, svjetlo, voda,
raspored prostorija i radnog
prostora moraju se prilagoditi
ovjeku.

U sluaju da je to
nemogue, preseljenje u
bolje organiziranu zgradu
jedino je trajno rjeenje.

Iako od simptoma SBS-a

nitko direktno ne umire,
kumulativni uinci mogu
itekako naruiti zdravlje
pojedinca, zajednice, a i
bitno smanjiti
produktivnost.