OKVIRNA PITANJA ZA KOLOKVIJ IZ DIDAKTIKE1

1. Definirajte didaktiku!
Didaktika je pedagoka disciplina koja se bavi problemima upravljanja
procesima nastave, uenja i obrazovanja uz pomo tehnologije i
medija, a posebice uz pomo kompjutorske tehnologije. U uskoj je vezi
s ostalim pedagogijskim disciplinama. Dolazi od gr. rijei didasco,
didaskein = uiti, pouavati pouavajui; didaske = znanost, nastava,
naukovanje;

didaskalos

uitelj,

pouavatelj.

Osnovni

pojmovi

didaktike: odgoj, obrazovanje, uenje, pouavanje i nastava. U

razliitim

didaktikim

teorijama

shvaanjima

postoje

razliita

odreenja predmeta didaktike (ne postoji suglasnost u shvaanju

predmeta didaktike).

2. Navedite temeljna

pitanja i probleme kojima se bavi

didaktika!
Didaktika u posebitosti prouava zakonitosti uenja i pouavanja u
kolama, institucionalnim oblicima obrazovanja. Bavi se problemima
obrazovanja i pitanjima uenja, pouavanja, obrazovanja, stjecanja
znanja u razliitim situacijama edukacijskog procesa.

3.to je znanost? Koji su konstitutivni elementi znanosti?

Kakav moe biti odnos izmeu znanosti i drutva?
Znanost je organizirani sustav sveukupnog ljudskog znanja steen
opaanjem procesa i pojava u prirodi i drutvu, koji je obraen
racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Konstitutivni

elementi

znanosti:

relativno

samostalan

predmet

prouavanja; izgraena metodologija istraivanja; odreeni rezultati

istraivanja.
,,Znanstvenik je samo utoliko znanstvenik, ako ga usporeujemo s
drugim ljudima koji to nisu. Pojam o njemu nastaje usporedbom,
odnosom prema drutvu pod kojime ne podrazumijevam samo dravu
ve svaku zajednicu umnih ljudi koji ive zajedno na nekom prostoru i
koji

su

na

taj

nain

dovedeni

meusobne

odnose.

Poziv znanstvenika, ako on to jest, moe se zamisliti samo u drutvu. I

tako odgovor na pitanje: koji je poziv znanstvenika pretpostavlja
odgovor na jedno drugo pitanje, a to je: koji je uope poziv ovjeka u
drutvu? J. G. Fichte

4.Napiite

objasnite

zadatke

didaktike

kao

znanstvene

discipline!
Zadaci didaktike su opisivanje fenomena, njihovo objanjavanje,
traenje

puteva

naina

za

primjenu

neposrednoj

praksi

predvianje budueg razvoja. Mogu se izraziti stavom: OPISATI

OBJASNITI PRIMIJENITI PREDVIDJETI:

(1) DESKRIPTIVNI ZADACI - odnose se na opisivanje predmeta

prouavanja,

odreivanje

kategorijalnog

aparata,

klasifikaciju

fenomena i problema koji se prouavaju te opisivanje razvoja

prouavanih pojava u prolosti. Ovi se zadaci svode na opisivanje i
klasifikaciju didaktikih problema i fenomena to ulaze u predmet
didaktike. Ovim zadacima ne ulazimo u bit pojave.
(2) EKSPLIKATIVNI (EKSPLORATIVNI) ZADACI - pored deskriptivnih,
ove zadatke postavljamo da bismo mogli razumijeti bit pojedinih
problema i didaktikih fenomena, utvrditi uzrono-posljedine veze,
razvojno-genetike
pojedinih

veze

didaktikih

te

sistemsko-strukturalne

problema

fenomena,

veze

izmeu

unutar

didaktikih

fenomena unutar predmeta didaktike i izmeu didaktikih fenomena i

fenomena koji ulaze u druge znanosti. Njima objanjavamo to je bit
nekog didaktikog fenomena, zakonomjernost razvoja tog problema, u
emu se manifestira taj problem, koje su njegove komponente, faktori
uvjetovanosti (npr. za nastavni proces).
(3) NORMATIVNI (APLIKATIVNI) ZADACI - normiraju i primjenjuju
spoznaje za neposrednu praksu, odnosno na temelju opisanih i
objanjenih fenomena stvaraju se orijentiri za neposrednu praksu.
Opasnosti ovih zadataka su nedosljednosti i abloniziranje prakse, to
ograniava kreativnost i sposobnost sudionika odgojno-obrazovnog
procesa.
(4)

PROGNOSTIKI

(FUTURISTIKI,

PROSPERITETNI)

ZADACI

nastoji se predvidjeti tijek razvitka u smislu poboljanja nastave i

obrazovanja za budue vrijeme. Obrazovanje je u svojoj biti usmjereno
budunosti pa svaka disciplina koja prouava obrazovanje postavlja

ovakve zadatke. Kod ovih zadataka ne treba zanemariti ulogu intuicije

u predvianju budunosti, iako oni nisu stvari nagaanja. Na temelju
progresa,
Uzimaju

kontinuiteta
se

obzir

analogije

ogranienja,

izvodimo
dometi

odreene
i

zakljuke.

mogunosti

takvih

predvianja.

5. U emu je znaaj J.A. Komenskog za razvoj didaktike?

Didaktika se kao posebna pedagogijska disciplina javlja u 16. i 17.
stoljeu. Spominje se da je prvi put rije didaktika, u njenom
dananjem znaenju, upotrijebio veliki eki pedagog i reformator Jan
Amos Komensky koji pie svoje djelo Velika didaktika (Didacta
Magna) u kojem je obrazloio sva znaajna pitanja didaktike. Ovo je
djelo prevedeno na gotovo sve jezike svijeta. Za Komenskog didaktika
je umjetnost da se svakoga sve naui (omnes omnia omnio).
Njegova ostala djela su Svijet slika (Orbis sensualis pictus) te
Materinska

kola.

Komensky

pripada

pravcu

pedagokog

naturalizma, tj. uzima prirodu djeteta kao polazite odgoja (suprotno:

teorija oblikovanja (tabula rasa)), a predstavnik je i pedagokog
senzualizma (nita nije u razumu to prije nije bilo u osjetilima).
Komensky je i tvorac osnovne kole ili, kako je on naziva, materinske
kole. Osnovna je kola namijenjena svoj djeci, a obrazovati i odgajati
se trebaju svi, da bi dobili sve ljudske humane karakteristike i pribliili
se bogu. To je kola za koju nije potrebno nikakvo prethodno
obrazovanje (elementarna kola), kola koja je na materinskom jeziku
i opeobrazovna kola. U didaktici Komensky je tvorac predmetnorazredno-satnog sustava nastave.

6.Navedite vrste oekivanih ishoda

(zadataka nastave) i

obrazloite ih.
(1) OBRAZOVNI (MATERIJALNI) ZADACI ili INFORMATIVNI ZADACI
Podrazumijevaju one zadatke koji se odnose na usvajanje novih
znanja. U operacionalizaciji se postavlja pitanje to uenik treba
nauiti (koja znanja, vrijednosti, informacije itd. uenik treba usvojiti, i
na kojoj razini odnosno dubini). Ti su zadaci informativni jer se radi o
prenoenju informacija u razliitim predmetima. Takoer su materijalni
zato to usvajanje znanja predstavlja materijalnu osnovu prenoenja i
primjene znanja. Bilo je pokuaja da se materijalni zadatak naglasi kao
primarni zadatak nastave (negdje ak i kao jedini i osnovni), ali
usvajanje znanja usmjerava se i na razvoj razliitih psihofizikih
sposobnosti kao i sposobnosti openito.

(2) FUNKCIONALNI ZADACI ili FORMALNI ZADACI

Zadaci usmjereni na razvoj sposobnosti, vjetina, navika te na razvoj i
angairanje voljno-emocionalnih karakteristika. Postavlja se pitanje
koje se sposobnosti, vjetine, navike, interesi, motivacija razvija u
odreenoj situaciji. Formalni (formativni) zadaci predstavljaju razvoj
sposobnosti.

(3) ODGOJNI ZADACI

Ako se polazi od injenice da je nastava odgojno-obrazovni proces, pod
odgojnim se zadacima podrazumijevaju zadaci koji se odnose na
formiranje i samoformiranje linosti. Osobine linosti koje se razvijaju
u procesu nastave i uenja su npr. preciznost, tonost, stavovi,
uvjerenja, kooperativnost. Mogu se odrediti za svaku nastavnu
jedinicu.

7.Objasnite pojam obrazovanja i pojam nastave.

Obrazovanje u uem smislu predstavlja proces prenoenja, usvajanja i
stjecanja

(zaraivanja)

sustava

znanja,

vjetina

navika.

Obrazovanje u irem smislu predstavlja proces razvoja sposobnosti

(koje se razvijaju stjecanjem znanja, vjetina i navika), formiranje
stavova (uvjerenja) i sustava vrijednosti. Obrazovanje predstavlja
proces razvoja voljno-emocionalnih karakteristika, usmjereno je na
pobuivanje motivacije, interesa i osobina linosti.
Pod pojmom nastava podrazumijeva se namjeran, intencionalan
odgojno-obrazovni proces. Odvija se po odreenim planovima i
programima rada, to posebice vrijedi za kolsku nastavu (nastava je
jedan od odgojno-obrazovnih potencijala kole). Nastava u koli
zauzima centralno mjesto i moglo bi se rei da je kola zaokupljena
nastavom iako u transformaciji kole nastavu nadopunjavaju i njene
slabosti (neki odgojno-obrazovni sadraji).

8. to je znanje i koje su razine (stupnjevi) usvajanja znanja?

Znanje predstavlja sustav injenica i generalizacija koje je u procesu
obrazovanja netko usvojio i zadrao trajnije u svojoj svijesti. Razine
usvajanja znanja ukljuuju: a) znanje, prisjeanje i prepoznavanje; b)
reprodukciju; c) operativnu razinu znanja; te d) kreativnu razinu.

9.to je nastavni plan, a to nastavni program?

Nastavni plan predstavlja broj sati, a nastavni program sadraj(e).

12.to je artikulacija nastave?

Artikulacija predstavlja oblikovanje, strukturiranje odgojno-obrazovnog
procesa u njegovoj neponovljivosti, odreenju kao uvijek iznova
specifino odreenog procesa. Artikulacija je ralanjivanje procesa
nastave na odreene elemente, faze, operacije i postupke koji ine
okosnicu (bit) procesa nastave i procesa uenja. Pri artikulaciji
nastavnih

procesa

moe

se

govoriti

dva

osnovna

aspekta

artikulacije:
(1) makroartikulacija - odnosi se na ope, globalne komponente
nastavnog

procesa.

Ukljuuje

sebe

osnovne

zakonitosti

(zakonomjernosti) po kojima se odvija nastavni proces u nekoj

odgojno-obrazovnoj sredini. Ona ukljuuje globalno ralanjivanje
sadraja nastave i uenja, ralanjivanje procesa uenja, spoznajnih
procesa, uvjeta u kojima se odvija proces nastave, ralanjivanje
didaktiko-metodikih postupaka i tehnologija i ralanjivanje vremena
predvienog za odreeni tip obrazovanja na manje jedinice (kolske
godine itd.).
(2) mikroartikulacija - odnosi se na oblikovanje (strukturiranje) svake
konkretne situacije nastave i uenja, odnosno oblikovanje nastavne
jedinice

(nastavnog

sata)

okviru

predmetno-razredno-satnog

sustava.
Svaka

artikulacija

nastave

temelji

se

na

nekim

osnovnim

pretpostavkama koje bitno determiniraju (odreuju) sve elemente

artikulacije nastave. Sve teorije i modeli nastave polaze od dvije
temeljne

pretpostavke

nastave

(procesa

uenja).

Elementi

pretpostavke, te njihova meuzavisnost, razliito se interpretiraju u

nekim teorijama nastave.

13.to je curriculum?
Termin koji se javlja s pojavom reformskih pravaca, a s procesima
planiranja i programiranja spominje se pedesetih godina. Znai
odreeni tijek, proces, dogaanje. U osnovi znai procesno planiranje.
Neki ga izjednaavaju s planovima i programima odgojno-obrazovnog
rada. Curriculum je nastojanje da se pobolja proces planiranja i
programiranja, da se u taj proces ukljue oni koji neposredno izvode
odgojno-obrazovni rad. Curriculum je pokuaj da se preko reforme
procesa planiranja i programiranja reformira kolski sustav.

14.to su vjetine, a to navike?

Vjetine

predstavljaju

vrstu

manifestnih

sposobnosti,

odnosno

mogunosti svakog pojedinca da brzo, precizno i tono izvrava

odreenu aktivnost. Navike predstavljaju automatizirane vjetine u
koje je ugraena i potreba da se obavlja neka aktivnost.

17. to je to didaktiki materijalizam?

U staroj koli (koja zavrava s Herbartom) naglaavao se obrazovni
(materijalni) zadatak. Smatralo se da u procesu uenja uenik treba
stei to vie znanja, injenica i generalizacija i da e se time same po
sebi razvijati odreene forme miljenja. Taj se pravac u didaktici
naziva didaktiki materijalizam. Na osnovu toga su izraivani prilazi
pristupu rada, metodama... Nastavnik je u ovom sluaju, posrednik
znanja ili onaj tko upuuje uenika na izvore znanja.

18. to je to pedeutologija?
Pedeutologija je znanost o uitelju i openito o liku uitelja. U
Enciklopedijskom rjeniku pedagogije naglaava se da pedautologija
,,razmatra osobine linosti nastavnika u odnosu prema njegovoj
funkciji - s psihologijskog, sociologijskog i karakterolokog stajalita.
Prema njoj su za obavljanje uiteljske funkcije ,,potrebna odreena
svojstva linosti a ne samo znanje onoga to e nastavnik predavati.

19. Objasnite pojam izobrazbe.

Izobrazba se poistovjeuje se s pojmom obrazovanja, no to je proces
obrazovanja usmjeren na neku konkretnu djelatnost (zanimanje,
struku).

20. to su to stavovi i zbog ega su oni vani u procesu nastave

i uenja?
Stavovi predstavljaju tendencije u ponaanju svakog pojedinca ime se
izraava odreeni odnos prema predmetima, pojavama, procesima,
ljudima... Stavovi mogu biti pozitivni, negativni i neutralni, a kao mjerni
instrumenti koriste se ljestvice stavova (sastoje se od dva pozitivna,
jednog neutralnog i dva negativna stava).
Uz motive i interese, stavovi su dio ovjekova konativna podruja.
Konativno podruje je najbitnije da bi dolo do uenja. Uenje je uvijek
individualan in, ali se moe organizirati proces pouavanja.