Uenje 1. kolokvij Bihevioristiki pristupi uenju Biheviorizam - psihologija bi trebala prouavati samo objektivno i mjerljivo ponaanje, a ne unutaranja stanja.

. o cilj psihologije je predvianje i kontrola ponaanja o Watson i sljedbenici smatraju da je ljudski razvoj prvenstveno posljedica uenja uvjetovanjem Klasino uvjetovanje Automatsko odgovaranje na podraaje koji prije uenja nisu izazivali takvu reakciju. o Kad se refleksna reakcija na neki podraaj pojavi i uz novi podraaj zadavan u paru s bezuvjetnim.

Bezuvjetni podraaj podraaj koji automatski, bez ikakvog prethodnog uenja dovodi do reakcije (hrana kod Pavlovljevih pasa) Bezuvjetna reakcija - reakcija koja automatski slijedi nakon zadanog bezuvjetnog podraaja. Uroena reakcija koja ne zahtijeva uenje i zajednika je svim lanovima iste vrste. (luenje sline na hranu) Neutralni podraaj podraaj koji uope ne izaziva odreenu reakciju (zvono ne izaziva luenje sline) Uvjetovani podraaj podraaj koji izaziva reakciju koju prije nije izazivao (nakon vie uparivanja zvuk zvona poinje izazivati luenje sline) Uvjetovana reakcija reakcija na podraaj koji prije uenja nije izazivao takvo ponaanje (luenje sline na zvono) Uvjetovanje vieg reda nove se uvjetovane reakcije ue uparivanjem novog podraaja s ranije uspostavljenim uvjetovanim podraajem (prije zvuka zvona je bljesak, nakon nekog vremena na bljesak e se isto javiti luenje sline) o Danas se o klasinom uvjetovanju govori i u nekim situacijama u kojima se jedna reakcija zamjenjuje novom uenje emocionalnih reakcija (Watsonov eksperiment s malim Albertom)

Mogu se nauiti neke anksiozne reakcije, ali putem uvjetovanja se mogu uiti i neke nove prikladnije emocionalne reakcije o Ukoliko se neutralni podraaj zadaje nekoliko puta sam bez uparivanja s bezuvjetnim podraajem, uvjetovana reakcija se tee usvaja. Ovo se moe iskoristiti u nekim potencijalno opasnim situacijama (prvi odlazak djeteta zubaru, bolje da ne bude bolan)

Generalizacija pojava uvjetovane reakcije na podraaje sline uvjetovanom podraaju. o reakcija je slinija orginalnoj reakciji to su podraaji meusobno sliniji

Diskriminacija - razlikovanje nekog podraaja od uvjetovanog podraaja iako su slini. Gaenje ukoliko se uvjetovani podraaj zadaje tako da nakon njega ne slijedi bezuvjetni podraaj, s vremenom e doi do slabljenja i konanog gaenja uvjetovane reakcije. o Gaenje e se javiti bre ukoliko su uvjetovani i bezuvjetni podraaj uvijek zadavani zajedno, a sporije ukoliko se uz uvjetovani povremeno ne zadaje bezuvjetni podraaj.

Operantno uvjetovanje Thorndike pokazao da podraaj koji se javio poslije ponaanja utjee na budue ponaanje Zakon vjebe ponavljanje uvjetovanog odgovora uvrstit e vezu izmeu podraaja i odgovora. Zakon efekta ponaanje praeno nagradom e se uvrstiti, tj poveat e se vjerojatnost njegova pojavljivanja, dok e ponaanje praeno kaznom oslabiti, tj. smanjit e se vjerojatnost njegova pojavljivanja. o Odsjeeni zakon efekta - neugodne posljedice ne utjeu izravno na vezu ponaanja i odgovora, ve dovode do raznolikijeg ponaanja to na kraju rezultira ponaanjem koje dovodi do pozitivnih posljedica

Zakonitosti uenja: o Vjetine savladane u potpunosti trajno se zadravaju i obnavljamo ih relativno lako, ali zaboravljamo one vjetine koje smo svladali samo povrno ili djelomino. Uenje ovisi ne samo o broju ponavljanja, ve i o tome kako su ponavljanja raspodijeljena u vremenu. Kontinuirano uenje koje je jednokratno, ali traje dulje vrijeme pogodno je za svladavanje jednostavnih vjetina, dok je krae uenje rasporeeno u vie termina pogodnije za uenje sloenijih vjetina i stjecanje znanja Za djelotvorno uenje neophodna je vjeba. Vjeba je to nunija to su sloenija znanja koja valja usvojiti i to efikasnija to su jasnije i bre povratne informacije o uinku

Skinner - mijenjao okolinu s ciljem da na eljeni nain mijenja ivotinjsko ponaanje. o vjerovao da se veina ponaanja moe objasniti posljedicama i da paljiva kontrola posljedica moe oblikovati poeljne oblike ponaanja pojedinaca i itavih zajednica Skinnerova kutija u kutiji se nalaze posuda za hranu, poluga, i gladna ivotinja. Golub kljuca bezveze, kljucne polugu, padne hrana, nakon nekog vremena naui da poluga rezultira hranom

Potkrepljenje posljedica koja poveava vjerojatnost pojavljivanja nekog ponaanja. o Primarna potkrepljenja zadovoljavaju nae osnovne potrebe (glad, e). Ne trebamo ih posebno uiti i bitna su za preivljavanje Sekundarna potkrepljenja ue se uparivanjem s primarnim ili nekim drugim ve usvojenim sekundarnim potkrepljenjima. 3 osnovne vrste sekundarnih potkrepljenja: o o socijalna potkrepljenja: osmijeh, zagrljaj, pohvala, panja potkrepljivake aktivnosti: pristup omiljenim igrakama, zabavi ili igrama simbolika potkrepljinja: novac, ocjene

Premackovo naelo potkrepljivanje jedne aktivnosti drugom, privlanijom. Pozitivna potkrepljenja poveavaju estinu ponaanja jer dovode do eljenih i ugodnih posljedica (pohvala uitelja kao uenik dobro odgovori na pitanje; smijeh drugih uenika nakon to uenik odgovori neto smijeno, a nije pitan)

Negativna potkrepljenja poveavaju estinu ponaanja zbog uklanjanja ili smanjenja nekog neugodnog podraaja (nekanjeno markiranje omoguuje izbjegavanje testa; ako su uenici pisali zadae tijekom tjedna, nee imati zadau preko vikenda)

Kazna smanjuje svjerojatnost pojavljivanja ponaanja ( za razliku od negativnog potkrepljenja). Dva oblika kazne: o o zadavanje neugodnih podraaja opomene, ukori, tjelesno uskraivanje ugodnih i eljenih podraaja - taj oblik ponaanja roditelji esto koriste pri oblikovanju ponaanja svoje djece. ( dijete ne moe gledati crti jer nije pospremilo igrake); ne smiju se uskratiti nuno potrebni sadraji Vano neposredno nakon ponaanja tako da se mogu povezati ponaanje i njegove posljedice. Dosljednost vano je kanjavati dosljedno, svaki put kad se pojavi nepoeljno ponaanje Intenzitet kazne treba biti takav da dugorono potisne nepoeljno ponaanje, jer e kazna slabog intenziteta imati slabije rezultate. o Kad je rije o ljudima kaznu treba primijeniti samo kad je nuna, u najblaem obliku. Uinci kazne su samo privremeni, a ona izaziva agresivnost.

o o o

Kazna e smanjiti nepoeljno ponaanje, ali nee dovesti do novih, poeljnih oblika ponaanja to se moe postii samo potkrepljenjem

Potkrepljenje je posljedica koja pojaava vjerojatnost pojavljivanja ponaanja, a kazna je posljedica koja smanjuje vjerojatnost pojavljivanja ponaanja. o Ugodnost posljedice nije vana, vano je kakvi su njeni uinci na budua ponaanja.

Potkrepljenje mora biti jasno povezano s ponaanjem, primjereno odabrano, njihova vrijednost se ne smije umanjivati bezrazlonom uporabom; kazna takoer mora biti primjerena ponaanju. Nova ponaanja uit e se bre ukoliko je potkrepljivan svaki toan odgovor i ako je potkrepljenje uslijedilo neposredno nakon odgovora. No jednom kad je ponaanje usvojeno i elimo ga odrati, povremeno potkrepljenje se pokazalo efikasnijim Postoje 4 naina ili rasporeda davanja povremenog potkrepljenja: o u pravilnim vremenskim intervalima/ potkrepljivanje nakon tono odreenog broja reakcija poveanja broja reakcija uoi potkrepljenja i do opadanja reakcija neposredno nakon u nepravilnim vremenskim intervalima/ potkrepljivanje nakon sluajnog broja reakcija - ponaanje e biti relativno stabilno u vremenu, bez pada nakon potkrepljenja i otporno na gaenje..

Kod svih vrsta povremenih potkrepljenja mogue je postupno poveati vremenski interval ili broj reakcija potreban za potkrepljenje. Tako ponaanje postaje otpornije na gaenje i potkrepljenje ne gubi svoju vrijednost.Ukoliko su potkrepljenja preesta, prestaju biti zanimljiva i gube svoju vrijednost.

Oblikovanje ponaanja proces potkrepljivanja uzastopnih aproksimacija tonog odgovora. Potkrepljuje se ponaanje koje je slino eljenom ponaanju, nakon toga ono koje mu je jo slinije i tako sve dok ne doe do eljenog ponaanja.

Mogue je oblikovati sasvim nova ponaanja koja ovjek ili ivotinja do tad nisu pokazivali; mogue je nauiti potpuno nova ponaanja

Programirani materijali tekstovi koje uenik koristi kako bi se pouio nekoj odreenoj temi. napravljeni su u skladu s bihevioristikim principima: na poetku je jasno iskazan cilj uenja kroz materijal uenik napreduje malim koracima uenik napreduje vlastitom brzinom odmah daje odgovor na postavljeno pitanje i dobiva povratnu informaciju tekstovi su sastavljeni tako da smanje broj greaka i poveaju vjerojatnost tonog odgovora tj. pozitivnog potkrepljenja

o o

Linearno programiranje koristi se kad uitelj smatra da svi uenici trebaju proi isto gradivo Razgranato programiranje primjerenije je ukoliko uitelj eli uvaiti individualne potrebe uenika. (pogledat knjigu 159. str za pojanjenje) oba naina su jednako uspjena; efikasni kod mlaih, manje uspjenih i anksioznijih uenika

Kognitivistiki pristupi uenju i pamenju Kognitivna psihologija pokuava odgovoriti na pitanje kako se odvijaju sloeni spoznajni procesi poput uenja, pamenja, miljenja, zakljuivanja, rjeavanja problema. o U sreditu kognitivistikog pristupa uenju i pamenju nalaze se modeli ljudske obrade informacija. Obrada informacija nije naziv za jedinstvenu teoriju ve ukljuuje niz teorijskih shvaanja o tome kako opaamo podraaje iz okoline, kako innformacije obraujemo u radnom pamenju, kako ih povezujemo s ve steenim znanjem te kako novo znanje pohranjujemo u pamenju i kako ga se dosjeamo.

Pristup i naela gestalt psihologije Max Wertheimer, Kurt Koffka i Wolfgang Khler istaknuti gestaltisti Gestalt doslovno znai oblik, konfiguraciju; podrazumijeva cjelovitost u zamjeivanju. o Ljudi primjenjuju razliita naela opaanja kako bi organizirali, odnosno dali znaenje svojim zamjedbama.

Jedno od temeljnih gestaltistikih naela percepcije jest naelo zatvorenosti prema kojem ljudi tee organiziranju svoje zamjedbe tako da bude to loginija i jednostavnija. Ako neki dijelovi cjeline nedostaju ili nisu vidljivi promatra sam ispunjava te praznine. Naelo odnosa lika i pozadine govori o tome da se svako perceptivno polje sastoji od pozadine i lika koji se izdvaja od te pozadine zbog nekih svojih osobina (boje, oblika i veliine). Kad su lik i pozadina nejasni, tada zamjedbu organiziramo u skladu s vlastitim oekivanjima.

Naelo blizine govori da se elementi blisku u perceptivnom polju zamjeuju kao cjelina. Govor zamjeujemo kao niz rijei odvojenih stankama. Strani jezik koji slabo poznajemo teko moemo razumjeti upravo zato to ne uoavamo tipine sklopove izriaja i stanke u govoru. Naelo slinosti pretpostavlja da percepciju nastojimo organizirati tako da sline elemente povezujemo u cjelinu. Gestalti vjeruju da je cjelina vie od zbroja pojedinanih dijelova te da ima poseban smisao koji se gubi ako se razloi na sastavne elemente. o Za njih uenje nije stvaranje novih asocijacija izmeu starih i novih elemenata, ve kognitivni proces koji ukljuuje percepciju stvari, ljudi i dogaaja na novi nain.

Temeljni mehanizam rjeavanja problema jest uenje uvidom iza kojeg naglo dolazi do spoznaje o rjeenju. o Glavnu prepreku u rjeavanju problema gestaltisti vide u funckionalnoj fiksiranosti, tj u nesposobnosti da se neko sredstvo upotrijebi na drugi nain ili da se u nekoj strukturi prepozna novi sklop elemenata.

Verbalno uenje Prouavanje verbalnog uenja temelji se na asocijacionistikim teorijama koje pretpostavljaju da zapamivanje novih sadraja ovisi o vrsti i snazi asocijacija izmeu starog i novog znanja. Ebbinghaus je pokusima pokazao: o o Uenje je uspjenije ako se pri uenju gradivo glasno ponavlja, umjesto da se ita u sebi. Uenje je uspjenije ako se gradivo raspodijeli na manje cjeline koje se ue zasebno nego ako se odjednom ui vea koliina gradiva (globalno uenje). Postojanje serijalnog uenja poetak i kraj niza se ue bre od sredinjeg dijela. Odnos vremena i koliine nauenog to se due ui to se vie materijala moe nauiti, no taj odnos nije linearan. Nakon odreenog vremena dolazi do zastoja, platoa u uenju, kada dodatno vrijeme provedeno u ponavljanju vie ne poveava koliinu zapamenog gradiva. Izgled krivulje zaboravljanja pri uenju napamet, zaboravljanje je najbre u vremenu neposredno nakon uenja, zatim dolazi do usporavanja. Na lakou i brzinu uenja djeluju tri znaajna initelja koja poveavaju uspjenost uenja: smislenost estica koje se ue stupanj slinosti meu njima duina razdoblja imzeu zasebnih pokuaja uenja.

o o

Istraivanja verbalnog uenja ukljuivala 3 vrste exp. zadataka: o Prouavanje serijalnog uenja poetak i kraj nekog gradiva se bolje pamte od sredine. efekt prvenstva (primarnosti) poetak gradiva se bolje pamti. Kod uenja nizova, rijei s poetka liste smo najvie puta ponovili i dobro utvrdili.

efekt novosti (recentnosti) bolje pamenje rijei na kraju liste. Ono to se posljednje ui, ostaje svjeije u pamenju od onog to se ui prije. iznimku ine istaknuti podraaji koji se mogu nalaziti na bilo kojem mjestu niza Von Restorff efekt

Pri uenju parova podraaja jedan se podraaj povezuje s jednim odgovorom. Zadatak ispitanika je da na odreen podraaj dade toan odgovor; pri uenju stranih rijei, uenja drava i glavnih gradova i slino. Uenje parova estica temelji se na naelu sve ili nita, uenik ili zna ili ne zna toan odgovor. Tijekom vremena poveava se ukupan broj nauenih asocijacija Uporaba kognitivnih medijatora (posredujuih predodbi) koje povezuju podraajnu rije s odgovorom pospjeuje uenje asocijacija u parovima. Kod zadataka slobodnog dosjeanja ispitanicima se zadaju liste s nizovima estica, koje se mogu nauiti bilo kojim redoslijedom. Kategorijalno grupiranje - srodne rijei se grupiraju. Sklonost da se srodne rijei grupiraju poveava se s duinom uenja. Asocijacionistiko objanjenje te pojave rijei koje se ue zajedno i kasnije u novim okolnostima se povezuju zajedno. Kognitivistiko objanjenje te pojave ljudi istodobno ue i pojedinane rijei i nadreene kategorije. Pri kasnijem uenju poznatih rijei u novom kontekstu, imena kategorija slue kao posredujui znakovi koji olakavaju dosjeanje Pojava grupiranja podupire gestaltistiko shvaanje o sklonosti za organiziranjem iskustva.

Verbalno uenje i zaboravljanje Ebbinghaus pretpostavio da je zaboravljanje uzrokovano gubitkom tragova pamenja do kojeg dolazi ukoliko naueno ne upotrebljavamo ili ne ponavljamo. o Ono znanje koje se ne ponavlja blijedi. o Stupanj zaboravljanja ovisi o stupnju nauenosti, koliini i smislenosti grae koja se ui. Kasnija istraivanja interferencijske teorije zaboravljanja. o Jednom nauene asocijacije se nikad u potpunosti ne zaboravljaju o Do zaboravljanja dolazi zbog istiskivanja starih asocijacija izmeu dva podraaja i vezanja svjeih informacija uz jedan od starih podraaja - do zaboravljanja dolazi uslijed toga to nove informacije potiskuju staro znanje o 2 vrste interferencije (ometanja): Proaktivna interferencija kada staro znanje oteava uenje novog Retroaktivna interferencija kada nove verbalne asocijacije oteavaju dosjeanje starih o Uenje jednog gradiva esto moe pomoi uenju drugog, slinog gradiva - pozitivni transfer prijenos znanja i vjetina iz jednog podruja u drugo. TEORIJA OBRADE INFORMACIJA Model pamenja i uenja utemeljen na analogiji s funkcioniranjem raunala Za neke istraivae raunalo je samo opa metafora, a drugi pomou njega pokuavaju simulirati misaone procese ukljuene u pamenje i dosjeanje Trostupanjski model pamenja i uenja kao obrade informacija o o Najutjecajniji model obrade informacija je model pohrane (Atkinson i Shiffrin-1968) m.p. obuhvaa 3 povezana podsustava od kojih svaki obavlja posebnu funckiju: senzorni registar (primatelj podraaja), radno ili kratkorono pamenje i dugorono pamenje

model ukljuuje i nekoliko vrsta procesa koji povezuju podsustave: 1. 2. percipiranje i obraanje panje, koji povezuju senzorni registar s radnim pamenjem procesi pohrane i dozivanja informacija koji povezuju kratkorono (radno) s dugoronim pamenjem kontrolni procesi koji nadziru cjelokupan protok informacija kroz sustav

3.

Obrada informacija zapoinje kada neki vanjski podraaj aktivira pojedino osjetilo. Senzorni registar tada prihvaa informaciju nastalu podraivanjem osjetila i zadrava ju vrlo kratko u izvornom obliku. Zatim dolazi do prepoznavanja sklopa ili percepcije. To je proces tijekom kojeg prepoznajemo smisao pojedinog podraaja u skladu sa zakonitostima percipiranja. Iako se informacija u senzornom registru zadrava vrlo kratko (1 do 2 sek), u tom vremenu donosimo i odluku o tome hoemo li odreenu informaciju propustiti u daljnju obradu

Panja Ima kljunu ulogu pri odabiru i daljnjem proslijeivanju informacija koje se zateknu u naem senzornom registru; proces izbora nekih podraaja iz mnotva onih koji nas okruuju Istraivae zanimalo to uvjetuje odabir podraaja za daljnju obradu: vanjske fizikalne karakteristike samog podraaja ili u tome sudjeluju unutranji procesi, npr, namjer da se usmjerimo na jednu vrstu podraaja eljeli ustvrditi to se dogaa s onim podraajima koje putamo da prolaze, na koje svjesno ne obraamo panju pokusi u podruju tzv. dihotikog sluanja o Ispitanicima se kroz slualice istodobno odailju razliite poruke za svako uho; npr. jedno uho slua glazbu, a drugo priu i sl. Pokazalo se da ispitanici posve dobro mogu usmjeriti panju na zadano uho i pratiti te kasnije i prepriati sadraj poruke za to uho Kad je rije o zapostavljenom uhu pokazalo se da tu nisu mogli pratiti ni sadraj poruke ni jezik na kojem je izgovarana poruka, no mogli su odrediti je li to bio um ili ljudski glas, je li govorio mukarac ili ena registrirane su samo fizikalne karakteristike informacija Te je pojave Broadbent pokuao objasniti teorijom filtera: ulazna informacija se kratko zadrava u osjetilnom sustavu, tamo se prvenstveno na temelju fizikalnih karakteristika odabire za dalju obradu u perceptivnom sustavu. To potvruju pokusi s dihotikim sluanjem utvrivanje fizikalnih obiljeja informacija odvija se automatski prije filtriranja. PRIGOVORI: pokazalo se da iznenadnom zamjenom mjesta glavne poruke (iz jednog uha u drugo) ispitanici spontano nastavljaju pratiti istu poruku od poetka do kraja selektivnost panje ni u poetnoj fazi obrade ne ovisi samo o fizikalnim obiljejima informacije nego i o njezinom znaenju. Tako je dolo do razlikovanja izmeu predpanje (stanje ope pobuenosti ivanog sustava, posebno osjetila koja postaju otvorena za ulazak informacija) i panje (svjesna i namjerna aktivnost). Ovo poetno prihvaanje informacija odvija se automatski. Prema modelu obrade informacija mjesto te pohrane je senzorni registar, a proces se zove senzorno pamenje (sluh 2 sek, vid sek - ehoiko pamenje traje due pa zadnju rije koju ujemo

pamtimo due nego zadnju rije koju vidimo) - zadravanje podraaja u osjetilima u nepromijenjenom obliku dok ne doe do aktivacije sredinjih ivanih struktura Razlikujemo 2 aspekta panje koji su nuan preduvjet svakog uenja: usmjeravanje i zadravanje Kad jednom nauimo odreene injenice ili vjetine, svjesna panja vie nije potrebna dolazi do automatske provedbe procesa koji se pokreu ulaznim informacijama na razini predpanje Meu ljudima postoje znatne razlike u mogunosti upravljanja panjom: initelji koji djeluju nepovoljno na mogunost zadravanja i usmjeravanja panje mogu biti osobni i okolinski. Osobni: mlaa dob, hiperaktivnost, specifine tekoe u uenju, smanjena opa mentalna sposobnost, emocionalni problemi, neka tjelesna stanja (bolest, umor i sl.). Okolinski: glasni podraaji u okolini, monotoni uspavljujui glas uitelja, teina gradiva, koliina informacija

Kratkorono ili radno pamenje informacija koja je nakon prolaska kroz senzorni registar zadrana, dolazi u kratkorono pamenje Ne upotrijebimo li svjesni napor informacija se u kratkoronom pamenju zadrava kratko, oko 20 sek na toj se razini odvijaju procesi obrade informacija u svrhu pohrane u dugorono pamenje informacije ulaze u radno pamenje i iz dugoronog pamenja; rije je o procesu dozivanja ve pohranjenih informacija (predznanja) koje zatim usporeujemo sa svjeim informacijama kako bismo ih integrirali u sloene kognitivne sheme Ponavljanje je vano za uenje to due neka informacija ostaje u radnom pamenju to su vei izgledi da emo je uspjeti prenijeti u dugorono pamenje Razmjerno ogranieni kapacitet - u radnom pamenju moemo baratati s oko 7 jedininih informacija. Mogunost spajanja pojedinanih informacija u vee nakupine (chunkove) omoguuje proirenje radnog pamenja biti emo uspjeniji u zadravanju informacija u kratkoronom pamenju ako ih uspijemo dovesti u vezu s nekim dobro pohranjenim informacijama iz dugoronog pamenja Meu ljudima postoje razlike u kapacitetu radnog pamenja; glavni initelji koji uvjetuju te razlike su dob, misaone sposobnosti i predznanje ili iskustvo

Pohrana informacija u dugoronom pamenju Kodiranje je proces kojim nove informacije pripremamo za pohranu u dugorono pamenje; podrazumijeva osmiljavanje novih informacija i njihovu integraciju s ve poznatim informacijama u dugoronom pamenju U d.p. moemo pohraniti neku informaciju iako ju nismo posve razumijeli i to u onom obliku u kojem smo ju prihvatili za takvo znanje kaemo da je naueno mehaniki - ostaje nepovezano s ostalim korpusom znanja i tee ga se moemo dosjetiti

Smislenost onog to uimo poboljava uenje, zadravanje informacija i njihovo dosjeanje Strategije uenja su misaoni postupci koji nam omoguuju da gradivo koje elimo zapamtiti preraujemo, povezujui ga u postojee sheme u dugoronom pamenju. Ponavljanje o Doslovno ili saeto viekratno prelaenje preko informacijenbez napora usmjerenog prema njihovoj preradi Javlja se u djece u dobi od oko 5 do 6 godina; za uenje napamet Nepovezano s ostalim znanjima ako se na njega esto ne vraamo, gubimo klju za njegovo dosjeanje

o o

Organizacija o Poiva na gestaltikoj spoznaji da se dobro organizirane informacije lake ue i lake dosjeaju; poboljava pamenje jer su estice sustavno povezane Pri uenju ispitanici spontano pokuavaju povezati materijal koji nije organiziran Jedan od naina organizacije je traenje unutranjih veza, tj. uspostava hijerarhije meu kljunim informacijama; npr. klasifikacije u biologiji i kemiji Drugi od naina je upotreba shema koje koristimo kad elimo organizirati veu koliinu jedininih informacija u koherentnu cjelinu Sheme su vrste planova koje nauimo i onda primjenjujemo na pojedine situacije; to je vrsta stereotipa koji odreuje sklop ili slijed koraka povezan s odreenim pojmom, vjetinom ili dogaajem Sheme su vane jer nas upozoravaju na ono to moemo u odreenoj situaciji oekivati. Ukoliko neke informacije moemo uklopiti u postojeu shemu tada emo ih se uspjenije dosjeati; korisnije kao sredstvo dosjeanja nego zapamivanja

o o

Elaboracija o Proces proirivanja novih informacija dodavanjem ili povezivanjem s onim to ve znamo; pretpostavlja uspostavu vanjskih veza izmeu novih i ve postojeih informacija Pri elaboraciji moemo koristiti razliita memonika sredstva ili mnemotehnike Elaboracije zahtijevaju dosta napora te optereuju kapacitete radnog pamenja, moraju biti smislene, ali ne smiju biti previe neobine

o o

Struktura znanja u dugoronom pamenju Znanje u dugoronom pamenju je vrlo raznovrsno i moe se razvrstati u 2 ire kategorije: 1. 2. Osobno znanje, povezano s osobnim iskustvom, dogaajima iz naeg ivota Objektivno znanje, povezano sa znaenjima, injenicama, postupcima koji nisu nuno s nama u vezi

Tulving (1972.) je predloio hijerarhijsku klasifikaciju pamenja u dugoronom pamenju s obzirom na osobno znaenje: o Epizodiko znanje je esto povezano s mislima i dogaajima iz osobnog iskustva. Za takvo e.z. se kae da je autobiografsko. Ono je uklopljeno u semantiko znanje koje se odnosi na ope informacije i pojmove koji nisu vezani uz osobni kontekst. Semantiko znanje ukljuuje znanja, vjetine i pojmove koje uimo u koli Proceduralno znanje se nalazi na najvioj razini koja obuhvaa 2 prethodne te odreuje nain izvoenja pojedinih operacija. Najvaniji oblik proceduralnog znanja su sloene vjetine (npr. itanje, sviranje..)

o o

Paivio (1971.) razlikuje 2 vrste pohranjenog znanja s obzirom na nain pohrane: o Vizualno pohranjene inf: mogunost vidnog predoavanja u slikama; fizika obiljeja podraaja; kod veine ljudi su te misaone slike samo sline, ali ne i identine izvornom prizoru Paivio tvrdi da su misano slike osobito korisne kad je zadatak razmjerno konkretan, dok verbalno znanje postaje bitno kad je rije o apstraktnoj grai pokusi potvrdili da se informacije koja je istovremeno pohranjena u verbalnom i vidnom obliku moemo lake dosjetiti Mandler i Johnson (1976.) su utvrdili da se ispitanici lake mogu prisjetiti prizora koji se mogu uklopiti u odreenu shemu. Dosjeanje je bilo slabije ako je prizor bio neuobiajen ili dezorganiziran. Smislena organizacija i elaboracija informacija pomau pri pamenju vidnih informacija kao i pri pamenju verbalnih verbalno znanje deklarativno, proceduralno i metakognitivno znanje

Deklarativno znanje o Ono koje nam govori da neto jest; znanje o sebi, drugima i svijetu, a mjeri se dosjeanjem odreenih informacija Pohranjuje s eu obliku pojmova koji se meusobno povezuju u mree Anderson je proces kojim se nove informacije uklapaju u postojee mree znanja u dugoronom pamenju nazvao irenjem aktivacije Pri opisivanju aktivacije poao je od pretpostavke da se znanje moe prikazati kao mrea vorova u kojem svaki vor predstavlja odreeni pojam, a veze izmeu vorova su asocijacije meu pojmovima. Ti se vorovi mogu razlikovati prema stupnju upotrebe; oni koji se ee koriste, bolje su obraeni i dostupniji su pri dosjeanju. Aktivacija se iri du niti mree tako da jedan aktivirani vor dalje aktivira susjedne. Prema Andersonu irenje aktivacije u dugoronom pamenju slii aktivaciji neurona u mozgu. Jo sloenije strukture znanja nazivaju se shemama. One sadre bitna obiljeja osoba, dogaaja ili predmeta, a organizirane su hijerarhijski. Istraivanja su pokazala da ljudi dogaaje pamte prije kao sheme nego kao skup pojedinanih injenica u nekoj situaciji.

o o

10

Proceduralno znanje o o Poznavanje izvoenja odreenog misaonog postupka ili aktivnosti Razlike deklarativnog i proceduralnog znanja: 1. 2. Deklarativno znanje je preduvjet da bi se neka procedura mogla primijeniti Deklarativno znanje je nepromjenjivo formulirano u obliku izjava kojima se utvruje neka injenica, ali time se nita ne mijenja u naim kognitivnim procesima. S druge strane, primjena proceduralnog znanja dovodi do odreenih promjena u izvedbi. Brzina procesiranja: dosjeanje ukljuuje svjestan napor u razmjerno je sporo, a proceduralno znanje je brzo dostupno i ako je dobro naueno, obrauje se automatski.

3.

Proceduralno znanje se primjenjuje i pri kognitivnim aktivnsotima kao to su klasificiranje predmeta ili stvaranje pojmova

Metakognitivno znanje o Metakognicija je pojam koji se odnosi na spoznaju o mogunostima vlastite spoznaje. Ukljuuje tzv. kondicionalno znanje ili poznavanje uvjeta pod kojima se neka operacija moe uspjeno izvesti, kao i sposobnost samomotrenja vlastitih misaonih aktivnosti. U djece se prvi znakovi metakognicije javljaju u dobi od oko 5 godina, npr. kada dijete kae da je neku pjesmicu zapamtilo lako, ili neku drugu teko. Kondicionalno znanje podrazumijeva razumijevanje kada i zato valja upotrijebiti pojedine oblike deklarativnog i proceduralnog znanja. Metakognicija ima nekoliko razina: 1. Svijest o razlikovanju opaanja od uenja (malo dijete nije svjesno da e neku priu ili pjesmicu zaboraviti nakon prvog sluanja ako je dalje ne ponavlja) Svijest o dostupnosti pojedinih strategija uenja, tj. znanje o tome da postoje razliite strategije kao to su ponavljanje, organizacija ili elaboracija grae Kondicionalno znanje, sposobnost procjene kada i zato pojedinu strategiju uenja primijeniti Sposobnost praenja vlastita napredovanja u koli, to ukljuuje i sposobnost planiranja uenja

2.

3.

4.

Na metakogniciju utjeu razvojne promjene u uenika, osobine zadatka i dopstupnost pojedinih strategija; metakognicija ovisi i o strategijama kojima se djeca slue Upotreba metakognitivnih strategija podrazumijeva da uenici razmatraju gradivo koje treba nauiti (vrstu zadatka), potencijalne pristupe uenju (strategije), kao i da procjenjuju svoju uvjebanost pri upotrebi pojedinih pristupa Noviju i vrlo utjecajnu modifikaciju modela strukture znanja pohranjenog u dugoronom pamenju dali su Rumelhart i McClelland; model se naziva konekcionistikim jer naglaava da je znanje pohranjeno u mozgu u viestrukim mreama. Prema tom gleditu

11

vjeba dovodi do uenja jaanjem pojedinih veza meu mreama. Ova teroija ima uporite i u novijim istraivanjima mozga koja su pokazala da informacija nije pohranjena na odreenoj lokaciji u mozgu ve se nalazi na vie lokacija koje su povezane sloenim ivanim putovima.

OSOBINA UNOS INFORMACIJA ZADRAVANJE INFOMRACIJA KAPACITET SKLADITA GUBITAK INFORMACIJA DOZIVANJE INFORMACIJA

SENZORNI REGISTAR Vrlo brz i nefokusiran Vrlo kratko ( 1,2 sekunde) Razmjerno velik Brisanjem i osipanjem Neposrednim oitavanjem

RADNO PAMENJE Brz i usmjeren Kratko (bez ponavljanja 20 sekundi) Mali (5-9 informacija istodobno) Istiskivanjem i osipanjem Neposrednom obradom

DUGORONO PAMENJE Polagan i usredotoen Neogranieno dugo Praktiki neogranien Nema gubitka, ve samo nedostupnosti Dozivanjem pomou znakova iz radnog pamenja

Model dubine obrade informacija o o Usmjeren je na kvalitetu obrade informacija u radnom pamenju Autori ovog modela smatraju da se rijei ili pojmovi mogu obraivati na nekoliko razina, od povrinske, osjetilne razine koja polazi od analize fizikalnih obiljeja, do visoko razinske semantike analize znaenja to se vie panje posveuje pojedinim obiljejima podraaja, to s evie misaonih operacija izvodi s podraajnom rijei, to emo je bolje zapamtiti. Dubina obrade se naroito poveava ako od uenika traimo da pojedino gradivo procijene na afektivnom planu ili mu pridaju neko odobno znaenje. Bransford i sur. Modificirali model dubine obrade informacija: zapazili su da pamenje ne ovisi samo o dubini obrade nego u o nainu na koji se neka informacija ui kao i o situaciji u kojoj se provjerava.

SOCIJALNE TEORIJE UENJA Opservacijsko uenje socijalna teorija uenja koju je postavio Albert Bandura prihvaa veinu postavki bihevioralnih teorija uenja, ali sadri i elemente kognitivne teorije. Ponaanje, unutarnje kognitivne strukture i okolina su u takvom meusobnom odnosu da svaki dio utjee na ostale. Za vrijeme socijalnih interakcija pod utjecajem ponaanja drugih u grupi poijedinac moe nauiti modificirati svoje ponaanje. Takvo se opservacijsko uenje odvija u 2 oblika: modeliranjem i vikarijskim uenjem

12

Modeliranje Odnosi se na promjene u ponaanju pojedinca koje su rezultat promatranja ponaanja drugih Ljudi ue oponaanjem drugih i takvo uenje se odvija iako oponaajui odgovori nisu direktno potkrepljeni Osim pozitivnih primjera, modeliranje moe proizvesti i nepoeljno ponaanje oponaanjem se dijete moe nauiti agresivnosti, varanju ili neiskrenosti. 4 tipa modeliranja zajedniko im je da pojedinac ui promatranjem ponaanja drugih: o o o o direktno modeliranje uenik jednostavno pokuava oponaati ponaanje modela simboliko modeliranje oponaanje ponaanja iz knjiga, filmova ili na televiziji sintetizirano modeliranje razvijanje ponaanja kombiniranjem dijelova opaenih akcija apstraktno modeliranje stvaranje sustava pravila opaanjem primjera u kojima se ta pravila vide. (uenik zakljuuje o redoslijedu pridjeva i imenica u reenici opaajui primjere razliitih reenica)

Socijalno uenje ne ovisi direktno o potkrepljenju, ono moe biti ponaajano potkrepljenjem. Oponaanje modela i kada model vie nije prisutan bit e olakano ako ueniik koristi verbalno kodiranje kako bi simboliki pohranio ponaanje u svom pamenju. Oponaano ponaanje due e se zadrati ako ga je uenik u stanju opisati rijeima unutarnja proba i organizacija ponaanja.

Vikarijsko uenje Ljudi ue promatrajui kako su drugi ljudi nagraeni ili kanjeni za svoje ponaanje.

Ishodi opservacijskog uenja Uenje novih ponaanja - uenje novog ponaanja je ono uenje koje nije postojalo prije opaanja modela. Poticanje postojeeg ponaanja nakon to je opazio da prijatelj prije testa rijei vie zadataka, i sam to poinje initi Usmjeravanje panje na odreene aspekte okoline Mijenjanje inhibicija - Inhibicija je ogranienje u ponaanju koje osoba sama sebi postavlja. Modeliranje moe pojaati i smanjiti inhibiciju. Izazivanje emocija - Osoba moe promijeniti razinu svojih emocija opaajui kako model izraava svoje emocije

Uinkovitost modela Dva faktora najvie utjeu na uinkovitost modela: opaena slinost i opaena kompetentnost. o Opaena slinost: Model je djelotvorniji to nam je sliniji; vie modela je djelotovornije nego jedan

13

Uenici su skloniji oponaati ponaanje osobe istoga spola Kad uenici nisu sigurni koje je ponaanje prikladno ili kad sumnjaju u svoje sposobnosti, skloniji su oponaati svoje vrnjake nego stariju djecu ili odrasle

Opaena kompetentnost: Uenici su skloniji oponaati model koji smatraju kompetentnim nego onog koji dre nekompetentnim, bez obzira na opaenu slinost. Kompetencija i slinost mogu biti u meusobnoj interakciji kad se uenici boje situacije u kojoj se nalaze ili su u situaciji u kojoj pokuavaju dokazat svoju kompetentnost onda su skloniji oponaati model koji se suoava s tom situacijom nego model koji je ve u tome uspio.

Djelotvornost modela ovisi o osobinama linosti opaaa Djeca su sklonija oponaati one modele koji potvruju ono to djeca ve rade, nego oponaati ponaanje koje im je nepoznato ili manje poznato Ako je dijete u prolosti prihvatilo odreeni model, ono e ga i u sadanjosti oponaati Ako je model u prolosti bio odbaen, manja je vjerojatnost da e ga dijete u sadanjosti oponaati Dijete e biti manje sklono oponaati model koji je u prolosti bio neuspjean, ak i onda kada je u sadanjosti vrlo uspjean

Proces opservacijskog uenja Odvija se u 4 faze: o Usmjeravanje panje; najvie panje privlae oni pojedinci koji imaju visok status, koji su kompetentni, struni te oni koji su privlani, popularni i kojima se drugi dive. Uenikova panja mora biti usmjerenja na najvanije aspekte modeliranog ponaanja. Zadravanje: uitelj demonstrira ponaanje koje eli da uenici oponaaju. To ponaanje mora biti na neki nain pohranjeno u pamenju kako bi ga uenici mogli kasnije reproducirati (to moe ukljuiti mentalno verbaliziranje koraka u ponaanju ili vizualno predoavanje) Reprodukcija: uenici pokuavaju uskladiti svoje ponaanje s modelom. Pri ponavljanju je bitno da uitelj grupno vodi uenike kroz pojedine korake.Koristei ovaj postupak on moe uenicima dati trenutnu povratnu informaciju u sluaju njihovog netonog odgovora, kao i naznaku tonog odgovora ukoliko nisu u stanju samostalno odgovoriti. Ta se strategija naziva kontrolirano vjebanje. o Motivacija: zapoinje direktnim ili vikarijskim potkrepljenjem. Uenici e oponaati ponaanje modela jer vjeruju da to poveava njihove anse za dobivanjem potkrepljenja.

Prema teoriji operantnog uvjetovanja potkrepljenje je direktni uzrok uenja. Meutim, u teoriji opservacijskog uenja potkrepljenje je faktor koji utjee na motivaciju, a ne samo na uenje. Uenje je rezultat stvaranja predodbi modeliranog ponaanja u pamenju i njegvog kasnijeg reproduciranja. Bez

14

unutarnjih predodbi vikarijsko uenje ne bi bilo mogue. Zbog toga se teorija opservacijskog uenja, za razliku od tradicionalnog biheviorizma, smatra vie kognitivno orijentiranom.

SOCIJALNO-KOGNITIVISTIKA TEORIJA UENJA U kasnijoj fazi razvoja svoje teorije Bandura je sve vie naglaavao kogniciju, a sve manje potrepljenje Po njegovom miljenju ljudi stalno ue kognitivnim posredovanjem onoga to opaaju u odnosu izmeu ponaanja i posljedica tog ponaanja. To vrijedi i za opaanje vlastitog ponaanja, ali i ponaanja drugih ljudi Bandura vjeruje da se u osnovi naeg uenja nalazi 5 temeljnih kognitivnih procesa: 1. Simbolizacija: na temelju naih socijalnih iskustava stvaramo kognitivne modele okoline u kojoj ivimo. Ti modeli usmjeravaju nae razmiljanje i donoenje odluka u socijalnim situacijama Vikarijsko uenje:promatrajui druge uimo o moguim ponaanjima i psoljedicama njihovog ponaanja u razliitim socijalnim situacijama. Postupno povezujemo sva ta znanja u jendu socijalnu strukturu znanja koja ukljuuje vjetine, vrijendosti, stavove i oekivanja Prethodno razmiljanje: moemo iskoristiti nae akumulirano socijalno uenje da bismo doli do ideja kako se ponaati, procijeniti je li to ponaanje primjereno situaciji i predvidjeti mogue psoljedice takvog ponaanja Samoregulacija: reagirajui na modeliranje i utjecaj od strane znaajnih ljudi u naem ivotu, stvaramo standarde o tome to je prihvatljivo, a to neprihvatljivo ponaanje. Neki od ovih standarda odnose se na etiki moralno ili socijalno prihvatljivo ponaanje, dok se drugi odnose na osobne aspiracije u postizanju ciljeva i vrednovanju postignua. Samorefleksivnost: moemo promatrati vlastite misli i ponaanja, vraati se na njih i donositi zakljuke o budunosti. Jedna od vanih kategorija zakljuaka koji se stvaraju na ovaj nain su uvjerenja o samorefleksivnosti procjene jesmo li sposbni uiniti sve to treba za postizanje nekog cilja. Ova uvjerenja utjeu na vrstu ciljeva koje postavljamo i koliinu napora koje smo spremni uloiti u razliite aktivnosti.

2.

3.

4.

5.

15