1.

Podjela psihologije obrazovanja prema dobi:

- PO djece, mladih, odraslih, osoba 3.životne dobi.

2. Značaj učenja.
-Učenje je temeljni proces svakog obrazovanja i odgajanja kao i socijalizacije i humanizacije čovjeka.
Pojam širi od obrazovanja i poučavanja, aktivnost koja rezultira stjecanjem određenih znanja,
vještina, navika, stavova i vrijednosti. Proces koji traje cijeli život i ima za cilj prilagodbu životnoj
okolini.

3. Za klasično uvjetovanje ključno je:

a) povezivanje podražaja
b) povezivanje ponašanja i posljedice
c) povezivanje s modelom
d) povezivanje situacije i značenja te situacije

4. Prema teoriji operantnog uvjetovanja organizam uči zbog pojavljivanja nekog odgovora pod
utjecajem posljedica koje proizvodi, a one mogu biti potkrepljenje i kazna.

5. Učenje bez razumijevanja nazivamo IMITACIJA.

6. Zašto je važno učenje s razumijevanjem?

- Učenje s razumijevanjem je svrhovito učenje gdje je važno zapisivati i znati izdvojiti najbitnije te
povezati informacije sa već postojećim i smisleno ih organizirati. Besmisleni sadržaj mnemotehnički
osmišljavati, aktivno ponavljati naučeni tekst i prepričati svojim riječima te izbjegavati interferenciju.

7. Radnim pamćenjem nazivamo:

a) senzorno b) kratkoročno c) dugoročno
Zašto? Tu se informacije zadržavaju vrlo kratko, oko 20s, osim ako ih ne počnemo prerađivati i
događa se proces obrade informacija u svrhu pohrane u dugoročno pamćenje.

8. Istraživanja pokazuju povezanost školskog uspjeha i kojeg tipa temperamenta djeteta?

a) teškog b) prosječnog c) usporenog

9. Nabrojite razloge zbog kojih zaboravljamo.

- Zbog dotoka novih informacija tijekom vremena starije zaboravljamo, namjerno zaboravljamo
neugodne sadržaje, zbog interferencije i negativnog transfera i kada informacije nisu dovoljno
povezane pa ih se ne možemo dosjetiti.

10. Objasnite odnos inteligencije i uspjeha u učenju.

- Inteligencija je jedan od važnih čimbenika učenja. Povezanost između inteligencije i školskog
uspjeha (izraženog tradicionalnim ocjenama) iznosi oko 0.50. na razini osnovne škole a kasnije se
smanjuje ( u srednjoj školi i na fakultetu), što znači da osobe višeg kvocijenta inteligencije postižu
bolji školski uspjeh. Ono što sa sigurnošću možemo tvrditi da je nizak kvocijent inteligencije
prediktivniji za školski (ne)uspjeh od visokog kvocijenta, tj. da od osoba niskog kvocijenta inteligencije
sigurnije možemo očekivati neuspjeh.

11. Prema teoriji klasičnog uvjetovanja, da bi neki podražaj postao uvjetovani što se
mora dogoditi:
a) podražaj mora biti prepoznatljiv i dovoljno jak
b) mora slijediti iza bezuvjetnog podražaja
c) mora prethoditi bezuvjetnom podražaju
d) mora biti zadan više puta prije ili istovremeno s bezuvjetnim podražajem

12. . Kada smo uklonili pozitivan potkrepljivač govorimo o:

a) pozitivnom potkrepljenju
b) kazni uklanjanjem
c) kazni primjenom
d) negativnom potkrepljenju
Osnovna funkcija kazne uklanjanjem (odgovor iz prethodnog dijela pitanja) je smanjenje
vjerojatnosti javljanja ponašanja.

13. Objasnite prednosti učenja uvidom.

- Učenje uvidom je temeljni mehanizam rješavanja problema iz akojega naglo dolazi do spoznaje o
rješenju. Neuravnoteženu situaciju pomoću učenja uvidom možemo lako uravnotežiti.

14. Zaokružiti točan odgovor.

- Za učenjem opažanjem se pretpostavlja da je genetski uvjetovano. TOČNO
- Inteligencija je u većoj mjeri određena okolinskim utjecajima. NETOČNO
- Modifikacija ponašanja u najvećoj mjeri temelji se na principima biheviorističkih teorija učenja.
TOČNO
- Nastavnik svojim ponašanjem najviše doprinosi motivaciji učenika, a time indirektno utječe na
školski uspjeh. TOČNO

15. Opiši karakteristike učenika koji ima osobnu ličnost iz prethodnog zadatka 6?
- Organiziran, uredan, praktičan, točan, pažljiv.

16. O kojem učenju se radi, kada ponašanje nije uvjetovano, nego ponašanje postaje sredstvo za
postizanje cilja?
- operantno uvjetovanje ( instrumentalno uvjetovanje)

17. Kada se uči novi sadržaj, verbalni, navedi barem 3 metode koje olakšavaju i poboljšavaju
učenje prema Ebbinghausu.
- Učenje je uspješnije ako se gradivo čita glasno umjesto ponavlja u sebi, ako se rasporedi na manje
cjeline koje se uče zasebno, što se duže uči više se materijala može zapamtiti, učenje napamet
zaboravlja se neposredno nakon učenja.

18. Nabroji 4 vrste modeliranja ( po Banduri) u kojem pojedinac uči promatranjem ponašanja
drugih:
- direktno, simbolički, sintetizirano, apstraktno.

19. Utjecaj prethodnog učenja na učenje novih zadataka i sadržaja zove se:
- opservacijsko učenje.

20. Pri učenju napamet, zaboravljanje je najbrže u vremenu neposredno poslije učenja.
21. Spojiti.
Nastavni sadržaj i ciljevi poučavanja – utvrđivanje ciljeva poučavanja s obzirom na sadržaj
predviđen kurikulumom
Kontekst poučavanja- utvrđivanje razine predznanja i kompetencije studenta učenika, ali i
ograničenja u okolini.
Aktivnosti i zadatci- metode i tehnike poučavanja koje će se koristiti da bi student učenik postigao
ishod.
Raspoloživo vrijeme i tijek postupaka- utvrđivanje tijeka nastave (što će i kada raditi nastavnik, a što
student).
Nastavna pomagala i sredstva- odabrati što će se koristiti kao potpora u izvođenju aktivnosti
( poster, ppt, karta).

22. Spojiti.
Pohađanje nastave- upravljanje vremenom, fleksibilnost u radu
Praćenje predavanja – vještine slušanja, pisanje izvještaja
Grupni rad- tolerancija različitosti, timski rad, pregovaranje, vodstvo, održavanje odnosa
Usmena izlaganja- savladavanje treme, uvjeravanje, argumentiranje, e-tehnologija
Izrada seminarskog rada- organiziranje i strukturiranje informacija, analiza zadatka, stil pisanja
Istraživanje- planiranje projekta, prezentiranje rezultata
Pismeni/usmeni ispit – kontrola kvalitete i poštivanje rokova, upravljanje stresom

23. Negativna aktivirajuća emocija koja smanjuje motivaciju za učenjem je:

a) tuga b) ljutnja c) dosada d) anksioznost

24. Kada govorimo o terminu ispitna anksioznost, to označava da učenik svoju pažnju usmjerava na
vlastite fiziološke i emocionalne reakcije, a ne na zadatak.

25. Kada mentor na vježbama prati studenta u izvođenju neke vještine (uvježbavanju), najbolji
način da student stekne dugotrajno znanje je:
a) diktirati studentu korake izvođenja vještina
b) dozvoliti da mu drugi studenti pomognu
c) primijeniti metodu pokušaja i pogreške
d) dati studentu povratnu informaciju o izvedenoj vještini

26. Učenici uče češće s razumijevanjem ukoliko očekuju usmeno ispitivanje. TOČNO

27. Navesti 3 mane usmenog ispitivanja.

- Vremenski je neekonomično, provjera znanja relativno malog broja učenika, ispitivanje je nužno
subjektivno, različiti učenici dobiju različita pitanja, obuhvaćeno manje gradiva nego pismenim
ispitivanjem.

23. Radno/kratkoročno pamćenje do 15ak sekundi pamćenje koje je dovoljno da se obradi

informacija i dođe do reakcije.

3. Kod klasičnog uvjetovanja do gašenja uvjetovane reakcije doći će ako zadajemo uvjetovani
podražaj bez:
a) Uvjetovane reakcije
b) Neutralnog podražaja
c) Bezuvjetne reakcije
d) Bezuvjetnog podražaja (1 bod)

30. Učenici bi (ne)uspjeh u učenju trebali pripisivati:

a) sposobnostima
b) zalaganju
c) sreći
d) nastavniku

38. U Pavlovljevim eksperimentima sa psima, hrana je bezuvjetni podražaj koji izaziva

bezuvjetnu reakciju. Što se treba dogoditi da bi zvuk zvona izazivao istu reakciju kao i
hrana?
Zvuk zvona kao neutralni podražaj treba ponavljati zajedno sa davanjem hrane
koji je bezuvjetni podražaj. Ako to sve ponavljamo više puta zvuk zvona postaje
uvjetovani podražaj i dolazi do uvjetovane reakcije (lučenja sline).

5. Ponašanja naučena učenjem

Ponašanja su individualna, postupno se očituju, ne slijede zakonito jedno za drugim

6. Operantno uvjetovanje ----posljedica ponašanja---kazna---potkrepljenje

4. Kada smo zadali negativan potkrepljivač govorimo o:

a) pozitivnom potkrepljenju
b) kazni uklanjanjem
c) kazni primjenom
d) negativnom potkrepljenju
Objašnjenje odgovora-Osnovna funkcija kazne (odgovor iz prethodnog dijela pitanja) je
smanjenje vjerojatnosti javljanja ponašanja.

6. Mehanizam učenja uvidom:

a) karakterističan je samo za učenje odraslih
b) najjednostavniji je mehanizam učenja
c) se javlja najranije tijekom razvoja djeteta
d) ništa od navedenog (1 bod)

- Znanja naučena uvidom imaju najveću transfernu vrijednost. T N

26. Da bismo smanjili broj ponavljanja gradiva koje se uči, prema krivulji
zaboravljanja ponavljanje treba započeti kada je zaboravljanje najjače, to je u prvim
danima nakon učenja i potreban je manji broj ponavljanja.

9. Opišite krivulju zaboravljanja i kako osmisliti ponavljanja gradiva u skladu s

krivuljom:
Zaboravljanje je najintenzivnije odmah (u prvim danima) nakon učenja a kasnije se
smanjuje. Stoga bi ponavljanje trebalo započeti u trenutku kada je zaboravljanje
najajče, tada je potreban manji broj ponavljanja kako bi gradivo bilo naučeno. (3 boda)

- Prilikom potkrepljivanja i kažnjavanja pozitivni i negativni potkrepljivači za svakog

pojedinca imaju isto značenje, pa su stoga jednako učinkoviti. T N

25. Pojavu kada prethodno stečena znanja olakšavaju i ubrzavaju proces stjecanja
novih znanja nazivamo pozitivni transfer učenja.

Najefikasniji način potkrepljivanja je povremeno pravilno vremenski raspoređeno. T N

- Vrste učenja ne postoje kod čovjeka od početka života nego se javljaju u pojedinim faza
razvoja i dominiraju. T N

40. Objasni efikasnu kaznu

Efikasna kazna treba smanjiti nepoželjno ponašanje s time da se mora voditi računa da
se to ponašanje kazni svaki put odmah ili netom nakon takvog ponašanja da bi
pojedinac shvatio povezanost ponašanja i kazne. Treba paziti na jačinu kazne da ne
dođe do navikavanja i voditi računa o osobinama pojedinca jer ljudi različito reagiraju. (vrijeme
zadavanja, dosljednost, intenzitet, osobine pojedinca).

41. Kada se nalazimo pred neuravnoteženom situacijom, koju treba uravnotežiti i koja
je dio neke šire cjeline govorimo o Gestalt psihologiji a ono ukazuje na mehanizam:
a) učenja uvjetovanjem
b) učenja po modelu
c) učenja uvidom

- Pojava kada podražaji slični uvjetovanom izazivaju uvjetovanu reakciju naziva se

uvjetovanje višeg reda. T N

- Broj školske djece s teškoćama u razvoju kreće se od 10–15%. T N

5. Opisati krivulju serijalnog učenja ili učenja nizova.

- Učenje nizova zahtijeva pamćenje informacija točno određenim redoslijedom (abeceda). - Serijalno
učenje pokazuje kako je učenje početka (efekt prvenstva – nizove riječi s
početka liste smo više puta ponovili pa smo ih dobro utvrdili) i kraja nekog gradiva (efekt
novosti – ono što se posljednje uči ostaje svježije u pamćenju od onoga što se prije uči)
bolje od učenja sredine.

13. Naučena bespomoćnost je posljedica ponavljanih neuspjeha.

18. Kada je efekt zaboravljanja najveći? Neposredno nakon učenja.

26. Novac je potkrepljujuća aktivnost. T/N (simbolička je)

27. Osmijeh, zagrljaj, pohvala su sekundarna socijalna potkrepljenja. T/N

16. Potkrepljenje preferira kaznu N

18.Primjenom kazne smanjuje se loše ponašanje T

21. Vrsta učenja u kojoj automatski odgovaramo na podražaje koji prije učenja nisu izazvali
takvu reakciju---klasično uvjetovanje

24. Ponavljanje treba započeti kada je zaboravljanje najjače T

1. Testiranje hipoteza pri planiranju i provedbi istraživanja u psihologiji obrazovanja obuhvaća:

- Utvrditi istraživački pristup i definirati nacrt istraživanja (deskriptivno, eksperimentalno,
razvojno), odrediti uzorak (reprezentativan, slučajan, namjeran, prigodni, stratificiran),
definirati metode prikupljanja podataka.

2. Nabrojite dvije osnovne vrste istraživačkih nacrta, i objasnite eksperiment. Deskriptivna,

kauzalno-eksperimentalna i razvojna istraživanja; Eksperiment je vrsta istraživačkog nacrta u kojem
eksperimentator namjerno mijenja nezavisnu varijablu i promatra njezino djelovanje na zavisnu.

5. Nabroji oblike socijalnog učenja i objasni imitaciju.

Modeliranje, imitacija (oponašanje modela bez razumijevanja čemu služi ponašanje), učenje
promatranjem i simboličko učenje.

7. Kapacitet dugoročnog pamćenja je:

a) neograničen b) 5 čestica c) 9 čestica d) 7+-2 čestice

8. Nabrojite tri najčešće strategije pamćenja:

- ponavljanje, organizacija i elaboracija.

11. Anksioznost blokira i ometa mentalne procese dosjećanja i reprodukcije zbog čega učenici
postižu lošiji školski uspjeh posebice kada je ispit važan ili kada su zadaci teški.
12. Dva osnovna oblika motivacije su: intrinzična i ekstrinzična.
13. Ako imamo veliki broj učenika, veliku količinu gradiva a malo vremena onda je najvjerojatnije da
ćemo koristiti:
a) metodu izravnog poučavanja
b) metodu poučavanja vođenim otkrivanjem i raspravom
c) samostalno učenje ( 1 bod)

14. Dugoročno zadržavanje informacija i pozitivnije stavove prema učenju potiče (koja metoda
poučavanja?) metoda poučavanja vođenim otkrivanjem i raspravom.
15. Koji je ''najpozitivniji'' stil rukovođenja u grupi (razredu)?
a) autoritaran
b) autoritativan
c) popustljiv
d) ravnodušan

16. Navedite i kratko objasnite faktore koji kvare metrijsku vrijednost ocjena.
1. faktori veličine – odnose se na učenički odgovor (nedovoljna jasnoća i neodređenost odgovora,
učenikove verbalne mogućnosti, mogućnosti opažanja i vještog korištenja percipiranim podacima,
čuvstvena otpornost)
2. faktori koji ovise o učitelju kao mjernom instrumentu: Osobna jednadžba, halo – efekt, ''logička
pogreška'', pogreška sredine, pogreška diferencijacije, pogreška kontrasta, tendencija
prilagođavanja kriterija ocjenjivanja kvaliteti učeničke skupine ).
3. faktori koji su u vezi s učiteljevim načinom ispitivanja i ocjenjivanja (pismeno i usmeno)

- Metrijska karakteristika nekog mjernog postupka koja nam pokazuje da li i u kojem stupnju
instrument mjeri ono što smatramo da mjeri zove se valjanost. T N
- Ponašanja koja su zajednička svim pripadnicima jedna vrste posljedica su učenja. T N
- Najjednostavniji način učenja je učenje po modelu. T N
- Roditelj nastoji ohrabriti dijete koje oklijeva ući u bazen grljenjem i maženjem, te rečenicama
poput:''Stvarno je ugodno'', ''Svidjet će ti se''. Ova metoda modifikacije ponašanja se naziva sustavna
desenzibilizacija. T N

- Najbolji učenici su introverti s visokim stupnjem inteligencije. T N

- Bolju provjeru razumijevanja naučenog sadržaja omogućuje pismeno ispitivanje. T N

18.Planiranje i provedba istraživanja u psihologiji obrazovanja uključuju:

- Definiranje problema, testiranje hipoteza i provjera zaključka.

19. Nepristrani uzorak je

Ograničeni broj članova neke populacije, koji su iz populacije izabrani tako da što bolje i što točnije
predstavljaju populaciju.

22. Oblik učenja po modelu u kojem opažač uzima u obzir posljedice koje je iskusio model
nazivamo:
a) modeliranje
b) imitacija
c) učenje promatranjem
d) simboličko učenje

23. Objasni ''aha-efekt''

Iznenadno javljanje rješenja, događa se iznenadno i naglo, uvidom u situaciju. Oblik (mehanizam)
učenja po načinu razumijevanja odnosa među elementima situacije. (Gestalt psihologija)

24. Zadatak koji upravo rješavate mjeri Vaše znanje na razini: ?

a) traga
b) prepoznavanja
c) reprodukcije
d) automatizacije

27. Ako učimo novi i težak sadržaj najbolje nam u toj situaciji odgovara:
a) globalna metoda učenja
b) parcijalna metoda učenja
c) kombinirana metoda učenja

29. Intenzitet motivacije ovisi o: snazi motiva, atraktivnosti cilja i blizini cilja.

31. Objasnite kako se razvija samoefikasnost i u kakvoj je vezi s uspjehom u učenju.

- Razvija se na osnovi prethodnih iskustava uspjeha ili neuspjeha; učenjem promatranjem (socijalno
učenje), povratnom informacijom od strane drugih, autosugestijom („ja to mogu“), ovisno o
emocionalnom stanju. Samoefikasnost je dobar prediktor upotrebe efikasnih strategija učenja pa i
školskog uspjeha kod učenja.

32. Nabrojite metode poučavanja i kratko objasnite prednosti svake od njih.

a) Izravno poučavanje – visoka strukturiranost informacija, mogućnost obrade opširnog gradiva u
kratkom vremenskom roku, ekonomičnost, sustavno u izlaganju.
b) Poučavanje učenim otkrivanjem i raspravom – integrativni, iskustveni pristup, učenik i učitelj su
ravnopravni, partnerski odnos, potiče kritičko mišljenje, rješavanje problema argumentima i
dijalogom
c) Samostalno učenje – maksimalna aktivnost učenika, naučiti kako učiti
33. Najproduktivnije, u smislu uspješno obavljenog zadatka, su grupe u kojima nastavnik ima:
a) autoritaran stil rukovođenja
b) autoritativan stil rukovođenja
c) popustljiv stil rukovođenja
d) ravnodušan stil rukovođenja

- Istovremeno ispitivanje sudionika različite dobi kako bi se utvrdili učinci dobi na neku varijablu
nazivamo longitudinalno istraživanje. T N
- Maturacija je relativno trajna promjena u ponašanju koja je posljedica iskustva. T N
- Prema teoriji obrade informacija upravljački procesi (ponavljanje, šifriranje, odlučivanje itd.)
olakšavaju ''prebacivanje'' informacije iz osjetilnog pamćenja u kratkoročno pamćenje. T
N
- Osobe impulzivnog (kognitivnog) stila uče točno i brzo. T N
- Izravno poučavanje potiče učenje otkrivanjem. T N
- Zadaci objektivnog tipa mjere razumijevanje sadržaja i njihovo ispravljanje je objektivno.
T N

36.Navedite vrste istraživačkih nacrta u psihologiji obrazovanja:

- Deskriptivno istraživanje: opisivanje ispitivane pojave ili odnosa među pojavama
Kauzalno – eksperimentalno:utvrđivanje uzročno- posljedičnih odnosa , Razvojna istraživanja:
Praćenje razvoja neke pojave.

37. Objasnite objektivnost kao metrijsku karakteristiku mjernih instrumenata

Rezultati moraju biti objektivni tj. ne smiju ovisiti o onome tko provodi mjerenje već moraju ovisiti o
mjernom instrumentu (jednaki rezultati bez obzira tko provodi mjerenje). Testovi su objektivni dok
recimo upitnici tipa eseja nisu objektivni.

39.Oblik učenja po modelu u kojem je model svjestan da ga opažač opaža nazivamo

a) modeliranje b) imitacija c) učenje promatranjem d) simboličko učenje

43. Bolje dosjećanje informacija s početka niza nazivamo efekt prvenstva.

44. Nabrojite osnovne uvjete za učenje- pamćenje

- razvijene sposobnosti (osjetne, psihomotrne, inteligencija), motivacija (intrinzična, ekstrinzična) i
vanjske prilike učenja ( udžbenici, prostor)
45. Što zaključujemo o inteligenciji na osnovi korelacija rezultata na testovima inteligencije
ispitanika različitog stupnja srodstva?
Inteligencija je u većoj mjeri genetski uvjetovana, ali postoji manji utjecaj drugih utjecaja, npr.
okoline. Inteligencija je nasljedna, što se vidi kod braće i sestara koji su skupa i odvojeni –razlika
koeficijenta korelacije mala, ali je potrebno „raditi“ na njoj, što se vidi kod jednojajčanih blizanaca
koji su bili skupa i onih odvojenih gdje je razlika veća.

46. Dimenzija ličnosti koja opisuje nekoga tko je odgovoran, organiziran, pouzdan i uporan
povezuje se sa školskim uspjehom, a to je dimenzija:
a) ekstraverzije b) emocionalne stabilnosti c) savjesnosti d) otvorenosti

47. Navedite dvije osnovne vrste motiva: prirođene/primarne potrebe i stečene/sekundarne

potrebe.

48. Pripisivanje uzroka (ne)uspjeha događa se u kojoj fazi samoreguliranog učenja?

a) u fazi prije učenja b) u fazi učenja c) u fazi poslije učenja

49. Objasnite odnos anksioznosti i školskog uspjeha.

- Anksioznost je neugodan osjećaj tjeskobe, napetosti, nesigurnosti, kod djece je to najčešće strah od
neuspjeha. Kada su djeca anksiozna to ih „kognitivno koči“ i oni postižu lošije rezultate iako im je jako
stalo do uspjeha. Posebno kod težih i važnijih ispita, usmenih, studenti češće gube godinu, odustaju
od studija, teže se odlučuju na pogađanje točnog rješenja u zadatcima višestrukog izbora.

50. Ako je gradivo koje poučavamo apstraktno, složeno, puno pojedinosti onda nije prikladno
koristiti:
a) metodu izravnog poučavanja
b) metodu poučavanja vođenim otkrivanjem i raspravom
c) samostalno učenje

51. Dugoročno zadržavanje informacija potiče (koja metoda poučavanja?)

Metoda poučavanja vođenim otkrivanjem i raspravom

52. Visoka toplina a niska kontrola karakteristike su:

a) autoritarnog stila rukovođenja
b) autoritativnog stila rukovođenja
c) popustljivog stila rukovođenja
d) ravnodušnog stila rukovođenja

53. Školsko ispitivanje učeničkih znanja je

Postupak u kojem se pitanjima (podražajima), upućenim subjektu (učeniku) izazivaju reakcije znanja
(odgovori).

- Opažanje je metoda istraživanja. T N

- Ponašanja koja su individualna, karakteristična za pojedinca posljedica su učenja. T N
- Pamćenje događaja nazivamo semantičkim pamćenjem. T N
- Jedan od razloga zašto su djevojke uspješnije u školi nego mladići leži u organizaciji obrazovnog
sustava i načina poučavanja koji s obzirom na mozgovnu lateralizaciju više odgovara djevojkama.
T N
- Intrinzičnu motivaciju možemo povećati poticanjem natjecanja među učenicima. T N
- Verbalne sposobnosti učitelja povezane su s uspjehom u učenju kod učenika. T N

1. Osobine uspješnih učenika: savjesnost, asertivnost, organiziranost, kreativnost, stabilnost,

otvorenost, ugodnost, pažljivost.

2. Kada nije prikladna izravna metoda poučavanja?

- kada se želi postići primjena znanja ili uvježbavanje vještina, kada su lako dostupni
drugi izvori informacija, kada su učenici heterogeni s obzirom na predznanje, kada je
gradivo apstraktno, složeno i puno pojedinosti koji se trebaju zapamtiti te kada je za
postizanje željenih ishoda učenja potrebno aktivno sudjelovanje učenika.

3. Kada izravno poučavanje nije povoljno?

-izravno poučavanje nije povoljno kada se učenike želi uključiti u neku vrstu rasprave.
Kada je tematika predavanja kraćeg opsega i sažeta te kada se žele prenijeti informacije
djelotvornijim putem i na druge načine.

4. Objasni zašto u istraživanju „problem ne smije biti općenit“?

-problem u istraživanju mora biti jasan i precizno formuliran. Ne smije biti općenit jer
onda nije jasno što se zapravo želi ispitati. Problem mora biti takav da ga je moguće
ispitati uz odgovarajući utrošak vremena, energije i materijalnih sredstava.
8. Objasni zašto ocjenjivanje nije dobar pokazatelj ili mjerilo znanja.
-ocjenjivanje učenika ima nisku pouzdanost, često nije objektivno te je upitna i njihova
valjanost. Kod učenika se zna razviti i anksioznost zbog ne postizanja dobrih rezultata što
rezultira razvijanju lošeg samopoštovanja i loše slike o sebi. Može doći i do narušene
socijalne atmosfere u razredu. Ocjenjivanje nosi sa sobom dugoročne posljedice za
učenika te da li je ocjena uopće realističan pokazatelj učenikovog znanja.

9. Kod ispitne anksioznosti učenici se fokusiraju na emocije, a ne na svoje sposobnosti.

10. Opažena sličnost i opažena kompetentnost (odgovor za neke imitacije; učinkovitost

modela)
- opažena sličnost (model je djelotvorniji što nam je sličniji, više je djelotvornije nego
jedan)
- opažena kompetentnost (kompetencija i sličnost su u međusobnoj interakciji)

11. Kako se zove kada se u 1. polugodištu osnovne škole ne daju ocjene?

- opservacijsko učenje

12. Tri metode izbjegavanja neuspjeha (atribucijska teorija?)

- mjesto uzroka : uzrok uspjeha ili neuspjeha ovisi o unutrašnjim i vanjskim obilježjima
- stabilnost uzroka : uzrok uspjeha, odnosno neuspjeha, možemo opažati kao razmjerno
nepromjenjiv ili postojan, odnosno promjenjiv ili nepostojan
- mogućnost kontrole : uzrok uspjeha/neuspjeha možemo percipirati kao više ili manje
podložan kontroli

16. Koje su dvije komunikacijske vještine ključne kod metode učenja vođenim
otkrivanjem?
- vještine aktivnog slušanje i vještine odgovaranja

17. Korelacija može biti pozitivna i negativna.

19. Što je potrebno da bi se informacija prebacila iz senzornog u dugoročno pamćenje?

pažnja i percepcija

21. Kada učitelj ima cijeli nastavni program i ishode učenja hoće li znati koju vrstu ispita
primjeniti. T/N

22. Samoregulirano učenje, što učitelj neće poučavati učenika?

Ovo hoće:- Poučite učenike analiziranju zadatka i postavljanju adekvatnih ciljeva, Potičite korištenje
djelotvornih strategija učenja, Naučite učenike razgovoru sa samim sobom, Potičite otvoreno
iznošenje mišljenja, Potičite učenike na sudjelovanje i suradnju.

23. Spojiti pojmove – vrsta uzorka:

Reprezentativan uzorak po svojim osobinama predstavlja što točniju populaciju iz koje je osoba
(učenik, student, ranik). Stratificirani uzorak grupira (M/Ž, prvi, drugi, treći razred, selo/grad)- mora
biti podjednako ispitanika iz svake grupe. To je samo primjer nisu takvi kriteriji. Slučajni uzorak
Namjerni uzorak – zanimaju nas rezultati određenih ispitanika (ispitivanje učenika o organizaciji
nastave samo u jutarnjem turnusu ; samo učenici koji idu ujutro.)

- Problem se mora moći provjeriti znanstvenim metodama. T/N

- Planiranje akademskog sata uključuje makroplaniranje. T/N

2.Razlika eksperimentalno i deskriptivno istraživanje?

Opisivanje pojave ili odnosa, a eksperimentalno obuhvaća zavisnu i nezavisnu varijablu,
utvrđuje uzročno posljedične veze, eksperimentator namjerno mijenja nezavisnu varijablu i
promatra njezino djelovanje na zavisnu.

7. Značajke posrednog ocjenjivanja (izravno ima još)

-. posredno mjerenje – predmet mjerenja i mjerne jedinice nisu iste vrste (npr.temperaturu zraka ne
mjerimo jedinicama temperature, već visinom stupca žive u toplomjeru) mjerenje učeničkih znanja.
- Točnost posrednog mjerenja zahtijeva: - povezanosti između posredne i prave veličine - glavna
pretpostavka pri posrednom mjerenju - mjerni instrument mora zadovoljavati osnovne metrijske
karakteristike (valjanost, pouzdanost, objektivnost i osjetljivost)

9. Objasniti faze samoreguliranog učenja

- prije učenja: postavljanje ciljeva, planiranje strategija učenja, definiranje vjerovanja
- faza učenja: održavanje pažnje, samopoučavanje i samonadgledanje
- poslije učenja: samovrednovanje, određivanje uzroka (ne)uspjeha, vlastite reakcije i
prilagođavanje

10. Ocjena kao loše mjerilo

Ocjene su subjektivne jer svaki nastavnik različito postavlja kriterije koji opisuje određena
ocjena. Za svakog učenika ista ocjena ima različitu vrijednost i težinu. Učenik pod stresom ili
strahom u danoj prilici ne može pokazati svoje znanje.

11. aktivno učenje (prednosti)

Učenici nisu pasivni promatrači već aktivni članovi obrazovnog tima. Kada sudjeluju aktivno
u nastavi lakše uče i bolje pamte jer aktivno sudjeluju te se tako lakše dosjete kada im je
naučena informacija potrebna u određenoj situaciji.
aktivno učenje – učenje sa prepričavanjem svojim riječima i samoispitivanjem

14. Najmanje efikasna metoda poučavanja----IZRAVNA

15. Učenje samo po opisu modela---simboličko
- Bol je negativan potkrepljivač T
- Završetkom srednje škole javlja se ekstrizična motivacija N
- Do 2g starosti djeca uče mehanički N
22. Faza iluminacije ili uvida – iznenadno javljanje rješenja (aha-efekt), razumijevanje odnosa
među elementima situacije

25. Školski uspjeh i IQ: nizak IQ je prediktor školskog (ne)uspjeha, povezanost IQ i školskog
uspjeha iznosi 0.50 OŠ, na višim razinama školovanja, povezanost se smanjuje odnosno
gotovo da je i nema.
27. Teorije motivacije (motivaciju određuje osjećaj samoefikasnosti, tj. očekivanje uspjeha u
budućnosti---socijalno-kognitivne teorije
- Smještaj uspjeha na dimenziju stabilnosti utječe na očekivanje budućeg uspjeha (pripisivanje
uspjeha (neuspjeha) sposobnostima i težini zadatka-viša (niža) očekivanja bubućeg uspjeha) T
29.Adaptacija stilova roditeljstva –kombinacija dviju dimenzija ----toplina i kontrola