II PARCIJALA – GRUPA A

Ishodi opservacijskog učenja:

 Učenje novih ponašanja

 Poticanje postojećeg ponašanja
 Usmjeravanje pažnje
 Mijenjanje inhibicija
 Izazivanje emocija

1. Prema teoriji samodeterminacije intrinzična motivacija svakoga od nas je prirodna

motivacijska tendencija, ali može ju spriječiti socijalna okolina, ako onemogućuje
pojedincu da zadovolji osnovne psihološke potrebe: autonomijom, kompetencijom i
povezanošću.

2. Kada neko kaže: „Studiram jer želim dokazati samome sebi da sam inteligentna osoba“,
on je tada:
a) Intrinzički motiviran
b) Ekstrinzički motiviran – vanjski reguliran
c) Ekstrinzički motiviran – integrirana regulacija
d) Ekstrinzički motiviran – introjecirana regulacija
e) Ekstrinzički motiviran – identificirana regulacija

3. Prema Atkinsonu:
Težnja za postizanjem uspjeha = motiv za uspjehom x procjena vjerovatnosti uspjeha
x privlačnost cilja

4. Učenici sa izraženom motivacijom za postiguće biraju:

a) Prelake zadatke
b) Zadatke umjerene težine
c) Preteške zadatke
5. Prema Loku i Latamu, četiri su osnovna razloga zašto postavljanje ciljeva poboljšava
učinak:
a) Usmjeravaju našu pažnju na aktuelni zadatak i udaljavaju je od ometača
b) Daju energiju za ulaganje napora: što je cilj izazovniji do određene mjere trud je
veći
c) Povećavaju istrajnost: kada imamo jasan cilj, manje su šanse da ćemo odustati
prije nego ga dostignemo (teški ciljevi zahtjevaju trud, a kratki rokovi dovode do
bržeg rada)
d) Unaprijeđuju razvoj novog znanja i strategija: kada stare strategije podbace,
npr. ako je cilj dobiti 10 a ne dobijemo radeći na određeni način, onda ćemo
preispitati svoje stavove i pronaći uspješnije

6. Na koje načine anksioznost ometa učenje i učinak na testu:

a) Pri usmjeravanju pažnje
b) Učenju
c) Testiranju

7. Prema Weinerovoj teoriji atribucije smještaj uzroka na dimenziju stabilnosti izravno utiče
na:
a) Ponašanje usmjereno prema postignuću
b) Emocionalne reakcije i refelktuje se na samopoštovanje
c) Očekivanje budućeg uspjeha

8. Uspjeh u nekoj aktivnosti zavisi od generalnog (G) faktora koji se izjednačava sa opštom
inteligencijom i većeg broja specifičnih (S) faktora, mišljenje je psihologa:
a) Catella
b) Gardnera
c) Guilforda
d) Spirmana
 e) Terstona

9. Prema područjima sposobnosti nadarenost se najčešće svrstava u 6 kategorija:

a) Specifične školske sposobnosti
b) Opće intelektualne sposobnosti
c) Stvaralačke sposobnosti
d) Rukovodne sposobnosti
e) Psihomotorne sposobnosti
f) Umjetničke sposobnosti

10. Objasnite u čemu se sastoji razlika između pojmova „kognitivni stil“ i „stil učenja“:
Kognitivni stilovi označavaju kognitivnu komponentu učenja, a stilovi učenja pored
kognitivnih uključuju i fiziološke i afektivne procese učenja te su u tom smislu širi
pojam koji u sebi sadržava prethodni
Kognitivni stilovi su neurofiziološki uvjetovani te su teže podložni promjenama, a
stilovi učenja su rezultat iskustva i mijenjaju se tokom života kada kognitivni stil
nije adekvatan, adaptilniji su...

11. Vidovi nastavnog rada u radu sa darovitim učenicima su:

Homogeno grupisanje: npr daroviti i kreativni kao jedna grupa. Ovakva
organizacija ima za cilj da se u različitim uslovima podstakne i poveća briga za
efikasnije razvijanje i poticanje darovitosti i kreativnosti.
Ubrzano napredovanje ili školska akceleracija: omogućuje darovitoj djeci i
učenicima brže napredovanje kroz školski sistem i ubrzano završavanje određenog
razreda škole.
Obogaćeni program za darovite učenike: davanje proširenog i obogaćenog
programa darovitim učenicima u okviru redovnih nastavnih programa

12. Dispraksija je oštećenje (nezrelost) načina organizacije pokreta i učenici s ovim

poremećajem djeluju nespretno.
 13. Navedite simptome učenika sa ADHD-om:

Motoričko područje: nemir, potreba za aktivnošću i pokretom, često praćena lošom

koordiniranošću i nestabilnošću, crtež ne odgovara dobi

Pažnja: kratkotrajna, neselektivna, bez uspostave hijerarhije važnih i manje važnih

događaja

Percepcija: poteškoće u vidnoj i slušnoj percepciji, loša procjena veličina udaljenosti, odnosi
lijevo-desno, loša sposobnost precrtavanja figura, problemi uočavanja dio-cjelina

Kognitivne sposobnosti: loše apstraktno mišljenje, dezorganiziranost u razmišljanju, teškoće

u stvaranju sažetaka, teškoće pamćenja, poremećaj čitanja, pisanja, računanja

Socioemocionalno područje: teškoće u kontroli poriva, nema kočnica ni na somatskom ni

emotivnom planu, skloni napadima bijesa, destrukcija, agresivnost, nisko samopoštovanje

14. Elementi razredne atmosfere su:

a) Emocionalna
b) Socijalna
c) Interakcija nastavnik – učenik
d) Atmosfera natjecanja i saradnje

15. Faktori koji doprinose uspostavi pozitivne okoline za učenje su:

- Veličina razreda (prednosti manje grupe)
- Heterogenost učenika u razredu, lakše je raditi s učenicima podjednakih
sposobnosti
- Fizički prostor (3 faktora: vidljivost, dostupnost, distraktibilnost)

II PARCIJALA – GRUPA B

1. ?
2. Kada neko kaže: „Studiram zbog užitka koji osjećam kada nadmašujem...“, on je tada:
a) Intrinzički motiviran
b) Ekstrinzički motiviran – vanjski reguliran
c) Ekstrinzički motiviran – integrirana regulacija
d) Ekstrinzički motiviran – introjecirana regulacija
e) Ekstrinzički motiviran – identificirana regulacija

3. Prema Atkinsonu:
Težnja za izbjegavanje neuspjeha = motiv za izbjegavanje neuspjeha x vjerovatnost
uspjeha x vjerovatnost neuspjeha x odbojnost cilja
4. Učenici sa povećanom težnjom za izbjegavanje neuspjeha ne biraju:
a) Prelake zadatke
b) Zadatke umjerene težine
c) Preteške zadatke

5. Ciljevi nam pomažu učenju samo ako su: S M A R T, tj.:

- S: specifični, jasni (ako nisu, preciznije definirati)
- M: mjerljivi (ako nisu, reformulirati)
- A: dostižni (kratkoročno; ako nisu, prilagoditi)
- R: realno dohvatni (ni previsoki ni preniski)
- T: vremenski određeni

6. Učenik se može boriti protiv školske anksioznosti na 3 načina (objasnite kroz primjer):
a) Rješavanje problema (planiranje rasporeda učenja, pozajmljivanje dobrih
bilježaka ili pronalaženje bezbjednog mjesta za učenje)
b) Strategije usmjerene na upravljanje emocijama (pokušaji da se anksiozno stanje
smiri, npr. putem vježbi opuštanja ili opisivanja emocija prijateljima)
c) Izbjegavanje (npr. izlazak na pizzu ili pospremanje radnog stola jer ne možeš
učiti dok se ne organiziraš)
7. Prema Weinerovoj teoriji atribucije smještaj uzroka na dimenziju mogućnosti kontrole
izravno utiče na:
d) Ponašanje usmjereno prema postignuću
e) Emocionalne reakcije i refelktuje se na samopoštovanje
f) Očekivanje budućeg uspjeha

8. Inteligencija nije jednostavna sposobnost, već ima 150 aspekata...mišljenje je psihologa:

a) Catella
b) Gardnera
c) Guilforda
d) Spirmana
e) Terstona

9. Nadareno se ponašanje sastoji od ponašanja koja odražavaju interakciju 3 osnovne grupe

ljudskih osobina:
a) Sposobnost
b) Motivacija
c) Kreativnost

10. Objasnite razliku između konvergentnog i divergentnog kognitivnog stila:

Konvergentno mišljenje i učenje se bazira na rigoroznim pravilima logičkog
mišljenja. Osobe kod kojih dominira ovaj stil u mišljenju tendiraju bavljenju onim
sadržajima koji podrazumijevaju slijeđenje algoritama, nemaju fleksibilnost ni
originalnost i nisu kreativni.
Divergentno mišljenje karakterizira proizvodnja neobičnih, originalnih odgovora,
napuštanje ustaljenih načina rješavanja problema i šablona, uvijek tragaju za novim
i drugačijim. Ovaj se stil često susreće kod darovitih i kreativnih pojedinaca.

11. Vidovi uvažavanja specifičnosti u učenju učenika s poteškoćama u učenju i razvoju su:
12. Tourretov poremećaj: višestruki motorički i jedan ili više vokalnih tikova. Mogu se
pojavljivati istovremeno ili u različitim razdobljima bolesti.

13. Navedite obilježja mišljenja i ponašanja učenika lakše intelektualne onesposobljenosti:

Stanje u kojem je intelektualno funkcioniranje znatno ispod prosjeka što se očituje u
razvojnom razdoblju i za koje je tipična neprimjerenost adaptivnog ponašanja.

14. Obilježja autoritativnog nastavnika:

Pokazuje toplinu i brigu, postavlja jasna očekivanja, dvosmjerna komunikacija,
objašnjava razloge svojih postupaka i pravila.

15. Nastavnik treba da posjeduje sljedeće komunikacijske vještine:

Aktivno slušanje, gledanje sugovornika u oči, poticanje sugovornika da govori, ne
prekidati ga anegdotama, postavljati pitanja.