Nastavne strategije

za uspješno učenje

Pripremila: Bogdanka Prelošćan, stručni

suradnik pedagog - mentor
 Učenje i ljudski mozak – Osnovni
pojmovi učenja utemeljenog na mozgu

• Mozak – organ koji imamo – 1,5 kg

težine, jedinstven dizajn
• Um – je ono što mozak čini – to je
proces
• mozak se razvija u prepoznatljivim
stupnjevima
 Učenje i ljudski mozak

• Mozak - neograničeni potencijal

• sto milijardi (100 000 000 000) stanica
• broj veza koje može uspostaviti je od 10
na 1.014 (stotinu trilijuna) do 10 na
10. 080 (više od procijenjenog broja
atoma u poznatom svemiru)
• najznačajnija je složenost veza između
stanica koje aktiviraju učenje,
svijest,pamćenje i inteligenciju
 Učenje i ljudski mozak

• revolucionarno istraživanje Marian Diamond

/1988/ a koje su nastavili William Greenough i
B.J.Anderson odredilo je da u svakoj životnoj dobi
mozak doslovno može stvarati nove veze
poticanjem
• činjenica da možemo razvijati mozak znači da
gotovo svaki učenik može povećati svoju
inteligenciju ako se ona obogaćuje na pravi način
• mozak treba vježbati i pred njega postavljati
izazove da bi se razvijao (ako se stalno vježba
može i u 80-im i 90-im biti mlad i brz)
 Učenje i ljudski mozak

• struktura mozga može se promijeniti

ako se samo tjedan dana izlaže
obogaćujućim iskustvima
(multisenzorna iskustva, novosti,
izazov i povratne informacije);
• također učinci razvoja obogaćenog
mozga često nestanu nakon dva do
četiri tjedna ako se izazov i novosti
ne nastave
 Učenje i ljudski mozak

• stres i prijetnja otežavaju učenje,

• odmor pomaže učenju
• emocije utječu na učenje – negativni
osjećaji onemogućavaju učenje a
pozitivni stvaraju uzbuđenje i ljubav
prema učenju
 Učenje i ljudski mozak

• multimodalno učenje iz više izvora:

mozak djeluje na mnogo razina
obrađujući odjednom više informacija
(djeca i tv reklame)
• mozak je u stanju obraditi znatno
više obavijesti, iskustava i podražaja
nego što obično nalazi u školi
• sporiji, linearni tempo sprječava
učenje
 Učenje i ljudski mozak

• obogaćena okolina koja angažira sva

osjetila, uključuje dosljedne povratne
informacije od nastavnika i ostalih
učenika pomaže nahraniti golemi
apetit mozga za stimulacijom
• raznovrsne metode, aktivnosti -
pokreću višestruki sustava pamćenja
 Učenje i ljudski mozak

Ciklusi i ritmovi

• mozak ima prirodni puls učenja koji

utječe na to koliko vremena je
optimalno za usmjerenu aktivnost
kao što je predavanje
 Učenje i ljudski mozak

Ciklusi i ritmovi

• dob učenika određuje optimalno

vrijeme – tako desetogodišnjak ima
usmjerenu pažnju (koncentraciju) 10
minuta i 2 – 5 minuta vremena
difuzije (rad u grupi, vrijeme za sebe
– preradu informacija)
 Mentalni modeli uspjeha

• tajna uspjeha učenja sadržana je u

mentalnim modelima uspjeha
• to su stavovi, uvjerenja, obrasci
mišljenja i nizovi načela djelovanja
na kojima se temelje naše misli i
ponašanja
 Mentalni modeli uspjeha

• oni koji postižu najbolje rezultate u

bilo kojem području imaju stav da su
slobodni osjećati i doživjeti upravo
ono što izaberu

• ako sami nismo nadležni za vlastite

misli i iskustva, tko jest?
 Mentalni modeli uspjeha

• Neki ljudi su skloni reći:

– činiš me tako sretnim, ljutiš me,
živcira me kako to radiš
• umjesto toga može se reći:
trenutno se osjećam sretno, ljuto,
iznervirano
birate kako se osjećate i kako ćete
reagirati u pojedinoj situaciji
 Mentalni modeli uspjeha

• preuzimate odgovornost za svoje

ponašanje kao odgovor na situaciju

• odgovornost je jedna od najvažnijih

osobina nastavnika
 Mentalni modeli uspjeha

• ako je vaš cilj na satu objasniti

učenicima… (položaj Europe) i ako to
učenici nisu shvatili vaša reakcija
može biti:
– to je preteško za njihovu razinu
shvaćanja
– učenici sporo shvaćaju
– moraju još ponavljati (napisati zadaću)
 Mentalni modeli uspjeha

• a bit je u tome da nije ostvaren

postavljeni cilj:

RAZUMJETI…
 Mentalni modeli uspjeha

• odgovorno pitanje bi bilo:

Što ja MOGU UČINITI

da bi učenicima to pojasnio/la
 Mentalni modeli uspjeha

• prihvaćanjem odgovornosti za svoju

komunikaciju u početku će vam se
činiti da doživljavate puno neuspjeha

• međutim, ako učenje shvatimo

(prihvatimo) kao proces onda je
svaki „neuspjeh“ trenutak učenja
 Mentalni modeli uspjeha

• svaki neuspjeh ugrađujemo u svoje

iskustvo i time postajemo bolji
• svako iskustvo gradi znanje
• pogreške pružaju vrijednu povratnu
informaciju i mogućnost razvoja
• povratna informacija jako važna kao dio
procesa učenja

Uspješni će reći:
Ha, taj put sam naučio/la kako to ne činiti
 Vaša konverzacija utječe na vaše rezultate

• razlika između uspješnog i manje

uspješnog nastavnika je u dilemi

mogućnosti ili ograničenja

uspješan nastavnik govori o

MOGUĆNOSTIMA

manje uspješan nastavnik govori o

OGRANIČENJIMA
 Pozitivna namjera
• u svakom razredu ima učenika koji
izgledaju spori, nemotivirani,
nesposobni
• učenikovo ponašanje ovisi o
trenutnom stanju više nego o
sposobnostima
• razumijevanje, suosjećanje prema
takvom učeniku proizlazi iz uvjerenja
da svaki učenik daje sve od sebe
 Pozitivna namjera
• svaki učenik čini uvijek sve najbolje
– promatrajmo njegovo ponašanje s
pozitivnom namjerom
• postavlja se pitanje što je s onim
učenicima koji uništavaju školsku
imovinu, agresivni su prema drugim
učenicima…
 Nema nesposobnih učenika

• uspješni nastavnici uzimaju u obzir

učenikovo stajalište
• svaki je učenik u nečemu dobar,
prilagodimo njegovim interesima ono
što tumačimo
• svaki je učenik jedinka za sebe,
različitih sposobnosti, inteligencija
(Gardner: višestruke inteligencije)
 Nema nesposobnih učenika

• individualno pristupamo svakom

učeniku vjerujući u njegove
sposobnosti i uspjeh
• ulazimo u učenikov svijet da bismo
unaprijedili komunikaciju i učenje
• ugradite fleksibilnost u strategije
poučavanja, uvedite raznolikost u
nastavu
 Nema nesposobnih učenika

• usadite stav uspjeha

• pođite od pretpostavke da je svaki
učenik darovit i kao rezultat ćete
dobiti bolje rezultate

• Robert Rosenthal : Pigmalion u

razredu
 Nema nesposobnih učenika

• visoka očekivanja dovode do boljeg

uspjeha
• bolji uspjeh vodi k većoj
odgovornosti učenika
• bolje se ponašamo prema onima koji
nam se sviđaju, pa oni više nauče
 Nema nesposobnih učenika
Kako se ponašate prema učenicima od kojih očekujete manje

• češće ih prekidate
• dajete im općenitije i rjeđe povratne
informacije
• hvalite ih za nevažne ili loše odgovore
• češće ih kritizirate zbog lošeg ponašanja
• dajete im manje vremena za odgovor
• posvećujete im manje vremena za
davanje podrške
• rasporedite ih da sjede dalje od vas
• dajete im manje izazovne zadatke
Pristranosti koje imaju snažan utjecaj
na rezultate učenja:

• Nesvjesne reakcije
• Kognitivna distanca
• Halo efekt
• Projekcija

• pristranost je uvjetovana vlastitim

uvjerenjima, sposobnostima,
iskustvima
 Dobra nastava –
- dobri nastavnici
• od osamdesetih godina prošlog
stoljeća rađena su brojna istraživanja
i studije na tu temu
• münchenski institut za psihološka
istraživanja Max-Plank
• Studija Scholastik
• Jere Brophy – državno sveučilište u
Michigenu
 Dobra nastava – dobri nastavnici
mix kriterija – obilježja dobre nastave

• Podupiruće razredno ozračje

• Vrijeme učenja
• Usmjerenost na cilj
• Strukturiranost nastave
• Strukturiranost sadržaja
• Uspostavljanje smisla razgovorom
 Dobra nastava – dobri nastavnici
mix kriterija – obilježja dobre nastave

• Vježbanje i primjena
• Produktivno sudjelovanje u učenju
• Strategije učenja
• Kooperativno učenje
• Raznoliko vrednovanje postignuća
• Jasna očekivanja od učenja
 Kvalitetna škola

– od dobrog rada prema kvalitetnom radu

– od ocjenjivanja drugih do
samoevaluacije i samoocjenjivanja
– od prisile i kažnjavanja prema
dogovaranju i suradnji
– od šefovanja prema vođenju
 Kvalitetna škola

– od vanjske motivacije prema unutarnjoj

– od suparničkih odnosa prema
suradničkim
– od neuspjeha prema uspjehu
– od zahtjeva prema pomoći
– od individualnog učenja prema
suradničkom
 Kvalitetna škola

• Osnovno načelo rada u kvalitetnoj

školi je timski rad

• Razlog tomu je to što učenik mnogo

više nauči kad aktivno sudjeluje u
procesu učenja
 Kvalitetna škola
Prednosti rada u malim skupinama

• bolja je reprodukcija znanja

• ovladavanje tehnikama
intelektualnog rada (govorenje,
čitanje, pisanje i rješavanje
problema
• veća trajnost stečenog znanja
 Kvalitetna škola
Prednosti rada u malim skupinama

• oblikovanje obrazaca društvenog

ponašanja – kooperativnost,
suradnja - bolja sposobnost
uspostavljanja socijalnih veza
• manje je disciplinskih problema
• jačanje samopouzdanja i pomoć u
stvaranju pozitivne slike o sebi
 Umjesto kraja

• „Neki ljudi vide ono što jest i pitaju

'zašto' , dok drugi sanjaju o onome
što bi moglo biti i pitaju 'zašto ne‘.”

(misao koja je proslavila braću Kennedy

1960-ih godina, zapisao George Bernard
Shaw).
 Popis literature

• Eric Jensen: Super nastava, Nastavne

strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje,
Zagreb, Educa, 2003.
• Hilbert Meyer: Što je dobra nastava,
EruditA, Zagreb, 2005.
• Ewald Terhart: Metode poučavanja i
učenja, Educa, Zagreb, 2001.
• William Glasser: Kvalitetna škola
 Preporučena dodatna literatura

• Marko Stevanović: Modeli kreativne

nastave, R&S, Tuzla, 2000.
• Eric Jensen: Različiti mozgovi, različiti
učenici, Educa, Zagreb, 2004.
 Hvala na strpljivosti,
želim vam ugodan dan!