Psihologija odgoja i obrazovanja

Doc. dr.sc. Ana Kurtovi

Filozofski fakultet u Osijeku
Odsjek za psihologiju

Uenje i motivacija

Uenje i motivacija
Uenici koji su motivirani za uenje
postiu uspjeh
IZAZOV je stimulirati i osnaiti
motivaciju onih na iji entuzijazam za
uenje ne moemo uvijek raunati

Da ponovimo...motivacija je...
Stanje ili proces unutar
pojedinca koji pokree,
odrava i usmjerava
njegovo ponaanje ka
nekom cilju.
U koli-cilj je znanje (ili
ocjene?)

Utjecaj pouavanja na motivaciju uenika

Motivacija za uenje i postignua/ rezultati u uenju

povezani
Visoka motiviranost vodi do dobrih rezultata u
uenju, ALI i dobri rezultati takoer osnauju
motivaciju

Aspekti motivacije povezani s uenjem i

pouavanjem:

Intrinzina (unutarnja) motivacija

Ekstrinzina (vanjska) motivacija

Motivacija za postignuem

Intrinzina (unutarnja) motivacija

odraava osobni cilj;
proizlazi iz interesa za podruje uenja;
ovisi o osobnom angairanju u zadacima koji se mogu
odabrati;
ovisi o osjeaju vlastite kompetencije i
samouvjerenosti;
vodi prema dubinskom pristupu uenju i
razumijevanju koncepata;
ishodi uenja su fleksibilni i mogu se lako transferirati
u razliite kontekste primjene.

Ekstrinzina (vanjska) motivacija

usmjerena je na ispunjavanje obveza u predmetu
(zavravanje studija);
pod snanim je utjecajem poticaja ili pritisaka koji
dolaze izvana;
vodi prema povrnom pristupu uenju i strahu od
neuspjeha;
ishodi uenja nisu fleksibilni i ne mogu se lako
transferirati u razliite kontekste primjene (znanja su
kruta).

Motivacija usmjerena postignuu

kompetitivna je, ali moe postati egoistina i
sebina;
usredotouje se na osobnu razinu postignua;
ovisi o uspjenom upravljanju vremenom i
organizaciji uenja;
gleda na zadatke kao na osobne izazove;
vodi prema stratekom pristupu uenju;
ishodi uenja obino su osjetljivi za razliite
kontekste, ali nisu osjetljivi spram ljudi.

Kako poveati intrinzinu motivaciju?

Prilagoavanje onoga to se ui uenikim

interesima
Uvoenje novosti i raznolikosti u sustav
Aktivno sudjelovanje uenika i brze povratne
informacije
Poticanje radoznalosti
Povezivanje onoga to se ui s osobnim ivotom
uenika
Pomaganje uenicima da sami postave svoje ciljeve

Prilagoavanje onoga to se ui uenikim

interesima
Ukljuiti sadraje koji su unicima zanimljivi ili
aktivnosti u kojima uivaju
Filmovi, knjige, idoli

Sadraj treba biti zanimljiv, ali mora biti povezan s

onim to treba nauiti
Zanimljiv, ali trivijalan materijal moe interferirati s
uenjem

Ponuditi izbor izmeu nekoliko zadataka ili naina na

koje mogu udovoljiti obavezama
Raspraviti pitanja koje uenici imaju o nekoj temi

Uvoenje novosti i raznolikosti u sustav

Uvoenje novosti i koritenje zanimljivih sredstava

Filmovi, gosti, demonstracija...

Aktivno sudjelovanje uenika i brze povratne

informacije

Aktivno sudjelovanje
Projekti, eksperimenti, igranje uloga, simulacije,
edukacijske igre...

Brze povratne informacije

Aktivnosti s gotovim proizvodom
Dijagram, mapa, ilustracija...

Poticanje radoznalosti

Uroen motiv radoznalosti

Poticanje tog motiva kroz aktivnosti koje ukljuuju:
Optimalnu razinu iznenaenja
Neobinosti
Neoekivanosti

 Povezivanje onoga to se ui s osobnim

ivotom uenika
Pomaganje uenicima da sami postave
svoje ciljeve

Kako poveati ekstrinzinu motivaciju?

Nagraivanje uenika
Jasne povratne informacije
Neposredne i este povratne informacije

Nagraivanje uenika
Nagrade motiviraju uenike
posebice ako znaju da e biti nagraeni za
postizanje odreenog cilja

Nagrade efikasnije za:

Poticanje zalaganja (ne postizanje kvalitete)
Uvjebavanje onoga to ve znaju (ne
otkrivanje novoga ili kada trebaju biti kreativni)

Jasne povratne informacije

Povratna informacija o uratku na zadatku
Ponekad djeluje kao nagrada

Povratna informacija
Specifina-objanjenje zato je uenik dobio pohvalu/o
pogrekama

Negativne povratne informacije treba davati u

kombinaciji s pozitivnim povratnim
informacijama

Neposredne i este povratne informacije

Bolje su:
Male, ali este nagrade nego velike, a rijetke
esti kratki testovi za provjeru znanja
Postavljanje pitanje
Povratna informacija
Neposredno nakon aktivnosti (posebno za mlae
uenike)

Motivacija za postignuem

opa tendencija stremljenja k uspjehu i tendencija

biranja aktivnosti usmjerenih k cilju i uspjehu.
uenici s visoko razvijenom motivacijom za
postignuem ele i oekuju uspjehkad ne uspiju
pojaavaju svoje napore dok im to ne uspije.

Motivacija za postignuem

A) Poticati tenju ka uspjehu

B) Smanjiti strah od neuspjeha
C) Poticati oekivanja uspjeha

A) Poticati tenju k uspjehu

ljudi mogu pokuati postii cilj na dva naina:

stremeu uspjehu ili
izbjegavajui neuspjeh.
Neuspjeh:
poveava motivaciju usmjerenih na postizanje uspjeha
smanjuje motivaciju onih usmjerenih na izbjegavanje
neuspjeha.

A) Poticati tenju k uspjehu

Pojedinci usmjereni na izbjegavanje neuspjeha

imaju sklonost birati ili izrazito teke ili lagane
zadatke i na taj nain ga izbjegavaju
U laganim zadacima je mala vjerojatnost da e ga
doivjeti dok u tekim, ako ga i doive, nitko ih
nee okrivljavati i na taj nain uspijevaju zadrati
pozitivnu sliku o sebi

B) Smanjiti strah od neuspjeha

uiti uenike natjecanju sa samim sobom

koristiti suradniko uenje
nauiti uenike da dijele zadatke na manje dijelove
(da ne postavljaju previsoke ili preniske ciljeve)
davati zadatke primjerene teine i povezati ulaganje
napora s uspjehom (individualni pristup ueniku)
ne izjednaavati sposobnost s osobnom vrijednou

B) Smanjiti strah od neuspjeha

Kada je motivacija za izbjegavanjem neuspjeha

dovedena do krajnosti, govori se o nauenoj
bespomonosti.
Kako pomoi:
naglaavati ono to je pozitivno
odstranjivati negativno (razgovor s uenikom o
problemima)
polaziti od poznatog k nepoznatom (povezivanje
sa svakodnevnim ivotom)

C) Poticati oekivanja uspjeha

Razvijati vjetine pomou smislenih zadataka.

Tretirati svakog loeg uenika kao osobu za sebe.
Povezati uspjeh s ulaganjem truda.
Staviti naglasak na pomo, a ne na suosjeanje.
Omoguiti ueniku javni uspjeh.
Dati dovoljno vremena da odgovori na pitanje (due se
eka odgovor uenika od kojih se oekuje vie)
Izbjegavati nepotrebno naglaavanje razlika u uspjehu
meu uenicima
Jednako ponaati prema svim uenicima

Kako neuspjenim uenicima prenijeti

oekivanja (ne)uspjeha?
1. Ponaanja kod ispitivanja i ocjenjivanja
Krae ekaju odgovor na postavljeno pitanje.
Kad uenik ne zna odgovoriti na pitanje, prozovu
uenika koji zna odgovor.

Razliito ocjenjuju testove i zadae pa u nejasnim

sluajevima bolje prou dobri uenici.
Bolji uenici imaju vie prilike za javno odgovaranje
dok s loim uenicima komuniciraju u 4 oka to postaje
znak uenikove neadekvatnosti.
Rijee ih prozivaju.
Od neuspjenih uenika uitelji zahtijevaju manje.

Kako neuspjenim uenicima prenijeti

oekivanja (ne)uspjeha?
2. Davanje povratnih informacija
pohvaljuju djelomino toan ili ak netoan
odgovor, iako uenici znaju da je odgovor
netoan
ee kritiziraju ovakve uenike zbog netonog
odgovora
rjee pohvaljuju ove uenike za dobar odgovor
rijetko im javno daju povratnu informaciju za
odgovor

Kako neuspjenim uenicima prenijeti

oekivanja (ne)uspjeha?
3. Nain komunikacije u razredu
Posveuju manje panje loim uenicima ili manje s
njima razgovaraju.
Postavljaju loije uenike na mjesto udaljeno od
uiteljice.
Komuniciraju s loim uenicima vie privatno i jae
nadgledaju i strukturiraju njihov rad.
Manje prihvaaju i koriste njihove ideje.

Kako neuspjenim uenicima prenijeti

oekivanja (ne)uspjeha?
3. Nain komunikacije u razredu
Prema loijim uenicima ponaaju se manje
prijateljski.
Imaju krai kontakt oima i manje intenzivnu
neverbalnu komunikaciju s loim uenicima.
Kada je vrijeme ogranieno, rjee troe vrijeme na
loe uenike da im se objasni neto to zahtijeva vie
vremena.
Manje prihvaaju i koriste njihove ideje.

Povezanost motivacije, pristupa uenju i

pristupa pouavanju

Ono to je posebno vano imati na umu jest

povezanost vrsta motivacije (vanjska, unutarnja,
usmjerena postignuu) s pristupima uenju
(povrinski, dubinski, strateki pristup uenju).

Pristupi uenju
ASSIST-upitnik
http://www.etl.tla.ed.ac.uk/questionnaires/A
SSIST.pdf
Pristupi uenju:
povrinski,
dubinski i,
strateki pristup uenju

Pristupi uenju-dubinski
Dubinski pristup uenju:
usmjereni su na znaenje i razumijevanje
gradiva koje ue,
povezuju ideje koje nastavnik iznosi s
prethodnim iskustvom i
pokazuju aktivni interes za sadraj kolegija.

Pristupi uenju-povrinski
Povrinski pristup uenju:
rutinsko zapamivanje injenica i postupaka,
ne shvaaju smisao iznesenih ideja i
cilj im je da jednostavno izau na kraj sa
zahtjevima kolegija, ne pokazujui dublje
razumijevanje i interes za njega.

Pristupi uenju-strateki
Strateki pristup:
Namjera postii to bolje ocjene,
konzistentno ulaganje truda u uenje,
nalaenje pravih uvjeta za uenje te
usmjeravanje rada prema percepciji preferencija
nastavnika.
Uenici koji imaju dubinski ili strateki pristup uenju,
postiu bolje rezultate od onih koji imaju povrinski
pristup

Pristupi pouavanju

Kako uimo tako i pouavamo...

Motivacija za uenje i pristupi uenju povezani s

nastavnikom
njegovim koncepcijama uenja i pouavanja,
pogotovo njegovim pristupom pouavanju.

Kako uimo tako i pouavamo...

Nastavnici koji smatraju da je pouavanje u osnovi

osnaivanje razumijevanja ili
oni koji dre da je pouavanje primarno prijenos
informacija,
imat e vjerojatno bitno razliite pristupe
pouavanju u konkretnim nastavnim situacijama.

Pristupi uenju
Pristupi uenju donekle ovise o doivljaju
okruenja u kojem se ui.
pouavanje kvalitetno, da su ciljevi jasni i da
oni sami imaju svojevrsnu neovisnost u
procesu uenjadubinski pristup,
radne obveze prezahtjevne i da se ispitima
mjeri doslovno uenjepovrinski pristup
uenju.

Motivacija uenika u velikim grupama

Velike grupe-znatno reduciraju motivaciju za

uenje.
Uenici ne poznaju svoje kolege
Nastavnik ne pozna uenike
to moe pomoi podupiranju motivacije za uenje?

Motivacija uenika u velikim grupama

Svrha svakog predavanja treba biti jasno iskazana

Aktivnosti koje podupiru uenje kroz rad (learning
by doing) za vrijeme trajanja nastave
Motiviraniji-osjeaj su neto propustili; tee
nadoknaditi ako se propuste takve aktivnosti, nego
ako se propusti predavanje.

Motivacija uenika u velikim grupama

Za motivaciju uenika rad u velikoj grupi

bolje upotrijebiti da se prikae neki konkretan
primjer, sluaj; dakle, da se neka znaajna teme
detaljno prikae.
Velike grupe mogu se iskoristiti i za ponavljanje,
osvjeavanje osobito vanih tema (nejasnoe,
dodatna pitanja... koja se onda mogu raspraviti).

Motivacija uenika u malim grupama

Male grupe imaju znaajnu ulogu u podozanju

motivacije za uenje.
intimnija atmosfera za uenje koja stimulira
intelektualni razvoj.
Proces davanja povratnih informacija, vaan za
motivaciju, uspjeniji je student moe dobiti
povratnu informaciju ee, i to kako od kolege, tako
i od nastavnika.

Motivacija uenika u malim grupama

Na alost, veliki potencijal rada u malim grupama

nerijetko nije ostvaren
Studenti mogu dobiti osjeaj da je rad u grupama
manje vaan od predavanja.
Studentima se moe uiniti da ishodi rada u
grupama ne vode k vanim ishodima uenja.
Uloga je nastavnika da pokae da su oekivani
ishodi uenja u malim grupama jednako relevantni
kao i oni u predavanjima.

Motivacija i vrednovanje znanja

Vrednovanje znanja moe biti dobar izvor
motivacije, pogotovo za osobe koji imaju strateki
pristup uenju,
ALI se nerijetko pretvori u suprotnost demotivira
uenike za uenje, ostavljajui im samo elemente
vanjske motivacije.

Motivacija i vrednovanje znanja

to se moe dogoditi:
Uestalost provjere znanja moe biti preesta,
uenje potaknuto iskljuivo provjerom znanja.
Naini provjere znanja nisu raznolikine
pokrivaju se razliite vjetine i znanja.
Ukoliko se vrednuje svaka aktivnost
ustruavanje uenja putem pokuaja i pogreke.

Motivacija i vrednovanje znanja

Iako vrednovanje znanja moe biti jedan od vanijih

naina davanja povratne informacije o uenju,
nastavnici imaju sve manje vremena za davanje
detaljne i pravovremene povratne informacije.
Moe se dogoditi da se povratna informacija dobije
prekasno

Motivacija i nagraivanje zalaganja i

napretka

Usmjeriti se na zalaganje, a ne na sposobnosti

uenika
Pripisivanje uspjeha sposobnosti moe poticati,
ali ne na dui rok

Kako poticati uenike da uspjeh pripiu trudu

i zalaganju?

Pohvaljivati uenike
Nauiti uenite samopohvalama
Nauiti uenike da se usporeuju sami sa sobom
Koristiti suradniko uenje

Pohvaljivati uenike:

Poticanje adekvatnog ponaanja uenika

Informacija o tome to su dobro uinili
ee koristiti kod mlaih i loijih uenika
Specifina, a ne openita
Iskrena-za ono to je stvarno dobro uinjeno

Pohvaljivanje uenika-djelotvorna pohvala

1.
2.
3.
4.
5.

Kontingentna
naglaava to je specifino uenik dobro uinio,
Vjerodostojna
nagrauje postizanje tono definiranog kriterija,
daje ueniku informaciju o njegovoj kompetentnosti i
vrijednosti postignua
6. usmjerava uenika na to da vie razmilja o tome kako je
rjeavao zadatak i o vlastitim strategijama za rjeavanje
problema,
7. opisuje trenutno postignue uenika u odnosu na njegova
prethodna postignua....

Pohvaljivanje uenika-djelotvorna pohvala

8. daje priznanje za izuzetno uloen napor ili uspjeh na

tekom zadatku,
9. pripisuje uspjeh ulaganju napora i sposobnostima,
10. potie endogene atribucije tako da uenik vjeruje da je u
zadatak uloio napor jer mu se zadatak svia i/ili zato to
eli razviti vjetine potrebne za njegovo rjeavanje
11. usmjerava panju uenika na ponaanje relevantno za
zadatak
12. potie uenika na procjenu vlastitog ponaanja nakon
zavrenog zadatka

Pohvaljivanje uenika-nedjelotvorna pohvala

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

sluajna i nesustavna
openita,
uniformna, dana uz minimum panje,
nagrauje samo sudjelovanje u nekoj aktivnosti bez
provjeravanja uinka,
ne daje ueniku informaciju o njegovoj kompetentnosti,
usmjerava uenika na usporeivanje s drugima i
natjecanje,
opisuje trenutno postignue uenika u odnosu na
postignue ostalih u razredu,
daje priznanje bez obzira na uloeni trud....

Pohvaljivanje uenika-nedjelotvorna pohvala

9. pripisuje uspjeh samo sposobnostima ili vanjskim
faktorima poput sree ili laganog zadatka,
10. potie egzogene atribucije tako da uenici vjeruju kako su
uloili napor da bi ugodili uitelju, pobijediti u natjecanju
ili dobiti nagradu,
11. usmjerava panju uenika na uiteljicu kao vanjski
autoritet koji njime manipulira
12. uplie se u proces i tako odvlai panju uenika od
ponaanja koje je relevantno za zadatak

Nauiti uenike samopohvalama

Samopohvale poveavaju kolski uspjeh

Nauiti uenike da se usporeuju sami sa

sobom
metoda individualnih oekivanja (nagraivanje
napretka, a ne apsolutnog uinka).
Poetni temeljni rezultati (TR)
prosjeni rezultat uenika na prolim testovima ili se
odreuje prema ocjenama iz danog predmeta u proloj
godini ako uiteljica poinje s novom metodom na
poetku godine (npr odlian 90 bodova, vrlo dobar
80...)

Nauiti uenike da se usporeuju sami sa

sobom
Bodovi napretka (BN)
rezultat se usporeuje s njihovim temeljnim rezultatima, te
daju se bodove koji pokazuju koliko su napredovali
Za svako pojedino testiranje se rauna!

5 i vie bodova ispod TR moe bolje 0 BN

TR +/- 4 boda prosjean rezultat za tebe, moe bolje 1BN
5 do 9 bodova iznad TR bolje nego obino, dobro uinjeno 2BN
10 ili vie bodova iznad TR Odlino! Mnogo bolje nego obino 3
BN

Nauiti uenike da se usporeuju sami sa

sobom
Povratna informacija uenicima
broj bodova napretka oznaiti na testu koji mora bit
vraen uenicima to prije. Uenici koji su dobili 2 ili 3
boda-potvrde za koje treba obavijestiti
roditeljeroditelji kljuni u ovoj metodi.
Izraunavanje novih rezultata
na kraju obrazovnog razdoblja treba izraunati prosjek
rezultata na svim testovima i temeljnog rezultata u
prolom razdoblju.
Bodovi napretka i ocjene
visok broj bodova napretka rezultira i veom ocjenom

Koristiti suradniko uenje

uenici rade u malim grupama na zadatku koji im da
uiteljica
dobri, prosjeni i loi uenici,
razliiti spol i drugie karakteristike,
nagradu dobiva grupa, a ne pojedinac.
Metode suradnikog uenja:
Ueniki timovi usmjereni na postignue
Integrirano suradniko uenje itanja i pisanja
Grupno istraivanje
Slagalica

Koristiti suradniko uenje

Metode suradnikog uenja:
Ueniki timovi usmjereni na postignue
Heterogene grupe od etiri lana, u fazi uenja zajedno ue i
meusobno si pomau kako bi svi shvatili
Individualno testiranje nema pomaganja
Ocjenjivanje indvidualnog uratka prema bodovima napretka
Zbrajaju se bodovi za grupu
Ako grupa skupi dovoljno bodova, dobije nagradu
Dobro za uvjebavanje raunanja, usvajanje znanstvenih
injenica i pojmova (jasno definirani problemi s jednim
rjeenjem)

Koristiti suradniko uenje

Metode suradnikog uenja:
Integrirano suradniko uenje itanja i pisanja
Za pouavanje itanja u viim razredima osnovne kole
itaju neki tekst jedni drugima, pa pokuaju predvidjeti kako
e zavriti, prepriavaju, daju refleksije na priu,
meusobno si korigiraju pravopis i rjenik,
pregledavaju jedni drugima ili zajedno piu neke radove
Posljedino bolje itanje

Koristiti suradniko uenje

Metode suradnikog uenja:
Grupno istraivanje

U malim grupama (2-6 osoba, sami se rasporede)

Suradniko istraivanje
Grupna rasprava
Suradniko planiranje
Projekti

Neka tema koju radi cijeli razred odaberu materijale, svatko

prouava neki dio i na kraju zajedniki prezentiraju pred
razredom

Slagalica

Koristiti suradniko uenje

Metode suradnikog uenja:
Slagalica
Male grupe (5-6), daju si ime!
Cijeli razred ui isti tekst podijeljen na 5-6 dijelova (koliko
ima lanova grupe)
lanovi iz razliitih grupa koji imaju isti tekst meusobno si
pomau pri uenju
Nakon toga se vraaju u svoju grupu i pouavaju lanove
svoje grupe
Jedini nain da naue ostali iz grupe je da ga paljivo sluaju,
podravaju, pitaju da im razjasni
1-2x tjedno testiranje ind. rez. pomou BN grupni bodovi
tjedni izvjetaj grupi o njenom napretku!

Suradniko uenje-istraivanja

Suradniko uenje ima prednost ako zadovoljava dva

uvjeta:
1. Grupa koja dobro obavi svoj zadatak mora dobiti neko
priznanje ili malu nagradulanovi grupe vide da je u
njihovom interesu da pomognu ostalima u uenju
2. Mora postojati pojedinana odgovornost: uspjeh grupe
ovisi o uenju svakog lana grupeopasnost da najbolji
uenik sve sam obavi.

Rukovoenje razredom
Stilovi rukovoenja
1. Autoritarni
2. Demokratski - zajedno s grupom uspostavlja pravila,
spremno raspravlja i pregovara o razlozima za
uspostavljanje takvih pravila

Lako se sprijatelje i meusobno i s voom, uivaju u radu,

malo manje uspjeni nego grupe s autoritarnim voom
Dakle, neto malo se izgubi na uspjenosti, ali najzadovoljniji
time

3. Stihijski

Rukovoenje razredom
Stilovi rukovoenja
1. Autoritarni
2. Demokratski
3. Stihijski - ne uspostavlja niti odrava grupna pravila

Neuspjeni, imaju osjeaj slobode u radu, ali puno vremena

provode u sukobima, nezadovoljni
Sustavno najnepoeljniji

Rukovoenje razredom
Baumrind - stilovi roditeljstva
Autoritativni roditelji/uitelji daju objanjenja za pravila,
omoguuju djeci inicijativu i preuzimanje odgovornosti
samostalnija i samopouzdanija djeca
Jasno postave oekivanja i standarde, uvijek spreman objasniti
zato postoje takvi standardi
Cilj: internalizacija pravila (da ih prihvate kao svoja pravila)
Autoritarni zahtjevaju poslunost i konformizam, djeca
postaju neugodna i usmjerena na ugaanje drugima
razlog za pravila - zato to ja tako kaem
Pokoravaju se zbog nagrada i kazni
Permisivni - ni ne postavljaju pravila, sve doputaju djeci
djeca razmaena

Autoritarni vs. autoritativni stil

MODEL
POSLUNOSTI

MODEL
ODGOVORNOS
TI

CILJ

Nauiti uenike da potuju naredbe

Nauiti uenike da donose

odgovorne odluke

NAELO

Poslunost autoritetu

Uenje iz vlastitog ponaanja i

odluka

PONAANJE
UITELJA

Kazniti i nagraditi

Objasniti i primijeniti logine

posljedice

PONAANJE
UENIKA

Uenici naue konformizam i poslunost

Uenici internaliziraju razloge za

postojanje pravila i naue
samoregulaciju

2/6/2016

68

Rukovoenje razredom
Razred pozitivna okolina za uenje
Temeljno pravilo za odravanje discipline je bolje
sprijeiti nego lijeiti (a ne gasiti vatre

Kljuni sljedei elementi

1. Strukturna obiljeja razreda
2. Poetak kolske godine
3. Pravila i postupci
4. Vrijeme provedeno u radu

Rukovoenje razredom
Strukturna obiljeja razreda vano
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Veliina razreda
Heterogenost uenika
Fiziki prostor
Vidljivost
Dostupnost
Distraktibilnost

Rukovoenje razredom
1. Veliina razreda

Uitelji obino ele manje razrede

Ako je razred prevelik, koristiti male grupe (prilagodba
pouavanja grupi, izravno nadgledanje rada vie rade, nekima
lake u maloj grupi postavljati pitanja, osjeaju se odgovornijima
za uradak)

2. Heterogenost uenika

Lake raditi ako su slinih sposobnosti, ako ne uitelji ih esto

grupiraju, koriste kriterij napredovanja, a ne opi kriterij
uspjenosti, pripremaju im razliite zadatke, poticali uspjenije
da pomau manje uspjenima

3. Fiziki prostor

esto nije idealan, promisliti o maksimalnoj funkcionalnosti

Rukovoenje razredom
4. Vidljivost
esto zaboravimo da svi, osobito oni iz zadnjih
klupa, trebaju vidjeti plou i projekciju dobro to
provjeriti na poetku sata
5. Dostupnost
Vano da je uenicima dostupan sav materijal
potreban za rad (da mogu normalno pisati, da, ako
rade pokus, imaju sve materijale na dohvat ruke,
a da su inae pripremljena mjesta za te materijale

Rukovoenje razredom
6. Distraktibilnost

Osigurati da nita ne odvlai panju (da se to manje ona privlai

kretanjem i slinim)
Ukljuuje rasporede sjedenja nema univerzalno dobrog
Vie i bolje naue kad klupe u redovima, ali bolje diskusije u
polukrugu, spojene klupe za grupni rad

Na poetku kolske godine

Uspjeni uitelji (Evertson & Emmer, 1982):

imaju jasan i konkretan plan za pravila (u

dogovoru sa uenicima)

potiu uenike da i sami predlau pravila

u poetku rade s razredom kao grupom

poduavaju uenike specifinim

postupcima koji pridonose disciplini

prve aktivnosti obino su jednostavne i

zabavne

materijale dobro pripremaju i jasno

prezentiraju

na ponaanje koje naruava disciplinu

reagiraju odmah

uenici poinju odmah raditi (informacije

im se daju postupno)

Odreivanje postupaka i pravila

Velik dio disciplinskih problema i

ometanja u razredu moe se sprijeiti
planiranjem postupaka i pravila u razredu
prije nego to pone k. godina
Svaki uitelj treba ih isplanirati ovisno o
osobinama uenika i razredne okoline.
postupci - svakodnevne rutinske uenike
aktivnosti (predavanje radova, otrenje
olovaka, prijelaz s jedne na drugu
aktivnost)
pravila - prikladno ponaanje u razredu

Odreivanje postupaka i pravila

Pravila:
usuglasite s pravilima u koli
jasno navedite pravila/postupke
objasnite zato je svako od pravila
potrebno
navedite ih u pozitivnim terminima
svega nekoliko (5-7)
ukljuite uenike u proces donoenja
pravila
pomozite im da naue pravila
nadgledajte provoenje

O emu sve treba voditi rauna pri postavljanju

razrednih pravila?
Od poetka treba uspostaviti pravila ponaanja
Treba jasno definirati to je pravilno ponaanje, a
to nepravilno i kakve su posljedice nepravilnog
ponaanja
Pravila trebaju biti jasna, kratka i jednostavna
Pravila se trebaju temeljiti na logici, objanjenju
razloga njihova postojanja

O emu sve treba voditi rauna pri postavljanju

razrednih pravila?
Objanjenja pravila moraju biti neposredna i
konkretna za djecu u niim razredima, a
generalizirana i apstraktna tek u srednjim kolama
Kada se pravila uspostavljaju treba voditi rauna o
tome da ih uenici razumiju, prihvate i po
mogunosti sudjeluju u njihovu formuliranju i
provoenju

Kada se pravila postave, potrebno ih je dosljedno

primjenjivati

Kako poveati vrijeme provedno u radu?

1. Prenesite uvjerenje kako
je uenje vana stvar
vrijedna vremena i truda.
2. Ne zakanjavajte, ne
zavravajte prerano.
3. Odredite pomonike.
4. Odravajte red bez
prekidanja rada.

Prevencija neadekvatnog ponaanja

1.
2.
3.
4.

Prevencija je najefikasnija ako se anticipira neadekvatno

ponaanje i rano intervenira
Kounin - vjetine (uitelja) vane za prevenciju - svjesnost o
onome to se dogaa u razredu
preklapanje reagiranje na vie ponaanja istodobno
odravanje tempa rada
glatko odvijanje aktivnosti
odravanje panje primjerenom aktivnou

Komunikacija u razredu
Vano je pridravati se pravila komunikacije.
Neverbalna komunikacija je vano, ali i snano
ponaanje, koje ima viestruku ulogu, od procesa
socijalizacije, pa sve do procesa uenja.
Neverbalno ponaanje uitelja u uionici odreuje
uenikovu percepciju uitelja, percepciju predmeta, pa i
razinu uenja gradiva.

Uinkovit odnos uitelj uenik

Meta analiza vie od 100 studija
(Marzano, 2003.)
Kvaliteta odnosa uitelj uenik
je kljuni element za sve ostale
aspekte upravljanja razredom.
Uitelji koji tijekom godine
imaju kvalitetan odnos sa svojim
uenicima imaju i 31% manje
problema s disciplinom i
krenjem pravila nego uitelji
koji nemaju kvalitetan odnos s
uenicima.

Uinkovit odnos uitelj uenik

Izraavanje odgovarajue razine dominantnosti
Postavljanje jasnih oekivanja i posljedica
Postavljanje jasnih ciljeva u uenju
Izraavanje asertivnog ponaanja
Izraavanje odgovarajue razine suradnje
Odreivanje fleksibilnih obrazovnih ciljeva
Osobno zanimanje za uenika
Nepristrano i pozitivno ponaanje u razredu
Razvijena svijest o uenicima s posebnim potrebama

kolska nedisciplina
Kategorije nepoeljnih ponaanja u razredu
(Charles, 1992):
agresija (fizika ili verbalna)

nepotenje (prepisivanje, varanje)

prkos autoritetu
remeenje rada (brbljanje, slanje SMS,
dobacivanje)
nesudjelovanje u radu (sanjarenje,
bavljenje drugim).
2/6/2016

84

Uzroci kolske nediscipline

Uenici su nedisciplinirani iz 3 razloga:

1)bioloke osobine djeteta,
2)emocionalni problemi,
3)situacija u koli (posebno u razredu).

2/6/2016

85

Uzroci kolske nediscipline

Bioloke osobine djeteta:

slabija mentalna razvijenost (suava

raspon i trajanje panje).

To onda moe potaknuti impulzivnost i

agresivnost koji se manifestiraju i teim
oblicima nediscipliniranog ponaanja
(markiranje, laganje, nerad, skitnja, kraa,
destruktivnost).
2/6/2016

86

Uzroci kolske nediscipline

Emocionalni problemi djeteta:
nemogunost djeteta da na konstruktivna
nain zadovolji neke svoje potrebe
uenici koji nisu prihvaeni i potovani od
strane drugih uenika i uitelja esto to
pokuavaju postii neprimjerenim ponaanjem
kako bi privukli njihovu panju.
2/6/2016

87

Uzroci kolske nediscipline

OBILJEJA SITUACIJE U KOLI koja pridonose
nediscipliniranom ponaanju:
Loe upravljanje uitelja razredom
Loi odnosi uitelja meusobno, s ravnateljem, s
strunom slubom
Autoritarni stil ravnatelja u upravljanju kolom
Nepostojanje jasnih pravila i njihovo nepotivanje
Slaba suradnja kole s roditeljima
2/6/2016
Neureenost kolske zgrade i okolia

88

Ostvarivanje kolske discipline

Rjeavanje svakodnevnih razrednih problema
Koliina ometajuih aktivnosti ovisi o nastavniku,
odnosno njegovim osobinama.
Na poetku zajednikog rada nastavnik treba
odrediti
pravila ponaanja i
dobro strukturirati nastavno vrijeme.
2/6/2016

89

Ostvarivanje kolske discipline

Rjeavanje svakodnevnih razrednih problema
Kad se problem pojavi, treba ga rijeiti, a
istovremeno treba sprijeiti ili bar svesti na
najmanju moguu mjeru, nepotrebno naruavanje
nastavnog rada.
Dobro je rukovoditi se pritom naelom najmanje
intervencije (ne dizati veliku frku).

2/6/2016

90

Naelo najmanje intervencije

KORAK

POSTUPAK

PRIMJENA

0.

prevencija

entuzijazam
uitelja,
dinaminost
nastave, poticanje i odravanje interesa

1.

neverbalni znakovi

Bojan kasni sa zadatkom; uitelj se

naginje prema njemu

2.

hvaljenje ispranog ponaanja

Bojane, uo sam da si rad predao meu

prvima.

3.

hvaljenje drugih uenika

Vidim da je veina pri kraju rada;

odlino!

4.

izravni zahtjev

Bojane, molim te pouri!

5.

ponavljanje zahtjeva

Bojane, vano je da zavri na vrijeme.

6.

posljedice

Nakon nastave Bojan ostaje 15 minuta i

zapoinje novi zadatak kako bi sutra 91
dobio na vremenu.

2/6/2016

Neverbalni znaci
Najee je dovoljno samo pogledati
uenika
Dok pria, doetati do takvog uenika i
samo ga dotaknuti
Zaplijeniti mu stvar s kojom se igra.
Prednost: ne remete koncentraciju ostalih
uenika.
2/6/2016

92

Hvaljenje ispravnog ponaanja

Kad u nizu neispravnih ponaanja, uenik napravi
ispravno, treba ga pohvaliti
Zanemarivanje neispravnih ponaanja kada je to mogue
Kada ometa rad drugih, uenika treba udaljiti na mjesto
gdje e najmanje privlaiti panju drugih. Izbacivanje iz
razreda se ne preporuuje.
Odmah pozivati roditelje se takoer ne preporuuje jer
to znai da uitelj ne moe rijeiti problem te i ne
vjeruje da ga uenik moe sam rijeiti. Kod starijih
uenika to pridonosi dojmu o opoj nemoi kole.
2/6/2016

93

Hvaljenje drugih uenika

Pohvaliti one uenike koji pokazuju

poeljne reakcije (oni e sluiti kao
primjeri)
Kad uenik koji inae radi nepodoptine
napravi poeljno ponaanje, treba ga
pohvaliti bez podsjeanja na prijanje
ispade.
2/6/2016

94

Izravni zahtjev
Kad se ne pokazuju djelotvornima ni neverbalni
znakovi niti pohvale, ueniku se upuuje izravni
zahtjev: Marko, prestani prepisivati!
Treba voditi rauna da se zahtjev vee uz
ponaanje, a ne uz osobu
Kad uenika pokuavamo disciplinirati, ne
smijemo ga etiketirati
Naglasak mora biti na njegovom ponaanju - koje
se moe i promijeniti, a ne na njega kao osobu
2/6/2016

95

Ponovljeni zahtjev
Nije li uenik uvaio zahtjev od prve, treba
ga ponoviti
u istom obliku, ak i vie puta kako bi
shvatio da uitelj doista misli ozbiljno
(tzv. metoda pokvarene ploe) kao dio
progrma asertivne discipline.

2/6/2016

96

Posljedice
Ako sve navedeno ne djeluje, uenika treba
suoiti s posljedicama: Vidim li te jo
jednom da prepisuje, oduzet u ti test i dati
ti negativnu ocjenu
Uitelj mora biti siguran da e to to je
rekao i uiniti.
Nakon to to uini, treba izbjegavati daljnje
primjedbe na raun dotinog uenika
2/6/2016

97

Kako znati je li kazna djelotvorna

Jedini sigurni pokazatelj je gaenje nepoeljnog

ponaanja. Mnogi uitelji i roditelji nastavljaju
kanjavati ne uviajui da kazna potie nepoeljno
ponaanje. Ako vidimo da se nepoeljno ponaanje
ponavlja, to moe znaiti da ga zapravo
nagraujemo
Da bismo to razumjeli moramo analizirati odakle
dolazi nagrada
2/6/2016

98

Kako znati je li kazna djelotvorna

Panja uitelja ima jae pozitivno djelovanje nego

to su negativni efekti kazne
Zamka kritiziranja
situacija u kojoj uitelj obraa panju na uenika
samo onda kad on ini neto loe. Kada uini neto
dobro, to ostaje neprimjeeno. Na taj nain dijete
ui da, eli li privui panju uitelja, mora uiniti
neto to je inae nedoputeno.
2/6/2016

99

Kako znati je li kazna djelotvorna

Panja suuenika: netko ini ono to se oni sami ne

bi usudili iako to ponekad ele.
Razbijanje dosade: doivljavaju li uenici nastavu
nezanimljivom i glupom, sve e uiniti da bi si
olakali ivot.

2/6/2016

100

Uenika se dakle ui da bude zloest: trostruko se

potkrepljuje njegovo loe ponaanje.
Da bi se izvukao iz ove zamke, uitelj mora doista
uporno ignorirati uenikove ispade
ili zaista kazniti nepoeljno ponaanje,
a istovremeno nagraivati i tako poticati eljeno
ponaanje
Pritom mora osigurati i suradnju ostalih uenika u
razredu koji takoer moraju nauiti ignorirati
ovakve ispade
2/6/2016

101

Modifikacija neeljenog ponaanja

Predstavlja primjenu principa operantnog uvjetovanja u
promjeni ponaanja.
Njezin glavni cilj je zamjena neprihvatljivog ponaanja
prihvatljivim.
Da bi se to ostvarilo potrebno je osigurati da posljedice koje
slijede nakon uenikovog ponaanja budu takve da
potkrepljuju poeljno, a ne nepoeljno ponaanje.
Mnogi emocionalni problemi i problemi u ponaanju
izazvani su neprimjerenim reakcijama na ueniko
ponaanje.
Kad se uenik osjea zanemareno, nastojat e
neprimjerenim ponaanjem privui panju na sebe.
102
2/6/2016

Etape procesa modifikacije neeljenog

ponaanja:
1.

Definirati neeljeno ponaanje i nain(e) na koje

se ono odrava
Vano je poeti samo s 1 ili 2 oblika ponaanja
koja bismo eljeli promijeniti
To treba biti neto to je lako opaziti i deava
se esto

2/6/2016

103

Etape procesa modifikacije neeljenog

ponaanja:
Odrediti ime emo i kada potkrepljivati eljeno
ponaanje

2.

2/6/2016

Nagrade mogu biti trovrsne:

a) konkretne (u obliku neke stvari, sitnog

poklona),

b) u obliku aktivnosti koje uenik moe obaviti

za nagradu (ii nekuda prvi, ispriati vic, sjesti
negdje po elji, pomoi uiteljici).,

c) socijalne nagrade (pohvala, ljubazan osmjeh i

sl.).
104

Etape procesa modifikacije neeljenog

ponaanja:

3. Odredite, ako je potrebno, vrste kazni i naine

njihove primjene

2/6/2016

Kazna treba biti doista zadnja mjera u nastojanju da

se sprijei neeljeno ponaanje.

105

Etape procesa modifikacije neeljenog

ponaanja:
Principi djelotvorne i humane kazne:
Kanjavajte rijetko
Dobro razjasnite djetetu zbog ega ga kanjavate
Osigurajte djetetu alternativnu mogunost da zaradi i
nagradu
Potiite kod djeteta one oblike ponaanja koji su
inkompatibilni s ponaanjem koje elite ugasiti.
Izbjegavajte fiziko kanjavanje
Izbjegavajte kanjavati kad ste jako ljuti
Radije kaznite neeljeno ponaanje na njegovu poetku,
106
2/6/2016
nego na kraju.

Etape procesa modifikacije neeljenog

ponaanja:

4. Smanjite uestalost potkrepljivanja. Nakon to se,

primjenom ovog modela, ponaanje uenika
popravi, nagraivanje prorijedite.

2/6/2016

107

KORACI K USPJENOM
RODITELJSKOM SASTANKU

DOBRA TEMATSKA PRIPREMA UITELJA

DOBAR IZBOR TEMA

( sastav roditelja, potekoe u radu s
djecom, odnosi u obitelji, uenje,
ponaanje..)
INTERESI I POTREBE RODITELJA
OBRAZOVANJE RODITELJA
VLASTITE SPOSOBNOSTI

Na roditeljskim sastancime
NE
komentiramo pojedinani uspjeh (moe samo
pismeno) ili pojedinane probleme s
nediscipliniranim ponaanjem

PISMENI POZIV RODITELJIMA

NADNEVAK I VRIJEME ODRAVANJA

VRIJEME TRAJANJA
MJESTO ODRAVANJA
NAZIV TEME ILI DNEVNI RED
POTPIS UITELJICE

PRIMJER POZIVA

Dragi roditelji__________________!
Pozivam Vas na roditeljski sastanak
1o.11.2007.u 17.00 sati u uionicu naeg
razrednog odjela.Upoznat emo se s temom
Kako pomoi djetetu u pisanju domaih
uradaka.Radit emo u radionici koja e
trajati 60 min.
Doite ,razmijenite svoja iskustva s drugim
roditeljima i saznajte neto novo.
Vaa uiteljica_________

MJESTO I VRIJEME ODRAVANJA

RODITELJSKOG SASTANKA

UIONICA
RASPORED STOLOVA I STOLICA
RADNI MATERIJAL
SREDSTVA I POMAGALA
VRIJEME- PRILAGODITI RODITELJIMA
DULJINA SASTANKA: OD 45 MIN DO
MAKSIMALNO 90 MIN

ULOGA UITELJA

DOBAR DOMAIN
ORGANIZATOR PROSTORA I
VREMENA
VODITELJ AKTIVNOSTI
UVAAVA INDIVIDUALNOST
STVARA UGODNO I RADNO OZRAJE
DAJE UPUTE,POJANJAVA I POMAE

ODLIKE DOBROG UITELJA

Zna podijeliti iskustvo

Ima dobar kontakt oima
Ima smisao za humor
Ima visoka oekivanja
Dobar je sluatelj
Daje jasne upute , prilagoava glas
Empatian , samokritian i spontan
Potuje razliita gledita
Ima visoko znanje
Povjerljiv je i pouzdan

TIPOVI RODITELJSKIH SASTANAKA

PREDAVAKI
OGLEDNI
RADIONIKI
DRUENJE DJECE I ODRASLIH

PREDAVAKI

RADIONIKI

STRUKTURA RODITELJSKOG SASTANKA

Uvodne aktivnosti za zagrijavanje i

oputanje atmosfere
Daje uvod u sadraj
Daje pregled sadraja
Temelj je dobre atmosfere
Osigurava upoznavanje
Izgrauje povjerenje i osjeaj
zajednitva
Izgrauje prisniji odnos
Daje mentalnu i fiziku energiju
Privlai panju i usmjerava
Dobro motivira

Glavni- tematski dio

Najava teme
Podjela na skupine / parove
Zadati vrijeme
Jasne upute za rad
Osigurati materijal za rad
Pomo skupinama
Poticati i ohrabrivati na aktivnost
Biljeiti zajednike zakljuke
Pohvaliti rad svih skupina i pojedinaca

Glavni- tematski dio

PREDAVANJE
PRIKAZ RADA
RASPRAVA U MALIM SKUPINAMA
DEBATA
OLUJA IDEJA
IGRANJE ULOGA

RASPRAVA U MALIM SKUPINAMA

OLUJA IDEJA

ZAVRETAK

PROITAJTE PRIU
PROITAJTE LIJEPU MISAO
PROITAJTE DJEJI URADAK
ZAIGRAJTE IGRU
PROVEDITE VOENU MEDITACIJU
OSVRT NA SASTANAK
EVALUACIJSKI LISTI

Izvori sukoba uitelja i roditelja

Razliito vienje iste stvari

Uitelji vide dijete kao nedisciplinirano, a roditelji kao razigrani i
dinamino

Neki roditelji preosjetljivi

Ako je dijete loe to je zato to sam ja lo roditelj ovaj uitelj
ima neto protiv mene

Imaju razliito iskustvo

Neki roditelji sami imaju neugodna iskustva sa kolom i nerado tamo
dolaze ispadnu nebrini

kola mijenja djecu

Roditelji vide da djeca se odvajaju od njih- ljubomorni

Roditelji nemaju vremena

Kako uitelj moe potai suradnju

Na poetku godine uspostaviti suradnju (prvi roditeljski)

Nastojati to bolje upoznati obitelj (razgovarati s uenikom,
roditeljima, posjeti domu, sastavi na temu)
Odravati komunikaciju tijekom godine (sastanci,
informacije, pisma)
Ako roditelji ne dolaze na informacije, nenapadaki i pozvati
Jednomjeseno pismo u kojem se opisuje napredak uenika
Informacije kombinirati i dobre i loe
Nastojte osmisliti nain kako ih ukljuiti u ivot kole

Kako s tekim roditeljima

Ako ste pogrijeili, odmah priznajte ravnatelju prije nego

teki roditelj to prijavi
Nauite sluati, pokuajte razumjeti pogreno se odmah
poeti braniti prije nego sasluamo
Govorite o problemu kao o odreenoj situaciji i ponaanju, a
ne o osobinama (nije loe dijete, nego je loe ponaanje koje
je manifestiralo taj dan)
Ne izvlaiti stare probleme ponovno
Prije objanjavanja roditeljima to kanite poduzeti, razjasnite
to sebi (i to i zato)
Ne dopustiti da se uznemirite i upustite u prepirku

 Vizek-Vidovi, V., Vlahovi-teti, V.,

Rijavec, M. i Miljkovi, D., (2014).
Psihologija obrazovanja (2. Izdanje).
Zagreb: IEP d.o.o.
Grgin, T. (2004). Edukacijska psihologija
(2. izdanje). Jastrebarsko: Naklada Slap.