PAMENJE

Pamenje je proces kojim usvajamo, zadravamo i koristimo informacije.

Pamenje se moe tretirati :

! "ao #P$#$%N$#& 'uvanja informacija () ima do*ro pamenje+

,!

"ao P-$.E# o*rade informacija. Postoje tri faze pamenja kroz koje informacija pro/azi: ! senzorno pamenje
,! kratkoro'no pamenje 0! du1oro'no pamenje

$%-A2A 3N4$-MA.3JA: (tok kretanja informacija+

pr on a/ a

podraaji

#enzorno pamenje

"ratkoro'no pamenje

e nj 2u1oro'no e pamenje

Ponav/janje, kodiranje panja dosjeanje

"ontro/ni

procesi: panja, ponav/janje, kodiranje, prona/aenje, dosjeanje.

#EN5$-N$ PAMENJE
5adrava

informacije koje do*ivamo preko receptora u nepromijenjenom o*/iku vr/o kratko vrijeme ( vid 6,7 sek.,s/u8 , sek.+ 9vjetovano je zaosta/om neura/nom aktivno:u u stanicama korteksa u koje pristiu informacije iz receptora! perzistencija osjeta. 5adravanje podraenosti receptora koje omo1uuje oda*ir vani8 informacija, a zatim i nji8ovo kodiranje.

"-A&"$-$;N$ PAMENJE
4unkcije:

! Ponav/janjem zadrati informaciju ko/iko nam je potre*no(npr. dok ne zapi:emo *roj!,6!tak sek.+ ,! "odiranje informacije za po8ranu u du1oro'no pamenje (promjena informacije u o*/ik koji se moe po8raniti i zatim pronai+ 0! -ad s informacijama iz du1oro'no1 pamenja! -A2N$ PAMENJE

"apacitet pamenja:
"apacitet

kratkoro'no1 pamenja iznosi izme<u pet i devet nepovezani8 'estica, poveava se 1rupiranjem. #enzorno i du1oro'no pamenje imaju prakti'ki neo1rani'en kapacitet. 3nformacije iz senzorno1 pamenja na koje nije o*raena panja vr/o *rzo se 1u*e, a nema/i *roj inf. 9 du1oro'nom pamenju ostaje cije/i ivot.

29=$-$;N$ PAMENJE
#pontana

or1anizacija materija/a, smje:tene *rojne informacije, iskustva, senzacije, sjeanja (primjer !/ista 06 rije'i+ Pamtimo vi:e konkretni8 ne1o apstraktni8 pojmova, jer se pri pamenju dje/otvorno koristimo predo'avanjem,stvaranjem s/ikovni8 predoda*a i na taj na'in stvaraju se dvostruki tra1ovi pamenja: s/ikovni i ver*a/ni. (primjer za or1anizaciju pamenja+

>rste du1oro'no1 pamenja:

Epizodi'ko (auto*io1rafsko+! kada #emanti'ko (znanje+!informacije

i 1dje kojima se 'esto koristimo ?se/e@ u semanti'ko pamenje i postaju dio na:e1 ope1 znanja (nevano kada i 1dje smo i8 nau'i/i+ Procedura/no (najvaniji o*/ik su vje:tine+
!stvaranje nizova asocijacija izme<u pojedina'ni8 operacija od koji8 se sastoji neka vje:tina.

4aze procedura/no1 pamenja:

! "o1nitivna faza u kojoj tre*a s8vatiti :to napraviti ,! 4aza povezivanja! povezujemo najdje/otvornije na'ine o*av/janja dije/ova zadataka(sve manje se koristi ver*a/ni,

a sve vi:e motori'ki aspekt pamenja+

Automatizacija!

o*av/janje vje:tine uz minimum svjesne kontro/e. >je:tine usvojene

do zadnje faze ne za*orav/jaju se.

Automatsko pamenje
Podatke

o mjestu gdje se neto nalazi, prostornoj i vremenskoj dimenziji (vrijeme, estina, trajanje zbivanja) pamtimo na teme/ju nas/ije<eni8 automatski8 procesa, otporni8 na stres, umor, raspo/oenje.Na nji8 ne moramo o*ratiti panju, a ipak emo i8 zapamtiti. $mo1uuju nam do*ru orijentaciju u prostoru i vremenu, a da pritom ne zaokup/jaju nepotre*no na:u panju. $pasne profesije! vje:tinu razviti do potpuno1 automatizma kako *i *i/a otporna na stres.

Pamenje koje za8tijeva napor:

Nije

otporno na stres, fizio/o:ka stanja i s/. Namjerno u'enje kako *i uspje:no po8rani/i neke podatke (znanja+ Ato vi:e ko1nitivno1 napora u/oimo u u'enje, pamenje e *iti *o/je (npr. 7 puta pro'itati 1radivo, i/i preispitivati se ko/iko smo nau'i/i uz asocijacije i smis/eno or1aniziranje 1radiva.

PAMENJE $>3#3 $:
EM$.3JAMA -A#P$B$CENJ9 "$N&E"#&9 3B3 #3&9A.3J3 #&-E#9 9M$-9 3td.

D>ABA NA PACNJ3 E
2-9=3 P9& 3#P3&9JEME