N a k l a d n i k : Graphis d.o.o.

S u n a k l a d n i k : Javna ustanova Park prirode Biokovo

Urednik:
Mr. sc. Roman Ozimec, dipl. ing. agr.
Recenzenti:
Dr. sc. Nenad Buzjak
Dr. sc. Mladen Kuini
Autori:
Ivan Alduk, dipl. arheol.
Dr. sc. Antun Alegro, dipl. ing. biol.
Mr. sc. uro Benek, dipl. ing. geol.
Stipe Bueli, instruktor speleologije
Ante Cvitanovi, dipl. oec.
Hrvoje Draguica, dipl. geogr.
Mr. sc. Milivoj Frani
Igor Hrsti, dipl. arheol./dipl. povj. umj
Fotografije:
Ivan Alduk
Petar Babi
ivko Bai
Jana Bedek
uro Benek
Alan Brezovec
Stipe Bueli
Hrvoje Cvitanovi
Toni ori
Hrvoje Draguica
Ivan Glava
Ante Gri
Igor Hrsti
Branko Jali
Miroslav Kladniki
Damir Lackovi
Duje Lisii
Marko Luki
Goran Morovi

Dr. sc. Vladimir Hrak, dipl. ing. biol.

Fra Hrvatin Gabrijel Jurii, prof.
eljko Kuluz, diplomirani knjiniar
Mr. sc. Roman Ozimec, dipl. ing. agr.
Filip Vilim abi
Smiljana unde, prof.
Marinko Tomasovi, dipl. arheol./dipl. povj. umj.

Igo Ora
Roman Ozimec
Gordan Poli
Hanni Raasch
Jorg Raasch
Ivan Raki
Stjepan Rogli
Nino Roso
eljko Stipe
Vibor Sumi
Zlatko Sunko
Filip Vilim abi
Marinko Tomasovi
Igor Vlahovi
Kreimir aneti
Arhiva Arheoloki muzej Split
Arhiva Gradski muzej Makarska
Arhiva Parka prirode Biokovo
Arhiva Turistike zajednice Makarska

A u t o r k a r t e : Toni ori, dipl. ing.

T e h n i k a u r e d n i c a : Elizabeta unde, dipl. ing.
L e k t o r i c a : dr. sc. Milica Mihaljevi
K o r e k t o r : arko Pavuni
Dizajn i n a s l o v n i c a : eljko Kozari, dipl. ing.
P r i p r e m a za t i s a k : Graphis d.o.o., Zagreb
Za G r a p h i s : Elizabeta unde, dipl. ing.
Za JU Park p r i r o d e B i o k o v o : Ante Cvitanovi, dipl. oec.

ISBN 978-953-6647-87-3
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 683537.
Sva prava pridrava nakladnik GRAPHIS d.o.o. Maksimirska 88, Zagreb, tel./faks + 3 8 5 1 2322-975, graphis1@inet.hr,
www.graphis.hr
Tiskano u Hrvatskoj, 2008.

Zahvaljujemo za u s t u p a n j e f o t o m a t e r i j a l a i d r u g i h p r i l o g a , d o p u n e i k o r e k c i j e ,
b r o j n e k o r i s n e i n f o r m a c i j e t e raznovrsnu p o d r k u pri izradi m o n o g r a f i j e s l j e d e i m
osobama i institucijama:
A r h e o l o k i m u z e j Split
GISDATA d.o.o.
Gradski m u z e j M a k a r s k a
Hrvatsko biospeleoloko drutvo
Hrvatsko planinarsko drutvo Biokovo
O d a i l j a i i v e z e d.o.o.
Park p r i r o d e B i o k o v o
SAK E k s t r e m

Petar Babi
Ivica B u l j u b a i
Hrvoje Cvitanovi
Ivan Glava
Boe K o k a n
Neven Matoec
V e d r a n a Vela Puhari
H a n n i Raasch
J o r g Raasch
Cvjetan Rogli
Vibor Sumi
Kreimir aneti
Zahvaljujemo za f i n a n c i j s k u

Turistika zajednica Makarska

p o m o donacijama

A B C I n f o r m a t i c d.o.o., D u b r o v n i k
Grad M a k a r s k a , M a k a r s k a
H o t e l i Brela, Brela
H o t e l i Tuepi, T u e p i
Pleso prijevoz d.o.o., Z a g r e b

ili s p o n z o r s t v o m :

Roman Ozimec
urednik

Sadraj
B i o k o v u m o n o g r a f i j o m (R. Ozimec)
Geografija i g e o m o r f o l o g i j a B i o k o v a (H. Draguica, II Ozimec)

1
11

G e o l o g i j a B i o k o v a (D. Benek)

29

S p e l e o l o g i j a B i o k o v a (S. Bueli, R. Ozimec)

49

Gljive, liaji, a l g e i m a h o v i n e B i o k o v a (R. Ozimec)

73

Biljni svijet B i o k o v a (V. Hrak, A. Alegro)

87

Fauna B i o k o v a (R. Ozimec)

109

A r h e o l o k i d o k a z i ivota n a p r o s t o r u B i o k o v a o d razdoblja p r a p o v i j e s t i
do s r e d n j e g vijeka [M. Tomasovi)

137

Sakralna a r h i t e k t u r a i ostali k u l t u r n o - p o v i j e s n i s p o m e n i c i na p o d r u j u B i o k o v a
(/. Alduk, M. Tomasovi)

153

S v j e t o v n a a r h i t e k t o n s k a b a t i n a B i o k o v s k o g p o d r u j a (/. Hrsti)

173

E t n o l o g i j a i t r a d i c i o n a l n o g o s p o d a r s t v o B i o k o v a (S. unde)

183

Planinarstvo i a l p i n i z a m na B i o k o v u (R. Ozimec, S. Bueli)

199

L o v s t v o na B i o k o v u (F. V. abi)

217

T u r i z a m B i o k o v a (M. Frani)

223

B i o k o v o - m o t i v i t e m a u m j e t n i k a (. Kuluz)

233

Park p r i r o d e B i o k o v o (A. Cvitanovi)

251

Dr. fra J u r e Radi ( 1 9 2 0 . - 1 9 9 0 . ) - t e o l o g i p r i r o d o s l o v a c (fra G. Jurii)

261

Kazalo

271

Prilog
Karta B i o k o v a (T. ori)

biokovu

monografijom

ROMAN OZIMEC

Biokovu

monografijom

AD

se ve

odluimo

ostvarenje

pothvata,

na

i p r e p o z n a j e , i m a i n o s i svoje

izvanrednog

Biokovo. Ali Biokovo je i m n o

primjerice

objavlji

go v i e od t o g a .

v a n j a monografije o Biokovu,
nakon

hrabrosti,

Tko

e ga

samopouz

doba

d a n j a i p o d r k e i z d a v a a , po

pero?

t r e b n o j e o s m i s l i t i koncepciju.

zi?

Valja

I a k o Biokovo z n a m o oduvijek,

za

koje

a k i iz s n o v a , n i s m o ni p r v i

Da

iztrgne

n i posljednji.

K a k o t o ostva

opisati

dana
U

i
kako
se

nisu

sva pera,

troi,

piui

je najbolje z a p o e t i p i t a n j e m :

gova

to

Biokovo

svijeta iseljene
kovo

je

Za

Biokovce

domovina,

irom
Vrata, detalj

Bio

olujna

eravnih

ognjite,

zamietio

i z v o r n a m i t s k a d j e d o v i n a . Z a l a n o v e Kraljev

ljeve

s k o g a b o t a n i k o g d r u t v a u L o n d o n u Biokovo

vim

njegovih
rieima

manja,

ije

debeloj

knji
podvige,

ljudska

orlu,

liee,

Biokovo?

svako

odrei

riti? Odakle k r e n u t i ? Moda

je

godine?

to

pa

da

leta,

zjenica,
sve

ljudskog jezika

iznje

da gleda
njegovih

ne

bi

zadahe
li

pre-

ih

brzinom

otrinom

kamo

krila.
ga

bi

i
ih

ni
pre
trepa-

opisao.

je a t r a k t i v n i cvjetni k u l t i v a r iz r o d a Geranium.

U brojnim t e k s t o v i m a o Biokovu esto i t a m o

Za rijene b r o d a r e Biokovo je najjai i najvei

o njegovoj ljepoti, j e d i n s t v e n o s t i i v a n o s t i , a l i

m o t o r n i teglja h r v a t s k e r i j e n e p l o v i d b e n a

n a m najee nije u p o t p u n o s t i j a s n o t o g a

Savi. Za p o v j e s n i a r e k n j i e v n o s t i Biokovo je u

izdvaja o d d r u g i h n a i h k r k i h p l a n i n a . Zbog

naslovu

djela Poleti

okolo Blokova,

koje je

hr

t o g a m o r a m o Biokovo s v e o b u h v a t n o p r i k a z a t i ,

v a t s k i k n j i e v n i k A n t e T r e s i P a v i i objavio u

pa k r e n i m o od s a m o g poetka, najprije odredi

T u z l i prije 106 g o d i n a . Za d o b r o o b a v i j e t e n e

mo p r e d m e t n a e g djela, njegov n a z i v i fizike

Z a g r e p a n e B i o k o v s k a u l i c a je u V o l t i n u n a s e l j u

g r a n i c e . M e u t i m , ve s t i m p o e t n i m , n a i z g l e d

na T r e n j e v c i . Za speleologe i a l p i n i s t e Biokovo

najjednostavnijim injenicama i m a m o velikih

je

Terra incognita i El Dorrado,

skri

p r o b l e m a . N a e se Biokovo s k u p l j a i iri, i d e

v e n o g b l a g a i vjeni izazov. Za z a t i t n i k e pri

u O m i na c e t i n s k i r a f t i n g , z a r a n j a d u b o k o u

r o d e Biokovo j e ve 2 8 g o d i n a p a r k p r i r o d e . Z a

J a d r a n s k o more, utrkuje se na neretvanskoj

z n a n s t v e n i k e Biokovo j e t e k z a p o e t i p r e d m e t

u t r c i l a a . U m a n i r i najboljeg p i j u n a mijenja

i s t r a i v a n j a . Z a k o l a r c e Biokovo j e p o n a j p r i j e

i m e n a , p a n i t k o v i e nije t o n o s i g u r a n koje j e

d i n a r s k i k r k i m a s i v u D a l m a c i j i . Z a lovce j e

i m e i s p r a v n o i k a k o j e n a s t a l o . Biokovo k a o d a

Biokovo lovite s r e k o r d n i m t r o f e j i m a divokoze

postoji u v i e d i m e n z i j a o d kojih s u n e k e n a m a

i m u f l o n a . Za n e k e p r o l a z n i k e Biokovo je m o d a

n e u h v a t l j i v e . I p a k , k r i t i k i m u m o m i ljubavlju

t e k s p l e t golih, s u r o v i h i z a s t r a u j u i h s t i j e n a .

p r e m a B i o k o v u m o e m o doi d o s p o z n a j e . J e r

Biokovo je d a k a k o sve to j e r s v a t k o u s e b i osjea

za istraivanje Biokova p o t r e b n a je sranost,

BIOKOVU

otkrivanje

ali Biokovo se s p o z n a j e i s r c e m . N a a spoz

Spoznaju i prezentaciju

moemo

interdisciplinarnim,

timskim

naja nije jo s a v r e n a , a l i s a m o a n a l i z o m djela

ostvariti

dosadanjih istraivaa i ugradnjom vlastitih

r a d o m , u z s t a l n u m e u s o b n u d i s k u s i j u (brain-

spoznaja o s t v a r e n i h i s t r a i v a n j e m n a B i o k o v u

storming). Z a t o je ova m o n o g r a f i j a s i n t e z a svih

m o e m o i z g r a d i t i s i n t e z u i u i n i t i k o r a k p o ko

s p o z n a j a o B i o k o v u j e r Biokovo i m a svoju geogra

rak naprijed.

fiju, geomorfologiju, geologiju, svoje n a d z e m n e i

Za
i

estita

uzvienije

tim

vrijedna

dunosti

mogunostima,

na

vidjelo;

bar

to

vila
djelima

se

tako

revnim

pokazali

umjetnikim

blagom

nego
svoju

pogotovo
tie

ovjeka

ako

nekih

ona

p o d z e m n e k r k e f e n o m e n e , svoju speleologiju.

vlasti

Biokovo i m a svoj ivi svijet: alge, gljive, liaje,

iznosi

m a h o v i n e , v i e bilje i v e g e t a c i j u te svoju fau

domovina,

n u , ivotinjski svijet. Biokovo i m a svoju p r e d -

prema

domovinu
se

ta

znanosti,

piscima
kakvim

milije

nema

da,

koji
se
moe

samo

Biokova

civilizacijsku i civilizacijsku povijest, a r h e o l o

nije

prosla

bi

svojim

giju, k u l t u r u i a r h i t e k t u r u , svoju b a t i n u , et

nologiju, t r a d i c i o n a l n o g o s p o d a r s t v o i lovstvo.

prirodnim
diiti.

N a Biokovo z n a n s t v e n a i s t r a i v a n j a , t u r i z a m ,
MONOGRAFIJOM

planinarstvo, alpinizam i sport dolaze razvojem

civilizacije i b i t e p r i s u t n i sve vie. Biokovo je
oduvijek m o t i v i t e m a u m j e t n i k a , vitezova Lje

Oima,
vidi,

do

pameu,
onoga

srcem,

to se

ne

po

onom

to

se

vidi.

Prvi je p u t kod n a s u Hrvatskoj ostvarena

pote, ali i z a t i e n o p o d r u j e , p a r k p r i r o d e . D r .

sveobuhvatna

fra J u r e R a d i , koji j e p o s v e t i o ivot Biokovu,

koja daje, d o d u e t r e n u t a n u , a l i z a t o cjelovitu

s i m b o l j e s v i h i s t r a i v a a Biokova, d u a koje s u

s p o z n a j u i o b u h v a a sve v i z u r e Biokova, o s i m

popularno-struna

monografija

zauvijek ostale na biokovskim v r h u n c i m a . Za

m o d a m e t a f i z i k e , koja j e p r e p u t e n a s v a k o m

daljnje i n f o r m a c i j e i k o n t a k t e u s v a k o m je pog

i t a t e l j u i b u d u e m posjetitelju j e r k a o t o o v a

lavlju n a v e d e n a l i t e r a t u r a , a n a k r a j u j e k a r t a

monografija p o z i v a i t a t e l j a n a posjet B i o k o v u ,

Biokova i kazalo.

t a k o i posjet B i o k o v u p o z i v a na i t a n j e ove mo

Samo
ga,

dua

ista

svake

od

boli

nostavna

kao

dom

promatrati

oi

sokola,
i

zemaljskih

zavisti

svjea,

kao

od

ljage

tuge,

naivna,

otra

BIOKOVU

slobodna
svake

uivati

zlobe,

pomlaena,

djeteta,

nografije! S v i h 14 poglavlja monografije, koja su

od

djelo p o j e d i n i h s t r u n j a k a , o s i m s t r u n e i m a j u

jed

i z n a n s t v e n u vrijednost jer su mnoge spoznaje

a jaka

moe pravom
ljepote

bri

nasla

prirode.

prvi p u t predstavljene.
prikaz

arheologije

T r e b a i s t a k n u t i prvi

Biokova,

prvu

geoloku

o d l i n u h i p s o m e t r i j s k u k a r t u Biokova, n o v e po-

Samo

d a t k e i s i n t e z e o ivom svijetu Biokova, a r h i

onaj

t e k t u r i , z a t i m i z v o r n e , e s t o n e o b j a v l j e n e foto

njao

po

grafije b i o k o v s k i h e n d e m i n i h svojta,

pilja i

nim

brdinam,

jama, a r h i t e k t o n s k i h v r i j e d n o s t i i e t n o l o k o g

ma,

kroz

nasljea. N a d a m s e d a s m o m o n o g r a f i j o m ostva

neto

da

rili nov proizvod 2 1 . stoljea, djelo k a k v o n a m

njegovoj

d a n a s t r e b a z a s v a k u n a u p l a n i n u , otok, regiju,

kojih

grad, selo. T r e n u t a n o je m o n o g r a f i j a objav

prirodnim

ljena s a m o n a h r v a t s k o m j e z i k u , a l i n a d a m o s e

nauivao.

koji

njegovim
po

je

klisurastim

njega

njegova
o

razrovavrleti

toila,

moe

divnim
se

vidicima,

je

pe

golim

osebinama,

nagledao,

kojih

mukom
i

Biokovskim

krasoti,

pojavama

tekom

strmenitim

neprohodna
pria

divljoj
se

se je

neobinih
na

njemu

to skorijem e n g l e s k o m i z d a n j u , a z a t i m , z a t o

i t a j u i m o n o g r a f i j u r e k l o b i s e d a n a m j e Bio

ne, i i z d a n j u n a d r u g i m j e z i c i m a : n j e m a k o m ,

kovo p o t p u n o p o z n a t o , a l i t r e b a i t a t i i i z m e u

ekom, t a l i j a n s k o m , m a a r s k o m , r u s k o m ...

r e d a k a . Brojna istraivanja tek su zapoela i

Smatram
koriste
trae
kui.

da

sebi
ono

ni
to

ne

postupaju

domovini
im je

pred

pametno

ljudi
oima

koji
u

niti

u n e k o m b u d u e m stoljeu b u d u i i s t r a i v a i

vani

p o h v a l i t e n a e i s p r a v n e s p o z n a j e i o p o v r g n u

vlastitoj

t i o n e nedovoljno d o b r e . B i o k o v o j e j o v r l o
daleko

od

zadovoljavajue
MONOGRAFIJOM

istraenosti!

Moe n a m se oprostiti n e d o s t a t a k istraivaa i

b i t i n e s h v a t l j i v o , p r i m i t i v n o , n e p o v r a t n o , pod

s r e d s t a v a z a i s t r a i v a n j e , m e u t i m , hoe l i n a m

v r g n u t o najeoj k r i t i c i . Z a p i t a j m o se: Koliko

n a i p r a u n u c i oprostiti nerazumijevanje, nedo

vrijedi p r i r o d a ? K o l i k o vrijedi B i o k o v o ?

s t a t a k motivacije ili o n o n a j g o r e , n a e p o g r e n o

Naputene

djelovanje ili n a e n e o p r o s t i v o n e d j e l o v a n j e ? Ko

ponikve,

liko Biokovo i m a n e u p i t n i h , a p s o l u t n i h vrijed

u
vie

s v a k o m t r e n u t k u m o e m o r a s p r a v l j a t i o gospo

skaui

ni

d a r s k i m p o t e n c i j a l i m a i o g r a n i e n j i m a Biokova.

rukoveti

I p a k , n e m o j m o s m e t n u t i s u m a : Koliko s e n a m a

je

bilo

t r e n u t a n o n e k o g o s p o d a r s k o djelovanje inilo

la

sira.

b i t n i m i o p r a v d a n i m , t a k o e ono u b u d u n o s t i

iji

se

nekad

opustjele

brojnim

nosti, toliko i m a i relativnih, gospodarskih. U

BIOKOVU

su

hitrih
vjeto
lista
Bilo je
ivot

kamene

kamena
planinske
i

bresta,
to

nikada

doba
nije

obraivane
nastambe

docima.

djevojaka
s

mirisne
i

su

biokovskim

brino

Nema

koje
na

su

trave.
vune

pastira
dijelio

nekada

kamen,

mnogo

i
od

tu
brale

gori

bije

gortaka
brige

za

ivot

koza

pusto
vie

to je
za

istom

ovaca.

bez

nikada

Biokovo
zi

bilo.

Zar

vrijednosti?
nee

za

Danas

eljan

e
u

planinskom

ostati

nee,

iako

staje u p i t n o . B i o k o v s k i n e z a b o r a v n i k r a j o b r a

ono

zi, r a z n o v r s n a s t a n i t a , p a n j a c i , l i v a d e , lokve

ovjeka

na

biti

ovjek

i b u n a r i , s t a n o v i , o b r a e n i dolci, ovce i lunje,

potra

n a t o v a r e n i m a g a r c i i m a z g e , o d n o s n o sve to j e

bilo u r u k a m a g o r t a k a . U p r a v o n e s h v a t l j i v , a

zalaziti

ljepota,

lijepim

vidicima

na

n e o s u e n genocid u i n j e n j e biokovskoj stoci,

zraku.

N a a l o s t , d a v n o je prolo v r i j e m e u k o j e m
smo na Biokovo

d o s a d a s m a t r a l o o d r i v i m s a m o p o s e b i po

Biokovo

Sigurno

naeg

prirodnih

osvjeenjem

dolazili k a o gosti,

u posjet

koje vie n e m a ! M i s m o g e n e r a c i j a koja m o r a

prihvatiti novu dunost: upravljanje blokov

g o r t a c i m a , gostei se d o m a i m s i r o m i upoz

s k i m k r a j o b r a z i m a , jer se vie n i k a d a nee

najui

pastirima.

o d r a v a t i sami po sebi. Na n e k i m n o v i m temelji

N a B i o k o v u v i e n i t k o n e ivi! Sve to s e

m a m o r a m o postii p o v r a t a k s t o k e n a Biokovo

Biokovo

kroz

razgovor

MONOGRAFIJOM

t e t i m e o d r a n j e k r a j o b r a z a , s t a n i t a i bioloke
raznolikosti.

Usto i obnovu b a r e m privida i

p r i k a z a n e k a d a n j e g ivota, s t a n a n a B i o k o v u
s e t n o l o k i m e l e m e n t i m a . Biokovo t r e b a u pr
vome redu gospodarski iskoritavati s pomou
r a z n i h m o d e r n i h oblika t u r i z m a :

edukativni

t u r i z a m k r o z geoloke, b o t a n i k e , s p e l e o l o k e ,
f a u n i s t i k e s t a z e ; p r o m a t r a n j e i fotografiranje
k r a j o b r a z a , k r k i h f e n o m e n a , e n d e m i n i h bi
ljaka, p t i c a (birdivatching),

autohtonih domaih

ivotinja; p l a n i n a r s k i , a l p i n i s t i k i , s p e l e o l o k i i
z n a n s t v e n i t u r i z a m ; s p o r t s k i t u r i z a m k r o z broj
ne

aktivnosti:

padobranstvo,

planinsko

tranje,

zmajarstvo,

biciklizam,

sportsko penjanje;

p o n u d u t r a d i c i o n a l n i h d o m a i h p r o i z v o d a blo
kovskog kraja u objektima izvorne a r h i t e k t u r e
i ugoaja.
Brda
lijee
be,

su puna
bleka

be,

goveda,

janjaca,
odjekuje

uje

koza

se

na

pastirska

ovaca.
tisue

Odbe,

pjesma...

ostvarenju

specijalistikih

rodoslovne,

botanike,

monografija:

zooloke,

pri

arheoloke,

Nije ovo s a m o z a p i s koji je jo 1 6 6 0 . zabiljeio

geomorfoloke, povijesne, u m j e t n i k e , p l a n i n a r

fra P a v a o R o v i n j a n i n p r i l i k o m p o s j e t a Bio

ske, speleoloke. N a d a j m o se stvaranju arhiva

k o v u , ve i vizija b u d u e g Biokova. K a k o bi je

Biokova, u k o j e m bi se s k u p i l a s v a g r a a : do

ostvarili, potrebno je donijeti o d r e e n e odluke

kumenti,

fotografije,

crtei,

rukopisi,

lanci,

i djelovati. P r e m j e t a n j e s m e t l i t a i a u t o m o

publikacije... N a d a j m o se da e n a k o n ardina

b i l a s Biokova, u v o e n j e e l e k t r i n i h a u t o b u s a ,

Biokovo i d r u g i b i o k o v s k i biljni e n d e m i z a s j a t i

poticanje

n a svjetskoj

stoarstva

i reintrodukcija

najprije

cvjetnoj

p o z o r n i c i , p o p u t blokov

d o m a i h , a p o t o m i divljih ivotinja, s p r e a v a n j e

skog zvonca, b i o k o v s k e z e i n e i d r u g i h , koje e

svih

graevnih

t a k o p r o n i j e t i s l a v u B i o k o v a i r o m svijeta, a l i i

z a h v a t a n a Biokovu, s a m o s u dio p o t r e b n i h ak

o m o g u i t i n e s m e t a n o p s t a n a k divljih b i o k o v s k i h

t i v n o s t i . K o n a n o , j e d a n j e o d e l e m e n a t a djelo

p o p u l a c i j a . Daljnja i s t r a i v a n j a i o t k r i a zasi

opsenijih

infrastrukturnih

v a n j a i i z l a z a k ove monografije i p o t r e b a daljnjih

g u r n o e zalijepiti n o v e m a l e kockice m o z a i k a

p u b l i k a c i j a o Biokovu. N a d a j m o se u b u d u n o s t i

koji ini s l i k u s p o z n a j e o Biokovu, ali i donijeti

BIOKOVU

s e n z a c i o n a l n e n a l a z e i o t k r i a , koja e p o b u d i

mu

t i elju, d a n e k a e m o z a v i s t , i s t r a i v a a i r o m

niti

svijeta. I k o n a n o , n a d a j m o se da e m o o u v a t i

mogue

onu ljepotu, o n u v j e n u b i o k o v s k u b i s t r i n u jer

divote

to

bih

batinu

jedino
bila

potomcima

bi:

htio

VEDRINA.

namrijeti

Kristalna

rom

sta

se

ni
ne

nagledah

od

Biokova,

gledam

njegove

arobnim

bojama,

opisati, jer je

ski jezik
jer

kada

viih

oi po

podaje
platna,

priblinu

takovih
na

sjenu

kojem
one

sredstava,
bi

bilo

gorostasne

prikazati.

Urednik
Zahvaljujui t e k s t o v i m a a u t o r a :

I sada
nasladom

obrt

takova

kocka

vedrine.
mnogo

ljudski
ima

bi

mjea

mogao

jo

ta

planina,

uviek

klisure
koje

se

pasem

ne

da

ni

kistom
i

pe

Ante
Robert

Tresi
Radi

Karl

Linne

Petar

Kaer

naslikati,

Fran

Kuan

majstor

prikazati,

ki

Pavao

niti

Tin

Pavii

Visiani

Jure

ljud

svaki

masti,
takova

vilenitom
i

tom pogledu

siromaan,
najbolji

dosta

Pelizzer

(Pavao

Rovinjanin)

Ujevi
MONOGRAFIJOM

Samo
ljepotama
svoje

domovine

posvetih pero
opisati
njezino

njezine

umjetnosti

tenje

nikada

da prikazem
htio

sam

gore,
i

i jezera; spile

samo

i ume;
otaca,

umjetnika,

Ljepote.

imao
sve po
i

doline;

naih

dananjih

vitezova
Nisam

nastojah

more; poljane

vodopade
ostanke

bahatu

namjeru

savrenstvu;

drugima pobuditi elju

da VIDE ljepote nae majke i da ju ljube.

BIOKOVU

10

geografija

HRVOJE DRAGUICA & R O M A N OZIMEC

Geografija i
geomorfologija BiokOVa
Pregled geografskih

B i a s o l e t t o (1841.), n j e m a k i
Franz

botaniar

i geomorfolokih

Petter

(1852.), z a d a r s k i profesor An-

istraivanja Biokova

dreas

RVE o p s e n i j e g e o g r a f s k e

S t o i (1875.,

i geomorfoloke p o d a t k e o

iz L i k e . U a s o p i s u Zora dal

Dalmaciji

uvenog

(1861.),

transki prirodoslovac Adolf

B i o k o v u n a l a z i m o u djelu Put

po

Aschlinger

putopi

matinska:

Neto

osobito

buri

1895.) r o d o m
o

vitru,

blokovskoj

a
pie

sca, o p a t a A l b e r t a F o r t i s a i z

A n t e K u z m a n i (1844.). Bio

O Primorju

kovo o b r a u j e z a g r e b a k i geo

1774.

u poglavlju

ili

kraju

starih

Parathalassia

pisaca.

Planina
fologiju,

ili

daje

Foto: J. Raasch

odjeljku
Biokovo

podatke

koja
za

se

die

reljef,

nad

geomor-

O gradu
u

Makarskoj;

Primorju

du

obale

Makarske

5.

Primorja,

posebno

3.

naseljenim

zapadno

obrauje

zranim po

mjesti

istono

klimu

planinu

inspiriran je

Fortisa

uspon

na

Biokovo
Pavao

opisuje

rovinjski

franjevac

(1640.).

Daljnje

geografske

u i s t o i m e n o m djelu iz 1 9 0 5 .

upravo
kratko
Pelizzer

geomorfoloke

p u t o p i s a c a , bolje r e e n o o n d a n j i h i s t r a i v a a
i z n a n s t v e n i k a , k a o to su: zagrebaki kano
Josip

talijanski
Concina
Franz

Host

(1802.)

pravnik
(1804.),

rodom

iz

prirodoslovac

beki

pravnik

Portenschlag-Ledermaver

ibenski

botaniar

Robert

Visiani

Rijeke,
Giacomo

botaniar
(1824.),
(1826.),

transki apotekar i botaniar Bartholomeo

BIOKOVO

12

K o n c e m 19. stoljea poinju o p s e n i j a z n a n

stvena

istraivanja

na

podruju

Dalmacije,

p a i Biokova. I z t o g a r a z d o b l j a d a t i r a j u p r v e
M a r i l a u n K e r n e r ) , koje i n e o s n o v u z a s v a k a s

p o d a t k e o Biokovu n a l a z i m o u djelima starijih

nik

Hire

p r e g l e d n e g e o l o k e k a r t e (A. G r u n d , F r i t z v o n

geomorfolokim fenomenima, spiljama.

Prije

zemljopis

Dragutin

naselja.

on daje p r v i s t r u n i p r e g l e d Biokova, a nje

na

Prirodni

djelu

kao i prirodoslovac

od

I a k o s u n e k i njegovi n a v o d i i s p o z n a j e n e t o n i ,
gov u s p o n

Hrvatske,

floru, v e g e t a c i j u i f a u n u . U odjeljci

1.

javama
ma

2.

Biokova

Makarskom
ma:

g r a f V j e k o s l a v K l a i (1878.)

nija i s t r a i v a n j a . P e t a r K a e r (1914.) objavljuje

m o n o g r a f i j u Makarska i Primorje u kojoj

ve u

p r v o m poglavlju geomorfoloki opisuje Biokovo.

P r v i z n a n s t v e n i g e o g r a f s k i r a d : Ispaa na Bio
kovu,

objavljuje z a g r e b a k i geograf I v o

Rubi

1929., a 1 9 3 1 . p r v i r a d o geomorfologiji Bio

kova
je

Glacijalni

Josip

rodom
Privreda

Rogli,

iz

upe.

naselja

na

na
Iste

Biokovu

uveni
godine

objavlju

geomorfolog,
objavljuje

Makarskog primorja,

Biokovo,

disertaciji
tiskanoj

tragovi

geomorfoloka

dok

rad
u

ispitivanja,

1935., r a z r a u j e g e o m o r f o l o k u pro

blematiku

Biokova

njegova

zalea.

Srpski

geograf B o r i v o j e Z. M i l i v o j e v i 1 9 3 3 . u r a d u
Dinarsko primorje

ostrva

daje

geomorfologiju

Pogled s Omike Dinare prema Biokovu, f o t o : R. Ozimec

Biokova, a J a k a R a v l i 1934. u monografiji

hidrografske

Makarska

Etimologiju

njeno

Primorje

geomorfologiju

pri

obradio

morske p a d i n e .
I z r a d a o s n o v n i h g e o l o k i h k a r a t a u mjeri
lu

1:100000

za

Biokovsko

podruje

poinje

1968. objavom l i s t o v a i t u m a a : Omi ( S t a n k o

Marini,

Boko

Korolija,

arko

Majcen),

Ploe ( N i k o l a M a g a , S. M a r i n i , D. B e n e k )
i Imotski (Vid R a i , A. A h a c , J. P a p e ) . F r a n
K u a n (1969.) daje o d l i n u g e o g r a f s k u , geomorfoloku i k l i m a t s k u s i n t e z u B i o k o v a , uz p r v i
prikaz v i s i n s k e r a l a n j e n o s t i v e g e t a c i j e .

Biokova

Karlo
tamol

imenik

blokovskog

najdetaljnije

Jurii

kroz povijest,

Vesna
pisni

specifinosti
Biokova
a

iste

za

karskog podruja.

radu

Bogomir

godine
novije

1995.

Nazivi planine
Miloevi

istraivanja

vrijeme

Zemljo

objavljuju

prirodoslovna
U

kraja.
je

Ma-

geomorfo-

logija j e p r e d m e t i s t r a i v a n j a m l a d i h geografa.
Diplomski
ninskog

hrpta

Draguica,
stepenice

rad

Geomorfoloke

Biokova
a

Biokova

rad

2003.

znaajke

izrauje

Geomorfologija

izmeu

Dubaca

pla

Hrvoje
predgorske
Makarske

2004. Ksenija M i k a c .

S r e k o B o i e v i i u r o B e n e k objav
ljuju

1983.

finosti
nica,

rad

Tektonsko-geomorfoloke

Biokova

i pojave

1993.

Darko

urunih

vrtaa

Mihljevi

speci
i

lede

Smjetaj i naziv Biokova

Geomorfoloke
Bio

Biokovo je s m j e t e n o u j u g o i s t o n o m dijelu

kova. I s t e g o d i n e J o s i p R i a n o v i i V j e k o s l a v

Europe, na prostoru Mediterana, neposredno

imunovi

uz istonu obalu J a d r a n s k o g mora. Nalazi se u

znaajke

primorske

padine

objavljuju

gorskog
Geografske

hrpta
znaajke

GEOGRAFIJA I G E O M O R F O L O G I J A

13

R e p u b l i c i H r v a t s k o j u regiji S r e d n j a D a l m a c i j a ,

lattion

a administrativno pripada Splitsko-dalmatin-

skoj u p a n i j i . Dio je v a n j s k i h D i n a r i d a , u pla

ne

n i n s k o m n i z u VelebitKozjakMosor-Biokovo

( P l a n i n a S l a v e n a ) u X. stoljeu n a v o d i m l e t a k i

Orjen, koji j e najblii m o r u . V r h V o a c ( 1 4 2 1

ljetopisac

m ) n a l a z i s e s a m o 2,9 k m o d j a d r a n s k e o b a l e .

venetum. A. F o r t i s i G. C o n c i n a k a o n a j s t a r i j e

Biokovo j e

nazive, po r i m s k o m k r o n i a r u Pliniju starijem,

najvia

planina

hrvatskoga

dijela

(primorje),

sjevernu,
strane).

Ivan

s p o m i n j u Albium

na kojem

izvedenicu

se n a l a z i najvii stalno n a s t a n j e n i

iz

naziv

akon

(Bijelo

brdo)

bolje
(onu

poznatu
s

Mons
djelu

protiv
Slavorum

Chronicum

i Adrium,

oito

n a z i v a Adrion.

I z v o r n i n a z i v Biokovo p l a n i n i su d a l i domo

s t r m i n a i i z o l i r a n o s t m a s i v a u o d n o s u na susjed

roci i u u p o r a b i je v j e r o j a t n o ve p r e k o t i s u u

ne

karakter

godina. I Grci i L a t i n i n a e m u Biokovu daju

Biokovu, koji se oituje i p o s e b n o u ivog svije

o p i s n a i m e n a j e r s u dolazili k a o p u t n i c i , trgov

ta s v e l i k i m b r o j e m e n d e m i n i h svojti.

ci ili r a t n i c i ,

Naziv

daju

svojevrsni

otoni

(Jadransko

Adrion

HRT-a.

thatera

Visina,

planine

odailja

d'epi

Latinski

J a d r a n a s n a j v i i m v r h o m Sv. J u r e ( 1 7 6 2 m ) ,
objekt u H r v a t s k o j ,

pomorcima

ten

brdo)

najstariji

po

geograf S t r a b o n
Geografika

smjeta
te

BIOKOVO

pr.

Kr.-19.
U

315.

doseljenju.

P r v i se p u t s p o m i n j e

1382.

i s p r a v i b o s a n s k o g k r a l j a T v r t k a I., kojom o n

poglavlju

p o t v r u j e k n e z u V u k c u N e n a d i u p o s j e d e koje

n.

Kr.)

sredite

obalne

Dalmacije

d r i oko C e t i n e . U njoj se Biokovo s p o m i n j e

dvije

padine:

junu

ten

dvaput

Adrion

razlikuje

(63.

(Zemljopis).

planini

n a d j e n u l i t e k H r v a t i , m o d a t e k koje desetljee

je p o z n a t i n a z i v za Biokovo, a biljei ga g r k i
djelu

a p r a v o su i m e svojoj

14

epitha-

(a Biocovo,

in cima di Biocovo).

Budui

da

povelja nije o u v a n a u o r i g i n a l u , p r v i sigu

r a n s p o m e n iz 1550. potjee iz O m i k o g ljetopi

Reljef i orografija Biokova

sa i govori o s n i j e g u koji je te g o d i n e u oujku

D u i n a j e B i o k o v a 3 6 k m , n a j v e a i r i n a 9,5

pao n a Biokovo. P r v i z a p i s n a h r v a t s k o m j e z i k u

k m , uz prosjenu od 7 km, dok u k u p n a povrina

i p i s m u (bosanica) biljei p i s a c I m o t s k e kraji

planine

iznosi

oko

200

km2.

Orografska

os

ne fra P a v l e i l o b a d o v i 1666. u l j e t o p i s u

Biokova p r u a se tipinim d i n a r s k i m smjerom

Libretin. Postoji i e n s k a v a r i j a n t a i m e n a , pa

pruanja,

ga Fortis, K a e r i d r u g i s p o m i n j u k a o Biokova

lokalna odstupanja.

(Monte Biocova), a fra A n d r i j a K a i M i o i

f o r m i r a n tijekom laramijske, pirinejske, ali i

kao

planinu

Biokovu.

sjeverozapad-jugoistok,

uz

Geomehaniki,

manja

masiv je

neotektonske etape, s n a n i m tektonskim poma

Etimologija i m e n a , z a koje s e d u g o p r e t p o

c i m a koja s u u t j e c a l a n a d a n a n j i oblik reljefa.

stavljalo da potjee od k o r i j e n a bijel, v j e r o j a t n o

O k r a v a n j e B i o k o v a zapoinje ve u m l a e m

potjee iz k o r i j e n a bilak, koji o z n a a v a s t v a r i

t e r c i j a r u , a n a j i z r a z i t i j e je t i j e k o m p l e i s t o c e n a ,

bijele boje. K a k o s u s t o l j e i m a k o n t i n e n t a l n i

posebno

kinim,

fluvijalnim

razdobljima.

biokovci b a r e m s e d a m , pa i d e v e t mjeseci gle

Biokovo s e n a l a z i l o n a r u b u k o n t i n e n t a l n i h

dali

oledbi (glacijalnih s t a d i j a ) i t o p l i n s k o g utjecaja

najvii

vrh

Biokova

pokriven

snijegom,

nazvali s u g a Bilkovo. T i j e k o m v r e m e n a n a z i v

Sredozemnog mora, k a o i Velebit i Orjen. T a d a

se

je m o r e bilo plie oko 100 m i oko 30 km udalje

modificira

t a m a Biokova
planinu.

u Biokovo,
i Bijakovo

s
te

lokalnim
se

iri

varijan
na

cijelu

n o o d Biokova, t a k o d a j e utjecaj m e d i t e r a n s k e
k l i m e bio d a l e k o slabiji.
GEOGRAFIJA I G E O M O R F O L O G I J A

15

U u e m s m i s l u Biokovo se p r o t e e od prije

cijeli p r o s t o r i z m e u dviju r i j e k a , donje C e t i n e

voja D u b c i (288 m ) n a s j e v e r o z a p a d u d o prije

na sjeverozapadu i delte Neretve na jugoistoku

voja S t a z a (897 m) na j u g o i s t o k u . U i r e m , so-

t e u n u t r a n j e p r e d j e l e krko-fluvijalnog reljefa

cijalno-povijesnom

na s j e v e r o i s t o k u , u k l j u u j u i i dio p o d m o r j a do

kontekstu,

Biokovski

pla

n i n s k i l a n a c o b u h v a a n i z o d rijeke C e t i n e n a
s j e v e r o z a p a d u d o rijeke N e r e t v e n a j u g o i s t o k u ,

100 m d u b i n e .
Prijevoj

Dubci

izrazita je

reljefna

grani

i ukljuuje m a s i v e O m i k a D i n a r a (863 m ) ,

ca, koja o r o g r a f s k i odvaja m a s i v B i o k o v a od

Biokovo i Rili (920 m) u d u i n i od gotovo 80

D o v n j a (840 m ) , dijela O m i k e D i n a r e t e doli

k m . Biokovski kraj u najirem smislu obuhvaa

n e donje C e t i n e . Prijevoj S t a z a , koji r a z d v a j a

BIOKOVO

16

Nadopunjena hipsometrijska karta Biokova

(izradio H. Draguica uz pomo ESRI Arclnfo 9.2 alata i
podataka iz GISDATA d.o.o. Digitalnog atlasa RH)

B i o k o v a o d Rilia n a j u g u .
du

Biokovo j e

mora,
i

omeeno

prema

P r e m a jugozapa

obalom

sjeveroistoku

rastovako-eevikom

Jadranskog

upsko-rakom

udolinom,

pravcem

S e s t a n o v a c - Z a g v o z d - Kozica.
U

reljefu

Biokova

istiu

se

dva

osnovna

n i z a g r e b e n a . O d u s k o g g r e b e n a s v r h o m Sv.
Ilija

(1640 m ) , p r e m a k o n t i n e n t u s e u s m j e r u

j u g o i s t o k a p r e k o v r h a L i p a glavica i s t i e viso
k i u n u t r a n j i g r e b e n koji k u l m i n i r a n a j v i i m
vrhom

Sv.

Jure,

dok

se

blie

moru

uzdie

p r i m o r s k i g r e b e n . O n s e o d Sv. Ilije n a s t a v l j a
nizom neto niih vrhova K u r a n i k - ibenik
- S t r o p a c - V o a c - Sinjal.
p r i m o r s k o g g r e b e n a je oko

Prosjena visina
12001300 m,

od m o r a je u d a l j e n u p r o s j e k u oko 3 k m , d o k
je

najvii

vrh

Sv.

Jure

udaljen

oko

km.

Biokovo m o e m o podijeliti n a t r i m a n j e orog r a f s k o - s t r u k t u r n e j e d i n i c e : S j e v e r o z a p a d n i dio

Biokova je n a j u i , s v e g a oko 5 k m , s i z r a e n o m
energijom

reljefa

te

jakim

nagibom

padina

p r e m a moru i p r e m a k o n t i n e n t u . Sredinji je
dio

Biokova

najvii,

obiljeen

biokovskom

v r n o m z a r a v n i i r o k o m oko 1,5 k m n a kojoj

s e i s t i e najvii v r h Sv. J u r e . E n e r g i j a relje
fa

ovdje

je

najizraenija.

J u g o i s t o n i je

dio

n a j n i i dio B i o k o v a u z s m a n j e n n a g i b p a d i n a i
m a n j u e n e r g i j u reljefa. K o n v e k s a n oblik p a d i n a
u k a z u j e n a r a n i j e i z d i z a n j e u o d n o s u n a sjeve
Biokovo i Rili,

slabije je m o r f o l o k i i z r a e n

i u p r v o m e r e d u ini

granicu uspostavljenu

r o z a p a d n i i s r e d i n j i dio.
Biokovo j e z n a t n o n a g n u t o d o vrlo s t r m o

zbog c e s t o v n e p r o m e t n i c e M a k a r s k a - V r g o r a c .

s 12 do 55 n a g i b a p a d i n a , d o k se p r i m o r s k e

Ispravnija je

padine izrazito strmo sputaju p r e m a moru, s

Vrulja Brikva
koja

granica

Nevistina
-

Dragljani,

pravcem

orografsku os

udolina

Stina

Biokova.

rasjed

(Gornje

najvie

pruanja

Mala

Igrane)

visine

istok-zapad

p r e k o 55 n a g i b a . T a i z n i m n o v i s o k a e n e r g i j a

m,

reljefa u k a z u j e n a j a k u v e r t i k a l n u r a l a n j e n o s t

prekida

planine. Izraena strmina primorskih padina

530

N a l a z i se oko

3 km

jugoistono od prijevoja S t a z a i r a z d v a j a m a s i v

z a p a n j u j e posjetitelje k a d a p r v i p u t a u g l e d a j u
Biokovo.
GEOGRAFIJA I G E O M O R F O L O G I J A

17

Poloaj Biokova u odnosu na alpsku oledbu u razdoblju vvurmske glacijacije (prema Antevs, 1929.; Rukavina,
1983.; modificirano i dopunjeno)

Od

elemenata

antropogenog

reljefa

na

4.

Zagorska

B i o k o v u s e i s t i e c e s t a koja v o d i d o v r h a Sv.
Jure,

gdje

k u l m i n i r a TV odailjaem,

brojne

padina

(Zagorsko

prigorje)

k o n t i n e n t a l n a biokovska p a d i n a
5.

R a s j e d n e z a b i o k o v s k e u d o l i n e (Zagorsko

obraene vrtae te atraktivni k a m e n i stanovi

podgorje) Z u p s k o - r a k a i R a s t o v a k o - e -

i torovi.

evika udolina

Svojim

specifinim

znatno
skog

razlikuje
sustava

reljefom
od

ostalih

specifian

Biokovo
planina

je

se

P r e d g o r s k a s t e p e n i c a i n i u s k o flino pod

dinar

gorje koje zapoinje od o b a l e m o r a i b r z o se

kuriozum.

u z d i e p r e m a i m p o z a n t n o m golom p l a n i n s k o m
masivu.

Geomorfologija

Prisutna

je

eumediteranska

klima

s b r o j n i m n a s a d i m a m a s l i n a . Od oko 5 0 0 m

Biokova

n a d m o r s k e v i s i n e n a s t a v l j a s e p r i m o r s k i str
m a c p r o s j e n o g n a g i b a 49 %, koji i n e ogoljele

G e o m o r f o l o k i Biokovo r a l a n j u j e m o n a p e t

v e g e t a c i j o m i jo d o m i n a n t a n utjecaj m e d i t e

cjelina:
1.

Predgorska

stepenica

(Podgorje)

- obal

n o flino p o d r u j e
2.

Primorski

strmac

Biokovska

vrna

(Prigorje) - s t r m a pri
zaravan

zaravan

mreastog kra s najviim vrhovima

BIOKOVO

18

r a n s k e klime. Od 1000 do 1200 m e t a r a nad

morske visine

obje b i o k o v s k e p a d i n e

slije

di izrazito okrena biokovska vrna zaravan,

morska biokovska p a d i n a
3.

v a p n e n a k e stijene sive boje, v r l o s l a b o o b r a s l e

koja

se

Sv.

Jure

nikve
cima,

postupno
(1762

razvijene
esto

uzdie

m).
u

do

najvieg

vrha

I s t i u s e p r o s t r a n e podonjokrednim

meusobno

odvojene

vapnen
tek

uskim

g r e b n i m a . I z r a z i t o s u d u b o k e , a k p r e k o 100

t i n e n t a . Dijelom p o d g o r j a p r o i r e n je ljuti kr,

m , najee u r u e n e , d o k s e n e k e n a s t a v l j a j u

ogoljeli m a t i n i s u p s t r a t , d o k s u n a s e l j a obino

u d u b o k e j a m e . P r e m a osobitoj morfologiji t a j

smjetena

oblik p o v r i n s k o g k r a dobio je n a z i v mreasti

pedolokim supstratom.

uz

plodnije

povrine

izraenim

kr. B i o k o v s k a v r n a z a r a v a n i m a i z r a z i t u pla

P r e t e i t i v a p n e n a k i s a s t a v m a s i v a odredio

ninsku klimu s dosta oborina, posebno tijekom

je p r e v l a d a v a j u e k r k e p r o c e s e i o d g o v a r a j u e

zime, k a d j e vrlo t e k o d o s t u p n a zbog v e l i k i h

reljefne oblike u v a n j s k o j ili egzogenoj geomor-

n a n o s a snijega. Z a g o r s k u s t r a n u B i o k o v a , o k r e

fologiji

nutu prema

istiu

kontinentu,

tvore

dvije

cjeline.

Od vrne zaravni se strmo, ali ipak z n a t n o

ce

Biokova.

Od

se

ponikve

krape,

koje

egzogenih krkih
(vrtae),

oblikuju

uvale,
ove

krke

oblika
kameni
tipove:

manjeg n a g i b a n e g o p r i m o r s k i s t r m a c , d o oko

ljuti

500 m s p u t a z a g o r s k a p a d i n a . G o t o v o je u

I z n i m k u i n e v r n i dijelovi b i o k o v s k e z a r a v n i ,

kr,

grohot,

mreasti

kr

krapare.

p o t p u n o s t i p r e k r i v e n a u m o m u kojoj se i s t i u

gdje s u o t k r i v e n i t r a g o v i p l e i s t o c e n s k e glacija-

r e l i k t n e s a s t o j i n e jele, a obiljeen je i z r a e n o m

cije. J a k i n a g i b i p a d i n a , p o g l a v i t o n a p r i m o r

planinskom klimom. Zavrna i blaa biokovska

skoj

p a d i n a , koja s e s p u t a o d 500 d o 2 0 0 - 3 0 0 m ,

na

dio je

upsko-rake

pored okravanja,
vanjskog

reljefa

najvie utjeu
ili

egzoreljefa.

Rastovako-eevike

Procesi izraeni na s t r m i m biokovskim padina

rasjedne z a b i o k o v s k e u d o l i n e . P r i s u t a n j e sub-

m a uvjetuju n a s t a n a k brojnih geomorfolokih

mediteranski k l i m a t s z n a t n i m utjecajem kon

oblika:

LEGENDA:

strani,
nastanak

toila,

koluvijalne

zavjese,

sipari,

1. - Mezozojski (rudistni) vapnenci

2. - Paleogeni (numulitni) vapnenci
3. - Paleogeni lapori, gline i pjeenjaci
4. - Sipari i bree

Predgorska stepenica (Podgorje) - obalno flino podruje

A-B

Primorski strmac (Prigorje) - strma primorska biokovska padina

B-C

Biokovska vrna zaravan - zaravan mreastog kra s najviim vrhovima

C-D

Zagorska padina (Zagorsko prigorje) - kontinentalna biokovska padina

D-E

Rasjedne zabiokovske udoline (Zagorsko podgorje) - upsko-raka

Rastovako-eevika udolina

Profil sredinjeg dijela Biokova u smjeru JZ-SI (Prema Rogli, 1934.; Kuan, 1969., modificirano i dopunjeno)
GEOGRAFIJA I G E O M O R F O L O G I J A

19

M r e a s t i kr - p o g l e d o d V o c a n a Sv. J u r u , f o t o : H . D r a g u i c a

gravitacijski

uvjetovani

odroni,

potresima

ili

r i m o o v r n o j z a r a v n i u kojoj se reljefno i s t i u

p e r i g l a c i j a l n i m p r o c e s i m a . T i s u geomorfoloki

s a m o v r h o v i Sv. J u r e t e V e l i k i i M a l i T r o g l a v .

oblici n a s t a l i u p r v o m e r e d u p a d i n s k i m proce

Vrna

s i m a zbog vrlo v e l i k i h n a g i b a . U p o d n o j u pri

i b e n i k n a s j e v e r o z a p a d u , p a sve d o prijevoja

m o r s k i h p a d i n a Biokova ti su procesi u s u r a d n j i

S t a z a n a j u g o i s t o k u , p r i e m u j e oit b l a g i re

sa s n a g o m valova stvorili p r e k r a s n e ljunane

ljefni p a d o d s j e v e r o z a p a d a p r e m a j u g o i s t o k u .

zaravan

Biokova

protee

se

od

vrha

p l a e p o k o j i m a j e p o z n a t a M a k a r s k a rivijera.

Velik broj p o n i k v a r a z n i h v e l i i n a i v r s t a

M o d a najoitiju i n a j s p e k t a k u l a r n i j u cjelinu

n a s t a n k a , od nekoliko m e t a r a u promjeru pa

n a s t a l u t i m p r o c e s i m a m o e m o vidjeti i z n a d

sve

do nekoliko

stotina

m e t a r a oko v r h o v a

s e l a B a s t , i z m e u v r h o v a i b e n i k i Sv. Ilija. T u

Sv. J u r e i T r o g l a v , g l a v n a s u k a r a k t e r i s t i k a

s r e e m o sve s p o m e n u t e g e o m o r f o l o k e o b l i k e i

vrne zaravni. Uz rub ponikva esti su ulazi u

p r o c e s e , uz s v o j e v r s n o uvlaenje Biokova, i m e

s p e l e o l o k e objekte, k a t k a d s m j e t e n i i n a d n u

reljef d o b i v a izgled a m f i t e a t r a .

ponikve, kao kod velike ponikve u blizini d o m a

Reljef

vrnog

dijela

Biokova

posjetitelje

n a Lokvi,

gdje

se otvara j a m a

Speleoloki

uspona,

u n u t a r n j i ili e n d o g e o m o r f o l o k i oblici Biokova

iznad

1200-1300

energija

reljefa

s m a n j u j e i n a g i b i p o s t a j u z n a t n o b l a i te govo
BIOKOVO

20

nastali

objekti,

Cavlenovaa.

p o m a l o i z n e n a u j e j e r s e n a k o n vrlo n a g l o g

spilje

tektonskim

i jame,

tipini

pukotinama

su

masiva,

Prijelaz s biokovske zaravni u primorski strmac, foto: H. Draguica

Ponikve u nizu uvjetovane rasjedom, foto: H. Draguica

GEOGRAFIJA I GEOMORFOLOGIJA

21

Ponikva sa slojevima, Laena - obraena

Ponikva duboka - primjer duboke,

ponikva s vidljivim slojevima

neobraene ponikve obrasle u m o m

Destrukcija - destrukcija (uruavanje)

dubokih ponikva sa strmim stranama
Kamenica - od Jure prema Lokvi
sve f o t o : H. Draguica

BIOKOVO

22

krape - na potezu Lokva - ibenik

Kamenica nastala kemijskom korozijom
sve f o t o : H. Draguica

Obraena ponikva vrtaa, foto: H. Draguica

Antropogeni reljef - stanovi, ispod Ravne Vlake,

f o t o : H. Draguica

k a s n i j e p r o i r e n i m p r o c e s i m a o k r a v a n j a i speleogeneze.
P r e m a p r i h v a e n i m g e o m o r f o l o k i m podjela
m a , Biokovo j e b o r a n o - r a s j e d n o - l j u s k a v a s t r u k
tura

koja

pripada

megamakrogeomorfolokoj

regiji D i n a r s k o g a g o r s k o g s u s t a v a , a u o k v i r u
n j e z i n a h r v a t s k o g dijela,

makrogeomorfolokoj

regiji c e n t r a l n e D a l m a c i j e s a r h i p e l a g o m . N a
dalje,
skih

pripada
hrptova

mezogeomorfolokoj
Biokova

Rilia

regiji gor
Vrgorako

b r d s k o - z a v a l s k i m p o d r u j e m , u o k v i r u kojeg je
za masiv i s t a k n u t a zasebna subgeomorfoloka
regija - g o r s k i h r b a t Biokova.
GEOGRAFIJA I GEOMORFOLOGIJA

23

Klima Biokova

sukobljavanja

dviju

razliitih

zranih

masa,

odnosno kontinentalne i mediteranske klime.

A t m o s f e r s k o s t r u j a n j e n a B i o k o v u o d jese

Izrazita
oituje

se

klimatska

raznolikost

Biokova

e u m e d i t e r a n s k o m k l i m o m podgor-

n i d o proljea v r l o j e promjenjivo. Polje t l a k a

mijenja

oblike,

esto

se

pojavljaju

ciklone,

ske stepenice s p o s t u p n i m prijelazom do otre

p o d r u j a n i s k o g t l a k a , d a b i i h z a t i m zamijeni

v i s o k o p l a n i n s k e k l i m e koja v l a d a n a biokovskoj

l e a n t i c i k l o n e , g r e b e n i vieg t l a k a . Z a v r i j e m e

z a r a v n i . N a v r n o m dijelu B i o k o v a s u d a r a j u s e

ljeta, c i k l o n e s i n o p t i k i h r a z m j e r a t u d a n e pro

z r a n e m a s e s m o r a i k o n t i n e n t a , zbog e g a se

l a z e p a n e m a v e i h i z m j e n a z r a n i h m a s a , to

v r e m e n s k i uvjeti u s v a k o d o b a g o d i n e mijenjaju

uvjetuje s t a b i l n o v r i j e m e . M o r e u t j e e n a a t m o

gotovo i z m i n u t e u m i n u t u . K l i m a t s k a z o n a l n o s t

sferu k a o izvor v l a g e i s p r e m n i k t o p l i n e , koji

na Biokovu uvjetovana je n a d m o r s k o m visinom

smanjuje t e m p e r a t u r n e razlike z r a k a tijekom

i g e o g r a f s k i m poloajem. P o r a s t o m n a d m o r s k e

g o d i n e . S r e d n j a godinja t e m p e r a t u r a k r e e s e

visine koliina oborina raste, a t e m p e r a t u r a

od 15,5 C u M a k a r s k o j do 3,9 C na n a j v i e m

p a d a . U svibnju se m o e m o ve o k u p a t i u okolici

v r h u Sv. J u r i , t o p o k a z u j e i z r a z i t u k l i m a t s k u

M a k a r s k e i n a k o n toga se popeti na zasnijeeno

r a z l i k u o d a k 11,6 C n a u d a l j e n o s t i o d s a m o

Biokovo. M i k r o k l i m a t s k e s u r a z l i k e

5 km.

posljedica

Klima - sudar zranih masa iznad Biokova, foto: H. Draguica

BIOKOVO

24

Srednjodalmatinski
svojega

pravca

otoci

pruanja

Biokovo

reljefa

zbog

usmjera

uz rijetke iznimke kao to je potok V r u t a k u

Podgori.

Vei

dio

oborinskih voda

ponire

vaju z r a n a s t r u j a n j a iz j u n o g u j u g o i s t o n i

s u s t a v k r k i h p u k o t i n a i javlja

smjer.

p r i m o r s k o j p a d i n i u o b l i k u k r k i h izvora, d a n a s

unutranjosti o d toplog z r a k a n a J a d r a n u u z

v e i n o m k a p t i r a n i h ili u m o r u k a o vrulje p o

Kad

Biokovo

veliki

temperaturni

Bura

je

odjeljuje

hladni

gradijent,

katabatiki,

zrak

bura.

kojima je poznato M a k a r s k o primorje. Istie se

gravitacijski

vrulja Dubci, najvea na J a d r a n u , a vjerojatno

nastaje

odnosno

vjetar, koji d o b i v a n a s n a z i i b r z i n i k a d a s e
s p u t a niz s t r m u reljefnu p r e p r e k u , k a o t o j e
Biokovo.

Plitki

ljetni

prodori

s e n a flinoj

svjeega

zraka,

i na S r e d o z e m l j u .
O b o r i n e i m a j u najvei k l i m a t s k i utjecaj n a
formiranje

reljefa

Biokova.

Kia

prouzrouje

koji p r e p l a v l j u j u S r e d n j u E u r o p u i p a n o n s k u

s p i r a n j a i j a r u e n j a , a snijeg koji b u d e i n e k o l i k o

nizinu, z a p i n j u ve n a p l a n i n a m a u B i H t e n a

m e t a r a visine z a d r a v a se do svibnja i utjee na

putu p r e m a m o r u toliko oslabe da ne mogu

i n t e n z i t e t korozije i p e r i g l a c i j a l n e p r o c e s e , koji

prijei Biokovo. K a o i o s t a l e p l a n i n e , Biokovo

s u n a B i o k o v u vrlo a k t i v n i , p o s e b n o i z n a d 1 2 0 0

za vrijeme s t a b i l n o g i v e d r o g v r e m e n a s t v a r a

m. Ti procesi prouzrouju pojavu p u k o t i n s k i h

periodini

lomova n a s t a l i h

sustav cirkuliranja

zraka

dnev

s m r z a v a n j e m vode,

lavinske

nim s t r u j a n j e m v j e t r a u z p a d i n u i n o n i m n i z

s t a z e i glacioflukcijske oblike. N a j i z r a e n i j i su

padinu.

n a z a g o r s k i m p a d i n a m a Biokova, a p o s e b n o s u

Koliina o b o r i n a n a Sv. J u r i procjenjuje s e

vidljivi oko V e l i k o g i M a l o g T r o g l a v a .

n a oko 2 5 0 0 m m godinje t e s e u d a l j a v a n j e m o d
v r h a s m a n j u j e , s k o n t i n e n t a l n e s t r a n e n a 1300
1500 m m , a s p r i m o r s k e na 11001300 m m .

Naselja i stanovnitvo Biokova

Najvee i z m j e r e n e k o l i i n e o b o r i n a z a b i l j e e n e
su u podnoju B i o k o v a s k o n t i n e n t a l n e s t r a
n e (Kozica,

2309

mm).

P o v r i n s k i vodotoci

Stara
samom

u g l a v n o m su p e r i o d i k i i pojavljuju se s a m o u

masiva.

razdoblju topljenja snijega ili za j a i h o b o r i n a ,

Topii,

podbiokovska
podnoju
S

primorske

Bast,

Velo

sela

smjetena

velianstvenoga
strane

Brdo,

su

kamenog

Gornja

Brela,

Makar,

Kotiina,

GEOGRAFIJA I G E O M O R F O L O G I J A

25

lakarska, pogled s Voca, foto: H. Draguica

Uvala - primjer uvale s naseljem na Biokovu, Podglogovik - Prisika, foto: H. Draguica

Gornje Tuepi, Gornja Podgora i Gornje Igrane,

Najstariji zapis o antikom naselju Biston

a sa z a g o r s k e Kozica, R a a n e , u p a , B i o k o v s k o

na podruju dananjeg Basta, odnosno irem

selo,

p o d r u j u B a k e Vode,

Rastovac, Zagvozd i Zadvarje s brojnim

zaseocima. Na primorskoj padini smjetena su

Konstantin

potjeu iz

Porfirogenet u

stoljea.
admi-

v i s o k o pod l i t i c a m a , n a k o n t a k t u p r i m o r s k o g

nistrando

s t r m c a B i o k o v a i n e p r o p u s n i h flinih slojeva

jo 3 n a s e l j a : B r e l a ( B e r u l l i a ) , O t r o g ( O s t r o k )

p r e d g o r s k e s t e p e n i c e , gdje se pojavljuju izvori

i G r a d a c ( L a b i n e t z a ) . Razvoj

p i t k e v o d e koji se spajaju u p o t o k e i t e k u u m o r e

vio

( B a k a V o d a ) . U fliu se r a z v i j a z e m l j o r a d n j a ,

i m a j u o b r a m b e n u funkciju zbog e s t i h u p a d a

n a v a p n e n c u s t o a r s t v o , a n a p o t o c i m a melju

T u r a k a n a ovo p o d r u j e .

se

Imperio

7.

djelu De

kroz

iz

10.

srednji

stoljea

vijek

spominje

naselja nasta

kada

uglavnom

Uslijed n e s i g u r n i h

m l i n i c e kojih je u P o d b i o k o v l j u bilo e z d e s e t a k .

p r i l i k a u P o d b i o k o v l j u d o l a z i do e s t i h m i g r a

Stanovnici

cija,

podbiokovskih

naselja

od

pamti

tako

da

veina

dananjeg

stanovnitva

vijeka p o s j e d u j u z e m l j u na Biokovu, u p r v o m e

potjee iz H e r c e g o v i n e i B o s n e o d a k l e doselja

r e d u b r d s k e p a n j a k e i l i v a d e t e plie p o n i k v e ,

va t i j e k o m 16. i 17. st.

odnosno v r t a e sa s p u t e n i m pedolokim sup

k o n a n i m i z g o n o m T u r a k a s p o d r u j a Biokova

s t r a t o m . T e p l o d n e o a z e u k r k o j p u s t i n j i redo

dio

v i t o se o b r a u j u , a uz njihove se r u b o v e g r a d e

t a d a n a s t a j u p r i m o r s k a m j e s t a : Donja B r e l a ,

stanovi i torovi.
samo

U p r a v i l u su bili n a s e l j e n i

periodiki,

tijekom

sezonskog

napasi-

stanovnitva

Baka

Voda,

K r a j e m 17. stoljea i

sputa

Promajna,

se

na

more

Bratu,

tek

Krvavica,

Donji T u e p i , D o n j a P o d g o r a , koje s t a n o v n i c i

v a n j a s t o k e , u z i z n i m k e n a s e l j a Podglogovik,

m a t i n i h s e l a zovu kraj.

gdje j e n e k o l i k o i z g r a e n i h k u a bilo t r a j n o

potpuno uz

naseljeno.

s v a k a k a p v o d e d r a g o c j e n a , potoci n e s t a j u , a

BIOKOVO

26

more,

P o s t u p n o ivot seli

izvori s e k a p t i r a j u j e r j e

podbiokovska

sela

zahvaa

neizljeiva

bolest

- bijela k u g a .
Danas
uklopljena
ca

naglo

razvija

turizam.

Tradicionalne

se

g r a n e gospodarstva, poljoprivreda i ribarstvo,

su
u

se

postojea
pet

primorska

novouspostavljenih

naselja

naputaju,

jedini

ugostiteljstvo

lokalne samouprave, opina: Brela, B a k a

a uz t u r i z a m
i

trgovina,

na poveanje broja

se razvija promet,
to

uvelike

utjee

stanovnika i naseljenost.

Voda, M a k a r s k a , P o d g o r a i G r a d a c , d o k su za

Zahvaljujui

gorska

Sestanovac,

p o r a s t a zaposlenosti i ivotnog s t a n d a r d a te je

Zadvarje, Z a g v o z d i V r g o r a c . Z a l e e B i o k o v a

p o t a k n u t razvoj g r a e v i n a r s t v a u s v r h u i z g r a d

okviru

etiri

opine:

razvoju

gospodarstva

kapaciteta.

Razvoj

dolazi

do

oduvijek je bilo slabije n a s e l j e n o od o b a l e , za

nje t u r i s t i k i h

to postoji n i z r a z l o g a , od p r i r o d n i h u v j e t a (kli

t u r i z m a p r o u z r o u j e b r o j n e p r o b l e m e , u prvo

masovnog

ma, tlo), p r e k o povijesnih, s o c i j a l n i h i e k o n o m

me r e d u nekontroliranu izgradnju na podruju

skih koji

podgorske stepenice uz devastaciju prostora te

su u z a l e u n e p o g o d n i j i . N a j v e e n a

selje Podbiokovlja g r a d j e M a k a r s k a , koja p r e

ekoloke probleme, posebno i z r a e n e tijekom

ma popisu iz 2001. godine i m a 13716 stanov

turistike

sezone.

N a s e l j a b l i a obali biljee

nika. O p i n u M a k a r s k a n a s e l j u j e 9 3 s t / k m ,

ubrzani rast stanovnitva,

ime j e n a 20. m j e s t u p o g u s t o i n a s e l j e n o

biljee p a d , t a k o d a K o t i i n a i G o r n j e I g r a n e

sti u H r v a t s k o j . e t i r i z a g o r s k e o p i n e i m a j u

g u b e s t a t u s n a s e l j a . U novije v r i j e m e javlja se

u k u p n o 1 2 2 0 0 s t a n o v n i k a , a n a j v e e je n a s e l j e

sve vei i n t e r e s z a n e k r e t n i n e u p r i m o r s k o m

Vrgorac, koji je u j e d n o n a j v e a i n a j n a s e l j e n i j a

Podbiokovlju, a l i Zabiokovlje n a a l o s t jo nije

opina i r e g a b i o k o v s k o g z a l e a .

ukljueno

U b r z a n i g o s p o d a r s k i razvoj i i r e n j e n a s e l j a
u

Podbiokovlju

poinje

nakon

1960.

ozbiljnije

dok podbiokovska

turistike

aktivnosti,

t a k o da ga zaobilazi t r e n d revitalizacije.

kada
GEOGRAFIJA I G E O M O R F O L O G I J A

27

LITERATURA

Bognar, A., 2001., Geomorfoloka regionalizacija Hrvatske,

Acta Geographica Croatica, vol 34, Zagreb.

Miloevi, B., tamol, V, 1995., Zemljopisni imenik za

prirodoslovna

Boievi, S., Benek, ., 1983., Tektonko-geomorfoloke

specifinosti Biokova i pojave urunih vrtaa i ledenica,
Acta Biokovica, Vol. 2, Makarska.

istraivanja

Makarskog

podruja,

Acta

Biokovica, 7, Makarska.
Penzar, I., Penzar, B., 1993., Vrijeme i podneblje blokov
skog podruja. Ekoloke monografije 4 - zbornik radova

Draguica, H., 2003., Geomorfoloke znaajke planinskog

hrpta Biokova, Diplomski rad, 1-54, Geografski odsjek
Prirodoslovno-matematikog fakulteta, Sveuilite u Zag
rebu, Zagreb.

sa Kongresa odranog od 11.-16. listopada 1993. u

Makarskoj, Hrvatsko ekoloko drutvo, Zagreb.
Poljak, Z.,

1995.,

Istraivai Biokovske prirode - mala

povijesna kronika, Acta Biokovica, 7, Makarska.

Dravni zavod za statistiku; Kontingenti stanovnitva po gra

dovima/opinama, popis 2 0 0 1 .

Prelogovi, E., 1994., Strukturni sklop podruja Imotski

- Posuje, Institut za geoloka istraivanja, Zagreb.

Fortis, A., 1984., Put po Dalmaciji, Globus, Zagreb 1984. (I

izdanje: Venezia 1774.).

Prelogovi, E.,

1995., Strukturni sklop podruja Ploe,

Institut za geoloka istraivanja, Zagreb.

Host, J., 1802., 1993., Botaniki put po Istri, Kvarnerskim

otocima i Dalmaciji, zapoet 14. kolovoza 1801. a dovren

Prelogovi, E., Kranjec, V., 1983., Geoloki razvitak pod

ruja Jadranskog mora, Pomorski zbornik, Rijeka.

6. kolovoza 1802. (Viaggio botanico nell'lstria, Isole del

Ravli, J., 1934., Makarska i njezino Primorje, Dopunjeno

Quarnero, e nella Dalmazia, incominciato il di 1 d' Agosto

i izmijenjeno izdanje, Matica Hrvatska Makarska: 1-149,

1801 e terminato il di 6 d' Agosto 1802), Transkribirao i

preveo, biljeke i studiju napisao te kazala izradio Kreimir
vrljak, Matica Hrvatska, 1-296, Rijeka.
Jurii,

K.,

1995.,

Nazivi

planine

Biokova

hidrografske specifinosti biokovskog kraja.

kroz

povijest,

Makarsko primorje, 2:101-111, Makarska.

drutvo, Zagreb.

Kuan, F., 1969., Biljni pokrov Biokova (Flora i vegetacija).

Prirodoslovna istraivanja JAZU, 37:1-224, Zagreb.
D.,

1993.,

Ekoloke

monografije 4 - zbornik radova sa Kongresa odranog od

11.-16. listopada 1993. u Makarskoj, Hrvatsko ekoloko

Kaer, P 1914., Makarska i Primorje, 1-158, Rijeka.

Mihljevi,

Makarska.
Rianovi, J., imunovi, V., 1993., Geografske znaajke i

Rogli, J. 1931., Glacijalni tragovi na Biokovu, posebno

izdanje Srpskog geografskog drutva, Beograd.

Geomorfoloke znaajke primorske

padine gorskog hrpta Biokova, Ekoloke monografije 4

Rogli, J. 1931., Privreda i naselja Makarskog primorja,

Glasnik geografskog drutva, 17:29-37, Beograd.

- zbornik radova sa Kongresa odranog od 11-16. listopa

Rogli, J. 1935., Biokovo, geomorfoloka ispitivanja, po

da 1993. u Makarskoj, Hrvatsko ekoloko drutvo, Zagreb.

sebno izdanje Srpskog geografskog drutva, Beograd.

Mikac, K., 2004., Geomorfologija podgorske stepenice Bio

kova, izmeu Dubaca i Makarske, 1-46, Geografski odsjek
Prirodoslovno-matematikog

fakulteta,

Sveuilite

Zagrebu, Zagreb.

glasnik, 1, Zagreb.
Visiani, R. 1826., 1978., Ogled dalmatinskog bilja (Stirpium
Dalmaticarum Specimen), akavski sabor, Split.

Milivojevi, . B., 1933., Littoral et iles Dinariques, M e m .

Soc. Geogr. , 2:1-226.

BIOKOVO

Rubi, I. 1929., Ispaa na Biokovu, Hrvatski geografski

28

geologija

URO BENEK

Geologija

Biokova

GEOLOKA

i z r a z i t a i z d i z a n j a u i r e m pro
s t o r u D i n a r i d a . Dio k a r b o n a t

EVOLUCIJA

ne

BIOKOVA

platforme

erozijom

okopnjava,

se od t a d a mladog

kopna stvara klastini mate

planin

rijal, koji se t a l o i u p r e o s t a

s k o m l a n c u D i n a r i d a , koji

lim m o r s k i m prostorima kao

j e n a s t a o t i j e k o m geoloke evo

flini s e d i m e n t . I z d i z a n j e pla

lucije

ninskog

IOKOVO

pripada

Jadranske

karbonatne

p l a t f o r m e . P o g e o l o k i m mje
rilima to je relativno mlada
planina,

graena

masiva

(orogeneza)

n a s t a v l j a se u s r e d n j e m eoce
nu, uz stalne r u b n e potiske

Fosili na Biokovu, foto: F. abi

od karbo-

daljnje

taloenje

flia

te

n a t n i h n a s l a g a mezozoika i starijeg paleogena

k r o z gornji e o c e n do oligocena.

te mlaih eocenskih sedimenata.

m i l i j u n a g o d i n a slijedi p o t p u n o o k o p n j a v a n j e ,

K a r b o n a t i , p r e t e i t o v a p n e n c i , dijelom dolo

Sljedeih 25

o k r a v a n j e , b o r a n j e i r e v e r s n o r a s j e d a n j e . Taj

m i t i ili k a r b o n a t n e b r e e , i n e g l a v n i m a s i v

proces,

uz

vertikalno

rasjedanje,

Biokova. Taloeni su na J a d r a n s k o j k a r b o n a t -

n e o g e n i k v a r t a r jo i d a n a s , t o d o k a z u j e j a k a

noj p l a t f o r m i u p l i e m dijelu s r e d o z e m n o g m o r a

seizminost Biokova.

Posljednjih

traje

kroz

1,5 m i l i j u n a

T e t h v s . O d svojeg n a s t a n k a u g o r n j e m t r i j a s u ,

g o d i n a , k a o posljedica i z d i z a n j a , o k r a v a n j a i

prije oko 220, do k o n a n e r a z g r a d n j e u e o c e n u ,

erozije u k v a r t a r u , na p r i m o r s k o j p a d i n i Bio

pred 49 milijuna godina, ta je platforma puto

kova taloe se n e v e z a n i i slabo vezani sipari te

v a l a k r o z v r i j e m e i p r o s t o r , od j u n o g do sjever

debele siparine bree.

nog r u b a mora. Stabilna i dugotrajna karbonat-

Posebnost

geoloke

grae

meusobnog

n a s e d i m e n t a c i j a odvija s e u g l a v n o m u p l i t k o m

o d n o s a k a r b o n a t n i h i n e k a r b o n a t n i h (klasti-

m o r u s e s t i m o p l i a v a n j e m do o k o p n j a v a n j a

nih)

rijetkim

produbljavanjem.

Povremena

tek

t o n s k a a k t i v n o s t dovodi d o l a t e r a l n i h (bonih)
i v e r t i k a l n i h p r o m j e n a , pa se na p l a t f o r m i u
i s t o m g e o l o k o m r a z d o b l j u n a l a z e r a z n i okolii:
p l i m n e r a v n i c e , pliaci, l a g u n e , sve d o dubljeg
mora.

Te

viestruke

promjene

iitavamo

naslaga

te

karakteristini

t e k t o n s k i odnosi,

ine

strukturno-

Biokovo geomorfoloki

jedinstvenom planinom u n u t a r Vanjskih Dina

rida.

Priblino

200

milijuna

godina

ukupne

geoloke povijesti z a p i s a n o je u oko 3 km de

belim

karbonatnim

naslagama

ta,

i m p o z a n t n o j p l a n i n i s t v a r a elju i p o t r e b u z a

stratigrafskih jedinica krevitog

strahopotovanje

prema

i s t r a i v a n j e m i o t k r i v a n j e m k o d o b i n i h ljudi,

m a s i v a Biokova.
G e o l o k a povijest p l a n i n e B i o k o v a d a t i r a i z
eocena, p r e d 49 milijuna godina, k a d a zapoinju
BIOKOVO

klastinim

priblino 3 km debelim n a s l a g a m a karbona

razliitih

Divljenje

Biokova.

30

p l a n i n a r a i s t r u n j a k a p r i r o d o s l o v a c a , a pose
bice geologa s v i h s p e c i j a l n o s t i .

Donja kreda, pogled sa Sv. Jure na zapad prema otoku Brau, biokovska visoravan, vrtae u donjokrednim
naslagama, foto: M. Kladniki

PREGLED DOSADANJIH

opisuje

flinu

formaciju

grafske prilike.

ISTRAIVANJA

1909.

morfoloko-hidro-

Richard Schubert

i s t r a u j e slojeve

1905.

mezozoika i tercijara,

p r i e m u opisuje fosilne n a l a z e , k a o i t e k t o n s k e
P r v a v a n i j a g e o l o k a i s t r a i v a n j a Biokova,

o d n o s e , a daje i p r e g l e d m i n e r a l n i h s i r o v i n a .

kao dijela i s t r a i v a n j a D a l m a c i j e i D i n a r i d a ,

Carlo

de

Stefani

1910.

opisuje

odnose

i z v r e n a s u k r a j e m 19. stoljea. O d t a d a potjee

tercijarnih i k v a r t a r n i h n a s l a g a u Dalmaciji.

vie p r e g l e d n i h g e o l o k i h k a r a t a , koje s u po

L e o p o l d K o b e r 1914. i 1929., F r a n z N o p s c a

sluile k a o t e m e l j
U preglednoj

z a s v a daljnja i s t r a i v a n j a .

geolokoj

karti Austro-Ugarske

1 9 2 1 . i F r a n z K o s s m a t 1924. p r o v o d e geotektonsku

dinarskih

analizu

alpa,

odnosno

M o n a r h i j e s T u m a e m iz 1 8 6 3 . i 1868., F r a n z

D i n a r i d a te istiu s n a n a h o r i z o n t a l n a kre

H a u e r n a ovom p o d r u j u i s t i e o s n o v n e geoloke

tanja

formacije k r e d e i t e r c i j a r a . G u i d o S t a c h e s e

Dinarida,

1877. u P r e g l e d n o j geolokoj k a r t i ( 1 : 1 0 0 8 0 0 0 )

g e o t e k t o n i k e t o g dijela M e d i t e r a n a .

posebno o s v r e n a l i b u r n i j s k e slojeve t e r c i j a r a ,
u s p o r e u j u i ih sa s l i n i m n a s l a g a m a u I s t r i , a
1889.
und

u
deren

glasovitom

djelu

grenzhorizonte

Die

Liburnische

rezimira

stufe

istraivanja

Istre i o b a l n i h D i n a r i d a .

loka

istraivanja

Dalmacije,

pa

slijedi

niz

geolokih p u b l i k a c i j a . F r i t z M . K e r n e r 1 9 0 3 .

ime

jaka

postavljaju

boranja

Vanjskih

mobilistiku

teoriju

K o t a P e t k o v i 1930. u P r e g l e d n o j geolokoj
k a r t i Kraljevine Jugoslavije (1:1000000) prika
zuje

grau

Biokova

sastavljenu

skih i tercijarnih naslaga.

2.

P o e t k o m 20. stoljea i n t e n z i v i r a j u se geo

(navlaenja)

svjetski

rat

vana

od

mezozoj-

Neposredno pred

geoloka

istraivanja

B i o k o v a p r o v o d e n i z o z e m s k i geolozi. J a c o b v a n
Soest

1938.

istrauje k v a r t a r n e bree june

padine, a 1941. izrauje geoloku k a r t u Biokova,

GEOLOGIJA

31

Donja kreda, panorama JI dijela biokovske visoravni (boginjavi kr) - pogled sa Sv. Jure, foto: M. Kladniki

p r i e m u n a l a z i v i e l a n o v a gornje k r e d e i t e r

1952.

cijara, u z grafiki p r i k a z b r o j n i h fosila. L o u i s

O k m a d i a (Kozica).

Rutten

1938.

daje

geoloki

prikaz

opisuje

pojave

bitumena

kod

upe

srednje

D r a g u t i n Ani, P a v a o M a m u i i Dra

D a l m a c i j e , a A l b e r t T. C. R u t g e r s 1 9 4 1 . i 1942.

g u t i n i k i 1955. i 1956. p r o v o d e p r e g l e d n o

i s t r a u j e j u g o i s t o n i dio Biokova. N i z o z e m s k i

geoloko k a r t i r a n j e od P o d g o r e do P l o a i u t v r

geolozi o d b a c u j u m o b i l i s t i k u t e o r i j u a l p s k o g

u j u g o r n j o j u r s k e i g o r n j o k r e d n e n a s l a g e . D.

tipa i istiu n e z n a t n e p o m a k e na rasjedima.

A n i daje d e t a l j a n p a l e o n t o l o k i opis fosilnih

N a k o n 2. svjetskog r a t a geoloka istraivanja

B i o k o v a i n t e n z i v n i j a su n e g o i k a d a , a p o s e b n o
njihova p r a k t i n a p r i m j e n a ( m i n e r a l n e sirovine,
hidrogeologija i dr.). B r a n i s l a v M i l o v a n o v i
1950.

i Zarija

Bei

1951.

odbacuju teoriju

n a l a z a gornje j u r e i k r e d e s r e d i n j e g Biokova, a
v a a n d o p r i n o s daje R a j k a R a d o i i , koja u vie
priloga

na

irem

podruju

Biokova

m e z o z o j s k e n a s l a g e , od lijasa do donje k r e d e .
LeonNikleriBrankoSoka

1967.

v e l i k i h n a v l a k a i z a s t u p a j u miljenje o postoja

m e z o z o i k D i n a r i d a i u t v r u j u lijas,

nju l j u s a k a i p o l e g l i h b o r a . M a r k o M a r g e t i

malm

BIOKOVO

32

utvruje

na

Biokovu.

Miomir

istrauju
doger i

Komatina

1968.

opem

strukturnom

Vanjskih

Dinarida,

planu

u r o B e n e k i A l k a i m u n o v i 1 9 8 3 . is

Biokovo

t r a u j u b i t u m e n u k a r b o n a t n i m n a s l a g a m a Di

s m a t r a n a v l a k o m o d 2,5 k m ,

n a r e , K a m e n i c e i Biokova te u t v r u j u b i t u m e n

a Vanjske Dinaride podrujem

u v a p n e n c i m a k o d z a s e o k a Soici n a Biokovu,

saimanja zemljine kore.

koji je za r a z l i k u od b i t u m e n a D i n a r e i K a m e n i

Branko Soka, Ivo Veli

ce p r i m a r n o g (singenetskog) porijekla.
Preglednu

i J o s i p T i l j a r 1 9 7 8 . u donjoj

geoloku

kartu

Parka

Prirode

kredi Biokova u t v r u j u prisut

Biokovo (1:25000) 2 0 0 2 . i z r a u j u u r o B e n e k

nost

svih

jedi

i Sreko Boievi, a u Tumau razmatraju

nica

(berijas

alb).

osobitosti

stratigrafskih
do

gornji

geoloke

geomorfoloke

grae.

analizom

G e o l o k a e k i p a H r v a t s k o g a geolokog i n s t i t u t a

fosilnog p l a n k t o n a flinih lapo

od 2001. provodi opsena istraivanja Biokova

ra M a k a r s k e u Podbiokovlju i

upe

k a r t e za O s n o v n u geoloku k a r t u RH (1:50000).

Josip

Beni

1978.

Zabiokovlju,

gornjoeocensku

utvruje

starost

(g.

Stanko
razmatra

Marini
oblike,

1979.

pruanje

stupanj poremeenosti linear

nih bora Vanjskih Dinarida te
smatra
gorja

da je

pruanje

Dinarida

pred-

(jadranska

masa) u smjeru sjeverozapadjugoistok,

prouzroilo

gene

izrade

litostratigrafske

(formacijske)

U Vodiu g e o l o k i h e k s k u r z i j a 22. s u s r e t a IASa

l u t e t do d. b a r t o n ) .

cilju

uro

Benek,

Ladislav

Fuek,

Nenad

Otri, D u b r a v k o Matiec, Igor Vlahovi,

Ivo Veli i Miroslav
ljaju

dva

biokovska

Kladniki

lokaliteta:

predstav

prvi,

sjeverno

o d Soica n a c e s t i S t a z a S a r a n a ( b i o s t r a t i grafija donje k r e d e a p t ) t e l o k a l i t e t R a v n a

V l a k a n a c e s t i S t a z a - Sv. J u r e , j e d i n s t v e n i
primjer gornjojurskog p r e k i d a u

sedimentaciji

(kimerika emerzija).
U novije v r i j e m e Biokovo i s t r a u j e i m l a a ge

r a l n o d i n a r s k o p r u a n j e piri-

n e r a c i j a geologa T o n i G r g a s o v i , D a m i r L a c -

nejskih s t r u k t u r a .
Stanko Marini, Nikola
M a g a i u r o B e n e k 1979.,
n a k o n s u s t a v n i h g e o l o k i h is

k o v i i d r u g i . Od s r p n j a 2 0 0 4 . m a r k i r a n a je i
p o p r a t n i m e d u k a t i v n i m p l o a m a obiljeena Po
u n a geoloka s t a z a n a p o d r u j u R a v n e Vlake.

t r a i v a n j a , d a j u cjelovit p r i k a z
geologije B i o k o v a z a O s n o v n u
geoloku

kartu

(1:100 000)

PRIKAZ GEOLOKE GRAE

(STRATIGRAFSKI PRIKAZ)

pripadajuim Tumaem.
u r o B e n e k 1981. istrauje stratigrafiju
sredinjeg

masiva,

sedimenata
Posebno

te

karakteristike

tektoniku

istrauje

podruja M a k a r s k e

evoluciju

genezu

Biokova.

paleogenske
u

odnosu

naslage
sa

ireg

slinima

Zabiokovlju ( u p a ) , k a o i g o r n j o k r e d n o - p a l e o genske v a p n e n c e i bree kod Kotiine.

B r a n k o S o k a i I v o V e l i 1980. d e t a l j n o

P l a n i n s k i masiv Biokova g r a e n je od karb o n a t n i h n a s l a g a mezozoika. Analizom sedime

n a t a te usporedbom sa susjednim podrujima,
na

glavnom

planinskom

masivu

utvreni

su

s r e d n j a i g o r n j a j u r a te donja i g o r n j a k r e d a .
U Podbiokovlju

dominiraju

vapnenci i bree

gornje k r e d e - S e n o n ( K o t i i n a ) , p a l e o g e n s k i
v a p n e n c i i n a s l a g e flia, a na p r i m o r s k i m pa

i s t r a u j u slojeve donje k r e d e p o d r u j a S a r a n a a

dinama kvartarne naslage.

i o t k r i v a j u n o v u v r s t u fosilne v a p n e n a k e a l g e

n a p o t e z u o d Kozice d o e s t a n o v c a n e s u v i s l o

(Dasicladaceae)

Salpingoporella

biokovensis.

pojavljuju

paleogenski foraminiferski vapnenci

Iz slojeva donje k r e d e ( B a r r e m i a n ) Biokova, B.

i fli.

Soka 2 0 0 5 .

opisuje fosilnu v a p n e n a k u a l g u

(Prilog

Linoporella

vesiculifera.

kenozoika i kvartara.

Na P r e g l e d n o j
1)

U Zabiokovlju s e

prikazane

geolokoj
su

k a r t i Biokova

naslage

GEOLOGIJA

mezozoika,

33

Srednja Jura (doger). Jako tektonizirani dogerski vapnenci

litica Biokova na pl. stazi, sjeverno od Bakovia. Pogled
u nebo kroz prozor - igra prirode,
f o t o : M. Kladniki

SREDNJA JURA - DOGER (J 2 )

(traje oko 14,4 milijuna
godina)
Vapnenake naslage srednje jure izgrauju
s t r m e litice B i o k o v a o d S t u p i c e , i s t o n o o d Podgore, p a sve d o Z a d v a r j a n a s j e v e r o z a p a d u , gdje
su p r e k r i v e n e oligocenskim b r e a m a . U smjeru
J-JZ u r a s j e d n o m su k o n t a k t u s m l a i m nasla
gama

(flini l a p o r i ,

rjee f o r a m i n i f e r s k i v a p

n e n c i ) , d o k n a n j i m a slijedi g o r n j a j u r a ( m a l m ) .
O b z i r o m n a s t r u k t u r n i i t e k t o n s k i poloaj k a r
b o n a t a s r e d n j e j u r e ( d o g e r a ) , r i j e t k e n a l a z e fo

dijelu d o g e r a i obiljeavaju e m e r z i j e u t i j e k u

s i l n i h o s t a t a k a , t e k o p r i s t u p n e b i o k o v s k e litice

t a l o n o g p r o c e s a . Lee i proslojci d o l o m i t a pos

t e n e o t k r i v e n u b a z u , vrlo j e t e k o p r a t i t i slijed

ljedica s u djelovanja o t o p i n a z a s i e n i h i o n i m a

n a s l a g a . N j i h o v u debljinu, u s p o r e d b o m s d r u

m a g n e z i j a na ve k o n s o l i d i r a n e v a p n e n c e i do

gim n a s l a g a m a dogera u Dinaridima, moemo

lomite.

procjeniti na priblino 300 m.

Svijetlosmei,

p r e t e n o z r n a s t i v a p n e n c i s r e d n j e j u r e vrlo s u
d o b r o u s l o j e n i (0,52 m), sa s p o r a d i n i m poja
v a m a t a n j i h u l o a k a ili lea k a r b o n a t n i h b r e a ,
a vrlo rijetko s proslojcima k a s n o d i j a g e n e t s k i h
d o l o m i t a . Donji dio d o g e r a z a s t u p a n j e i z m j e n a
m a o o i d n i h fosilifernih i i n t r a k l a s t i n i h v a p n e
n a c a , te f e n e s t r a l n i h i fosilifernih v a p n e n a c a s
f o r a m i n i f e r a m a . Slijede a l g a l n i fosiliferni v a p
nenci, mjestimice u izmjeni s intraklastinim,
ponegdje i ooidnim v a p n e n c i m a .

GORNJA JURA - M A L M (J 3 )
(traje oko 14,6 milijuna godina)
Na s r e d n j e j u r s k i m slijede svijetli do svijetlo
s m e i v a p n e n c i gornje j u r e ( m a l m ) s vrlo es
t i m p r o s l o j c i m a svjetlosivih d o l o m i t a , p o n e g d j e
d e b e l i h d e s e t k e m e t a r a . U v r n o m dijelu t i h
n a s l a g a d o l a z i z o n a g r e b e n s k i h v a p n e n a c a bo
g a t i h fosilima k o r a l j a i h i d r o z o a . U n a s l a g a m a
gornje

U d o n j e m dijelu vidljivog s t u p a n a s l a g a , n e

jure

rijetki

su

prekidi

sedimentacije

(emerzije). I z n i m n o lijep p r i m j e r e m e r z i j e n a l a z i

posredno uz s n a a n r e v e r s n i rasjed, v a p n e n c i

s e kod R a v n e V l a k e u z c e s t u S t a z a Sv. J u r e .

s u e s t o j a k o r e k r i s t a l i z i r a n i i p o t p u n o bijele

U v e r t i k a l n o m slijedu od oko 5 m k a r b o n a t n i h

boje.

posljedica

s e d i m e n a t a u o a v a s e opliavanje ( i n t e r s l o j n a

v e l i k i h n a p r e z a n j a uslijed r e v e r s n o g k r e t a n j a .

r a s p u c a l o s t ) , izronjavanje ( r a z a r a n j e jo neovr-

U s r e d n j e m dijelu s t u p a d o g e r s k i h n a s l a g a u

slog s e d i m e n t a i s t v a r a n j e b r e a ) , p a p o n o v n o

b i o k o v s k i m l i t i c a m a d o l a z i 3 0 - 5 0 m d e b e l a zo

preplavljivanje i n a s t a v a k n o r m a l n e sedimen

na t a n k o uslojenih do ploastih, ak listiavih

tacije. I z n a d emerzije dolaze dobro uslojeni (50

mikritnih vapnenaca. Uz intenzivnu tektoni-

100 cm) algalni vapnenci (alga Clypeina jurassica).

Ova

pojava

najvjerojatnije je

z i r a n o s t e s t e s u pojave b o r a n j a , p r i e m u s u

U d o n j e m dijelu m a l m a d o l a z e p l o a s t i do

osi b o r a u g l a v n o m o k o m i t e n a s m j e r reverzije.

t a n k o u s l o j e n i v a p n e n c i u i z m j e n i s dolomiti

T a n j e lee i proslojci v a p n e n a k i h b r e a sa zala-

m a . Slojevitost j e vrlo d o b r o i z r a e n a , u z deblji

p o r e n i m ( z a g l i n j e n i m ) vezivom, ee u g o r n j e m

n u slojeva 5 - 2 0 c m (rjee 3 0 - 1 0 0 c m ) .

BIOKOVO

36

Gornja Jura (malm). Dobro uslojeni iznimno okreni

malmski vapnenci biokovske visoravni - pogled
na Ravnu vlaku, foto: M. Kladniki
Gornja Jura (malm). Troni kasnodijagenetski dolomiti,
foto: M. Kladniki

Gornja Jura (malm). Lijepo otkrivena emerzija

(prekid sedimentacije - okopnjavanje, pa ponovno
preplavljivanje) s emerzijskim breama, na cesti
za Sv. Juru ispod Ravne vlake, foto: . Benek

Za

vrni

dio

malma

na

Biokovu

tipini

su d o l o m i t i n i v a p n e n c i i d o l o m i t i u i z m j e n i
s vapnencima,

ponegdje

ogromnim

GEOLOGIJA

leama

37

d o l o m i t a . P o j a s krpastih g r e b e n s k i h v a p n e n a c a

StazaKozica, p r e m a s j e v e r o z a p a d u c e n t r a l n o m

graenih

od

v i s o r a v n i Biokova, j u n o od Sv. J u r e do Sv. Ilije,

koljkaa,

raznih

koralja,

obrubnjaka

ukazuje

na

(Hvdrozoa)
gornji

malm

pa sjevernim p a d i n a m a p r e m a cesti Zadvarje-

( t i t o n ) . P o t p u n o s u bijele boje, e s t o r e k r i s t a l i -

S e s t a n o v a c , gdje i h p o k r i v a j u o l i g o c e n s k e b r e e .

zirani, debelo uslojeni do g r o m a d a s t i . I z n i m n o

Z a s t u p a n e s u r i t m i k o m , n e p r a v i l n o m izmje

lijep p r i m j e r n a l a z i s e u z c e s t u p r e m a Sv. J u r i ,

n o m svijetlih

oko 2 0 0 m o d r a s k r i j a z a p l a n i n a r s k i d o m n a

sporadinom pojavom

Vocu.

ili

Vrlo j a k a
karbonatnih
odnosu

na

povrinska

okrenost

sedimenata
naslage

malmskih

prepoznatljiva

srednje jure

je

(zapadno)

manjih

do

lea

svjetlosmeih v a p n e n a c a sa
vrlo r i j e t k i h p r o s l o j a k a

kasnodijagenetskih

dolomita,

uz estu pojavu erozijskih brea, dok pri vrhu

d o n j o k r e d n i h v a p n e n a c a , n a g r a n i c i s gornjom

k r e d o m v r l o r i j e t k o d o l a z e t a n j i proslojci r a n o -

donje k r e d e (istono). D e b l j i n a m a l m s k i h sedi

m e n a t a na Biokovu iznosi priblino 400 m.

dijagenetskih dolomita.
Velika ranolikost donjokrednih sedimenata,
u v e r t i k a l n o m slijedu i po p r u a n j u , r e z u l t a t je
izuzetno

promjenjivih

uvjeta

sedimentacije

DONJA KREDA ( K ; )

p l i t k o m elfu J a d r a n s k e k a r b o n a t n e p l a t f o r m e .

(traje oko 46 milijuna godina)

M e u v a p n e n c i m a p r e v l a d a v a j u z r n a t i , sitnozrn a t i do m i k r i t n i varijeteti, zatim intraklastini

i

( p r e t e i t o b i o i n t r a k l a s t i n i ) , o o l i t n i i ooidni, a

p r a t e p o p r u a n j u n a s l a g e gornje j u r e ( m a l m ) ,

z a r a z l i k u o d d r u g i h p o d r u j a D i n a r i d a , esto

a u t v r e n e su u k o n t i n u i r a n o m p o j a s u od c e s t e

i gruboklastini,

Donjokredne

karbonatne

naslage

slijede

g r e b e n s k i v a p n e n c i s dobro

Donja kreda. Pogled sa Sv. Jure (1762 m) na zapad prema otoku Brau - biokovska visoravan - vrtae u donjokrednim vapnencima, foto: M. Kladniki

ouvanim fosilima r u d i s t a , v e l i k i h k o l j k a a i

Zahvaljujui relativno bogatom sadraju mikro-

pueva.

fosila: v a p n e n a k i h algi, k r e d n j a k a ( F o r a m i n i -

U slijedu n a s l a g a donje k r e d e z a p a a se n i z

fera) i r u d i s t a , d o k a z a n a j e s t a r o s t o d n e o k o m a

pojavama

d o gornjeg a l b a . D o n j o k r e d n i s e d i m e t i Biokova

a ponegdje i

n a j d o s t u p n i j i s u u z c e s t e VoacSv. J u r e i Sta-

izduenih lea d e b e l i h i vie d e s e t a k a m e t a r a

z a - K o z i c a . S p o d r u j a S a r a n a a o p i s a n a je fosil

n a s t a l i h najvjerojatnije k a o posljedica t e k t o n

na

skih

donjega a p t a .

prekida

sedimentacije

emerzijskih,

(emerzije)

zalaporenih brea,

zbivanja.

Ovakve

donjokredne

emerzije

dolaze i n a i r e m p o d r u j e m V a n j s k i h D i n a r i d a
i otonog p o j a s a .

alga

Salpingoporella

Promatrajui

biokovensis

biokovsku

iz

naslaga

visoravan

sa

Sv.

J u r e u s m j e r u j u g o i s t o k a i s j e v e r o z a p a d a uo
(gor

ljiva je z a r a v a n d o n j o k r e d n i h n a s l a g a s v e l i k i m

nji alb) k a r a k t e r i z i r a n je t a n k o u s l o j e n i m do

mnotvom poumljenih vrtaa dubokih ak do

ploastim ( l a m i n i r a n i m ) b i t u m i n o z n i m v a p n e n

300 m . D e b l j i n a d o n j o k r e d n i h s e d i m e n a t a n a

cima s n i s k i m s a d r a j e m s i n g e n e t s k o g b i t u m e

B i o k o v u procjenjuje se na 700 1000 m.

Vrni

dio

donjokrednih

sedimenata

na, koji se javljaju na i r e m p o d r u j u Soica.

Donja kreda. Bioakumulirani rudistni

vapnenci donje krede (alb), na cesti
za Sv. Juru ispod V. Troglava (1 6 5 8
m), foto: M. Kladniki

Donja kreda. Dobro uslojeni algalni

vapnenci donje krede (apt) - nalazi
alge Salpingoporella dinarica, na
makadamskoj cesti zapadno od
Saranaa, foto: . Benek

39

Gornja kreda (mastriht). Pogled

na intenzivno tektonizirane
karbonatne naslage - Kotiina , na
pl. stazi Kotiina - Voac,
foto: I. Vlahovi

Gornja kreda (mastriht). Proslojak

peloidnoga mikritnog laminiranog
vapnenca u Kotiina naslagama.
(Bogomoljka na geolokom
zadatku), foto: I. Vlahovi

GORNJA KREDA (K 2 1 3 )
(traje oko 29 milijuna
godina)
G o r n j o k r e d n e n a s l a g e slije
de na d o n j o k r e d n i m i o t k r i v e
n e s u d u cijele s j e v e r o i s t o n e
p a d i n e Biokova, od Kozice do
eevice ( S e s t a n o v a c ) . U rela
tivno u s k o m pojasu otkrivene
su

uz obalu

rta

Osejava k o d

Makarske.
Taloenje se n a s t a v l j a goto
vo u i s t i m u v j e t i m a p l i t k o g a m o r a k a o i u donjoj

K r a t k i p u i n s k i (pelagiki) utjecaj k a r a k t e

k r e d i , a t a l o e se r a z n i t i p o v i v a p n e n a c a , vrlo

r i z i r a j u pojave s i t n o z r n i h d o g u s t i h , m u l j e v i t i h

rijetko s p r o s l o j c i m a d o l o m i t a , a s p o r a d i n o i

p u i n s k i h v a p n e n a c a u s r e d n j e m dijelu gornje

breama.

k r e d e ( t u r o n ) . T a n k o s u uslojeni d o ploasti,

Prevladavaju

svijetli

do

svijetlosmei

rudi-

debljine do 100 m. U donjem dijelu (donji ceno-

stni v a p n e n c i , t a l o e n i u vrlo p l i t k o m m o r u , k a o

man)

posljedica r a z a r a n j a i p r e t a l o e n j a r u d i s t n i h gre

m a d a s t i v a p n e n c i , debljine 1-3 m. U s r e d n j e m

pojavljuju

se

dobro

uslojeni,

esto

gro-

b e n a . Izmjenjuju s e s a svijetlim i n t r a k l a s t i n i m

dijelu slijeda g o r n j o k r e d n i h v a p n e n a c a e s t o se

te

pojavljuju g r o m a d a s t i slojevi s v e l i k i m n a k u p i

sitnozrnim

vapnencima

foraminifera, rjee alga.

BIOKOVO

40

bogatim

fosilima

nama

koljkaa

(biostrome).

Bogatstvo

fosila,

Gornja kreda
(mastriht). Tanko
uslojeni do ploasti,
laminirani gusti
peloidni vapnenci
(globotrunkane) u
podini breolikih
vapnenaca i brea
- Kotiina, foto: I.
Vlahovi

posebno

rudista,

omoguuje

detaljnu

podjelu

G l a v n o je obiljeje s e d i m e n a t a formacije Koti

gornje k r e d e , p a s u d o k a z a n i c e n o m a n , t u r o n t e

ina

intenzivna

nepravilna

ritmina

izmjena

donji i srednji s e n o n (konijak, s a n t o n ) . Debljina

karbonatnih tvorevina od vapnenjakih brea

je g o r n j o k r e d n i h s e d i m e n a t a oko 8 0 0 m.

i breokonglomerata, preko krupnozrnih, zatim

GORNJA KREDA - SENON

vapnenaca, k a k o u v e r t i k a l n o m t a k o i u horizon

sitnozrnih vapnenaca do m i k r i t n i h pelagikih

t a l n o m ( l a t e r a l n o m ) s m i s l u . T a k v e n a s l a g e rezul

(KOTIINA) (K 2 3 )

t a t s u s e d i m e n t a c i j e u i z r a z i t o d i n a m i n o m kori

(traje oko 5,1 milijuna godina)

tu J a d r a n s k e k a r b o n a t n e platforme pri zavretku

N a s l a g e formacije K o t i i n a (senon) pojavljuju

se u m a n j e v i e s u v i s l o m n i z u l j u s a k a na donjim
dijelovima s t r m i h litica Biokova, p a t a k o s a srednjojurskim

(doger)

karbonatima

tvore

naj str

mije dijelove p l a n i n s k o g m a s i v a . U p r a v i l u ih
okruuju m l a i p a l e o g e n s k i s e d i m e n t i . P o d i n u

t a l o e n j a n a s l a g a gornje k r e d e ( m a s t r i h t ) i poet
ka taloenja paleogenskih vapnenaca. Intenziv
n a t e k t o n i z i r a n o s t s e d i m e n a t a formacije Kotii
n a posljedica j e b l i z i n e g l a v n o g a r e v e r s n o g rasje
d a , d u kojega je dolo do i z d i z a n j a Biokova.

im ini fli, rjee f o r a m i n i f e r s k i v a p n e n c i paleo-

PALEOGEN - FORAMINIFERSKI

gena (najee u t e k t o n s k o m o d n o s u ) , a u k r o -

VAPNENCI ( E u )

vini obino

slijede

paleogenski foraminiferski

vapnenci r e l a t i v n o m a l e debljine ( r e d u c i r a n i ) , a
n a njima vrlo u s k a z o n a i n t e n z i v n o t e k t o n i z i r a nog n i a .

(traje oko 9 milijuna godina)

Paleogeni foraminiferni vapnenci otkriveni
s u n a Osejavi k o d M a k a r s k e t e n a p r i m o r s k i m
GEOLOGIJA

41

Panorama tuepskog Predbiokovlja. U prednjem planu brdo Pe, vrsto vezane siparine bree (kvartar). U poza
dini srednjojurske vapnenake litice - Stupica, foto: I. Vlahovi
liticama Biokova od Gornje Tuepi do Zadvarja,

lje (Dubci), te m a n j e u Zabiokovlju, od R a a n a

gdje slijede s e n o n , u Zabiokovlju od Kozice do

do e s t a n o v c a , uz j a k r a s j e d . U flinim n a s l a

u p e , gdje slijede g o r n j u k r e d u t e o d u p e d o

g a m a P o d b i o k o v l j a p r e v l a d a v a j u l a p o r i . U prio

e s t a n o v c a , gdje se s p o r a d i n o pojavljuju u po-

b a l j u s e r i t m i k i izmjenjuju v a p n e n a k e b r e e ,

dini snanoga reversnog rasjeda.

b r e o k o n g l o m e r a t i , k a l k a r e n i t i , pjeenjaci, sil-

B a z u v a p n e n a c a i n e erozijske v a p n e n a k e

titi i lapori, a na p r i m o r s k i m p a d i n a m a kalka

b r e e , n e s o r t i r a n e i n e z a o b l j e n e , v e z a n e kalcit-

r e n i t i , pjeenjaci, s i l t i t i i l a p o r i . U Zabiokov

n o - b o k s i t n i m v e z i v o m . N a n j i m a slijede forami

lju, flinim n a s l a g a m a a p s o l u t n o d o m i n i r a j u la

niferski vapnenci miliolidno-alveolinsko-numu-

pori, u z s p o r a d i n e pojave vrlo t a n k i h p r o s l o j a k a

litnog tipa. Na biokovskom podruju debljina

s i t n o z r n i h p j e e n j a k a . S t a r o s t i m j e o d sred

i m n e p r e l a z i 5 0 m , u z d o b r o i z r a e n u slojevi

njeg d o gornjeg e o c e n a , t o j e d o k a z a n o b r o j n i m

t o s t (oko 50 c m ) .

mikrofosilima krednjaka i n a n o p l a n k t o n a .

PALEOGEN - FLIS (E 2 3 )

OLIGOCEN - BRECE I KONGLOMERATI

(traje oko 8 milijuna godina)

(01) (traje oko 4,5 milijuna godina)

Na

irem

flia

N a k r a j n j e m s j e v e r o z a p a d u Biokova, i z m e u

o t k r i v e n e su u Podbiokovlju, od P o d g o r e do Vru-

Z a d v a r j a , e s t a n o v c a i eevice, pojavljuju se

BIOKOVO

podruju

42

Biokova

naslage

Polegla bora - antiklinala, u vapnencima srednje jure

(doger) na cesti kod Stupice, istono od Podgore,
foto: I. Vlahovi
arene b r e e i b r e o k o n g l o m e r a t i , koje n e p r a
vilno,

krpasto

i gornju

prekrivaju

kredu

te

doger,

maskiraju

malm,

ak

donju

tektonske

od litica Biokova pa p r e m a

moru kvartarni

odnose. Po i z g l e d u , s a s t a v u v a l u t i c a i u l o m a k a ,

(proluvijalni)

vrstom v e z i v u i n a i n u pojavljivanja, s v r s t a v a

sortiranost. P r e m a stupnju vezanosti ulomaka

mo ih u J e l a r b r e e .

razlikuju

materijali

pokazuju jako

dobru

se v r s t o v e z a n e p r o l u v i j a l n e b r e e i

nevezani proluvijalni sedimenti.

KVARTAR (Q 2 ) (traje oko 1,5 milijuna

Najvee
koje

godina)

se

povrine

mogu

nevezanih

izdvojiti

sedimenata,

prikazati

ovom

mjerilu k a r t e na irem su podruju B a s t a i

K v a r t a r n i s e d i m e n t i o t k r i v e n i su u Podbio

B a k e Vode,

s j e v e r n o od M a k a r s k e

sjever

kovlju n a p o t e z u o d P o d g o r e d o D u b a c a (Vrulje)

no od Podgore. Sjeverno od Tuepi, brdo Pe

tvorei

frikoj

izgraeno je od vrsto vezanih proluvijalnih

podlozi o d n e k o l i k o c e n t i m e t a r a d o 100 m e t a r a

pokrove

razliite

b r e a (fosilni s i p a r ) s i z r a e n o m s e k u n d a r n o m

i preko 100 m e t a r a . P o s t a n a k i m j e v e z a n z a

slojevitosti i u l o m c i m a od n e k o l i k o do p r e k o

intenzivno

100 cm. U k u p n a j e d e b l j i n a ovih n a s l a g a oko

troenje

karbonatnih

litica

Biokova,

odlaganja

rijala

sipara

te z a t i m

obliku

snaanje,

debljine

na

sedimenata

rastroenog
obronanih

daljnje

mate
nanosa

r a z a r a n j e i odla

120 m. Slini s e d i m e n t i pojavljuju se i i s t o n o

od K r v a v i c e .
Sjeverno od Podgore,

uz cestu M a k a r s k a

ganje p o v r i n s k i m t o k o v i m a i b u j i n j a c i m a na

Sv. J u r e n a n e v e z a n i m k v a r t a r n i m s e d i m e n

morfoloki p o g o d n i m n i i m p r e d j e l i m a . I d u i

t i m a ili u n u t a r njih d o l a z e d o g e r s k i v a p n e n c i
GEOLOGIJA

43

i kotiinske bree h e k t o m e t a r s k i h dimenzija.

T a k v o veliko tijelo najvjerojatnije je dio litice
S t a z e , koje se o t k i n u l o i s k l i z n u l o po flikoj
podlozi za j a e g p o t r e s a u geolokoj povijesti
kvartara.

TEKTONSKI ODNOSI
U s t r u k t u r n o geomorfolokom s m i s l u , Bioko
v o j e p r o s t r a n i p l a n i n s k i m a s i v i z g r a e n o d tek
tonski jako razlomljenih mezozojskih karbonat
n i h stijena, g e n e r a l n o g p r u a n j a s j e v e r o z a p a d
- j u g o i s t o k ( D i n a r s k i smjer).

Svojim i z u z e t n o

s t r m i m j u g o z a p a d n i m p a d i n a m a , m a s i v Bioko
v a r e v e r s n o n a l i j e e n a i n t e n z i v n o b o r a n e flin e s e d i m e n t e , ukljuivo i t e k t o n s k i r e d u c i r a n e
senonsko-paleogenske

ljuske.

Na

gornjokred-

n i m v a p n e n c i m a s j e v e r n i h i s j e v e r o i s t o n i h pa
d i n a Biokova slijede p a l e o g e n s k o k r e d n e ljusk a v e s t r u k t u r e zabiokovlja, p r i e m u s e i s t i e
m a r k a n t a n reversni rasjed izmeu reduciranog
p a l e o g e n a i gornje k r e d e zabiokovlja.
Prostrano

podruje

istaknutog

planin

skog m a s i v a Biokova odlikuje s e vrlo s t r m i m ,

gotovo

vertikalnim

jugozapadnim

blaim

sjeveroistonim p a d i n a m a , g r a e n i m od tekton
s k i j a k o r a z l o m l j e n i h v a p n e n a k i h stijena.
T e k t o n s k a evolucija Biokova v e z a n a je uz evo
luciju J a d r a n s k e k a r b o n a t n e p l a t f o r m e , n o tek
t o n s k o oblikovanje m a s i v a zapoinje k r a j e m gor
nje k r e d e , u o k v i r u l a r a m i j s k e o r o g e n e z e , k a d a
se masiv uzdie, odnosno nastaje p r o s t r a n a i
i s t a k n u t a a n t i k l i n a l a . Slijede t e k t o n s k i p o k r e t i
p i r i n e j s k e o r o g e n e z e , u z s a i m a n j e , orjentiranje ( d i n a r s k o p r u a n j e ) , f o r m i r a n j e ljuske t e ko
n a n o r e v e r s n o g n a t i s k i v a n j a , u z s t a l n o pod
vlaenje p a l e o g e n s k o g i p a l e o g e n s k o - s e n o n s k i h
sedimenata

du

snanog

reversnog

rasjeda,

p r o s j e n o g n a g i b a ( p a r a k l a z e ) od oko 45.
U strukturno-tektonskom

strukture

m a s i v a tijekom

nastanka.

mla

i m o r o g e n e t s k i m f a z a m a d u t i h r a s j e d a (ob

s m i s l u osobitost

navljanjem), s v a k i j e i s t o n i blok d o n e k l e s p u

Biokova j e vrlo i z r a e n a t e k t o n s k a p o r e m e e n o s t .

t e n uz desno k r e t a n j e . Svi ostali rasjedi, para

U z vrlo s n a n a r e v e r s n a k r e t a n j a s p o p r a t n i m

l e l n i ili o k o m i t i n a njih, p r i p a d a j u r a d i j a l n i m

boranjima, nastaje niz rasjeda osnovnog smjera

p o k r e t i m a m l a i h o r o g e n e t s k i h faza, koji i n e

p r u a n j a sjever do s j e v e r o z a p a d j u g do jugo

d a n a n j i s t r u k t u r n i sklop. Biokovo jo nije tek

istok. O v i lomovi p r i p a d a j u n a j s t a r i j i m r a s j e d i m a

tonski potpuno stabilizirano, jer r e c e n t n i potresi

Biokova, a posljedica su n e j e d n a k o g n a p r e z a n j a

ukazuju na seizmiki izrazito aktivno podruje.

BIOKOVO

44

Vrulja u punom pogonu - pogled s Jadranske magistrale, foto: M. Kladniki

PRIKAZ HIDROLOSKIH
I HIDROGEOLOKIH
OSOBITOSTI

biofacijelna

raznolikost,

kako

karbonatnih

t a k o i klastinih naslaga, izuzetno dobra (tanja

ili deblja) u s l o j e n o s t m e z o z o j s k i h k a r b o n a t n i h
naslaga s blaim, odnosno strmijim nagibom
slojeva, k o m p a k t n o s t ili p l a s t i n o s t s e d i m e n a t a ,

Recentni s t r u k t u r n o - t e k t o n s k i sklop masiva

velika

tektoniziranost

naslaga

rasjedanjem

Biokova, ukljuivi p r e d b i o k o v l j e i zabiokovlje,

razliitog tipa, uz p r a t e e p u k o t i n s k e sisteme,

k a r a k t e r i z i r a j u : n a g l a e n o i z r a e n a litofacijelna

zdrobljenost i j a k a povrinska okrenost karboGEOLOGIJA

45

n a t a , t e uslijed erozijskog djelovanja, s t v a r a n j e

h i d r o l o k e pojave, m j e s t a n a k o j i m a s e z a d r a v a

svih moguih k r k i h morfolokih oblika.

voda

Sve

navedeno prirodni je preduvjet da sedimenti

Biokova

budu

vodopropusni,

odnosno

manje

p r o p u s n i ili n e p r o p u s n i .

zbog

erozijom

ili

geolokom

podlogom

stvorenih uvjeta.
M a n j i p o v r e m e n i ili rjee s t a l n i izvori sla
bijeg k a p a c i t e t a n a l a z e s e n a j u n i m p a d i n a m a .

V a p n e n c i B i o k o v a i Zabiokovlja u h i d r o g e o -

N a s t a j u d r e n i r a n j e m p o v r i n s k i h v o d a u vodo

lokom pogledu iznimno su vodopropusne krke

propusne

kvartarne

naslage

te

izbijanjem u

k a r b o n a t n e s t i j e n e s r i j e t k i m preprekama (dolo

obliku k r k i h vrela na pogodnim lokalitetima,

m i t i i z a l a p o r e n e k a r b o n a t n e b r e e ) , koje hit

obino na k o n t a k t u s fliem. Z a n i m l j i v o je da

nije n e u t j e u n a u k u p n u v o d o p r o p u s n o s t . S v a

su uz i z v o r e b i l a g r a e n a i p o d b i o k o v s k a sela.

o b o r i n s k a v o d a vrlo b r z o o d l a z i u p o d z e m l j e te

K a p t i r a n o ih je p r e k o 30, a n e k i su i d a n a s

s e p u t e m p r i r o d n i h p o d z e m n i h p u k o t i n a odvo

u k l j u e n i u vodovod. Vei su izvori V e p r i c (100

d i p r e m a c e t i n s k o m slivu n a s j e v e r o z a p a d u ili

L/sek), V r u t a k i z n a d M a k a r s k e (50 L/sek), izvo

n e r e t v a n s k o m n a j u g o i s t o k u , d o k s e m a n j i dio

ri V r u t a k (50 L/sek) i G r e b i c e k o d P o d g o r e (50

pojavljuje

L/sek), S m o k v i n a u B a s t u i d r u g i .

vrela

na junim

obroncima

slabijeg k a p a c i t e t a ,

Biokova

nastala

uz

kao

snane

r e v e r s n e r a s j e d e n a k o n t a k t u s fliem.
Krai povrinski tokovi
meno

teku

posebno

sjevernim

junim

(bujinjaci)

kova,
povre

sjeverozapadnim,

biokovskim

Na

padinama.

Tu,

hidrogeoloke

osobitosti

naslaga

o s i m s t a r i j e geoloke povijesti,

Bio

izrazito

su u t j e c a l e e s t e k l i m a t s k e p r o m j e n e u pleis t o c e n u (prije oko 1,5 mil. g o d i n a ) , a s v a k a k o

i

dananja

klimatska

razliitost,

izloenost

p o d n o litica, o v i s n o o s n a z i i d u i n i t r a j a n j a

velikim koliinama p a d a l i n a , relativna blizina

bujice, n o s e i s o r t i r a j u erozijom r a z o r e n e dije

mora, kao i velike visinske razlike.

love k a r b o n a t n e podloge n a flike p a d i n e , e s t o

sve d o m o r s k e o b a l e .

B i o k o v o se dalje razvija i e v o l u i r a , ali

u

geolokom

vremenu,

vidljivom jedino

karbonatni

l j u d s k o m u m u . K a o s v o j e v r s n i u n i k a t pla

dio, v e z a n i s u t o p o n i m i lokva, lokvica, s t u d e

n i n s k o g l a n c a D i n a r i d a , i n i n a u , ali i

n a c , k a m e n i c a , k o r i t o , l e d e n i c a , v o d e n a glava,

svjetsku g e o l o k u batinu, koju s m o duni

b u n a r , j e z e r o i dr., koji o z n a a v a j u p o v r i n s k e

istraivati, ali i uvati.

Za

Biokovo,

BIOKOVO

posebno

46

njegov

LITERATURA

Ani, D., 1961., Prilog poznavanju jure i krede istonog dijela

Biokova. Geoloki vjesnik 15/1.

Plate tectonics and the evolution of the alpine system.

Aubouin, J., 1959., Contribution a t e t u d e geologique de

la Grece septeutrionale: les confins de l-Epire et de la
Thessalie. Ann. geol. pays. Hellen., 10, Atena.
Aubouin, J., 1960., Essai sur lensemble italo-dinarique et
ses rapports avec l'arc alpin. Buli. Soc. geol. France, 2/4,
Pari.
Aubouin, J.,

Dewey, J. F., Pitman, W. C., Ryan, VV.B.F. & Bonnin, J., 1973.,
Buli. Geol. Soc. Amer. V. 84, p. 3137-3180.
Gui, I., Nikler, L. i Soka, B., 1971., The Jurassic in the
Dinaric mountains of Croatia and the problems of is
subdivision, Ann, Just. Geol. Publ. Aung. 54/2, 165-183,
Budapest.
Hauer, F., 1863., Vorlage der geologischen Karte von Dal-

1974.,

Des Tectoniques superposes et de

matien. Verhandl. geol. R. A., 14, VVien.

leur signification par rapport aux modeles geophysiques:

Hauer, F., 1868., Erklerung zur geologischen Ubersichtskarte

tehemple des Dinarides: paleotectoniq, tectonique, tardi-

der Oster. Monarchie. Blatt 10, Dalmatien. Jahrb. G. R.

tectonique, neotectonique. Buli. Soc. geol. France, Tom

XI, No 5-6, Pari.

18, VVien.
Isacks, B., Oliver, J., and Sykes, L. R., 1968., Seismology

Aubouin, J. & Neumann, M., 1960., Sur la geologie de tlstrie

meriodinale. Comparaison avec les regions dinariques et
helleniques correspondates. Buli. Soc. geol. France, (7),
2/4. Pari.

and the nevv global tectonics. Journ. Geophys. Res., 73,

p. 5855-5900.
Kerner, F., 1903., Gliederung der Spalatiner Flyschformation.
Verh. Geol. R. A. 5, VVien.

Benek, . i imuni, A., 1981., Pojave bitumena u prijelaz

Kerner, F., 1922., Uber morphologische und Hvdrograpische

nim naslagama iz donje u gornju kredu na podruju Dinare,

Verhaltnisse in Mitt. Dalmatien. Buli. soc. geogr. 7,8,

Kamenice i Biokova. Zbornik radova, Znan. savjeta za

naftu JAZU, Split.

Beograd.
Kober, L, 1914., Alpen und Dinaride. Geol. Rundschan 5,

Benek, ., 1981., Stratigrafsko-strukturni odnosi centralnog

dijela Biokova, Magistarski rad, PMF, Sveuilite, Zagreb.
Benek, . & Boievi, S., 2002., Park prirode BiokovoOsobitosti geoloke grae. Fond str. dok. Inst. Geol. istr.
Zagreb.

VVien.
Kober, L, 1929., Grossgliederung der Dinaride. Centrabl.
min. etc. Abt. 8, VVien.
Kosmat,

F.,

1921.,

Bemerkungen

zur

Eutvvicklung

des

Dinaridenproblems. Geol. Rundsch. 15, Stuttgart.

Benek, ., Fuek, L, Matiec, D., Otri, N., Vlahovi, I.,

2003., Regionally Important Lower Cretaceous Lithofacies
Unit in the Biokovo Mt. // Field trip guidebook: evolution
of depositional

environments f r o m

the

palaeozoic to

the quaternary in the Karst Dinarides and the Pannonian

Basin/22nd IAS Meeting of Sedimentology/Vlahovi, Igor;
Tiljar, Josip (ur.). Zagreb: IGI, Zagreb.
Benek, ., Fuek, L, Matiec, D., Otri, N., Veli, I.,
Vlahovi, I., 2003., Kimmeridgian Emersion on the Biokovo
Mt. // Field trip guidebook: evolution of depositional
environments f r o m the palaeozoic to the quaternary in

Maga, N., 1973., Geologija podruja Prolog sjeverno od

Ploa. Geol. vjesnik, 25, 53-63, tab. 1. Zagreb.
Maga, N., Marini, S., Benek, ., 1979., Tuma za list
Ploe. K 33-35 SFRJ. OGK 1:100.000, Geoloki zavod,
Zagreb, 1972. Savezni geol. zavod, Beograd.
Mamui, P. & Grimani, M., 1974., Mikrofossilliengemein
shoften der Oberen Kreide des Insel-und Kustenlandes
Kroatiens. Proc. Xth. Congr. Stratigraphy and Paleontology,
sec. 1, 126-134, Bratislava.
Mamui, P., Polak, A., Grimani, M., Maga, N., 1976.,

the Karst Dinarides and the Pannonian Basin / 22nd IAS

Biostratigrafske i litofacijelne karakteristike gornje krede

Meeting of Sedimentology /Vlahovi, Igor; Tiljar, Josip

sjeveroistonih padina Biokova, 8. Jug. geol. kongres, 2.,

(ur.). Zagreb: Institut za geoloka istraivanja.

Boievi, S. & Benek, ., 1983., Tektonsko-geomorfoloke
specifinosti

Biokova i

pojava vrtaa i ledenica. Acta

Biokovica, vol. II, 157-166, Makarska.

Bouma, A. H., 1962., Sedimentology of s o m e flysch deposits. Elsevir, 168, Amsterdam.
Ciri, B. , 1960.-63., Tektonska karta jugoslavenskih Dinarida.
Livre a la memoire du professeur. Poul Folat. T. II, Pari.
Decourt, J., 1970., Lexpansion oceanique actuelle et fossile.
Buli. Soc. geol. France (7), 12, 261-309, Pari.

167-180, Ljubljana.
Margeti, M., 1952., Bituminozne stijene Dalmacije. Geol.
vjesnik, 2-4, 117-124, Zagreb.
Marini, S., 1970., Paleogenske bree ireg podruja Mo
sora. Geol. vjesnik, sv. 23, 113-119, pr. 2, Zagreb.
Marini, S., 1980., Uzroci odstupanja linearnih bora od
Dinarskog pravca pruanja. Geol. vjesnik, sv. 3 1 . , 105-112,
Zagreb.
Marini, S., Maga, N., Benek, . , 1979., Osnovna geoloka
karta SFRJ Ploe 1:100 000, K 33-35. Inst. za geol. istra.

GEOLOGIJA

47

Zagreb, 1967.-1971., Savezni geol. zavod, Beograd.

Mc Kenzie, D. P., 1970., Plate tectonics of the Mediterrancan
and

Sikoek,

B.,

und Tektonic der Dinariden. Verh. Geol. R. A. Sonder,

Hept. G. VVien.

region, Nature, 226, 239-243, London-New York.

Medvvenitsch, W.

Sikoek, B., Medvvenitsch, W., 1965., Neu Daten zur Fazies

1964., Tektonische

Dinariden-Skizze (in Dinariden Ubersichtaexkursion). VVien.

Milju, P., 1972., Geoloko-tektonska graa i povijest Vanj

Slikovi, T., 1968., Biostratigrafija gornje krede june Herce

govine. Glasnik Zem. muzeja, 7, 1-62, 3 tab., Sarajevo.
Soest, J., 1938., Schifgesteltte junge Brescien am sudostlichen Biokovo Gehange (Vorlaufige Mitteilung). Pros.

skih Dinarida. Disertacija. RGN fakul. Beograd.

Nikler, L. & Soka, B., 1968., Biostratigraphv of the Jurassic
of Velebit (Croatia). Geol.vjesnik, 2 1 , 161-176, Zagreb.
Nopsca, F., 1921., Geologische Grundzuge der Dinariden,
Geol. Rundscan-12, Leipzig.

Nederl. Acad. VVetensch. 41/9. Amsterdam.

Soest, J., 1942., Geologie und Palaontologie des zentralen
Biokovo (Dalmatien). Diss. Geogr. en Geol. Mededel 2/3,
Karte 1:40 000, Utrecht.

Polak, A., 1965., Geologija june Istre s osobitim osvrtom na

Soka, B., Tiljar, J. i Veli, I., 1978., Model biostratigrafskog

biostratigrafiju gornjo-krednih naslaga. Geol. vjesnik, 18/2,

ralanjivanja i analiza sredina taloenja u karbonatnim

490-510, 2 slike u tekstu, 7 tab., Zagreb.

sedimentima donje krede Biokova. Zbornik radova

Polak, A., 1976., Paleotemperaturni odnosi u juri i kredi

Dinarida i Alpa bazirani na kisikovoj izotopnoj metodi. 6.

Soka, B., & Veli, I., 1980., A new calcareous alga, Salpingoporella biokovensis n. sp. (Dasycladaceae) f r o m Lovver

jug. geol. kongres, 2., 263-282, Ljubljana.

Polak, A., 1979., Kredni i biolititni kompleksi u Panonskom
bazenu i susjednim podrujima i njihovo paleogeografsko,
paleotektonsko i naftno-geoloko znaenje, IV. g o d . znan.
skup, Sekcije za primjenu geol., geof., geokem.. Znan.

Aptian deposits of M t . Biokovo, Dalmatia (south Croatia).

Geol. vjesnik, 31 (1979.), 145-150, 3 tab., Zagreb.
Stache,

G.,

1977.,

Geologische

ubersichtskarte

der

Kustenlander von Osterr. Ungr. Monarchie. 1:1000000,

Verh. Geol. R. A. VVien.

Savjeta za naftu JAZU, St. Toplice.

Polak, A. i Mamui, P., 1969., Nova nalazita rudista u
gornjoj kredi vanjskih Dinarida. Geol. vjesnik 22, 220-245,
1 pr., Zagreb.
Rona, P.A.,

IX.

Kongresa geologa Jugoslavije, 226-232, 1. si. Sarajevo.

Stache,

G.,

1889.,

Die

Liburnische

Stufe

und

deren

Grenzhorizonte. Abh. geol. R. A. 13, VVien.

Stefani de C, 1910., Einige Mittelungen uber die Tertiar und

1973., Relations betvveen rates of sediment

Ouartair - schichten Dalmatiens. Verh. geol. R. A. VVien.

accumulation on Continental shelves, sea floor spreading

iki, D., 1963., Usporedba razvoja mlaeg klastinog paleo-

and eustacv inferred f r o m the Central North Atlantic. Geol.

gena u Istri, Hrvatskom primorju i Dalmaciji. Geol. vjesnik

soc. Amer. Buli., 84 p. 2851-2872.

15/2, Zagreb.

Rutgers, A. Th. Ch., 1941., Geologische karte des sudo-

iki, D., 1965., Geologija podruja s paleogenskim nasla

Hinterlandes

gama Istre, Hrvatskog primorja i Dalmacije. Dis. PMF,

Rutgers, A. Th. Ch., 1942., Geologic und Paleontologie des

tambuk-Giljanovi, N., 2002., Vodoopskrba na makarskomu

stlichen Teiles

des

Biokovo

und

seines

Sveuilite, Zagreb.

(Dalmatien). Diss. Utrecht.

sudlichen Teiles des Biokovo und seines Hinterlandes

podruju. U: Vode Cetine i njezina porijeja, Zavod za javno

(Dalmatien). Karte 1:40 000. Geogr. en Geol. Mededel 2/4,

zdravstvo upanije splitsko-dalmatinske, Split

Tiljar, J., 1976., Petroloka studija krednih sedimenata za

Utrecht.
Rutten, L., 1938., geologische Untersuchungen in Mittel
Dalmatien und Herzegovina. Pros. Kon. Akad. VVetensch.

bonate sediment in the Upper Jurassic and Cretaceons

41/9. Utrecht.
Ouitzov, W., 1941., Der Deckendau der Dinariden in der
Kustenzone von Suddalmatien und Montenegro. Jahrb.
Reichstelle. Bondenforsch. 60, Karte 1:100 000, Berlin.
Schubert, R., 1903., Uber einige Bivalven des Istradalmatinischen Rudistenkalkes. Jahrb. Geol. R. A. 53, VVien.
Schubert,

R.,

1905.,

Zur

stratigraphie

des

Istrisch-

Dalmatinischen Mitteleocene. Jahrb. Geol. R. A. 55, VVien.

Schubert, R., 1909., geologische Fuhrer durch Dalmatien.
Samllung geol. Fuhrer 14, Berlin.
Schubert, R., 1909a., Geologija Dalmacije. Matica Dalma

of Istria (Yugoslavia). Acta Geologica, 9/5, pp. 159-194,

Zagreb.
Veli, I., 1977., Jurassic and Lovver Cretaceons Assemblage
- zones in M t . Velika Kapela, Central Croatia. Acta geologi
ca, 9/2, 15-37, 3 text-figs. 4 tabs., 32 pls., Zagreb.
Veli, I. i Soka, B., 1974., O trodjelnoj podjeli malma u Velikoj
Kapeli. Geol. vjesnik, 27, 143-150, 1 tab., Zagreb.
Veli, I., Tiljar, J. i Soka, B., 1979., Stratigraphv and depo
sitional environments of the Lovver Cretaceous in the Kars
region of the Outer Dinarides (Yugoslavia). Geobios, M e m .
spec. no 3, p. 245-252, 3 figs., Lvon.

tinska, Zadar.

BIOKOVO

padne i june Istre, Disertacija, RGN - fak., Zagreb.

Tiljar, J., 1978., Tidal-flat, lagoonal and shallovv marine car-

48

speleologija

STIPE BUELI & R O M A N OZIMEC

Speleologija

Biokova

Nastanak i podjela

kojima ulaz umjetno otvaramo

speleolokih

k a m e n o l o m a . N a j p o z n a t i j a je

p r i k o p a n j u t u n e l a ili r a d o m

objekata Biokova

podjela o b j e k a t a p r e m a n a g i b u
k a n a l a p r e m a kojoj razlikuje

znanost

mo pilje, k o d kojih je nagib

koja i s t r a u j e sve a s p e k t e

m a n j i od 45, i j a m e , kod ko

PELEOLOGIJA

je

p o d z e m n i h u p l j i n a , o d osnov

jih

noga

45 i 90. Dijelimo ih i prema

fizikog

istraivanja

topografskog snimanja,
specijalistikih

grana

preko
speleo

logije koje i s t r a u j u n a s t a n a k ,

Biokovsko podzemlje,
f o t o : M. Pavlek

je

nagib

kanala

izmeu

morfolokom

tipu,

rolokim

karakteristikama,

genezi,

hid-

h i d r o g e o l o k o j funkciji i dr.

r a z v o j , g r a u i ekologiju p o d z e m n i h u p l j i n a ,

N a B i o k o v u s r e e m o gotovo iskljuivo pri

sve do p a l e o n t o l o g i j e i a r h e o l o g i j e koje z a n i

r o d n e s p e l e o l o k e o b j e k t e s p r i r o d n i m ulazi

ma

sadraj

njihovih taloina.

Speleoloki je

m a , a l i z a s i g u r n o u m a s i v u postoje b e z b r o j n e

o b j e k t p o d z e m n i p r o s t o r d u i ili dublji od 5

kaverne.

Veina biokovskih objekata n a s t a l a

m, a s u l a z o m m a n j i m od 5 m, u koji m o e u i

je

ovjek. O b j e k t e u p r v o m e r e d u dijelimo n a pri

oborinskih voda na tektonski predisponirane

sloenim

korozijsko-erozijskim

djelovanjem

r o d n e i u m j e t n e , n a s t a l e djelovanjem ovjeka

p u k o t i n e u m a t i n o m v a p n e n c u . Njihov n a s t a

te na objekte s p r i r o d n i m u l a z o m i k a v e r n e ,

n a k m o e m o podijeliti u t r i o s n o v n e faze. U
prvoj, inicijalnoj fazi domi
niraju

korozijski

procesi,

kemijsko otapanje matinih

stijena du t e k t o n s k i h puko
t i n a koje s u n a s t a l e endoge
nim strukturnim pomacima
i u koje se slijeva p o v r i n s k a
voda.

Korozijskim

procesi

ma te se pukotine postupno
i r e i spajaju, p r o t o k je vode

Impozantan ulaz u jamu

avlenovau, foto: R.Ozimec
BIOKOVO

50

Sputanje u jamu kod Doca, Kaoci, f o t o : I. Glava

Ulaz u jamu za Supinom, foto: R. Ozimec

sve vei i d o l a z i do d r u g e , g l a v n e faze r a z v o j a

objekata.

odnosno

koje odvode o b o r i n s k e v o d e do v o d n o g lica, a

estica vap

z a t i m kroz podmorske vrulje u J a d r a n s k o more

Za nju je t i p i n a erozija,

mehaniko

lomljenje

i ispiranje

V e i n a s u o b j e k a t a , osobito n a z a r a v n i , j a m e

nenca. P o d z e m n a u p l j i n a z n a t n o s e p o v e a v a ,

(Breljanska, D r a n i k a ) . Dio vode z a d r a v a se

a veliina p o d z e m n i h p r o s t o r a ovisi o b r o j n i m

n a flinoj p r e p r e k i p r i m o r s k e p a d i n e , n a oko

imbenicima. U z a v r n o j ili k a s n o j fazi r a z v o j a

5 0 0 m v i s i n e , gdje izbija k r o z k r k e i z v o r e ,

dolazi do t a l o e n j a o d l o m l j e n o g m a t e r i j a l a , ovi

velikom veinom k a p t i r a n e (Smokvina i V r u t a k

sno o veliini estica, od m u l j a p r e k o k a m e n j a ,

k o d B a s t a , izvor k o d Tolia i R o g l i a izvor k o d

sve do o g r o m n i h o d l o m l j e n i h s t i j e n a . Uslijed

Tuepi),

mehanikog djelovanja v o d e n a s t a j u i obluti-

vi ( S m o k v i n a , p o t o k V r u t a k u P o d g o r i , Izvor

ce, k a t k a d veih d i m e n z i j a . K o n a n o , p o s e b n a

Vepric, Roglia izvor). Z a Biokovo s u t i p i n e

rjee

kao

o t v o r e n i izvori ili prelje

je k a r a k t e r i s t i k a k a s n e faze t a l o e n j e u vodi

snijenice i ledenice

otopljenog v a p n e n c a u o b l i k u s p e l e o t h e m a ili

J a p a g a u Zelenim docima, Vrtaa Ledenica,

( S t a r a ledenica,

Dusa,

siga. N a Biokovu d o l a z e s t a l a k t i t i , s t a l a g m i t i ,

S n i j e n i c a u S i l n o m gozdu), u k o j i m a se, uslijed

s t a l a g n a t i ili s t u p o v i , saljevi, zavjese, k o r a l o i -

n j i h o v a poloaja n a s j e v e r n i m p a d i n a m a i mor

di, heliktiti, k a m e n i c e , piljski b i s e r i , k r i s t a l i ,

fologije,

ledene sige, a k i piljski p a m u k .

snijeg i led.

vei

dio

godine

ili

trajno

SPELEOLOGIJA

zadrava

51

Pogled iz Velike pilje iznad Basta, foto: G. Poli

Pregled speleolokih istraivanja

Biokova
Vjerojatno prve p o d a t k e o piljama Biokova
zapisuje

rimski

Plinije

povjesniar

Stariji

dijela
na

planine,

nju

potakla

uspeti.

Tom

ledenicu:

Sili

koja prima

svjetlost

ne

grana

tko

zatekosmo

me

da

prilikom

smo

se

duboku

zatim

koliko

utrobu

otru

pokuam

posjeuje j e d n u

vrlo

odozgo,

zna

veoma

je

studen.

provaliju

se

sa

stra

planine;

Nije

prvi

tu
koji

( C a i u s P l i n i u s S e c u n d u s ) (23. - 79. n. K r i s t a ) ,

posjeuje b i o k o v s k e l e d e n i c e j e r n a v o d i : Izvana

koji u svojim k r o n i k a m a biljei da su s t a n o v n i c i

vidjesmo

R a t a n e u m a ( M a k a r s k e ) z a p a l i l i osvojeni g r a d

pati led i snijeg za svoja stada.

z a j e d n o s o s v a j a i m a R i m l j a n i m a i p o v u k l i se u

od p a m t i v i j e k a iz l e d e n i c a o s i g u r a v a j u v o d u

b r o j n e pilje u u t r o b i oblinjeg b r d a .
Pretpostavljamo
speleolokom

da

objektu

prvi
na

znaju

Dakle,

ota

Biokovci

n u n u za stoku, kako Hrvati u doba Fortisa,

posjet

Biokovu

drvena pojilita gdje pastiri

nekom

datira

t a k o v a l j d a i Iliri prije njih.

N a k o n F o r t i s a , gotovo s u svi i s t r a i v a i Bio

Pavle

k o v a posjetili n e k u b i o k o v s k u pilju, a n e k i to i

P e l i z z e r iz Rovinja i o d m a r a se u maloj pilji

biljee. P r v i , J o s i p H o s t , z a g r e b a k i k a n o n i k i

koja i d a n a s n o s i n a z i v F r a t r o v a j a m a . P r v i

b o t a n i a r r o d o m iz Rijeke, koji 12. svibnja 1802.

1640.,

kad preko

Biokova putuje

izvrio je

ljeto

fra

1772.

opat

na

posjeuje jednu

Biokovu

duboku

mranu

sigurni

posjet

Alberto

F o r t i s p r i l i k o m svojeg p u t o v a n j a p o

pilju iz koje mu p r a t i o c i i z n o s e n e k o l i k o k o m a

D a l m a c i j i , koje opisuje 1774. u djelu Viaggio in

da leda. Talijanski putopisac G i a c o m o Conci-

Dalmazia. Njegov u s p o n n a Biokovo i n s p i r i r a n

na u lipnju se 1804. u s p e o na Biokovo. U pu

j e u p r a v o g e o m o r f o l o k i m f e n o m e n i m a , odno

topisu

sno

piljama:

ledenice
arke

ili
ljetne

BIOKOVO

Radoznalost

prirodne
vruine

52

zalihe
zadri

da

poem

leda,

koji

jamama

se

Viaggio

vidjeti

se

usred

ulaz

osvijetljen.

toliko

daleko

najvieg

spustio

nella

u jedan
Ova
da joj

Dalmazia

litorale

duboki ponor,
se
nisam

spilja
naao

pie

kojem je
sa

strane
kraja...

da
samo
prua

U Krjavi 2, foto: B. Jali

Stalaktit, Krjava 2, foto: B. Jali

U pilji Maji kaalj, foto: SAK Ekstrem

SPELEOLOGIJA

53

Koraloid, Jama za Supinom, foto: R. Ozimec

uveni zadarski botaniar Robert Visiani

d a s u Biokovci ve t a d a z n a l i z a p a l e o n t o l o k e

od 1824. v i e k r a t n o i s t r a u j e Biokovo. U djelu

n a l a z e piljskog m e d v j e d a iz pilje. U l a n k u

Stirpium

Dalmaticarum

da

manje

se

spilje

Specimen
nalaze

iz

1826.

pie

u planinama Promini,

daje z a n i m l j i v u , ali n e t o n u n a p o m e n u : U mno

gobrojnim

blokovskim

spiljama

obitava

Pro-

Mosoru i Biokovu, ali ne n a v o d i da se s p u t a o

teus

u koju od njih. U kolovozu 1 8 7 5 . na Biokovo se

pis Hrvatske iz 1 8 7 8 . t a j r a d p r e n o s i z a g r e b a k i

uspinje t r a n s k i prirodoslovac Adolf S t o i ,

g e o g r a f V j e k o s l a v K l a i . P j e s n i k fra I v a n D e

rodom iz Like, zajedno sa sinom M i c h a e l o m .

s p o t objavljuje 1 8 7 9 . p r v i opseniji o p i s n e k o g

Uz

brojne

floristike

istraivanje
te Biocovo

opisuje

faunistike

u lanku

in Dalmazia.

podatke,

Salita sul

mon-

J e d n u no p r o v o d e u

(ovjeja r i b i c a ) .

b i o k o v s k o g o b j e k t a , C r n e l e d e n i c e : Tu je blizu
glasovita

ledenica

karsko-Imotsku

manjoj pilji, a na p o v r a t k u d o l a z e do u l a z a u

prosjeci

medvjeu spilju, k a k o k a u njihovi vodii. Oito

Odozgor je

BIOKOVO

54

U knjizi Prirodni zemljo

ulaz:

odakle

se

gospodu.
tiesan

podosta

mraz

Davninom
je

irok

da
otvor.

vadi
se

jedva

za
je

Ma
imao

promakne.

Taptaju

snieg

Crna ledenica, foto: H. Cvitanovi

Mucia ledenica, foto: D. Lackovi

Ledenica Jarova rupa, prvi poznati nacrt

nekog speleolokog objekta na Biokovu,
prema Rogli, 1935.
po utrvenim

stopama

saao

bojazom

na

dno.

Pusta je tu visina i prostranost, a studen da se

20. stoljea p r i r o d o s l o v a c D r a -

Poetkom
gutin Hire

smrzne. Pri dnu gdje se sljubila ta dva sniega

vatske (1905).

stvara se debeli mraz,

pod

a tamo dalje k zapadu

tone u tami jezero... F o t o g r a f i j u te l e d e n i c e koju

j e snimio M a x K l e i b e r objavljuje P e t a r K a e r
1914.

Brelom

kod seoca

(sa

Vina,

Prirodni

knjizi
pie:

Na

vodom),
kod

zemljopis

Biokovu
u

Tolia

ima

Gologlavu,
i druguda.

Hrpeina
Rutvi,

I a k o su

biospeleoloka istraivanja o b r a e n a u sklopu

poglavlja Fauna, t r e b a n a p o m e n u t i d a s u p r v i
SPELEOLOGIJA

55

Stara ledenica,
foto: R. Ozimec

U jami kod Doca, Kaoci,

foto: I. Glava

BIOKOVO

56

ivi svijet
biokovskih pilja,
foto: R. Ozimec,
M. Luki, J. Bedek

sustavni posjet o b j e k t i m a Biokova, od Z a g v o z d a

i s t e g o d i n e o pilji T u e p s k a v i l e n j a a p i e Vla

do M a k a r s k e , u s r p n j u 1905. p r o v e l i e n t o m o l o z i

d e L a l i . G e o g r a f J o s i p R o g l i ve u svojem

Petar N o v a k , J o s e p h Miiller, Karl P e n e c -

prvom

k e i Karl C z e r n o h o r s k v , p r i e m u i s t r a u j u

1931.

dvije pilje. P r v i p o p i s od 52 s p e l e o l o k a o b j e k t a

R a z v a l e i daje n j e z i n t o p o g r a f s k i poloaj, d o k

Biokova, 1923., n a o s n o v i d o b i v e n i h i n f o r m a c i j a

radu

doktorskoj

sastavlja s p l i t s k i profesor i speleolog U m b e r t o

ispitivanja iz

Girometta.

su

lanak

Jame

bezdanice

na

Bioko

vu objavljuje J. M i h a l j e v i iz T u e p i 1926., a

Glacijalni

tragovi

na

Biokovu

iz

spominje Veliku ledenicu na podruju

vrhovi

peinama,

dizertaciji:

1935.
bogati

koje

pie:
i

su

Biokovo-geomorfoloka

Pored

drugim
stvorene

ledenica,

oblicima,

intenzivnom

SPELEOLOGIJA

najvii

jamama

krkom
57

Pogled iz pilje u Gaju, Brnasi, Zagvozd, foto: R. Ozimec

erozijom
logiju

du
najviih

vanije.

morfo

D j e l a t n i c i Z a v o d a za g e o l o k a i s t r a i v a n j a iz

Biokova jame

su

mnogo

Z a g r e b a 1977. i s t r a u j u p e t i r e k o g n o s c i r a j u

kod

prelazi

Grotla

lim

kraterima.

otvora

njihovih

ispitana.

dijelova

Promjer

m.
nije

Za

dijastroma

dijaklaza.
najveih

vertikalnih

Naalost,
Njihovim

kanala

nijedna

ispitivanjem

etiri

objekta

na

Biokovu,

iste

godine

ma

kolovozu o s n o v a n je u M a k a r s k o j Speleoloki

ovih jama

odsjek P l a n i n a r s k o g d r u t v a Biokovo (SOB),

slie

od

10

sigurno

koji o d t a d a

i s t r a u j e u p r v o m e r e d u Biokovo.

pojava

N a j i n t e n z i v n i j a s p e l e o l o k a i s t r a i v a n j a provo

poznati

de se u r a z d o b l j u od 1980. do 1984. u o k v i r u p e t

n a c r t biokovskoga speleolokog objekta, ledeni

s p e l e o l o k i h l o g o r a u o r g a n i z a c i j i Komisije za

se

pokazati

mnogo

podzemnog Biokova.

interesantnih
U

radu

daje

krkih
prvi

c e J a r o v a r u p a t e s p o m i n j e pilju P o z j a t u . D u b o

speleologiju P l a n i n a r s k o g s a v e z a H r v a t s k e (KS

ku vrtau Zjatvu 1938. opisuje S t j e p a n B a n o v i .

P S H ) . T a istraivanja opisuju a r k o S u p i i

Struna

speleoloka

istraivanja

Biokova

(1981.), R o b e r t E r h a r d t ( 1 9 8 1 . ; 1984.), T o n i

poinju 1960. k a d l a n o v i S p e l e o l o k o g d r u t v a

Raa (1982),

Branko

Jali

(1983),

Toni

H r v a t s k e ( S D H ) n a Biokovu, O m i k o j D i n a r i

G r g a s o v i ( 1 9 8 3 a . ; 1983b., 1 9 8 3 c ) , M i o G o j a k

i M o s o r u r e k o g n o s c i r a j u 2 1 5 o b j e k a t a te is

(1983a., 1983b.), e l j k o K l a r i (1983.), T o n i

t r a u j u njih d e s e t a k . U j a m i S n i j e n i c i d u b o

L a l i (1983.), D o n a t P e t r i c i o l l i (1995a., 1995b)

koj 80 m n a l a z e dio l u b a n j e s rogovljem obi

i dr. Ve 1980. o t k r i v e n a je i i s t r a e n a J a m a

n o g j e l e n a (Cervus elaphus).

Geolog i speleolog

S r e k o B o i e v i t i j e k o m 1962., 1 9 6 3 . i 1967.

za K a m e n i t i m v r a t i m a

(-520 m ) ,

koja daje

poticaj za daljnja i s t r a i v a n j a . Slijedi j e d n a od

vodi i s t r a i v a n j a e k i p e Z a v o d a z a g e o l o k a is

morfoloki n a j z a n i m l j i v i j i h J a m a z a P i e t o m ,

t r a i v a n j a i z Z a g r e b a n a i r e m p o d r u j u Bio

i s t r a e n a 1981. U tom razdoblju nekoliko j a m a

kova. J a m u i pilju p o d S k o k o m , d v a m a n j a

i z n a d B r e l a i s t r a u j u speleolozi iz SD S p i l j a r iz

o b j e k t a k o d z a s e o k a Soici, n a p o d r u j u S a r a -

S p l i t a . U o k v i r u p o s l j e d n j e g a s p e l e o l o k o g logo

n a a 1974. i s t r a u j u l a n o v i S O P D eljezniar.

r a 1984. o t k r i v e n a j e j a m a S t a r a k o l a (-576

BIOKOVO

58

Pogled iz pilje Tuepska Vilenjaa, foto: D. Lackovi

m), ije i s t r a i v a n j e z a v r a v a u r u j n u 1 9 8 5 . i

d r u t v a s v e u i l i t a V e l e b i t iz Z a g r e b a , o e m u

koja j e d o o t k r i a L u k i n e j a m e n a V e l e b i t u b i l a

izvjetava

najdublja j a m a H r v a t s k e .

rekognosciranjem na podruju K i m e t a otkri

Tijekom 1984. s l o v a k i speleolozi o t k r i v a j u

i i s t r a u j u 25 o b j e k a t a ,

dok

1985.

istrauju

veliku

koncentraciju

zaravni.

Vilimove j a m e (565 m ) , koja t a d a p o s t a j e n a j

godina

dublja u H r v a t s k o j . I s t r a i v a n j a u s l o v a k i m

1997.)

i hrvatskim

Od

glasilima

opisuju

Baki

(1996.).

vaju i i s t r a u j u 2 7 o b j e k a t a ,

dodatna e t i r i o b j e k t a i z a v r a v a j u i s t r a i v a n j e

speleolokim

Darko

SOB

speleologije
na

1997.

kojoj

to ukazuje na

objekata

1997.

na

biokovskoj

organizira
u

izlobu

dotadanji

istrauje

20

(1977.-

Makarskoj

predstavlja

Biokovo

Sustavnim

ekipa

rad.

mladih

1986.) i Z d e n k o

m a k a r s k i h speleologa iz novoosnovane u d r u g e

S p e l e o l o k i odsjek p l a n i n a r

J a m u A m f o r a , ije j e i s t r a i v a n j e d o v r e n o u

skog d r u t v a Biokovo iz M a k a r s k e (SOB) do

lipnju 2002., t r e n u t a n o n a j d u b l j u n a B i o k o v u ,

datno i s t r a u j e postojee i o t k r i v a n o v e d u b o k e

o t k r i v a j u 1998.

G u s t a v S t i b r a n v i (1985.;

Speleoloko-alpinistiki klub E x t r e m (SAKE).

H o c h m u t h i s u r . (1987.).
N a k o n 1984.

jame: N o v a V e l i k a j a m a (383 m), j a m a Biokovka (-359 m), Z a b o r a v n a j a m a (320 m ) , o e m u

Od

1999.

istraivanju Biokova prikljuuju

se lanovi H r v a t s k o g a biospeleolokog d r u t v a

piu G o r a n G a b r i ( 1 9 8 5 . : i s u r . 1991.), T o n i

(HBSD),

G r g a s o v i (1985.), e l j k o K l a r i (1985.) i d r .

istraivanja provode i b a z n a speleoloka. M e u

Poetkom devedesetih istraivanja z a m i r u

v i e o d 120 i s t r a e n i h o b j e k a t a o t k r i v e n i s u

zbog D o m o v i n s k o g r a t a .
meu

prvima

poinju

Ipak,

lanovi

sustavno

SOB

oznaavati

speleoloke o b j e k t e n a B i o k o v u , t a k o d a j e p r v a
oznaka ( m e t a l n a ploica) p o s t a v l j e n a

1. lip

brojni

koji

novi,

uz

sustavna

tijeku

je

biospeleoloka

istraivanje

vrlo

p o t e n c i j a l n e j a m e Zeice. U o p s e n o m e l a b o r a
tu:
unutar

Speleoloki
granica

nja 1993. na j a m i V o j n i k a o s m i c a . U t r a v n j u

ni pregled

lokaliteti
Parka

177

objekti

prirode

na

Biokovo,

istraenih i

33

Biokovu
sustav

neistraena

1996. S O B o r g a n i z i r a k r a i s p e l e o l o k i logor,

s p e l e o l o k a o b j e k t a B i o k o v a daje 2 0 0 1 . S t i p e

pri e m u je i s t r a e n o d e s e t a k o b j e k a t a . U ljeto

Bueli

1996. speleoloki k a m p n a B i o k o v u o r g a n i z i

biologije B I U S i s t r a u j e 2 0 0 2 . n a B i o k o v u 1 3

raju lanovi S p e l e o l o k o g o d s j e k a P l a n i n a r s k o g

objekata.

sa

suradnicima.

Udruga

SPELEOLOGIJA

studenata

59

Aragonitne sige, Drinova 2, foto: B. Jali

Pregled pilja i jama Biokova

Dosadanjim istraivanjem na Biokovu utvr
e n o je oko 4 0 0 s p e l e o l o k i h o b j e k a t a , a procje
njuje s e d a j e njihov u k u p a n broj z a s i g u r n o vei
od 1000. Vie od 90 % su j a m e , e s t o i z n i m n i h
d u b i n a , d o k su pilje z n a t n o rjee i m a n j e ih
je od 10 %. U n j i m a k a t k a d n a l a z i m o kvart a r n e taloine s paleontolokim i arheolokim
n a l a z i m a ( K a v e r n a n a D u b c i m a , B a b a pilja,
V e l i k a pilja i z n a d B a s t a , D r i n o v a I I , J u j n o v i a
pilja). Spilje su, uslijed i z r a e n e t e k t o n i k e n a
Biokovu, m a n j i h d i m e n z i j a i d u i n e k a n a l a , a
rijetki su i h o r i z o n t a l n i k a n a l i u n u t a r j a m a .
ovjek s e n a B i o k o v u o d p a m t i v i j e k a k o r i s t i o
piljama kao sklonitima, u t v r d a m a , torovima i
i z v o r i m a vode, bilo o t a p a n j e m snijega i l e d a , bilo
skupljanjem n a k a p n i c a . Na podruju Biokova

1. Objekti p r e d g o r s k e s t e p e n i c e : Veinom
su

h o r i z o n t a l n i objekti

manjih

dimenzija,

polupilje i p o t k a p n i c e . N a j v e i su razvijeni
u ulomcima vapnenca,

a najbrojniji

su u

b r e a m a . N j i h o v m i k r o k l i m a t p o d velikim
je utjecajem vanjske e u m e d i t e r a n s k e klime
te s o b z i r o m na godinje d o b a v a r i r a i tem
p e r a t u r a i vlaga.
no

zbog

Zasigavanje je minimal

nedovoljnog

procjeivanja

vode.

T e m p e r a t u r a se k r e e od 12 do 16 C, dok je
v l a g a obino i z m e u 70 i 90 %. U z i m s k i m
m j e s e c i m a t e m p e r a t u r a p a d a i s p o d 1 0 C,
a u l j e t n i m m j e s e c i m a dolazi do i z r a z i t o g
isuivanja, t a k o da vlaga p a d n e i ispod 60 %.
N a j v e i s u o b j e k t i ove s k u p i n e B u b n j a v a a
pilja,

Podrum

pilja,

pilja

Bastu,

najnia je j a m a u Bratuu, tek dvadesetak

metara nad morem.

n e m a m o n i j e d a n t u r i s t i k i u r e e n objekt, a

2 . O b j e k t i p r i m o r s k o g s t r m c a : Ovdje ve u z

moda najpogodniji za tu n a m j e n u , uz obveznu

h o r i z o n t a l n e n a l a z i m o i brojnije v e r t i k a l n e

p r e t h o d n u i z r a d u s t r u n o g e l a b o r a t a z a odrivo

objekte te njihove kombinacije. P r i s u t n a je

k o r i t e n j e , b i l a b i T u e p s k a Vilenjaa, J a m a

i z r a e n a zasiganost. Njihov je m i k r o k l i m a t

z a P i e t o m ili a t r a k t i v n a J a m a z a S u p i n o m .

djelomino p o d u t j e c a j e m m e d i t e r a n s k e , ali

P r e m a lokaciji o b j e k a t a n a m a s i v u i e k o l o k i m

uz z n a t a n prodor planinske klime, tako da se

p a r a m e t r i m a m o e m o i h podijeliti u p e t s k u p i

t e m p e r a t u r a u njima

na sukladno geomorfolokim cjelinama:

je r e l a t i v n a vlaga preko 90 %. Najpoznatiji

BIOKOVO

60

k r e e od 812 C, dok

su objekti t o g p o j a s a K r j a v a 1 i 2, T u e p s k a

( M u e v a pilja, pilja k o d z a s e o k a agalj),

Vilenjaa, J a m a z a S u p i n o m .

Kozice ( J u j n o v i a pilja).

Na irem podruju

Z a g o r e , k r k o j z a r a v n i koja s e o d p o d n o j a

3. Objekti b i o k o v s k e v r n e z a r a v n i : Domi
esto sa

b r d s k e p a d i n e p r u a p r e m a SI, n a i l a z i m o n a

snijegom i l e d o m . Vrlo su h l a d n i , 0 - 7 C,

v e r t i k a l n e o b j e k t e koji u s e b i s a d r e z n a t n e

dok j e r e l a t i v n a v l a g a z r a k a b l i z u p o t p u n o g

akumulacije vode. esto se r a d i o estavela-

zasienja (100 % ) . S t a l n o j e p r i s u t n o ver

ma iji je r e i m , e k o l o k i p a r a m e t r i i ivi

t i k a l n o p r o c j e i v a n j e vode, a zbog n i s k e t e m

svijet vrlo s l a b o i s t r a e n . Ti o b j e k t i vjerojat

p e r a t u r e zasigavanje je m i n i m a l n o . Tijekom

no su povezani s J a d r a n s k i m m o r e m ispod

z i m s k i h mjeseci, a k a t k a d i cijele g o d i n e ,

s a m o g m a s i v a koji pluta n a

n i r a j u d u b o k i , v e r t i k a l n i objekti,

prisutni

su

slojevi

leda

snijega.

Tu

dinoj

podlozi

j e r su n j i m a zabiljeeni i n a l a z i j e g u l j a (An-

su

razvijeni najdublji objekti Biokova: Amfora

guilla

anguilla

L).

(-788 m ) , S t a r a k o l a (-576 m ) , V i l i m o v a

k r k i f e n o m e n , C r v e n o j e z e r o (-528,9 m ) k o d

j a m a (572 m ) , J a m a p o d K a m e n i t i m v r a t i

Imotskog.

Meu

njima

istie

se

m a (-520 m ) .
4. Objekti

zagorske

padine:

Speleoloki

Pregled najvanijih speleolokih

objekti ovog p o j a s a slabije su p o z n a t i . Poz

objekata Biokova

n a t o j e n e k o l i k o m a n j i h spilja i z n a d Gor
njih

Brela,

Najpoznatije
iznad

Zagvozda
su

Gornjih

pilja
Brela,

Gornjih

jama

pilja

Igrana.

Zmajevaa
jama

pod

JAMA AMFORA

S k o k o m n a S a r a n a u i B a b a pilja

J a m a A m f o r a n a l a z i s e oko 1 k m S Z o d
Sv. J u r e ,

5. Objekti rasjedne z a b i o k o v s k e u d o l i n e :

na visini od

1590 m .

Istraivanja

D o m i n i r a j u h o r i z o n t a l n i s p e l e o l o k i objekti

zapoinju lanovi SK E k s t r e m u r u j n u

1998.

m a n j i h d i m e n z i j a , a l i nije i s k l j u e n o o t k r i e

i n a s t a v l j a j u u r u j n u 1999. k a d se p r i d r u u j u

h i d r o l o k i a k t i v n i h o b j e k a t a vee d u i n e k a

lanovi SD Karlovac, SK H a d i SD M a t o k i t te

n a l a . P o z n a t e su pilje u okolici Z a g v o z d a

j e j a m a i s t r a e n a d o d u b i n e o d - 3 9 0 m . U listo-

Petnaest najdubljih jama na Biokovu

REDNI BROJ

IME OBJEKTA

DUBINA [m]

1.

AMFORA

788

2.

STARA KOLA

576

3.

VILIMOVA J A M A

572

4.

JAMA ZA KAMENITIM VRATIMA

520

5.

NOVA VELIKA J A M A

380

6.

BIOKOVKA JAMA

363

7.

ZEICA J A M A

355

8.

ZABORAVNA JAMA

311

9.

J A M A VELIKA MAKA

274

10.

PRETNEROVA J A M A

252

11.

J A M A MANASTIRI 1

245

12.

MEDENA JAMA

220

13.

UPORNA JAMA

211

14.

VOJNIKA OSMICA

208

15.

J A M A DVA LAVA

204

SPELEOLOGIJA

61

BIOKOVO

62

Ulaz u jamu

manjim v e r t i k a l a m a s p u t a do dvorane na 437

Amfora,

m ( i s t r a e n a 2000.). Do - 4 7 5 m slijedi i z n i m n o

foto: D.

z a h t j e v a n u s k i m e a n d a r , a z a t i m s e j a m a iri

Lackovi

i s n e k o l i k o m a n j i h v e r t i k a l a s p u t a do 570
m. N a s t a v l j a se p r o s t r a n a v e r t i k a l a od 35 m s
veom, p a i s p o d nje m a n j o m policom n a - 6 1 4 m
( i s t r a e n a 2001.). Slijedi p u k o t i n s k i k a n a l koji
se m a n j i m v e r t i k a l a m a s p u t a na 696 m do str
m e k o s i n e i z a koje s e p r e v j e s n o m v e r t i k a l o m o d
88,5 m s p u t a m o na d n o d i m e n z i j a 2 5 x 1 0 m i
v i s i n e 3 0 m . N a d n u s u u r u e n i o g r o m n i blokovi
i z m e u kojih s e osjea s n a n o s t r u j a n j e z r a k a .
U t v r e n je vrlo r i j e d a k s p e l o t h e m : piljski pa
muk.

BABA PILJA
B a b a pilja n a l a z i s e u p o d n o j u v a p n e n a k o g a
grebena n a J Z s t r a n i v r h a Stedovac (1061 m).
U l a z je s m j e t e n i s p o d 10 m v i s o k e s t i j e n e na
kraju polukrune uvale.

N e k a d a n j i se pra

vilan

ulaz

polukruni

piljski

uruio,

pa

se

u pilju u l a z i k r o z u s k u v e r t i k a l n u p u k o t i n u
m e u u r u e n i m s t i j e n j e m . Slijedi s i p a r kojim
se

sputamo

prostrani

piljski k a n a l koji

se n a s t a v l j a u p r a v c u S-SZ u d u i n i od 80 m.
Cijela je pilja b o g a t o z a s i g a n a , a u s r e d i n j e m ,
n a j n i e m dijelu p r i s u t n e s u k a m e n i c e s v o d o m .
piljski pamuk, vlaknaste sige, Amfora jama,
foto: D. Lackovi

Spilja

je

ispunjena

piljskim

sedimentima,

dijelom p r e k r i v e n i m s i g a s t o m k o r o m , u koji
m a s u b r o j n i p a l e o n t o l o k i o s t a c i , t e k dijelom
istraeni.

U gornjem pleistocenu u piljama

padu 2000. u k l j u u j u se i l a n o v i SO Velebit,

obitavaju

brojne

SO eljezniar, SO D u b o v a c i SD K r s t a t i c e te

da koji su o s i m o s t e o l o k i h o s t a t a k a u pilji

je j a m a i s t r a e n a do 437 m. U s t u d e n o m 2 0 0 1 .

ostavili

pet

Amfora s - 6 1 4 m p o s t a j e n a j d u b l j a na Bioko

brlog

medvjeda

vu. K o n a n o , u l i p n j u 2 0 0 2 . l a n o v i SO Vele

n a s t i j e n k a m a k a n a l a i u r u e n i h s t i j e n a . Spilju

bit uz s u r a d n j u s p e l e o l o g a iz e t i r i j u u d r u g a

je akademiku Mirku Malezu pokazao Vilim

dovravaju i s t r a i v a n j e n a 788 m , u z d u l j i n u
od 468 m.

generacije

medvjeih

piljskih

gnijezda,

bruenja,

medvje

udubljenja

uglaane

za

povrine

a b i , lovac i d u g o g o d i n j i d i r e k t o r u m a r i j e
Makarska.

Nakon ulaznog otvora 6 x 8 m nastavlja se

ulazna v e r t i k a l a od 73 m na ijem je d n u dvora

BIOKOVKA J A M A

na 30 x 16 m. U S-boku n a s t a v l j a se v e r t i k a l a od
82 m koja z a v r a v a d v o r a n o m 20 X10 m. Slijede

Jama

Biokovka

nalazi

se

sredinjem

manje v e r t i k a l e p o t e k t o n s k o j p u k o t i n i , gene

m a s i v u Biokova, u p r e d j e l u K a d u l j a , a 1984.

ralno u p r a v c u S. Na 262 m n a l a z i se m a n j a

p r o n a l i su je i istraili lanovi SOB. Ponovljeno

dvorana koja j e k o r i t e n a z a b i v a k j e r i z a nje

i s t r a i v a n j e obavljeno je u r u j n u 2 0 0 7 . g o d i n e

slijedi vrlo z a h t j e v a n m e a n d a r sve do 352 m.

u organizaciji SU S p e l u n k a iz Veprinca. J a m a

Tu se n a l a z i m a l a d v o r a n a s j e z e r o m iz koje se

je d u b o k a 359 m, k o l j e n a s t o g t i p a i s a s t o j i se
SPELEOLOGIJA

63

prevjesna.

Slijedi

strma

polica s k a m e n i m bloko
vima

stalagmitom

na

v r h u , koja je k o r i t e n a za
bivak,

p a p r e v j e s n a ver

t i k a l a od 69 m na kojoj
j a k o k a p l j e v o d a , a stije
n e s u p r e k r i v e n e debelim
slojem

meke

sigovine.

N a k o n m a n j e police slije
di v e r t i k a l a od 51 m, na
kojoj v o d a z n a t n o manje
c u r i , p a djelomino s u h a
polica od 6 x 4 m s koje
slijedi s k o k od 40 m kojim
se sputamo na dno 6 x 4
m. Za daljnji p r o l a z po
t r e b n o je k l e s a n j e i mini
ranje.

J A M A ZA
KAMENITIM
VRATIMA
Jama

Biokovka

Jama

Prvo istraivanje: S O H P D Biokovo 1984

U istraivanju 09. 2007. sudjelovali:
Nenad Kuzmanovt. Igor Jellenich, Antonio Ciceran. Ivan Glava.
Marko Grgaevi, Danko Skalamera. Zoran Brajkovi. Jana Bedek.
Marko Luki
Topografski snimak i nacrt: I. Glava
Izmjera: I. Jellenich. M. Grgaevi, Z. Brajkovi

za

Kamenitim

v r a t i m a (520 m) otkri
v e n a je i i s t r a e n a 1980.
tijekom

odravanja

1.

speleolokog

logora

misije

speleologiju

za

Planinarskog
Hrvatske.
irem

Ko

saveza

Nalazi se na

podruju

Lokve,

koji s e n a z i v a K a m e n i t a
v r a t a i j e d a n je od najokomitijih

objekata

na

Topografski nacrt jame Biokovka

Biokovu. N a s t a l a je na velikom rasjedu smjera

od niza preteno prevjesnih velikih vertikala,

v a p n e n a c a . N a k o n ulazne pukotine dimenzija

S-J, n a k o n t a k t u d o n j o k r e d n i h i g o r n j o k r e d n i h
isprekidanih policama. Z n a t a n je problem voda

2 0 x 5 m slijedi n i z v e l i k i h , dijelom p r e v j e s n i h

u k i n o j s e z o n i i za v r i j e m e o t a p a n j a snijega,

v e r t i k a l a , i s p r e k i d a n i h p o l i c a m a , o d kojih j e

k a o i h l a d n o a u g o r n j i m dijelovima j a m e , po

n a j v e a n a 300 m d i m e n z i j a 1 5 x 4 m . N a d n u

s e b n o z i m i . P r o b l e m su i velike v e r t i k a l e koje se

je d v o r a n a 2 5 x 2 5 m s p l i t k i m j e z e r c e m , a l i se

n e m o g u razbiti n a m a n j e zbog n a s l a g a m e k e si

r a z i n a v o d e die i do 2 m v i s i n e . V o d e n i t o k

govine. N a k o n p r v e v e r t i k a l e od 88 m slijedi ve

javlja se na - 2 4 0 m, a s l a p na z a v r n o j 70 m

l i k a polica 20 x 10 m s v e i m n a k a p n i m j e z e r o m .

vertikali.

D r u g a i n a j v e a v e r t i k a l a od 100 m v e i n o m je

i s t r a e n a 1 9 8 1 . i S O M 19. g o d i n e .

BIOKOVO

64

Koliko j e p o z n a t o , j a m a j e ponovo

Topografski nacrt jame Krjava 2

s t u p o v e j e d i n s t v e n e u m a s i v u Biokova, od kojih

JAMA ZA PISCETOM

su najvei vii od 10 m i i r i od 3 m, gotovo bijele

Ulaz u j a m u z a P i e t o m n a l a z i s e n a predje

boje. I a k o s u j e speleolozi d o s a d a posjetili vie

lu L a e n a oko 500 m s j e v e r o i s t o n o od a s f a l t n e

p u t a , n j e z i n e g e o m o r f o l o k e v r i j e d n o s t i jo n i s u

ceste za Sv. J u r u . O t k r i v e n a je 1980. t i j e k o m

v a l o r i z i r a n e koliko z a s l u u j e .

odravanja 1. s p e l e o l o k o g l o g o r a KS H P S , a
istraivanje j e d o v r e n o 1 9 8 1 . , k a d j e j a m a to
pografski s n i m l j e n a . S l a b o uoljiv u l a z , 4 x 5 m ,

J A M A KRJAVA II

nalazi s e u d n u d u b o k e p u k o t i n e n a J Z dijelu

P r i s t u p Krjavi I I vrlo j e t e a k j e r s e n a l a z i u

vrtae. Od u l a z n o g o t v o r a , s p u t a m o se do po

s a m o j litici. Z a k i n o g v r e m e n a ili z i m i v e l i k a j e

lice iroke 520 m, koja o k r u u j e j a m u gotovo

m o g u n o s t p o s k l i z n u a ili p a d a k a m e n i h l a v i n a .

cijelim p r o m j e r o m . P o l i c a je n a j n i a p o d u l a z

I m e je dobila po oblinjoj pilji K r j a v a , u kojoj se

nim otvorom, a z a t i m se u s p i n j e t a k o da joj

z a v r i j e m e 2 . svjetskog r a t a s k r i v a o n a r o d i p a r

j e z a v r e t a k n a n e t o veoj v i s i n i o d u l a z n o g

t i z a n i . S r e d i n o m 1982. j a m u s u s l u a j n o o t k r i l i

otvora. I s p o d police j a m a s e o k o m i t o s p u t a d o

makarski planinari.

-140 m, gdje se o p e t iri. D n o je n a g n u t o na J

stili su p r v u v e r t i k a l u od 8 m i u l i u o g r o m n u

Borovim deblom premo

i prekriveno

zatvaraju

p o d z e m n u d v o r a n u . N a vijest o o t k r i u , 3 1 . 10.

daljnji p r o l a z . J a m a z a P i e t o m , svojim osebuj

1982., l a n o v i S p e l e o l o k o g o d s j e k a P l a n i n a r

nim d i m e n z i j a m a i b o g a t i m p i l j s k i m n a k i t o m

s k o g d r u t v a Biokovo o r g a n i z i r a j u i s t r a i v a n j e .

moe se ubrojiti m e u najljepe j a m e u m a s i

K r o z n a r e d n e akcije u SZ dijelu v e l i k e d v o r a n e

vu Biokova. T r e b a i s t a k n u t i 4 m visok s t a l a k -

o t k r i v e n j e u s k i p r o l a z i z kojeg j a k o s t r u j i z r a k

tit, n a z v a n C r v e n o zvono i z n a d SZ dijela poli

ce, s t a l a g m i t e , d r a p e r i j e , s t a l a g m i t e u o b l i k u

istraivanjem 7. srpnja 1983. devet speleologa

pehara n a s t a l e p a d a n j e m k a p i s v e l i k e v i s i n e t e

iz Z a g r e b a , S p l i t a i M a k a r s k e , u o k v i r u pri-

veim

stijenama

koje

nastavljaju

se

dvije

vertikale.

SPELEOLOGIJA

Posljednjim

65

do

-350

dominiraju

vee v e r t i k a l e n a s t a l e n a
r a s j e d u s m j e r a S Z - J I . Od
350 m do d n a na - 5 7 6
m n a s t a v l j a se hidroloki
aktivni

meandar,

dije

lom teko p r o h o d a n , uz
manje

vertikale

dvo

r a n e n a s t a l e n a sjecitu
r a s j e d a . N a t o m pukotin a s t o m dijelu j a m e strop
se ne vidi, a p r i s u t a n je
stalni

tijek

vode.

Jama

z a v r a v a s d v j e m a nepro
l a z n i m p u k o t i n a m a kroz
koje otjee v o d a . Daljnje
napredovanje

U jami Krjava 2, foto: B. Jali

m o g u e je

samo uz tehniki zahvat klesanja i miniranja.

U r a z d o b l j u od 1 9 8 5 . do 1993., k a d je o t k r i v e n a

p r e m a z a s p e l e o l o k u e k s p e d i c i j u Komisije z a

L u k i n a j a m a , S t a r a kola je bila najdublja jama

speleologiju P l a n i n a r s k o g s a v e z a H r v a t s k e Ma

H r v a t s k e . T r e b a p o n o v n o o r g a n i z i r a t i opseno

roko 83, i s t r a u j u j a m u do 159 m, u p o t p u n o

istraivanje

s t i je t o p o g r a f s k i s n i m a j u i v r e b i o s p e l e o l o k a

v a n j a u jo v e u d u b i n u .

istraivanja.

Jama

zavrava

malim

jer

postoji

mogunost

napredo

jezerom

i u s k o m p u k o t i n o m , a l i postoji m o g u n o s t n a
stavka u bonim k a n a l i m a vertikale. Krjava II
i m p r e s i o n i r a f a n t a s t i n i m poloajem u samoj

PILJA TUEPSKA VILENJAA

pilja

T u e p s k a vilenjaa n a l a z i

se iznad

litici, l j e p o t o m s p e l e o t h e m a , a p o s e b n o zbog di

Gornjih Tuepi, na podruju sjeverozapadno od

menzija Velike dvorane ( 6 0 x 7 5 m).

M a l o g v r v a ( S a r i a staje) i j u g o i s t o n o od v r h a
Z a v o d i ( 1 2 9 3 m), i s p o d i m p o z a n t n e okomite
stijene. N a l a z i s e n a p o d r u j u p r i m o r s k e p a d i n e

J A M A STARA KOLA
Jama

Stara

kola

(576

s o t v o r o m o r i j e n t i r a n i m n a jug. J e d n a j e o d
m)

otkrivena je

najposjeenijih

pilja

na

podruju

Biokova.

1984. t i j e k o m o d r a v a n j a 5. s p e l e o l o k o g l o g o r a

O d m a h iza niskog u l a z a dimenzija 0,5x4 m

KS H P S . N a l a z i se S od v r h a S e d i m i n e (1563

o t v a r a s e v e l i k a p o d z e m n a d v o r a n a dimenzija

m) u n i z u d u b o k i h v r t a a u p r e d j e l u B a r i a

2 5 x 2 0 m. D v o r a n a je iznimno bogato zasigana,

t o r i n e . T e k o uoljiv u l a z n a l a z i s e n a S p a d i n i

a istiu

se

brojni

stupovi i

saljevi.

Ukupna

70 m d u b o k e v r t a e . I m e je d o b i l a po s t a r o j ,

d u i n a pilje iznosi 27, a d u b i n a 8 m. U pilji je

u i g r a n o j e k i p i s p e l e o l o g a koja j e p r o v e l a p r v u

u t v r e n a b o g a t a piljska f a u n a , a o n a je i tipsko

i s t r a i v a k u akciju. Zbog s l o e n o s t i i s t r a i v a n j e

nalazite

o b j e k t a p r o v e d e n o j e k r o z p e t akcija 1984. t e

Ulaz je 2005. zatvoren m e t a l n o m reetkom, a

j e d n u 1 9 8 5 . i 1988. u k o j i m a je s u d j e l o v a o velik

klju s e n a l a z i u u p r a v i P P Biokovo.

vrste

pauka

Mesostalita

comottii.

broj i s t r a i v a a . J a m a j e n a s t a l a u m e u s l o j n o j
pukotini

ini

koljenasti

razgranati

objekt.

H i d r o l o k i j e j a m a n e k a d v r i l a funkciju aktiv

J A M A VOJNIKA O S M I C A

n o g p o n o r a , d o k s e d a n a s v o d e n i t o k javlja s a m o

J a m a V o j n i k a o s m i c a (208 m ) n a l a z i s e n a

i s p o d 360 m. Do 90 m izmjenjuju se m a n j e

Lokvi. O t v o r u o b l i k u b r o j a o s a m velik je i dobro

vertikale

uoljiv, a s a s t o j i se od d v a j u s p o j e n i h o t v o r a :

BIOKOVO

horizontalnim kanalima,

66

dalje

Topografski nacrt jame Stara kola

SPELEOLOGIJA

67

veeg i m a n j e g .

Ispod manjeg nastavlja

se j a m a d u b o k a 8 m, a vei vodi m n o g o
dublje.

Prvo

istraivanje

provedeno

je

u o k v i r u 2. b i o k o v s k e s p e l e o l o k e kole,
a

p r e k i n u t o je

me.

lanovi

ninarskog

zbog

nedostatka

Speleolokog

drutva

opre

odsjeka

Biokovo

Pla

dovravaju

i s t r a i v a n j a 4 . l i s t o p a d a 1981., s t o j e t a d a
bio

najvei

uspjeh

makarskih

speleolo

ga. J a m a j e n a s t a l a u r a s j e d n o j p u k o t i
ni smjera SI-JZ.

S a s t o j i o d p e t prevje

s n i h v e r t i k a l a r a z d v o j e n i h p o l i c a m a koje
su

nastale

od

uglavljivanog

kamenja

d r v e a , koje j e u p a l o k r o z p r o s t r a n i otvor.
N a 6 8 m d u b i n e s p u t a m o s e n a s i p a r koji
je z i m i p r e k r i v e n snijegom, a
vrhu nalazi

na ijem se

p u k o t i n a i z koje t e e v o d a

i koja vodi u o m a n j u d v o r a n u s j e z e r o m .
N a k o n t r i v e r t i k a l e od 15,

17 i 75 m,

d o l a z i se do d u g a k e police k r o z koju se
v o d a iz g o r n j i h dijelova procjeuje i k a o
raspreni slap p a d a p r e m a dnu. Na dnu
j e vidljiva r a z i n a p e r i o d i k o g j e z e r a koje
n a s t a j e u k i n o m p e r i o d u , v i s i n e 2 m.

VILIMOVA J A M A
V i l i m o v a j a m a (A2) n a l a z i s e n a sje
vernoj padini v r h a Brisa na visini 1360
m i d u b o k a je - 5 6 5 m. O t k r i l i su je 1984.
slovaki speleolozi, koji i s t r a i v a n j e dovr
a v a j u 1985. I z a m a n j e g o t v o r a od 3, 5
m slijedi v e r t i k a l a od - 1 8 0 m, razdvoje
n a policom, n a d n u koje s e j a m a r a v a
u

dva

dijela.

Istoni k a n a l

nastavlja

m e a n d r o m i zavrava u ogromnoj dvorani

Majkovaca ( 3 0 x 4 0 m) na 300 m dubine.
Z a p a d n i k a n a l o t v a r a s e u o g r o m n u ver
t i k a l u od 115 m koja z a v r a v a d v o r a n o m
s v e l i k i m u r u e n i m k a m e n j e m . K r o z njih
se m a n j i m skokovima dolazi do vertika
le od 94 m, koja z a v r a v a d v o r a n o m di
menzija 3 5 x 3 5 x 4 0 m na dubini od - 5 6 5
m. J a m a je slabo zasigana, a sigovina se
nalazi s a m o na suenjima u m e a n d r i m a i
gdje p u e . I s t i u se lijepo z a s i g a n i podovi
u d v o r a n i M a j k o v a c a i m a l i k r i s t a l i kalcit a . T e m p e r a t u r a j a m e je oko 3 C.
BIOKOVO

68

Topografski nacrt Vilimove jam

Nalaz lubanje piljskog medveda (Ursus spelaeus) u pilji

Drinova 2, foto: B. Jali

Zasigana lubanja Canida, foto: H. Cvitanovi

Paleontoloki nalazi u

1960. s u g o d i n e p r i s p e l e o l o k o m i s t r a i v a n j u

biokovskim piljama

lanovi

kova z a p o e l a s u jo k r a j e m

19. stoljea k a d

je p r i i z g r a d n j i c e s t e i z m e u Z a d v a r j a i M a
na

samom

prijevoju

Dubci

otkrive

na kaverna ispunjena k v a r t a r n i m osteolokim

ostacima ( k o t a n a b r e a ) . K o s t i j e p r i i s k o p u
zapazio i n e n j e r K. C i c i n , koji m a t e r i j a l alje
n a o b r a d u u Split. P r o f e s o r R i c a r d o G a s p e r i n i
objavljuje
geologica

1885. r a d
del

diluviale

Contributo olla conoscenza

Dalmata

kojem

navo

di n a l a z e s l o n a , n o s o r o g a , j e l e n a , divlje k o z e
i piljskog m e d v j e d a .
log,

geolog i

Na

poznati paleonto

speleolog M i r k o

M a l e z poinje

p a l e o n t o l o k a i s t r a i v a n j a K a v e r n e n a prijevoju
Dubci u r u j n u 1964., n a s t a v l j a 1969., pa 1977.
t e z a v r n o 1979. T i m o p s e n i m i s t r a i v a n j e m
utvreno je najbogatije n a l a z i t e kromerijskog
interglacijala n a p o d r u j u D i n a r i d a s u k u p n o
29 v r s t a . Procjenjuje se da je t a j i n t e r g l a c i j a l
zapoeo prije oko 5 0 0 0 0 0 i t r a j a o 8 0 0 0 0 godi
na, a n a l a z i s t e p s k i h i u m s k i h v r s t a u p u u j u
na to da je u to d o b a na p o d r u j u B i o k o v a
vladala
oborina.

topla

mediteranska

U jami

Snijenici,

drutva

Hrvatske

nali

dio l u b a n j e s rogovljem obinog j e l e n a (Cervus

P a l e o n t o l o k a i s t r a i v a n j a n a p o d r u j u Bio

karske,

Speleolokog

klima
dubokoj

dosta
80

m,

elaphus). N a l a z o b r a u j e M. M a l e z i u t v r u j e
d a s e r a d i o m a n j e m p r i m j e r k u koji potjee
iz r a n o g holocena, vjerojatno a t l a n t i k a . Baba
pilju pod t e d o v c e m M . M a l e z i s t r a u j e 1977.
i o t k r i v a da se r a d i o tipinoj

medvjeoj pilji,

u kojoj su za v r i j e m e gornjeg p l e i s t o c e n a obi

tavale

brojne

(Ursus

spelaeus).

generacije
Radi

se

stih piljskih m e d v j e d a ,

piljskih
o

medvjeda

populaciji patulja

t i p i n i h za p l a n i n s k a

p o d r u j a , a uz njih su pilju n a i z m j e n c e kori

stili i fosilni s m e i m e d v j e d i (Ursus arctos priscus). O d u k u p n o d e v e t u t v r e n i h v r s t a , vrlo
su zanimljivi n a l a z i njihova plijena:
(Rupicapra
to

rupicapra)

kozoroga

divokoze

(Capra

ibex),

dokazuje njihovu t a d a n j u p r i s u t n o s t na

Biokovu.
Subfosilne kosti jelena lanovi Speleolokog
o d s j e k a P l a n i n a r s k o g d r u t v a Biokovo n a l a z e
1988. u o b j e k t u J e l e n j a j a m a , a n a l a z

1992.

obrauje paleontolog D e j a n a Brajkovi. Nalaz

j e l e n s k i h r o g o v a u t v r e n je i u j a m i D u b o k a
pored p l a n i n a r s k o g d o m a pod Vocem.
P r i biospeleolokim istraivanjima Biokova
2002.

su

godine

lanovi

Hrvatskoga

SPELEOLOGIJA

biospe-

69

leolokog d r u t v a u pilji D r i n o v a II u G o r n j i m

do v e e g a p o d z e m n o g t o k a , koji t e e u z a l e u

B r e l i m a te u J u j n o v i a pilji u Kozici o t k r i

p l a n i n e . Noviji b i o s p e l e o l o k i , a r h e o l o k i i u

li skeletne ostatke gornjopleistocenske faune.

o v o m poglavlju o b r a e n i p a l e o n t o l o k i n a l a z i ,

D j e l a t n i c i Z a v o d a za p a l e o n t o l o g i j u i geologiju

u p u u j u n a i z n i m n o b o g a t s t v o , koje t e k t r e b a

k v a r t a r a i z Z a g r e b a , koje p r e d v o d i G o r d a n a

o t k r i t i , o b r a d i t i i p r e d s t a v i t i . Zbog n a v e d e n o g

J a m b r e i , zapoeli su istraivanja 2003. pa

p o t r e b n o j e d a m a k a r s k i i d r u g i h r v a t s k i spe

nastavili

leolozi, a l i i l o k a l n a i i r a z a j e d n i c a podre,

pilji

Drinova

II

2004.

2005.

U t v r e n i s u n a l a z i d o b r o o u v a n i h cjelovitih
skeleta

obitelji

piljskih

medvjeda,

svizca

te

d r u g i h m a n j i h s i s a v a c a koji su jo u o b r a d i .
Konano, u listopadu 2006. u G r a d s k o m mu
zeju M a k a r s k a
piljskog

p o s t a v l j e n a je

izloba

Tragom

medvjeda.

potiu, organiziraju i provedu:

1. s u s t a v n a

speleoloka

istraivanja

Biokova

uz p o n a v l j a n j e s p e l e o l o k i najpotencijalnijih o b j e k a t a
2. s v e o b u h v a t n a

geoloka

istraivanja

(sedi-

m e n t o l o g i j a , m i n e r a l o g i j a , hidrologija, tekt o n i k a ) u s k l o p u b a z n i h s p e l e o l o k i h istra

Speleoloki potencijal Biokova

ivanja,
3. s v e o b u h v a t n a

T r e n u t a n o p o z n a v a n j e speleologije B i o k o v a
t e k j e djeli o g r o m n o g a s p e l e o l o k o g potencija
l a t e p l a n i n e . Vrlo j e t e k o r e i koliko Biokovo
ima speleolokih objekata jer u masivu sigurno
postoje b e z b r o j n e k a v e r n e , t r e n u t a n o b e z u l a z a .
P o j e d i n i dijelovi, p o s e b n o pojas z a g o r s k o g pri
gorja, a l i i s a m a v r n a z a r a v a n , n u d e p o t e n c i j a l
otkria j a m a dubljih od 1500 m. Na z a p a d n o m
dijelu B i o k o v a o t v a r a j u s e m o g u n o s t i o t k r i a

specijalistika

istraivanja

(biospeleologija, a r h e o l o g i j a ) , u s k l o p u baz
nih speleolokih istraivanja
4. k a t a s t a r s p e l o l o k i h o b j e k a t a B i o k o v a u
GIS formatu
5. u r e e n j e p o j e d i n i h o b j e k a t a za posjet za
t u r i s t i k u p o n u d u i za edukaciju
6. z a t i t i t u p o j e d i n i h o b j e k a t a - p o s e b n o o n i h
i z v a n g r a n i c a P P Biokovo.

objekata kojima voda iz zalea Biokova dolazi

B i o k o v o je koljka koja svoje s p e l e o l o k o

do m o r a s t v a r a j u i v r u l j u u D u b c i m a , a u poja

biserje o t k r i v a p o s t u p n o , a svaki pojedini

s u z a g o r s k o g p o d g o r j a m o g u n o s t j e o t k r i a jo

b i s e r z a d i v l j u j e s v o j o m v e l i i n o m , sjajem,

n e p o z n a t i h p o n o r a i e s t a v e l a koje v o d u dovode

bojom, ljepotom i j e d i n s t v e n o u .

Ulaz u novoistraenu jamu Zeica, Zeje Rudine; foto: R. Ozimec

BIOKOVO

70

LITERATURA

Baki, D., 1996., Speleoloki logor Biokovo'96, Velebilten,

25:15-29, Zagreb.
Baki, D. & Jali, B., 2000., Jama Amfora, Velebiten 34, str.
18-21, Zagreb.
Baki, D. & Jali, B., 2001., Jama Amfora, Speleozin, 1 4 : 7 9, Karlovac.
Baki, D.&Lackovi, D., 2002., Jama A m f o r a , - 6 1 4 m, najdub
lja jama Biokova, Velebiten, 36:16-22, Zagreb.
Baki, D. & Lackovi, D., 2003., Speleoloko istraivanje jame
Amfora u Parku prirode Biokovo, Speleolog, 48/49:15-21,
Zagreb.
Banovi, S., 1938., Zjatva, najzanimljivija jama u Biokovskom
gorju. Priroda, 28(1):26-27, Zagreb.
Bockovac, ., 1999., Jama Amfora, Speleozin, 12:14-15, Kar
lovac.
Bockovac, ., Sumi, V., Raki, I., Jurevi, M., 2008., Speleo
loko alpinistiki klub Ekstrem, Makarska: 1997.-2007.:
10 godina, Spomenica, Profil international, Zagreb, SAK
Ekstrem, Makarska.
Boievi, S. & Benek, .,1983., Tektonsko-geomorfoloke
specifinosti Biokova i pojava vrtaa i ledenica, Acta Bioko
vica, 2:157-166, Makarska.
Bueli, S., Baki, D., Gabri, G., Jali, B. & Ozimec, R.,
2001, Speleoloki lokaliteti i objekti na Biokovu unutar gra
nica Parka prirode Biokovo, Struni elaborat:1-109, Hrvat
sko planinarsko drutvo Biokovo, Makarska.
Erhardt, R., 1984., Silaz u jamu za Kameni vrati (-520 m), Nae
planine, 5/6:123-126, Zagreb.
Erhardt, R., 1984, Jama pod Kamenitim vratima, Speleolog,
28/29:3-6, Zagreb.
Fortis, A., 1984., Put po Dalmaciji, Globus, Zagreb 1984. (I
izdanje: Venezia 1774.).
Gabri, G., Klari, . i Luki, O., 1991., Jama Stara kola na
Biokovu, Speleolog, 36/37:27-33, Zagreb.
Girometta, U., 1923., Jame i peine Srednje Dalmacije, Glas.
Srp. Geogr. Drutva, 9:95-120, Beograd.
Gojak, M., 1983., Izvjetaj O radu SO PD Biokovo u 1983.,
Speleon, 1: 7-8, Makarska.
Gojak, M., 1983., Biokovka, Speleon, 1:82-84, Makarska.
Grgasovi, T., 1983., Vojnika Osmica, Biokovo, Speleoloki
vjesnik, 2:11, Split.
Grgasovi, T., 1983., Uz nacrt Krjave II., Speleon, 1: 68-69,
Makarska.
Grgasovi, T., 1983., Speleoloki logor KS PSH Biokovo'83.,
Speleon, 1: 70-75, Makarska.
Grgasovi T., 1985., Biokovka, Nae planine, 5/6:101-102,
Zagreb.
Hire, D., 1905., Prirodni zemljopis Hrvatske, 1-721, Zagreb.
Hochsmuth, Z., Stibrany, G., Vozarik, P., 1987., Vilimova jama

(A-2) na Biokovu, Speleolog, 32/33:25-27, Zagreb.

Host, J., (1802., 1993.): Botaniki put po Istri, Kvarnerskim
otocima i Dalmaciji, zapoet 14. kolovoza 1801. a dovren
6. kolovoza 1802. (Viaggio botanico nell'lstria, Isole del
Ouarnero, e nella Dalmazia, incominciato il di 1 d' Agosto
1801 e terminato il di 6 d' Agosto 1802), Transkribirao i
preveo, biljeke i studiju napisao te kazala izradio Kreimir
vrljak, Matica Hrvatska, 1-296, Rijeka.
Jali, B., 1983., Novo otkrie u Pretnerovoj jami kod Lokve
na Biokovu, Nae planine, 11/12:280, Zagreb.
Jali, B., 2001., Prilog povijesti speleolokih istraivanja
Biokova, Speleolog, 46/47:53-57, Zagreb.
Jali, B., 2005., Spilja Drinova II - novo nalazite piljskog
medvjeda (Ursus spelaeus Blum.) na Biokovu, Speleolog,
52:47-50, Zagreb.
Jelini, I., 2003., Amfora - najdublja jama Biokova, Speleozin,
16:4-6, Karlovac.
Jurii, K., 1995., Nazivi planine Biokova kroz povijest, Makar
sko primorje, 2: 101-111, G M M , Makarska.
Klari, Z., 1983., Biokovo - specifian speleoloki lokalitet.,
Speleon, 1:64-65, Makarska.
Klari, Z., 1985., Jama Biokovka (Voac na Biokovu), Speleo
log, 30/31:27-28, Zagreb.
Lackovi, D., 2002., Amfora-najdublja jama Biokova, Hrvatski
Zemljopis, 62:8, Zagreb.
Lackovi, D., Japundi, S., Krizmani, K., 2006., Tragom
piljskog medvjeda, Katalog izlobe, G M M , Makarska.
Lackovi, D. & Baki, D., 2001., Speleoloko istraivanje i
stvaranje arhive (Inventarizacija) dubokih jama Parka pri
rode Biokovo - Izvjee sa speleolokog istraivanja jame
Amfora u Parku prirode Biokovo, Elaborat, 1-16.
Lackovi, D. & Baki, D., 2003., Speleoloko istraivanje
Jama Amfora u 2002. godini, Subterranea Croatica, 1:3-9,
Karlovac.
Lali, V., 1926, pilja Vilenjaa u Biokovu, Priroda 16/6:56,
Zagreb.
Lali, T 1983., Krjava II., Speleon, 1:66-67, Makarska.
Maga, N., Marini, S. Banek, ., 1979, Tuma Osnovne
geoloke karte SFRJ, list Ploe, 1:100 000, Beograd.
Malez, M., 1966., Paleontoloka i speleoloka istraivanja u
1964. godini, Ljetopis JAZU, 71:267-284, Zagreb.
Malez, M., 1967., Donjopleistocenska fauna kotane bree
kod sela Dubci u Dalmaciji, Rad JAZU, 345, Zagreb.
Malez, M., 1971., Kvartargeoloka, paleontoloka i speleo
loka istraivanja u 1969. godini. Ljetopis JAZU, 7 5 : 3 9 9 410.
Malez, M., 1981., Fosilni vertebrati na podruju Biokova, Acta
Biokovica, 1:39-70, Makarska.

SPELEOLOGIJA

71

Marini S., Maga, N. i Benek, ., 1977., Osnovna geoloka

karta SFRJ, list Ploe, 1:100 000, Beograd.

Zagreb.

Ozimec, R., 2004, Iskopani piljski medvjedi na Biokovu,

Ozimec, R., 2004a: Biokovski ledari (Die Eisarbeiter vom
Ozimec, R., 2004b: Spilje i jame na Biokovu - Golem i dugo
za

speleologe (Hohlen

Raa, T., 1982., Ponovo u Jami pod Kamenitim vratima, Nae

planine, 1:38-39, Zagreb.

Biokovo), EuroCity, 2 /2004:19, Zagreb.

posao

Puhari, I., 1990., Biokovo - planina i planinarstvo, 1-275,

Makarska.

Subterranea Croatica, 3 : 7 0 - 7 1 , Karlovac.

trajan

Petricioli, D., 1995., Jama za Pietom, Velebiten, 22:6-10,

und

Grotten

in

Biokovo-Gebirge - Eine umfangreiche und lange dauernde

Aufgabe fur Hohlenforscher), EuroCity, 12/42:62-63: 6 6 -

Rai, V., Ahac, A. i Pape, J., 1976., Osnovna geoloka karta

SFRJ, list Imotski, 1:100 000, Beograd.
Rogli. J.. 1935, Biokovo, Geomorfoloka ispitivanja, Posebno
izdanje Srpskog geografskog drutva, 18, 1-96, Beograd.
Rukavina, D., 1983., Biokovo i klimatska zbivanja u pleistoce-

67, Zagreb.
Ozimec, R., 2004c: Breljanska vrulja (Die unterseeische Susswasserquelle von Brela), EuroCity, 12/42:64, Zagreb.
Ozimec, R., 2004d: piljski medvjedi na Biokovu (Der Biokovo-

nu, Acta Biokovica, 2:111-122, Makarska.

Stossich, A., 1875., Salita sul M o n t e Biocovo in Dalmacia,
Bolletino della Societa Adriatica di Scienze Naturali in
Trieste, 1/7:285-302, Trieste.

Hohlenbar), EuroCity, 2/2004:19, Zagreb.

Ozimec, R. & Jali, B., 2002.: Pregled biospeleolokih istrai

Supii, Z., 1981., Prilog poznavanju speleolokih objekata

vanja na podruju Parka prirode Biokovo: 1-55, Struni

na podruju Biokova (Sr. Dalmacija), 8. Jug. Spel. Kongr.:

elaborat, Hrvatsko Biospeleoloko Drutvo - Hrvatski pri

rodoslovni muzej, Zagreb.
Ozimec, R., Re, D., Glava, I. & Rade, P., 2007., Jama Zeica
Penecke, K.A.&MGIIer, J., 1907,KoleopterologischeErgebnisse
einer Sammelreise nach Dalmatien im Sommer 1905.,
Zoologische-botanische Geselschaft, 57:1-19, VVien.
Petricioli, D., 1995., Jama za Pietom, Zbornik radova Priro
istraivanja

Biokovskog

monografije 4: 93-99, Zagreb.

upske pilje, foto: R. Ozimec

BIOKOVO

72

Podruja,

Stibrany, G., 1986., Jugoslavia'85., Speleoforum, 5:55-56,

Brno.

(-355 m), Subterranea Croatica, 8:3-7, Karlovac.

doslovna

113-118, Beograd.
Stibranv, G., 1985., Biokovo'84., Speleoforum, 4:43^14, Brno.

Ekoloke

Visiani, R., (1826., 1978.), Ogled dalmatinskog bilja (Stirpium

Dalmaticarum Specimen), akavski sabor, 1-207, Split.
XXX, 1964., Speleoloko Drutvo Hrvatske, prvi decenij rada
1954.-1964., 1-15, Zagreb.
XXX, 1997., 20 godina speleologije u Makarskoj (19771997.), Katalog izlobe, G M M , Makarska.

gljive,

liaji

R O M A N OZIMEC

Gljive, liaji, alge

mahovine Biokova

OK su vie biljke, p a p r a t -

izrazite

njae

B i o k o v a te su, n a d a j m o se, ujed

(Pteridophvta)

sjemenjae

no

(Spermatophyta)

bioloke

poticaj

raznolikosti

i s t r a i v a i m a za

budua istraivanja.

Biokova relativno dobro istra

e n e , gljive, alge, liaji i m a
hovine

daleko

su

slabije

poz

nate. Donedavno su te skupine

O g r o m n o biokovsko

organizama

carstvo gljiva

smatrane

niim

biljkama, m e u t i m m o d e r n a je
s i s t e m a t i k a d a n a s b i t n o izmije

Na

n i l a to t r a d i c i o n a l n o g l e d i t e i

utvreno

Bukovae, Sv. Jure, foto:

r a z v r s t a l a ih a k u e t i r i car

Biokovu je

va,

R. Ozimec

s t v a . Gljive su s v r s t a n e u car

trenutano

stotinjak

vrsta

glji

v j e r o j a t n o t e k koji promil

od pretpostavljenoga ukupnog

stvo gljiva ( R e g n u m F u n g i ) , d o k s u a l g e (Algae)

broja. Ovdje m o e m o o e k i v a t i i z n i m n o veliku

podijeljene

b i o r a z n o l i k o s t gljiva, poevi od e u m e d i t e r a n -

dva

(Cvanobacteria)

carstva.
danas

Modrozelene

smatramo

alge

bakterija

skih

vrsta

proirenih

na

primorskoj

padini,

m a , pa su u s k l a d u s t i m s v r s t a n e u c a r s t v o

p r e k o s u b m e d i t e r a n s k i h n a z a g o r s k o j , sve d o

bakterija

kontinentalnih

(Regnum Prokarvotae),

d o k s u sve

ak

visokoplaninskih

vrsta

ostale alge s v r s t a n e u carstvo p r o t i s t a ( R e g n u m

u bukovim

P r o t o c t i s t a ) . Liaji ( L i c h e n e s ) s u e k o l o k i p o j a m

z a r a v n i . M e u n j i m a m o e m o o e k i v a t i i svojte

i i n e z a j e d n i c u gljiva s m o d r o z e l e n i m b a k t e

nove

r i j a m a ili z e l e n i m a l g a m a ( C h l o r o p h v t a ) , a jedi

e n d e m i n e biljke i s t a n i t a .

no su mahovine (Bryophyta), uz papratnjae

(Pteridophvta) i sjemenjae ( S p e r m a t o p h v t a ) ,
ostale u carstvu biljaka (Regnum Plantae).
U n a t o t o m u to su istraivanja tih skupi
n a n a Biokovu,
jo

polovicom

primjerice mahovina,

19.

stoljea,

danas,

poela

poetkom

za

i jelovim

znanost,

Znanstveno

umama

na biokovskoj

specijalizirane

istraivanje

z a pojedine

carstva

stoljea, k a d p o j e d i n a n e n a l a z e gljiva u spi

ljama

Biokova,

ali

izvan

njih

sakuplja

S a k u p l j e n i mate

rijal

mikolog,

obrauje

zagrebaki

list

K a o r a z l o g slabije i s t r a e n o s t i u p r v o m e r e d u

P r e l i m i n a r n i r e z u l t a t i objavljeni su

moemo istaknuti nedostatak strunjaka, kako

opseniji

d o m a i h e n t u z i j a s t a koji b i s a k u p l j a l i m a t e r i j a l ,

riverae

(Clavicipitales,

tako i s t r a n i h specijalista,

Croatian

p r o v o d e vrlo
prikaz

sporadino

zato

istraivanja
BIOKOVO

tek
i

kratki

rezultata,

74

ili

nikako.

pregled
koji

Ovaj j e

dosadanjih

daju

naznaku

fotografira R o m a n O z i m e c .

2 1 . stoljea, t e k s e n a z i r e njihovo b o g a t s t v o .

te se istraivanja

gljiva

( F u n g i ) n a B i o k o v u zapoinje t e k k r a j e m 20.

za

gljive

mjeinarke,
radu

caves,

Neven

Observations

specija
Matoec.

on

1999., a
Cordyceps

Ascomycotina)

tiskanom

2001.

in

asopisu

Natura Croatica. Za s p e l e o l o k e o b j e k t e Biokova

u t v r e n a je e n t o m o p a r a z i t s k a gljiva
riverae,

koja

parazitira

na

Cordyceps

troglofilnim

lepti-

Gljive iz roda plosnatica (Collybia sp.) na

eeru, pilja Podrum u Podgori, f o t o : R.
Ozimec

Rijetka fimikozna gljiva Poronia punctata, Bast,

Sunanice (Macro/epiota sp.), Sarana, foto:

foto: R. Ozimec

R. Ozimec

Judino uho (Auricularia auricula-judae) na orahu,

Bast, foto: R. Ozimec

rima iz r o d a

Triphosa,

od

kojih

na

Biokovu

dolaze T. dubitata i T. sabaudiata. N a i m e , z i m i

ti leptiri iz porodice g r b i c a ( F a m . G e o m e t r i d a e )

Koliko j e z a b i o l o k u r a z n o l i k o s t B i o k o v a

prezimljuju, o d n o s n o h i b e r n i r a j u u s p i l j a m a i

vano dranje i ispaa stoke, pokazuje vrijedan

pri tome na n j i m a dolazi do k o n d e n z a c i j e v l a g e

n a l a z i z 1999., k a d m a t e r i j a l gljiva n a B i o k o v u

i stvaranja v o d e n i h kapljica. A k o s p o r a te p a r a

zajedno sakupljaju S a n j a G o t t s t e i n M a t o e c

zitske gljive p a d n e na kapljicu, proklije, razvije

i R. O z i m e c . Na podruju sela B a s t u t v r e n a
iznimno

rijetka

fimikolna

gljiva

Poronia

micelij koji p r o r a s t e i doslovce pojede svoje

je

ga domaina, l e p t i r a . K o n a n o se na l e p t i r u

punctata, koja najee r a s t e na konjskoj b a l e

razviju s t r o m e s p e r i t e c i j i m a ( s i t n a k r u k o l i k a

zi, a l i i n a b a l e z i d r u g i h p r e i v a a . P r v i n a l a z

plodita) u k o j i m a n a s t a j u a s k u s i . K a d u n j i m a

t e f i m i k o l n e v r s t e z a m i k o f l o r u H r v a t s k e , koja

dozore a s k o s p o r e , a s k u s i p u c a j u i s p o r e izlijeu

j e u m n o g i m z e m l j a m a E u r o p e n a crvenoj l i s t i

u spilju s p r e m n e n a p a s t i n o v e r t v e .

k a o i z u m r l a ili k r i t i n o u g r o e n a , objavljen j e
GLJIVE, A L G E

75

Parazitska gljiva Cordyceps riverae na leptiru

Triphosa dubitata, foto: R. Ozimec

Halucinogena gljiva Panaeolus sphinctrinus na balezi

magarca, Bast, foto: J. Rodi-Ozimec

2000.

Poronia

The

radu
punctata

endagered

European

(Xylariales,

species

Ascomjcotina),

still alive and voell in Croatia. Na b a l e z i k o n j a

i

magaraca

vrlo

oko

Basta

zanimljiva

gljiva

n a e n a j e jo j e d n a
Panaeolus

sphinctrinus,

p o z n a t a p o h a l u c i n o g e n o m djelovanju s l i n o m
LSD-u. N e s t a n a k stoke na Biokovu ugroava
o p s t a n a k tih, a vjerojatno i d r u g i h fimikolnih
gljiva.

Boriar (Suil/us sp.) ispod borova, Bast,

foto: R. Ozimec

Biokovski vrganji i bukovae

p r v o s u s t a v n o i s t r a i v a n j e mikoflore B i o k o v a n a
Od 2001.

pri biospeleolokom istraivanju

1 6 l o k a l i t e t a . M a t e r i j a l gljiva s a k u p l j a j u s t u d e n

biospeleolokog

t i biologije: A n a B a r e i , I v a n a K u a n , A n a

d r u t v a ( H B S D ) s a k u p l j a j u i m a t e r i j a l gljiva,

S u d a r i Lidija V u k o v i . U t v r e n o je 60 vrsta,

u p r v o m e r e d u iz spilja i j a m a , a l i i i z v a n njih.

od ega 48 iz odjeljka m j e i n a r k i (Ascomvcota)

(Morchella sp.) koji je

i 12 iz odjeljka s t a p a r a ( B a s i d i o m v c o t a ) . Iz

Biokova,

Istie

lanovi

se n a l a z

Hrvatskoga

smrka

iz t r i d e s e t a k m e t a r a duboke j a m e na podruju

s k u p i n e mjeinarki u t v r e n i su nalazi brojnih

Kaoca sakupila J a n a B e d e k t e n a l a z bukovaa

kserotolerantnih

gljiva,

manje

osjetljivih

(Pleurotus sp.) n a s r u e n o m d e b l u b u k v e , n e p o

koliinu vlage,

s r e d n o i s p o d n a j v i e g v r h a Sv. J u r e (1762 m ) .

tijekom s u n o g a ljetnog razdoblja.

U lipnju 2 0 0 2 . u o k v i r u i s t r a i v a k o g k a m p a
s t u d e n a t a biologije i z u d r u g e B I U S p r o v e d e n o j e
BIOKOVO

76

na

to im omoguuje o p s t a n a k i

N e k e v r s t e iz r o d a z d j e l i a r k i

(Peziza sp.)

i h r a k a (Helvella sp.) poinju r a s t i na junoj,

primorskoj p a d i n i ve oko N o v e g o d i n e , a u
proljee

slijede

smreci

(Morchella sp.)

i druge

n a m a Biokova. N a k r k i m b i o k o v s k i m l i v a d a
ma este su p u h a r e (Lvcoperdaceae), posebno

zdjeliarke. O d s t a p a r a s u n a B i o k o v u p r i s u t

iz

ne brojne m i k o r i z n e gljive, koje r a s t u u sim

Novu

rodova

biozi s v i i m b i l j k a m a , a l i i s a p r o t r o f n e gljive,

na

koje se k o r i s t e m r t v o m o r g a n s k o m t v a r i .

Judinog

Iz

porodice v r g a n j e v k i ( B o l e t a c e a e ) u t v r e n e s u
vrste

iz

rodova

barunovaca

pravih

vrganja

(Boletus

(Xerocomus sp.) i b o r i a r a

sp.),
(Suillus

Bovista

godinu

Ljcoperdon.

na

primorskoj

stablima oraha,
uha

mogu

Ve

na

padini,

samu
obino

s e vidjeti p l o d i t a

(Auricularia

auricula-judae).

u m s k i m s a s t o j i n a m a Biokova brojne su vrste

iz p o r o d i c e v i t e z o v k i ( T r i c h o l o m a t a c e a e ) iz r o d a
vitezovki

(Tricholoma

sp.),

kruoliski

(Lepista

sp.), koji su b r o j n i uz sve b i o k o v s k e b o r o v e . U

sp.), p l o s n a t i c a (Collybia sp.) i d r u g e . Iz r o d a

jesen uz b o r o v e v i i h dijelova B i o k o v a m a s o v

krivonoki

no

raste

borov

i U bukovim

avli

umama

(Chroogomphus

viih

dijelova

rutilus).
Biokova

dolazi n e k o l i k o v r s t a k r a s n i c a (Russula sp.) i

mlijenica
sna

(Lactarius

krvotona

sp.),

rujnica

izvanredno

(Lactarius

uku

sanguifluus)

najvie u z p r i m o r s k i b o r n a p r i m o r s k i m p a d i

(Pleurotus)

na

starim

bukovim

deblima

masovno

dolazi b u k o v a a

jedna

od

biokovske

najuzgajanijih

(P.

gljiva

sruenim

zaravni
ostreatus),
na

katkad
inae

svijetu.

Iz

p o r o d i c e s t r a k a ( P h a l l a c e a e ) n a B i o k o v u dola
zi

zanimljiv

pasji

strak

(Mutinus

caninus)

n a e n na podruju S a r a n a a .

Gljive iz skupine mjeinarki (Ascomycota) na ljusci

Gljiva iz porodice puhara (Lycoperdaceae), Sarana,

oraha, Spilja u Bastu, foto: G. Poli

foto: R. Ozimec
GLJIVE, ALGE

77

Liaji - pokazatelji istoe

Collema

vrstu

poljcarpon

corcyren.se.

Prilikom

t e r e n s k i h b o t a n i k i h i s t r a i v a n j a , liaje s a k u p

okolia

ljaju

makarski

botaniari

fra

Jure

Radi i

sestra Marija E d i t a oli, a sakupljeni mate

L i h e n o l o k i m a t e r i j a l p r v i j e n a B i o k o v u is

rijal o b r a u j e z a g r e b a k i l i h e n o l o g A n a m a r i j a

traivao i sakupljao austrijski botaniar J u l i u s

P a r t l . O d 2 0 0 1 . liaje s a k u p l j a R o m a n O z i m e c

B a u m g a r t n e r p o e t k o m 20. stoljea, a s a k u p

u s k l o p u b i o s p e l e o l o k i h i s t r a i v a n j a koje pro

ljeni

vodi H B S D n a Biokovu, a m a t e r i j a l p r e u z i m a

materijal

Alexander

obradio

je

Zahlbruckner.

vljuje u r a d o v i m a iz

beki

lihenolog

Rezultate

obja

n a o b r a d u osjeki l i h e n o l o g S i n i a O z i m e c .

1907. i 1919., u o k v i r u

D o s a d a j e z a Biokovo p o z n a t o 5 3 svojta

b r o j n i h p r e d - r a d n j a z a p o p i s liaja D a l m a c i j e :

liaja iz 16 p o r o d i c a i 23 r o d a , t e k n a z n a k a

Vorarbeiten

zu

b o g a t s t v a t e s k u p i n e j e r j e s a m o i z Dalmacije

Na

tog

osnovi

objavljuje
ste

1939.

Verrucaria

einer

Flechtenflora

materijala
opis

nove,

parmigera

Dalmatiens.

Miroslav

Servit

p o z n a t o oko 8 0 0 svojta. Liaji s u n a m vrlo vani

endemske

podvr

ekoloki i n d i k a t o r i jer ne podnose zagaenje

biokovensis.

djelu

1953.

Fran

o d n o s n o r a s t u n a v a p n e n a k i m s t i j e n a m a , ali

K u a n daje p r e g l e d liaja t a d a n j e J u g o s l a v i j e ,

b r o j n i su i e p i f i t n i liaji, koji d o l a z e na biljka

a Murat Murati

ma,

Prodromus flore liaja Jugoslavije iz

1 9 8 1 . i z t o g djela izvlai

p o d a t k e za Biokovo i objavljuje u p r v o m s v e s k u
znanstvene

p u b l i k a c i j e Acta Biocovica.

Tijekom

zraka.

Veina je biokovskih vrsta

odnosno

na

kori

drvea.

Na

epilitina,

stijenama

iznad Brela n a e n a je i opisana endemina

podvrsta

Verrucaria parmigera

biokovensis.

Na

1968. m a t e r i j a l liaja n a p o d r u j u B r e l a s a k u

s t a b l i m a i o t p a l i m g r a n a m a jo z a snijega r a s t e

plja s l o v a k i l i h e n o l o g I v a n P i u t , koji u t v r u j e

ljekoviti

liaj

plunjak

(Lobaria

Epilitini liaj, ulaz Samogorske pilje, upa

foto: R. Ozimec
BIOKOVO

Epilitini liaj, Bast, f o t o : R. Ozimec

78

pulmonaria),

n e k a d cijenjen k a o lijek za t u b e r k u l o z u . U lihe-

Peltigera,

noflori B i o k o v a i s t i u se b r o j n e svojte iz rodo

melia,

va

druge.

Verrucaria,

Collema,

Leptogium,

Pannaria,

Lecidea,

Pertusaria,

Protoblastenia,

Lecanora,

Caloplaca,

Phjscia

Pari

Liaj plunjak (Lobaria

pulmonaria),

Osiine,

foto: J. Rodi Ozimec

Epilitini liaj, Bast, foto: R. Ozimec.

GLJIVE, A L G E

79

Na ledu i u stijenama

b i o k o v s k i m l o k v a m a i b u n a r i m a d o l a z e slatko
vodne p l a n k t o n s k e alge te alge slatkovodnog

Alge (Algae) s u d o s a d a n a p o d r u j u B i o k o v a
istraivane
gdje

dolaze

postojeim

bentosa.
F l o r u m a h o v i n a p r v i j e 1 8 6 1 . n a B i o k o v u is

s a m o u o k v i r u i s t r a i v a n j a liaja,
u

zajednici

stanitima,

gljivama.

na

Biokovu

Prema
moemo

traivao austrijski botaniar S. M. Sardagna,

o

emu

izvjetava

radu

Ein

Ausflug

nach

oekivati r a z n o v r s n e zelene alge (Chlorophvta),

Biocovo in Dalmatien. Uz o s t a l o vie bilje za Bio

posebno

kovo

epifite,

koji

dolaze

na

kori

drvea.

navodi

Grimmia

mahovinu

conferta.

Au

epilitine

strijski briolog J u l i u s B a u m g a r t n e r sakuplja

silikatne alge (Bacillariophvta), a u t l u brojne

p o e t k o m 20. stoljea n a B i o k o v u m a h o v i n e , u

z e l e n e , s i l i k a t n e i z l a t n e ( C h r y s o p h y t a ) alge.

p r v o m e r e d u r a z r e d m a h o v a j e t r e n j a r a (Classis

Na

biokovskim

stijenama

rastu

N a B i o k o v u m o e m o o e k i v a t i vrlo zanimlji

Hepaticae).

ve

beki

endolitine

alge,

koje

ive

zatvorenim

Sakupljeni

materijal

obrauje

Victor

Schiffner

1906.,

specijalist

u p l j i n a m a v a p n e n a k i h stijena, z a t i m alge u

o p s e n o 1916. u s u s t a v n o m p r e g l e d u d a l m a t i n

p i l j a m a i j a m a m a t e s k u p i n u k r i o f i l n i h alga,

skih

mahovina:

koje se r a z v i j a j u na p o v r i n i snijega i l e d a , a

dalmaticae.

e s t o s u j a r k i h boja j e r s a d r e p i g m e n t e .

floru mahovina

Zid pilje u Bastu prekriven zelenim i utim algama, foto: G. Poli

BIOKOVO

80

Hepaticae

Tridesetih

godina

Biokova

Baumgartnerianae
20.

istrauje

stoljea
maarski

briolog

Janos

taniar

Ivo

te

hrvatski

bo

Riccia,

djelu

Prodromus

flore

Mahovine

Szepesfalvv

Horvat.

briofita Jugoslavije

iz

1955.

Zinka

Pavleti

Lophozia,

Plagiochila,

sakupljaju

Scapania

makarski

druge.

botaniari

fra J u r e R a d i i s e s t r a M a r i j a E d i t a o l i .

daje c j e l o k u p a n p r e g l e d flore m a h o v i n a , a za

Kao

Biokovo 23 svojte m a h o v i n a iz 11 p o r o d i c a i 16

o e k i v a t i b r o j n e n o v e svojte m a h o v i n a z a floru

rezultat

buduih

istraivanja

mogu

se

rodova. a k 1 9 v r s t a p r i p a d a r a z r e d u m a h o v a

Biokova,

jetrenjara ( C l a s s i s H e p a t i c a e ) , d o k j e z a r a z r e d

na

a posebnu pozornost treba obratiti

mahovine

iz

dubokih

vrtaa

na

blokov

pravih m a h o v a ( C l a s s i s M u s c i ) u t v r e n o s a m o

skoj z a r a v n i , k a o i u l a z n i h dijelova j a m a i spi-

etiri svojte. I s t i u se b r o j n e v r s t e iz r o d o v a

lja.
Mahovina iz
skupine pravih
mahova (Musci),
Jujnovii, Kozica,
foto: R. Ozimec

GLJIVE, A L G E

81

PRILOZI
A. Popis liaja Biokova (prema F.
Kuan, 1953., dopunjeno)
Porodica Verrucariaceae
dolomitica

(Mass.)

Verrucaria

marmorea

(Scop.)

Verrucaria

parmigera

(Strn.)

Verrucaria

parmigera

biokovensis

Verrucaria

dafourri

Dc.
(Ach.)

Porodica Graphidaceae
Encephalographa

cerebrina
(Sw.)

Zahlbr.

Porodica Collemaceae
Collema

vespertilio

Collema

rupestre

Collema

Parmeliella

saubinetti

Pannaria

leucosticta

Tuck

rubiginosa

(Thunbg.)

Lobaria

pulmonaria

(L.)

Porodica Peltigeraceae
Solarina
Ser.

saccata

Nephroma

(L.)

lusitanicum
canina

Schaer.

(L.)

Peltigera

rufescens

Peltigera

scutata

(Wirss.)
(Dicks.)

Lecidea jurana
Lecidea
Lecidea

(Sw.)
corcyrense

Schaer.

parasema

Ach.

sanguineoatra
lurida

Rhisocarpon

(Wulf.)

(Dill.)

calcareum

(Weiss.)

Porodica Pertusariaceae
Pertusaria

pertusa

(L.)

Pertusaria

wulfeni

Dc.

luridus) na mahovini, ulaz

Samogorske pilje, upa,
foto: R. Ozimec

82

(Mont.)

Pannaria

Vrganj kovara (Boletus

BIOKOVO

(Dicks.)

Porodica Pannariaceae

Lecidea

(Lightf.)

poljcarpon

(L.)

Porodica Lecideaceae
(Ram.)

Porodica Gvalectaceae
Gjalecta ulmi

saturninum

Peltigeria

Porodica Deramatocarpaceae
herpaticum

lichenoides

Leptogium

Porodica Strictaceae

Verrucaria

Dermatocarpon

Leptogium

Porodica Lecanoraceae
(L.)

Lecanora

calcarea

Lecanora

calcarea

Lecanora

glabrata

opeographoides
(Ach.)

(Schaer.)

Parmelia

tubulosa

Parmelia

furfuracea

Parmelia
Parmelia
Parmelia

(Neck.)

saxatilis

(L.)

Porodica Caloplacaceae
(Web.)

Protoblastenia

imersa

Protoblastenia

incrustans

(Chaub.)

nubigena

(Krmph.)

Caloplaca

fulgens

(Sw.)

parietina

(L.)

Porodica Buelliaceae
(Hepp.)

dubjana

Rinodina

(Hepp.)

bischoffi

Porodica Phvsciaceae

(Schaer.)

glabra

haematis

Caloplaca

Buellia

(L.)

acetabulum

Caloplaca

Xanthoria

(L.)

physodes

agardhiani

Porodica Theloschistaceae

Porodica Parmeliaceae
Parmelia

(Dc.)

(Fw.)

Caloplaca

(Dc.)

(Schreb.)

Physcia

hispida

Physcia

pulverulenta

Phjscia

venusta

Anaptyscia

ciliaris

(Schreb.)

(Ach.)
(L.)

Pasji strak (Mutinus

caninus),

Sarana,

foto: R. Ozimec
BIOKOVO

84

B. Popis mahovina Biokova (prema

Scapania

Riccia leuieri Schiffner, 1906. m o d a opi

sana s Biokova
Riccia sorocarpa Bischoff,

1835.

Reboulia hemisphaerica (L.) R a d d i ,

Neesiella rupestris ( N e e s ) Schiff,
Fagetella conica C o r d a ,

1818.

1893.

1888.
1835.

Jubuleae

Frullania dllatata (L.) D u m . ,

1835.

3. C l a s s i s M U S C I ( p r a v i m a h o v i ) 4 p o r o d i c e ,
4 roda i 4 vrste

1838.

Porodica Dicranaceae

Porodica H a p l o l a e n e a e

Dicranum scoparium (L.) H e d w . ,

1820.

Raddi,

Porodica

Epigonantheae

Lophozia barbata ( S c h m i d . ) D u m . , 1 8 3 5 .
mulleri pumila

Scapania aspera B e r n e t ,

Madotheca cordeana ( H u b . ) D u m . ,

1829.

Nees,

1904.

Porodica

Porodica Marchantiaceae

Lophozia

Porodica Madothecoideae

Riccia raddiana Lev. i J a c k , 1 9 1 8 .

fabbroniana

Gott.

dentata

Scapania calcicola (Arn. I P e r s . ) I n g h a m ,

Porodica Ricciaceae

Pellia

aeauiloba

Rabenh.,

porodica, 12 r o d o v a , 19 v r s t a

Porodica

Lindb.,

Porodica Scapanioideae

2. C l a s s i s H E P A T I C A E (jetrenjae) - 7

commutata

(Nees)

interrruptum

1874.

Z. Pavleti, 1955.)

Preissia

Pedinophyllum

Nees,

Lophozia badensis ( G o t t s c h e ) Schiff.,

Plagiochila

asplenioides

minor

Plagiochila

asplenioides

humilis

Grimmia conferta F u n c k . ,
Porodica

1916.
1903.

Lindb.,
Nees

Philonotis

1782.

Grimmiaceae
1821.

Bartramiaceae
alpicola J u r . ,

1864.

Porodica Hvlocomiaceae
Hylocomlum proliferum

(L.)

Lindb.,

1872.

ljemovka (Mycena
sp.), kod izvora
Smokvan u Bastu,
foto: R. Ozimec
GLJIVE, ALGE

85

LITERATURA

Horvat, I., 1941., Istraivanje vegetacije Biokova, Orjena i

Kuan, R, 1953., Prodromus flore liaja Jugoslavije, Pos. Izd.
Odjela za prir. Nauke JAZU, Knjiga 2:1-595, Zagreb.
Matoec, N., Kuan, I. & Sudar, A., 2005., Preliminarno
istraivanje gljiva u Parku prirode Biokovo, Zbornik istra

Sudosteuropa, Fragmenta Balcanica, 8/19:165-169.

Sardagna, M. R., 1861., Ein Ausflug nach Biocovo in Dal
matien, Osterr. Botan. Zeitschr., 177.
Schiffner, V., 1906., Die bisher bekannt gevvordener Lebermoosen Dalmatiens, nebst Beschreibung und Abbildung

ivakih radova BIUS u PP Biokovo, 58-66.

Matoec, N., 2000., The endagered European species Po
ronia punctata (Xylariales, Ascomycotina), still alive and
well in Croatia, Natura Croatica, 9/1:35-40, Zagreb.
Matoec, N. & Ozimec, R., 1999., Observations on Cordvceps riverae (Clavicipitales, Ascomvcotina) in Croatian caves,
Abstracts of

Izd. Odjela za prir. Nauke JAZU, Knjiga 3:1-578, Zagreb.

Piut, I., 1971., Interessante Fleuchtenfunde aus Mittel-und

Bjelanice, Ljetopis JAZU, 53:163-172.

Int. Symp. of Biospeleogy:96, Makarska.

von zvvei neue Arten, Verh. zool.-bot. Gess., 4/5:271-273,

VVien.
Schiffner, V., 1916., Hepaticae Baumgartnerianae dalmaticae
1, Osterr. Botan. Zeitsch., 4 6 : 1 - 2 1 , VVien.
Servit, M., 1939., Lichenum sectionis Verrucaria sphinctrina
revisio critica, Beihefte Bot. Centralbl., 59B:113-168.

Matoec, N. & Ozimec, R., 2 0 0 1 . , Observations on Cordy-

Szepesfalvy, J., 1931., Adatok Del-Dalmacia moharflorajahoz-

ceps riverae (Hypocreales, Ascomycota) in Croatian caves,

Zur Moosflora Suddalmatiens, M a g . Bot. Lapok, 30:137-

Natura Croatica, 10/3: 197-206, Zagreb.

146.

Murati, M., 1981., Pregled lihenolokih istraivanja na Bio

kovu, Acta Biokovica, 1:147-152, Makarska.
Ozimec, R., 2007., Gljive, alge, liaji i mahovine Biokova (Pilze,

panja, M., 2005., Gljive priobalja, Agroknjiga, Mediteranska

poljoprivredna knjiga, 3 : 1 - 1 1 1 .
Zahlbruckner, A., 1907., Vorarbeiten zu einer Flechtenflora

Algen und Flechten des Biokovo: Fungi, algae, lichens and

Dalmatiens IV. Und V., Osterr. Botan. Zeitsch., 57:19-30;

mosses of the Biokovo Mountain; Houby, rasy, liejniky a

65-73; 389-400.

mechy hory Biokovo),

Makarska

rivijera

info, 7:14-15,

Zagreb.

Dalmatiens VII., Osterr. Botan. Zeitsch., 68:60-77; 148-

Pavleti, Z., 1955., Prodromus flore briofita Jugoslavije, Pos.

BIOKOVO

Zahlbruckner, A., 1919., Vorarbeiten zu einer Flechtenflora

86

165; 237-253; 279-326.

biljni svijet

VLADIMIR HRSAK & ANTUN ALEGRO

Biljni svijet

Biokova
Biokovo

Povijest istraivanja
biljnog svijeta

s k e flore.
a k i s a s k i k r a l j , pasioni
rani

BOG svoje ljepote i r a z

svijeta

Biokovo

kovo.

od

Viaggio

djelu

tiskanom
jet

Biokova

prvi

istrauje
Edler

ali

beki

von

biljni

svi

odvjetnik

Portenschlag-

- L e d e r m a v e r . O n 1818. p r a t i a u s t r i j s k o g c a r a
i caricu na p u t u po Dalmaciji i t o m se prilikom
penje n a Biokovo. U m i r e ve 1822., a l i m u djelo
Enumeratio

plantarum

in

Dalmatia

lectarum

p o s m r t n o u B e u 1824. objavljuju prijatelji. U

Maiestd
Istria,

Re

Biokova istrauje

uveni

i b e n a n , profesor b o t a n i k e u P a d o v i , R o b e r t o
Visiani.

Rezultate

Stirpium

dalmaticarum
Plantae

objavljuje
detectae

te

primum

editae

te

konano

1852.)

uz

1830.
u

Supplement

in

I.

recens
nunc

(Regensburg),

Dalmatica

(1872.)

djelu
1829.

dalmaticae

Flora
Flora

Ve
Dalmatia

Plantae

ediciji

objavljuje

1826.

specimen.

rariores

88

di

Sassonia

nell'

objavljenom

asopisu

Regensburger

botanische

Zeitschrift.

Floru Biokova istrauje i M i c h e l l e Sardagna,

0 e m u 1 8 6 1 . objavljuje l a n a k Ein Ausflug auf
den

Biokovo
u

rezultate

in

Dalmazien

Zeitschrift.
Zadru,

Osterreichische

Andreas

Alschinger,

istrauje

objavljuje

1859.

Ausflug auf den Biokovo

Osterreichische

in

floru
u

botanische

Biokova, a

r a d u Botanischer

Dalmatien

asopisu

Zeitschrift.

1 pasionirani botaniar Thomas

Stolar

P i c h l e r is

t r a u j e b i o k o v s k u floru 1870., o e m u pie P.

P i t t o n i u l a n k u Pichler
und
nische

Montenegro

1869.

s Reise nach Dalmatien

Osterreichische

bota

Zeitschrift.

Poetkom

20.

stoljea

Biokovo

istrauje

(1842.-

A l o i s T e v b e r , uitelj u osnovnoj koli. On je u

Supplement

vie n a v r a t a o d 1909. d o 1914. bio n a Biokovu.

Dio r e z u l t a t a objavljuje

II. (1877.).
BIOKOVO

objavljuje

Augusto
Montenegro,

pridella

Na B i o k o v u je u d v a n a v r a t a bio i b o t a n i a r

botanische

floru

nella
1838.

F r a n z P e t t e r , koji svoje n a l a z e objavljuje 1852.

uitelj

1824.

fatto

ali' anno

Trstu 1841.

z o r a v a n a v e l i k broj e n d e m a Biokova, p o e m u
p l a n i n a postaje p o z n a t a m e u b o t a n i a r i m a .

Federico

Dalmazia

n j e m u , u z p o p i s n a e n i h i opis n o v i h v r s t a , u p o

Ve

viaggio

mavera

in Dalmazia,

Franz

botaniar

del'

foto: A. Alegro

1774.,

u djelu Relazione

botaniar,

zvonce (Edraianthus pumilio),

Biokovsko

Fortis

Veneciji

putovanje i

m e o B i a s o l e t t o , ljekarnik i

Istraivanja

p r v i opisuje A l b e r t o

Njegovo

r e z u l t a t e opisao je Bartolo-

d a v n i n a p r i v l a i p a n j u pri
rodoslovaca.

Friedrich

botaniar

A u g u s t , 1 8 3 8 . i s t r a u j e Bio

n o l i k o s t i biljnog i ivo

tinjskog

istrauje

s i n i , p o z n a t i i s t r a i v a istar

Biokova

1827.

MuciusRittervonTomma-

1 9 1 3 . u djelu Beitrag

Pretpianinska uma bukve, foto: A. Alegro

zur

Flora

nische
13.

Osterreichs

Zeitschrift.

kolovoza

Na

Osterreichische

povratku

1914.

s m r t n o je

bota

istraivanja,
stradao kada

p a r o b r o d Baron Gautsch n a i l a z i na m i n u i t o n e
u v o d a m a kod Pule. P r i t o m p r o p a d a sav herb a r s k i m a t e r i j a l koje j e s k u p i o .
U 20. stoljeu, i z m e u dvaju s v j e t s k i h r a

Biokovska jela (Abies sp.), foto: R. Ozimec

tova, Biokovo poinju i s t r a i v a t i h r v a t s k i b o t a

n i a r i . M e u n j i m a s e istie fitocenolog I v o
H o r v a t , koji 1 9 4 1 . u L j e t o p i s u J A Z U objavljuje
lanak

Istraivanje

vegetacije

Biokova,

Orjena

istraivanju

biljnog

svijeta

Biokova.

Osniva

M a l a k o l o k i m u z e j u M a k a r s k o j , p o k r e e a

i Bjelanice. U t o m e je r a z d o b l j u Biokovo u z e l o

sopis Acta Biokovica u k o j e m

prvu rtvu m e u botaniarima. Na s a m U s k r s

zultati

1927. u snjenoj oluji ivot je i z g u b i o m l a d i

t e i n i c i r a p r o g l a e n j e P a r k a p r i r o d e Biokovo.

se objavljuju re

istraivanja

Biokova,

Mandl.

Objavio je cijeli n i z floristikih, t a k s o n o m s k i h i

N a m j e s t u pogibije i d a n a s s e n a l a z i s p o m e n -

biogeografskih radova te dao pregled biokovske

-ploa.

flore

zagrebaki

Maksimilijan

prirodoslovnih

botaniar

z a s e b n o m m o n o g r a f i j o m Bilje Biokova.

N a k o n 2 . s v j e t s k o g r a t a , Biokovo i s t r a u j e

Floristike, vegetacijske ibiogeografske rado

cijeli n i z b o t a n i a r a , n a j v i e F r a n K u a n . U z

ve o b i l j n o m svijetu B i o k o v a u novije v r i j e m e

niz b o t a n i k i h r a d o v a , 1969. u seriji Prirodoslov

objavljuju: A n d r i j a e l j k o L o v r i i M l a d e n

na

Rac, Ivo Trinajsti i Zinka Pavleti, Vuki

istraivanja

JAZU,

r a d Biljni pokrov

ski

Biokovo.

Radovan

objavljuje

Biokova

Domac

te

monograf
knjigu

Pulevi, Draena P a p e i Jure Radi, Filip

Biokovo

Vilim abi, P a v l e Fukarek, eljko Vrdo-

1971.

istrauje

vegetacijska

ljak, e d o m i l i l i i M a r i j a E d i t a o l i t e

istraivanja u m a dalmatinskoga crnog bora,

E r n e s t M a y e r u prvome redu u asopisima

komparativna

Acta

duem

razdoblju

objavljuje

vegetacijska

istraivanja

vege

tacije v r t a a B i o k o v a i d r u g i h p l a n i n a t e doka
zuje

da

nedostatno

opisani

endem

Cerinthe

tristis z a s l u u j e s t a t u s s a m o s v o j n e v r s t e .
Meu istraivaima treba posebno istaknuti
fra J u r u R a d i a , koji vei dio i v o t a posveuje

Botanica

Croatica,

Acta

Biokovica

Natura

Croatica.
K a k o Biokovo u svojim v r l e t i m a u v a jo
dosta botanikih tajni zasigurno e ga istraivati
daljnji n a r a t a j i b o t a n i a r a k a o t o s u 2 0 0 2 . ve
poeli s t u d e n t i biologije i z u d r u g e B I U S .
BILJNI SVIJET

89

uma crnog bora, foto: A. Alegro

Visokoplaninski travnjak (planinska rudina), foto: A. Alegro

BIOKOVO

90

Smokva (Ficus carica) na ulazu pilje Bubnjavae,

foto: R. Ozimec

obuhvaa

1 2 7 5 svojta,

t o j e posljedica dalj

njih i s t r a i v a n j a , a l i i d r u k i j e g t a k s o n o m s k o g
Crni lijer (Lilium martagon cattan/ae), f o t o : R. Ozimec

p r i s t u p a . T o n i s u k o n a n i brojevi j e r s e s t a l n o
o t k r i v a j u n o v e v r s t e . U k u p a n broj b i l j n i h v r s t a
B i o k o v a ovisi i o t a k s o n o m s k o m s t a t u s u b r o j n i h

Flora Biokova

b i o k o v s k i h e n d e m a , koji se jo i s t r a u j e , k a o i
d r u g e b r o j n e h r v a t s k e e n d e m i n e svojte.

Flora je p o p i s s v i h b i l j n i h svojta z a b i l j e e n i h

Vrlo j e z a n i m l j i v a b i o g e o g r a f s k a a n a l i z a bio

n a n e k o m p o d r u j u . N e m o g u e j e n a v e s t i sve

k o v s k e flore p r o v e d e n a s p o m o u svojstva bilja

biljne v r s t e n a e n e n a B i o k o v u j e r i h i m a p r e

k a koje nije t a k s o n o m s k o . O b i n o s e k o r i s t i m o

vie, pa je p r i k a z a n opi p r e g l e d flore, fitogeo-

geografskim

flornim

elementom

(geoele-

grafska svojstva te e n d e m i z a m , koji daje toli

ment), naelom po

ku posebnost biokovskoj flori. F l o r i s t i k o b o g a t

na temelju zemljopisne rasprostranjenosti.

stvo

tog

relativno

malog

uvjetuje

K a k o j e Biokovo p r i m o r s k a p l a n i n a koja s e

biogeografski poloaj, geomorfologija, e k o l o k a

n a l a z i u p o d r u j u m e d i t e r a n s k e fitogeografske

ralanjenost,

regij e, u flori n i i h dij elova p l a n i n e r a s t e velik broj

aktivnost

podruja

k o j e m s e biljke s v r s t a v a j u

ljudi

te

zbivanja

geolokoj p r o l o s t i .

vrsta mediteranskoga flornog elementa. Unu

Iako je Biokovo p o h o d i o r e l a t i v n o velik broj

t a r njega r a z l i k u j u s e o p e m e d i t e r a n s k i f l o r n i

botaniara, i s t r a i v a n j a s e p r o v o d e n e s u s t a v n o ,

elementi, vrste rasprostranjene uglavnom po

kao i u v e e m dijelu H r v a t s k e . P o j e d i n i dijelovi

cijelom S r e d o z e m l j u , a n e k e i u Aziji ili u j u n o j ,

planine i s t r a i v a n i su r a z l i i t i m i n t e n z i t e t o m u

m j e s t i m i n o i srednjoj E u r o p i . I s t i u se: a l e p s k i

razliitim r a z d o b l j i m a . U k u p n a f l o r a B i o k o v a

bor

u irem s m i s l u (od C e t i n e do N e r e t v e te od

ilex),

(Pinus

halepensis),

brnistra

Kozice do Zagvozda), o b u h v a a p r e k o 1 4 0 0 svoj

(Pistacia

ta. I . K u a n z a u e p o d r u j e B i o k o v a n a v o d i

grmolika

735 svojta, dok p r e m a J. R a d i u flora B i o k o v a

Izdvaja se

hrast

(Quercus

crnika

(Spartium

junceum),

smrdljika

trlja

(Pistacia

terebinthus),

lentiscus),
paroga

(Asparagus

acutifolius)

dr.

m e d i t e r a n s k o - a t l a n t s k i f l o r n i eleBILJNI SVIJET

91

Krka zeina (Centaurea rupestris), foto: V. Hrak

Crnopjegasta zeina (Centaurea deusta), foto: V.

Crvenkasta zeina [Centaurea cuspidata), foto: V.

Hrak

Hrak

m e n t , v r s t e koje s u o s i m u S r e d o z e m l j u r a s p r o s

n o g e l e m e n t a i m a b i l j a k a koje r a s t u s a m o u

t r a n j e n e i n a a t l a n t s k o j obali z a p a d n e E u r o p e .

dijelu M e d i t e r a n a . Z a p a d n o m e d i t e r a n s k i flor-

U biokovskoj flori z n a t n o ih je m a n j e od p r e t

ni e l e m e n t z a s t u p a u flori B i o k o v a j e d i n o ko-

hodnih.

strika

I s t i u se: v i t i a v a d i m n j a a (Fumaria

capreolata),
angustifolium),

uskolisna
bradata

vlasnatodlakavi
losus)

druge.

BIOKOVO

crveni
Unutar

92

djetelina

(Trifolium

zob

(Avena

ma

(Scorpiurus

barbata),
subvil-

m e d i t e r a n s k o g a flor-

raica

(Brachypodium

ramosum).

n o m e d i t e r a n s k i florni e l e m e n t
nije z a s t u p l j e n .
liqua),
kretski

z n a t n o j e broj

I s t i u se: r o g a (Ceratonia si-

primorska
graar

Isto-

crnjua
(Coronilla

(Erica
cretica),

verticillata),
grmoliki

Primorski ubar ili vrisak (Satureja montana), foto: R. Ozimec

graar

(Coronilla

uskolisni

draa

emeroides),

bjeluina

spina-christi),

kozlinac

(Inula

(Paliurus

verbascifolid),

(Astragalus

angustifolius).

Italije.
u
Na

One

su

geolokoj
njih

tu

opstale

prolosti

se

ovog

zbog

zbivanja

dijela

Europe.

balkanski florni

nadovezuje

S u b m e d i t e r a n s k i f l o r n i e l e m e n t i n e biljke

e l e m e n t , koji se n a s t a v l j a dublje u p l a n i

koje r a s t u u j u n o j E u r o p i , p o d u t j e c a j e m

ne B a l k a n a i od kojeg je i l i r s k i p o n e k a d

m e d i t e r a n s k e k l i m e . U flori B i o k o v a z a s t u p

t e k o odvojiti. I l i r s k i f l o r n i e l e m e n t d o s t a

ljen j e b r o j n i m v r s t a m a : s r e d n j a k r k a v i n a

je brojan na

(Rhamnus
ovalis),
folium),
kinja

intermedia),

merala

irokolisni

gladac

udikovina

(Viburnum

(Sorbus

arid),

pasji

sulanum),

(Amelanchier

(Laserpitium

maklen
strupnik

lantana),
(Acer

florni

tranjene

kitaibelii),

lati-

(Minuartia

mu-

cjeloviti

monspes-

(Scrophularia

canind) i dr.
Ilirski

(Aquilegia

ski

karanfil

karanfil
lasinje

e l e m e n t i n e biljke r a s p r o s

ubar

ilirskoj

zvonika

fitogeografskoj

provin

travolisna
ssp.

(Dianthus

(Dianthus
(Moltkea

(Satureja

integer),

petraea),

(Campanula

buha

(Tanacetum

zeina

(Centaurea

bebij-

lehanova

schlechani),

subspicata),

s Dinarskim planinama,

mijakinjica
clandestina),

bebius),

(Sempervivum

ciji, i r e m p o d r u j u oko J a d r a n s k o g m o r a
sve do s j e v e r n e

Kitajbelov pakujac

graminifolia

uvarkua
ro

Biokovu:

mod

planinski

Portenlagova
portenschlagiana),

einerariaefolium),
rupestris),
BILJNI SVIJET

krka

Panieva

93

Jadranska lastavina
(Cynanchum

adriaticum),

foto: A. Alegro

Modri kotrljan [Eryngium

amethystinum),
foto: J. Raasch

(Festuca

vlasulja

panciciana),

vitka

koc-

S r e d n j o e u r o p s k i f l o r n i e l e m e n t i n e biljke

Arduinov

i n a e b r o j n e u flori H r v a t s k e pa t a k o i Bio

ilirska oanica

k o v a . R a s p r o s t r a n j e n e su n a j v i e u srednjoj

Na Biokovu postoji i b r o j n a s k u p i n a b a l k a n -

to e l e m e n t i listopadnih mezofilnih u m a ,

(Fritillaria

kavica
dubaac

(Teucrium

(Euphrasia

illyrica)

gracilis),
arduinii),
i

E u r o p i , a l i n e k e i i z v a n nje. Najee s u

dr.

s k o - a p e n i n s k o g a f l o r n o g e l e m e n t a , bilj
k e r a s p r o s t r a n j e n e n a B a l k a n s k o m i Ape
ninskom poluotoku. Takva rasprostranjenost
posljedica j e p o v i j e s n e , g e o l o k e v e z e i z m e u
ta d v a p o l u o t o k a . To s u : m e k i n j a k (Drypis
spinosa),

liburnijski

liburnicus),

srebrnolisni

argentea),

okriljena

ochroleuca),

incanum),

bijela

ilirska

(Corydalis

upaljka

(Genista

utilovka

(Portenschlagiella

portenlagija

ramosissima),

(Plantago

trputac

svilenasta

sericea),

(Dianthus

karanfil

(Marrubium

marulja

(Knautia

prenica

illyrica)

dakle veina naega listopadnog drvea i

grmlja:

(Pirus piraster),

kruka

(Cardamine
(Aster

Europski

florni

rozetasti
umski

nemorosus)

divlja

lukoviasta

bulbifera),

bellidiastrum),

nunculus

auellana),

(Ra-

abnjak

mnoge

element

reuha
zvjezdan

druge.

ine

biljke

koje

r a s t u n a v e e m dijelu k o n t i n e n t a : b u k v a
(Fagus

sylvatica),

bra),

glatka

gorski

(Ulmus

brijest

(Biscutella

dvotitka

gla-

laevigata)

i dr.
A l p s k i f l o r n i e l e m e n t i n e biljke r a s p r o s t r a
njene u Alpama, a neke i u drugim visokim

i dr.
Ilirsko-junoeuropski

florni

element

ine

biljke i l i r s k e r a s p r o s t r a n j e n o s t i koje o b u h
vaaju dio j u n e E u r o p e . T o s u : bijeli g r a b
(Carpinus

orientalis),

ornus),

jasen

(Fraxinus

krkavina

(Rhamnus

crni

kamenjarska

rupestris),

modri

thystinum),

jesenska

(Eryngium

kotrljan

ame-

(Sesleria

aika

autum-

nalis) i dr.
Pontski f l o r n i e l e m e n t v e z a n j e z a s u h u kli

p l a n i n a m a E u r o p e . U biokovskoj flori n e m a
ih

mnogo:

umska

planinska

kozja

divokozjaki

Arkto-alpski

florni

prilagodbe n a s u u i p o t o m e s u s l i n e m e d i

ninska guarka

teranskim, t a k o da ih je k a t k a d teko raz

sunanica

polegnuta

vija

(Medicago

glavka

(Jurinea

gryllus),

bodljikava

cialis),

(Prunus

raeljka
mollis),

pustenasti

mahaleb),

prostrata),
krin

medo-

(Chrysopogon

(Centaurea

zeina
dubaac

(Teucrium

solsticapi-

tatum).
Euroazijski

element

ine

biljke

ras

biflora),

(Anthemis

arvensis),

spinosissima),
tum) i dr.

excelsior),

pilosella),

obina
poljski

trnovita

koritasti

luk

rua
(Allium

runji-

(Gentiana

niva-

(Poa alpina),

pla

sranik

(Arabis alpina),

(Helianthemum

planinska

alpestre),

uuaursi)

med-

dr.

ma sjeverne hemisfere. Na Biokovu r a s t u :

papratnjaa

malina

(Rumex

i z a p a d n o j , a n e k e i u srednjoj i istonoj
(Fraxinus

snjeni

(Arctostaphylos

kopljasta

ica),

(Hieracium

(Vio

t r a n j e n u sjevernoj E u r o p i i d r u g i m dijelovi

obini

li j a s e n

ljubica

dvocvjetna

B o r e a l n i florni e l e m e n t veinom je raspros

prostranjene u Europi, ali vie u prednjoj

Aziji. U biokovskoj flori i m a ih d o s t a : bije

ras

planinama june

planinska vlasnjaa

vjetka

tis),
florni

planin

i druge.

e l e m e n t i n e biljke

sibirica),

lis),

su:

alpigena),
doronicum),

E u r o p e i na A r k t i k u . Na Biokovu su: kleica

(Juniperus
la

To

alpinum)

u visokim

i okolice K a s p i j s k o g m o r a . Biljke p o k a z u j u

dvojiti.

(Senecio

(Viola alpestris),

(Bunium

prostranjene

(Lonicera

krv

p l a n i n s k a ljubiica
ski koporac

(Rosa pendulina),

rua

kostri

mu kontinenta, uglavnom istone Europe

ka

(Corylus

lijeska

(Rubus

acetosella),
umski

dvolisni

idaeus),
bubica

pocjep

mala

lonchikiselica

(Antennarta

dio-

(Senecio

nemorensis),

(Gymnadenia

conopsea),

kostri

vranjak

(Polystichum

(Maianthemum

bifolium)

itd.

jarmen

K o z m o p o l i t s k e biljke proirene su na svim

(Rosa

ili n a v i e k o n t i n e n a t a . N a j e e s u specija

carina-

l i z i r a n e z a o d r e e n i t i p s t a n i t a ili s u k o r o v i i
r u d e r a l n e biljke koje p r a t e d j e l a t n o s t ovjeka
BILJNI SVIJET

95

nastanjuju

stanita

koja

o b i n a k o p r i v a (Urtica dioica),
(Poljgonum

kot

(Chenopodium
githago),

aviculare),
album),

pastirska

pastoris),

otri

obini

trputac
(Setaria

dactjlon)

p r i m o r s k i m p a d i n a m a , t e floru B i o k o v a vezuju

dvornik tros

u z floru l i s t o p a d n i h u m a e u r o p s k o g a i irega

obina
(Capsella

bursa-

euroazijskog

prostora.

Osobito

su

zanimljive

u m e jele koje s u r a z v i j e n e m o z a i n o n a visina

ma oko 1 0 0 0 m. O n e se u svojem floristikom

(Sonchus

asper),

s a s t a v u istiu c i r k u m h o l o a r k t i k i m i borealnim

major),

zeleni

b i l j k a m a , z a o k r u u j u i t a k o j e d i n s t v e n o s t bio

(Cynodon

k o v s k e flore j e r n a u d a l j e n o s t i o d n e k o l i k o sto

(Plantago
uiridis),

loboda

(Agrostemma

kukolj

torbica
svinjak

muhar

ovjek:

stvara

zubaca

t i n a m e t a r a ve s r e e m o m e d i t e r a n s k e biljke.

druge.

Zanimljiv je r a s p o r e d t i h flornih e l e m e n a t a
d u v i s i n s k o g profila Biokova. U p o d n o j u pla
n i n e u z o e k i v a n e m e d i t e r a n s k e florne e l e m e n t e

Endemine biljke Biokova

r a s t u k o z m o p o l i t s k e i n e o f i t s k e biljke, podjed
nako

na

primorskom

zagorskom

podnoju

p l a n i n e . Njihova je pojava uvjetovana

jakim

l j u d s k i m u t j e c a j e m , koji j e n a l a k o d o s t u p n i m
n i i m p a d i n a m a s t v o r i o n i z s t a n i t a (rubovi
c e s t a i p u t o v a , d v o r i t a , v r t o v i , m a s l i n i c i , vino

E n d e m i su biljke s m a l i m i o g r a n i e n i m pod
rujem

rasprostranjenja

(arealom).

Veliina

a r e a l a nije p o v r i n s k i o d r e e n a , a l i j e e n d e m i
m a s v o j s t v e n o o g r a n i e n j e a r e a l a i injenica d a
t e biljke n e r a s t u nigdje d r u g d j e . N e k i e n d e m i
imaju disjunktni areal, odnosno proireni su na

g r a d i itd.) koja o m o g u u j u n a s e l j a v a n j e b i l j a k a

b a r e m d v a m e u s o b n o odvojena p o d r u j a , to j e

nekonkurentnih na prirodnim stanitima.

tipino za neke balkansko-apeninske endeme.

S t i j e n e i t o i l a p r i m o r s k i h p a d i n a u p o j a s u od

P o s e b n o s t flori B i o k o v a daje v e l i k broj en

oko 6 0 0 - 1 0 0 0 m i m a j u velik u d i o j a d r a n s k i h i

d e m s k i h b i l j a k a , n a t o j e u k a z a o jo F r a n z

d a l m a t i n s k i h e n d e m a t e s t e n o e n d e m a Biokova.

P o r t e n s c h l a g - L e d e r m a v e r p o e t k o m 19. stolje

P u k o t i n e n e p o m i n i h i pominih stijena vrlo

a. Biokovo j e j e d n o o d e n d e m i n i h s r e d i t a

su

ekstremna

ekolokim

stanita

uvjetima,

s posebnim lokalnim

uglavnom

nepromijenje

u Hrvatskoj, podruje posebno velike koncen

tracije

endeminih

subendeminih

biljnih

n i m kroz duga v r e m e n s k a razdoblja. Zato ine

svojta, za t o postoji vie r a z l o g a . P r v i je izo

s k l o n i t a (refugije) s v o j e v r s n e v r e m e n s k e k a p

lacija od s u s j e d n i h p o d r u j a , koja je p r e d u v j e t

s u l e , koje u v a j u s t a r e i u s k o r a s p r o s t r a n j e n e

za i z r a e n i e n d e m i z a m . Biokovo je, u o d n o s u

biljne svojte.

na

S u m e c r n o g b o r a koje s e pojavljuju n a 1 2 0 0 -

druge

dinarske

planine,

relativno

izoli

r a n a planina, s p r i m o r s k e s t r a n e m o r e m , a sa

1400 m t e r c i j a r n i su r e l i k t , l o k a l n i i z o l i r a n i

zagorske relativno irokom nizinom. Drugi je

o s t a c i u m a c r n o g b o r a koje s u d o pojave lede

r a z l o g i z r a e n i reljef Biokova, koji o m o g u u j e

n o g d o b a inile

razliite

z a t v o r e n i p r s t e n oko cijelog

tipove

Sredozemlja i o s t a t a k su s t a r e predledenodobne

klimatskih

stanita,

posebnih

mikroklimatskih

edafskih,

karakteristi

e u r o p s k e flore. U n j i m a su o u v a n i b r o j n i i l i r s k i

ka. Mnoga stanita prostorno su izolirana od

florni e l e m e n t i s v i s o k i m u d j e l o m t e r c i j a r n i h

slinih s t a n i t a , a k i u n u t a r s a m o g a biokovskog

relikata.

masiva.

Trei je

razlog biogeografski

poloaj

Velik udio ilirskih, j a d r a n s k i h i d a l m a t i n

Biokova, n a g r a n i c i dviju f i t o g e o g r a f s k i h regija

s k i h b i l j a k a n a l a z i m o u flori v i s o k o p l a n i n s k i h

t e specifina g e o l o k a p r o l o s t cijelog p o d r u j a .

t r a v n j a k a , gdje s a l p s k i m i a r k t o - a l p s k i m bilj

Z a t o velik broj biljaka, v r l o r a z l i i t a p o d r i j e t l a i

k a m a i n e v r l o r a z n o l i k u i z a n i m l j i v u floru.
K o n t i n e n t a l n e p a d i n e B i o k o v a o d 6001200
m p r e k r i v a j u r a z n i t i p o v i u m a , u g l a v n o m lis

s t a r o s t i , r a s t u z a j e d n o n a Biokovu, i n e v e l i k u
r a z n o l i k o s t flore i v i s o k

stupanj

endemizma

Biokova.

t o p a d n e u m e c r n o g g r a b a i b u k v e . O n e u flo

E n d e m e i s u b e n d e m e B i o k o v a dijelimo u

r i s t i k o m s a s t a v u i m a j u z n a t a n u d i o srednjo

dvije s k u p i n e , o n e koji r a s t u n a Biokovu, a l i i

e u r o p s k i h i e u r o a z i j s k i h v r s t a , kojih n e m a n a

n a d r u g i m i r i m ili u i m p o d r u j i m a , t e e n d e m e

BIOKOVO

96

koji su o p i s a n i s B i o k o v a i na n j e m u i m a j u

Edraianthus

tipsko n a l a z i t e (locus classicus).

Eryngium

N e k i od njih

rastu s a m o n a Biokovu, d o k s u n e k i u t v r e n i i

Euphorbia

drugdje. M n o g e e n d e m i n e svojte n e m a j u rije

Fibigia

en t a k s o n o m s k i s t a t u s , pa u l i t e r a t u r i n a l a

Iris

zimo i d r u g a t a k s o n o m s k a rjeenja. T a k o pos

toje miljenja da se b i o k o v s k a j e l a r a z l i k u j u od
europske jele

(Abies

alba)

i p r i p a d a posebnoj

svojti ili da p r i p a d a sjevernoafrikoj svojti Abies

pardei, t o s v a k a k o jo t r e b a d o d a t n o i s t r a i t i .

triquetra

marchesettii

Pinus

nigra

Scabiosa

Knautia

dalmatica

(dalmatinska

prenica)

Rosa x dinarica ( d i n a r s k a r u a )
Rosa

portenschlagiana

dalmatica

perunika)

(dalmatinski crni

leucophjlla

dalmatica

ssp.

(dalma

Pulmonaria

visianii

(Vizijanijev

visianianus

(Vizijanijev

tenuifolius

martagon

glaberrima

Serratula

tinctoria

staraac)

(uskolisno
cattaniae

ssp.

Centaurea

plunjak)

(gola
ssp.

zvonce)

(crni

lijer)

zeina)

cetingensis

(cetinjski

srpac)

(Portenlagova

Kitajbelov p a k u j a c (Aquilegia kitaibelii),

sjedac)

(Markezetijeva

ssp.

mljeika)

t i n s k a udoviica)

Lilium
utilovka)

(Vizijanijeva

(trobridi

zvonce)
kotrljan)

bor)

Senecio

(ljepukasta

(dalmatinsko
(dalmatinski

imperfoliata

Edraianthus

Biokovski e n d e m i i s u b e n d e m i :

Genista pulchella

dalmaticus
dalmaticum

rua)

f o t o : V. H r a k

Centaurea

rupestris

(krka

zeina)

P u z a v o z v o n c e [Edraianthus serpyllifolius), f o t o :
V. H r a k

BILJNI SVIJET

97

Modro lasinje (Moltkea petraea), foto: A.

Alegro (srednji red sredina)
Biokovski kozlinac (Astragalus angustifolius
biokovoensis), foto: A. Alegro (sredina desno)
Portenlagova zvonika (Campanula portenschlagiana), f o t o : A.
Alegro (gore lijevo)
Biokovsko zvonce (Edraianthus pumitio), foto: R. Ozimec (gore
sredina)
Vitka kockavica (Fritillaria orientalis), foto: V. Hrak (gore desno)
Medoglavka (Jurinea moliis), foto: V. Hrak (sredina lijevo)
BIOKOVO

98

Jacquinov mekinjak (Drypis spinosa

jacquiniana), foto: V. Hrak (dolje lijevo)
Dalmatinski otrolist (Onosma dalmatica),
foto: V. Hrak (dolje desno)

Portenlagija (Portenschlagiella ramosissima), foto: A. Alegro

BILJNI SVIJET

99

E n d e m i koji n a B i o k o v u i m a j u t i p s k o

ali i l j u d s k e a k t i v n o s t i , koje m o g u b i t i razliite

[locus c/assicus)

nalazite

Chamaecytisus

spinescens

po k a r a k t e r u , i n t e z i t e t u i t r a j a n j u . Intenzivna
ala-venti

ssp.

(buri

angustifolius

ssp.

biokovoense

(bio

microcarpa

Centaurea

(sitnoplodna

biokovensis

Centaurea

muccurensis

Centaurea

cuspidata

Centaurea

kusanii

gromotulja)

(biokovska

zeina)

(makarska
(crvenkasta

(Kuanova

(Vizijanijeva

Centaurea

edith-marie

(zeina

Centaurea

radichii

Achillea

clavenae

(srebrnasti

stolisnik)
Dianthus

integer

Helianthemum

(cjeloviti

nitidum

Campanula

(sjajna

sunanica)
(portenlagova

zvonika)
tommasinianus

Onosma

biokovoense

Onosma

visianii

(Vizijanijev

filicina

Minuartia

graminifolia

Edraianthus
Hieracium

podlesak)

otrolist)

otrolist)

(papratasta

ljudska

aktivnost

stvara

n o v e biljne v r s t e . V e g e t a c i j a na Biokovu, kao i

n a svakoj p l a n i n i , p o k a z u j e i z r a e n u visinsku
u g l a v n o m p r a t e v i s i n s k u r a l a n j e n o s t klime,
a

svaki

od v i s i n s k i h

da

tip

pojaseva

vegetacije.

srednjoprimorskoj

ima

poseban

Biokovo

mezoregiji

pripa

sredozemne

( m e d i t e r a n s k e ) m a k r o r e g i j e H r v a t s k e , koja se
od planinske makroregije okvirno razgraniava

clandestina

ssp.

uialdsteinii

Rosa pendulina

planinske

(Abieteti-Fagetum).

Tipovi

(tra-

s u b m e d i t e r a n s k i i planin

s k i pojas. S z a g o r s k e s t r a n e p l a n i n a je obrasla
u m s k e vegetacije z n a t n o m a n j i , zbog iznimno

zvonce)

(puzavo

zvonce)

s t r m i h p a d i n a i l j u d s k o g utjecaja. T u dominira
ju s t a n i t a s t i j e n a i toila, r a z l i i t i t i p o v i trav

(bio

n j a k a , m o z a i n o r a s p o r e e n e u m s k e sastojine

runjika)

t e poljodjelske p o v r i n e (povrtnjaci, maslinici,

(portenlagija)

v i n o g r a d i ) na n i i m i b l a e p o l o e n i m obron

biokovoense

ssp.

( p r e t e n o c r n o g a i s a e n o g a a l e p s k o g bora)

tommasinii

Portenschlagiella

s jelom

ski (sredozemni),

visika)

(biokovsko

serpjllifolius

(Seslerio-Ostryetum)

grabom

u m s k o m vegetacijom, d o k je s p r i m o r s k e udio

(alobna

pumilio

crnim

vegetacije t a k o s e g r u b o dijele n a m e d i t e r a n

mljeika)

kovska runjika)
Hieracium

djelova

n o v a s t a n i t a , u v o d i nove t i p o v e vegetacije i

ume bukve

mijakinjica)

tristis

Edraianthus

(Tomasinijev
(biokovski

Euphorbia
volisna

ljudskog

granicom sredozemne ume h r a s t a medunca s

Crocus

Cerinthe

intenzitet

Cesto

klimazonalni

karanfil)

portenschlagiana

Vei

nja mijenja i z v o r n i biljni pokrov, vegetacijom

r a l a n j e n o s t u o b l i k u v i s i n s k i h p o j a s e v a koji

sranik)

argentea

var.

zeina)

zeina)

(kovravi

podruja.

raznolikosti.

Marije-Edite)

(Radieva

t a , k u l t u r n a je i civilizacijska b a t i n a nekog

j e d n o s t a v n i j e s t r u k t u r e , ali n e n u n o manje

zeina)

visianiana

crispata

zeina)
zeina)

Centaurea

Gentiana

s t a n o v n i t v a , n a s e l j e n o s t i d r u g o . Krajobraz, u
k o j e m j e v e g e t a c i j a j e d a n o d k l j u n i h elemena

kovski kozlinac)
Aurinia

l j u d s k a a k t i v n o s t mijenja vegetaciju, a k i krajo

b r a z , te se iz njega i i t a v a p r i v r e d n a djelatnost

na ukica)
Astragalus

p o d r u j a ( k l i m a , reljef, g e o l o k a osnova, tlo),

(Tomasinijeva

ramosissima
biokovoensis

ssp.

(biokovska

rua)

cima.
Podgorski

p o j a s o b u h v a a podnoje p l a n i n e

s primorske i zagorske strane. Primorsko

podnoje

Vegetacija Biokova

pod
su

najnaseljeniji

najjaim
dijelovi

ljudskim

urbanizirani

je

dio

Biokova i

utjecajem.
i

Znatni

poljoprivredno

zajednica

a k t i v n i , t a k o d a gotovo n e m a p r i r o d n e , ve

na nekom podruju, d o m i n a t n i fenomen kra

d o m i n i r a s e k u n d a r n a , u n e s e n a vegetacija.

Vegetacija
jobraza,

koji

znaajkama.
BIOKOVO

je

skup

ini

svih

zajedno

Odreuju

100

je

biljnih
s

geomorfolokim

prirodna

svojstva

Prevladava

miljenje

da

je

klimazonalna

v e g e t a c i j a n a v e e m dijelu p r i m o r s k e p a d i n e

Orsinijeva apika (Heracleum orsinii), f o t o : V. Hrak

Crvenkasta zeina (iz J. Radi: Bilje Biokova)

Biokovski kozlinac (iz J. Radi: Bilje Biokova)

B I L J N I SVIJET

101

Krka iglica (Geranium macrorhyzum), foto: V. Hrak

Ilirska utika (Berberis illyrica),

foto: V. Hrak

listopadnoga
bi

trebalo

submediteranskog

oekivati

tipa,

vazdazelenu

iako

eumedi-

nog

karaktera

ilicis.

zovemo

Palaeo-Quercetum

Gdje je o n e m o g u e n r a s t d r v e n a s t i h

t e r a n s k u v e g e t a c i j u . U z m r a z koji j e gotovo

v r s t a , r a z v i j e n i s u f r a g m e n t i g r m o l i k e vege

r e d o v i t , a l i k r a t k o t r a j a n i s l a b , to uvjetuje

tacije iz s v e z e b u i k a (Cisto-Ericion).

b u r a koja p o j a a v a djelovanje n i s k i h zim

s i r o m a n i j i m s t a n i t i m a s p l i t k i m t l o m nala

skih t e m p e r a t u r a .

z i m o p a n j a k e k o s t r i k e i z v j e z d a s t e djete

S u b m e d i t e r a n s k a vege

Na jo

tacija n a e o b a l e z a s t u p l j e n a j e u g l a v n o m

line

u m o m i i k a r o m h r a s t a m e d u n c a i bijeloga

dubljim t l i m a zajednice sveze

graba

N a t o i l i m a p o d n o k a m e n i h litica postoje

(Querco-Carpinetum

orientalis).

(Brachypodio-Trifolietum

podbiokovlju p r e o s t a l a s u s a m o p o j e d i n a n a

fragmenti endemine

stabala

te

kundarne
Pinetum

zajednice,
ume

halepensis).

koju

alepskog
U

zamjenjuju
bora

podnoju

se

(Querco-

biokovskih

klisura, na toplijim i zatienijim mjestima,

sitnocvjetnog

na

Vulpio-Lotion.
mekinjaka

(Drypi-Linarietum

parviflorae).
Na

zagorskoj

ikara

strani

medunca

Biokova

crnoga

r a s t e za ovu zonu neuobiajena vazdazele-

Ostryetum

carpinifoliae),

na v e g e t a c i j a s e s v i n o m , koju zbog r e l i k t -

dena

draiku

BIOKOVO

zajednice

lanilista

stellati),

na

najea je

graba

(Seslerio-

mjestimino

(Paliuretum

sve

spinae-christi)

Sibirsko zvonce (Campanula sibirica),

f o t o : A. Alegro

Bijela zeina (Centaurea alba),

f o t o : V. Hrak

BILJNI SVIJET

103

te

kamenjare

kovilja

(Stipo-Salvietum
Prigorski

ljekovite

kadulje

officinalis).

pojas

zauzima

od

ra

mrika

ili

smri

koja g r a n i i sa u m a m a b u k v e i jele. Nal

6001300

p r i m o r s k i m l i t i c a m a n a l a z i m o endeminu
zajednicu

pukotina

p a d i n i . N a j v a n i j a je z a j e d n i c a u m a i i

zvonike

k a r a m e d u n c a i crnog graba s jesenskom

Moltkeetum

petraeae),

aikom

crvenkaste

na

ae).

primorskoj

do

1200

na

zagorskoj

(Seslerio-Ostryetum

Zahvaljujui

utjecaju

carpinifoli-

bure

na

dijelu

p r i m o r s k e p a d i n e u taj

se p o j a s iz v i i h

poloaja

(Juniperus

portenlagija

V e g e t a c i j a je
gustih

kleica

razvijena

mjestimino

veinom
rijetkih

sibirica).
u

obliku

listopadnih

(Campanulo-

zajednicu

bjeluine i

(Inulo-Centaureetum

stablastu
Od

petoprstu

endeminih

(Potentilla
rastu:

crvenkasta

ramosis-

zvonika

modro

portenschlagiana),

cus-

vrsta

(Portenschlagiella

Portenlagova

sima),

Portenlagove

lasinja

zeine

te

pidatae)

stijena

modrog

caulescens).

sputa

oxycedrus), I

(Juniperus

{Campanula

lasinje

zeina

(Moltkea

i k a r a . N a z a g o r s k o j s t r a n i , zbog n e g a t i v n e

petraea),

selekcije

pidata) i d r . Na gornjoj g r a n i c i p o j a s a nalaze

pri

nekadanjoj

ispai,

domini-

(Centaurea

cus-

s e e n d e m i n e u m e d a l m a t i n s k o g a crnog
bora

(Junipero-Pinetum

kao

dalmaticae)

p r i r o d n i t r a j n i s t a d i j u v j e t o v a n v r s t o m tla
(edafski

klimaks).

p r i s u t a n je

i u

Dalmatinski

niim

c r n i bor

dijelovima pojasa, I

a l i p r i p a d a u m i m e d u n c a i c r n o g a graba
s

dalmatinskim

pinetosum

borom

(Seslerio-Ostryetum

Povrine

dalmaticae).

na

kojima

vie n e r a s t u s t a b l a i c e p o k r i v a panjaki
t r a v n j a k a a c r l j e n i k e i k r k e z e i n e (Carici
humilis-Centaureetum

najvanija

rupestris),

p a n j a k a z a j e d n i c a n a B i o k o v u . T u j e opisan
niz z a j e d n i c a na s t a n i t i m a s p o s e b n i m pedo
lokim i mikroklimatskim uvjetima.
Gorski

pojas

obuhvaa

biokovsku

visoravan

s a s v i m u z v i s i n a m a , o s i m n a j v i i h vrhova.
T i p i n a v e g e t a c i j a t e zone u m e s u bukve
s

jesenskom

aikom

Razvijene

Fagetum).

(Seslerio

su

na

autumnalis-

sjeveroistonim

i i s t o n i m s t r a n a m a b i o k o v s k i h visova, u
veim

ponikvama,

klancima,

lomovima,

i s p o d v e i h k a m e n i h g r o m a d a i n a zagor
s k i m p a d i n a m a . U v i i m u v a l a m a i na za
g o r s k i m p a d i n a m a i m a t o p l o l j u b i v i h (termofilnih)

mijeanih

(Abieteti-Fagetum).

uma

Osim

bukve

mijeanih

jele

uma,

j e l a n a B i o k o v u i n i d v a t i p a i s t e sastojine.
To je t e r m o f i l n a j e l i n a u m a s c r n i m gra
Gorski javor na biokovskoj vrnoj zaravni,
foto: F. abi
BIOKOVO

104

bom

(Ostryo-Abietetum)

krkavinom

hladnija

(Rhamno-Abietetum)

na

uma

veim

estika (Rhamnus fallax), foto: V. Hrak

Soliter bora na biokovskoj vrnoj zaravni, foto: F, abi

BILJNI SVIJET

105

v i s i n a m a . T u j e r a z v i j e n cijeli n i z n i i h sta

Seslerietum

dija vegetacije, a o p i s a n o je vie zajednica,

biokovoensis,

ovisno o t i p u t l a , n a g i b u i i z l o e n o s t i vjetro

foliae,

vima,

Najvanije su brojne

koje n a s e l j a v a j u r a z n a s t a n i t a ovisno o lo-|

biljne

k a l n i m u v j e t i m a . Z n a a j n e su po najveem j

posebno buri.

endemine
ski

rijetke

(Astragalus

kozlinac

kovsko

(Centaurea

dimak

(Crepis

utika

(Genista

rupestris),

chondrilloides),
dalmatica),

(Hieracium

njika

biokov
bio-

(Edraianthus pumilio),

zvonce

zeina

vrste:

biokovoensis),

krka

uialdsteinii

njak

(Drypis

biokovski
tifolius

bioko-

(Centaurea
(Edraianthus

planinske ume bukve. Niska i deformirana

udoviica

stabla

(Lilium

pretplaninskim

stabli

m a drugih visokih d i n a r s k i h planina.

jacquiniana),

(Astragalus

angus-

Portenlagova

(Scabiosa

zeina

biokovsko

zvonce!

biokovska

zeina

puzavo

zvonce

dalmatinska

dalmatica),

crni

cattaniae)

subsp.

rua

makarska

serpjllifolius),

vrhovima

meki-

biokovoense),

biokovoense),

najviim

Na

drugeJ

ssp.

pumilio),

martagon

(Onosma

mucurinensis),

t i n e i p l a n i n s k e goleti, u z d o m i n a n t n e p r e t
slie

spinosa

portenschlagiana),

(Edraianthus

junci-

Jacquinov

kozlinac

n a j v i e dijelove Biokova, p r e t p l a n i n s k e vri-

bukve

Biokova:

otrolist

(Centaurea

i planinski pojas obuhvaa

longifoliae

biokovoense),

(Rosa

vense) i d r u g e .
Pretplaninski

endema

dalmatinska
ssp.

Edraiantho-Seslerietum

broju

biokovski

ru

Ephedro-Astragaletum

Peucedanetum

uskolisni

biokovska

robustae,

razvijena

lijer

i dr.

zajednica I

je

s i t n o g a a i p l a n i n s k e s u n a n i c e (Carici-

su r a s p o r e e n e po biokovskoj

Helianthemetum

alpestris),

po

nekima

za

d u b o k i m i s j e n o v i t i m v r t a a m a i j a m a m a . Sa

j e d n i c a p u z a v o g z v o n c a i P a n i e v e vlasu-

u m a m a bukve gorskog pojasa povezane su

lje

(Edraiantho-Festucetum

r a z n i m prijelaznim oblicima, t a k o d a m e u

Postoje

njima n e m a otre granice. Cesto su u obliku

u t j e c a j e m r a z l i i t i h p r i r o d n i h i m b e n i k a te

prorijeenih umica i ikara u kojima ima

ovjeka i d o m a i h ivotinja.

dosta

niskih

radiatus),

grmova

i p o s e b n o e s t i k e (Rhamnus

tipovi

pancicianae).

vegetacije,

nastali

(Cytisanthus

metlike

(Juniperus

kleice

drugi

sibirica

nana)

fallax). Po t o m e

se razlikuju od pretplaninskih u m a bukve

Biljnogeografski poloaj Biokova

na sjevernijim p l a n i n a m a H r v a t s k e i ine
Biokovo

p o s e b n u z a j e d n i c u e s t i k e i b u k v e (RhamnoFagetum

sjlvaticae).

Uz

gornji

rub

pretpla

se

nalazi u

m e d i t e r a n s k o m fito-

g e o g r a f s k o m p o d r u j u , ali zbog b r o j n i h razlo

n i n s k e b u k v i n e u m e n a l a z e s e e s t o stijene

ga postoje utjecaji d r u g i h p o d r u j a .

i toila s e n d e m i n i m v r s t a m a koje r a s t u i u

je

n i i m dijelovima B i o k o v a : b i o k o v s k a runji

i s t o n o g dijela, t o d o k a z u j e p r i s u t n o s t nekih

utjecaj

Egejskog

i s t o n o m e d i t e r a n s k i h biljaka,

S kopna

mora,
ak

posebno

grko-ana-

(Hieracium

uialdsteinii

ssp.

Portenlagova

zvonika

(Campanula porten-

t o l s k o g p o d r i j e t l a iz M a l e Azije. Biokovo poka

(Lilium

martagon

zuje f l o r i s t i k e s l i n o s t i s a s u s j e d n i m d a l m a t i n

postoji

skim p l a n i n a m a , k a o to su Mosor, Kamenica

(Pinus

i D o v a n j , a l i zbog izolacije i i z r a z i t e razlike.

mugo) s v o j s t v e n d r u g i m d i n a r s k i m p l a n i n a

S l i n o s t i s B i o k o v o m i m a j u i hercegovako-bo-

ma.

s a n s k e p l a n i n e , p o s e b n o C v r s n i c a i P r e n j . Na

ka

schlagiana),

cattaniae).

subsp.
pojas

crni

klekovine
Na

lijer
Na

Biokovu

planinskog

stanitima

biokovense),

utvren

bez

ne
bora

drvenastih

vrsta

postoji vie b i l j n i h z a j e d n i c a o v i s n o o k a m e -

najviim

nitosti tla, nagibu i izloenosti s u n c u i buri:

ga p o v e z u j u sa s r e d n j o m i s j e v e r n o m E u r o p o m ,

Edraiantho-Festucetum

a flora i v e g e t a c i j a n a j v i i h dijelova i najjaih

BIOKOVO

106

pancicianae,

Carici-

dijelovima

Na

B i o k o v u o n e n e i n e k o n t i n u i r a n i pojas, n e g o
visoravni u

B i o k o v a r a s t u biljke koje

vjetrometina p o k a z u j e s l i n o s t s a s u n i j i m viso
kim p l a n i n a m a p r e d n j e i s r e d i n j e Azije.

Hortikulturni spomenik:
B o t a n i k i v r t u K o t i i n i : i z n a d c r k v e u Kotiini, na siparitu, s brojnim biljnim vrsta

Zatita biljnog svijeta Biokova

Biokovo j e 1 9 8 1 . p r o g l a e n o p a r k o m p r i r o d e
na povrini od 19 550 h a . Zbog b o t a n i k e vrijed
nosti, n e k i dijelovi p a r k a i m a j u p o s e b n u z a t i t u
kao:

ma

karakteristinim

za

Biokovo.

Postoji

vodi i p r o s p e k t .

Geomorfoloki rezervat:
Kuranik - Voac
N e v i s t i n a s t i n a - Ovje polje
Iako

su

biokovske

biljne

vrste

primjerno

Rezervat umske vegetacije:

zatiene, kao i drugdje u Hrvatskoj nailazimo

Kaoci i K i m e t - S u t v i d : m i j e a n e u m e b u k v e

istraenost i neuinkovitost zakonske zatite

i jele
Borovik,

ibenik

Borovac,

Bukovac:

r e l i k t n e vegetacije u m e d a l m a t i n s k o g c r n o g
bora

na niz problema, u prvome r e d u n e d o s t a t n u

n a t e r e n u . M n o g i s e z a h v a t i p r o v o d e b e z kon
zultacija

sa

strunjacima,

primjerice

izgrad

nja t o r n j a i p a r k i r a l i t a n a Sv. J u r i , k a d j e
uniten

velik

dio

najvrednije

visokoplanin-

Voac: p r i m o r s k e u m e b u k v e

s k e vegetacije s e n d e m i n i m p u z a v i m z v o n c e m

Botaniki rezervat:

(Edraianthus

za

koje

je

Biokovo

jedino nalazite u Hrvatskoj. Usto, promjena

Sv. Ilija - i b e n i k - t r o p a c :
b o t a n i k i r e z e r v a t koji o b u h v a a

serpjllifolius)

s o c i o e k o n o m s k e s t r u k t u r e dovodi d o d e p o p u
glavne i

lacije i n a p u t a n j e t r a d i c i o n a l n e p o l j o p r i v r e d e ,

n a j a t r a k t i v n i j e s t i j e n e n a k o j i m a r a s t u viso-

p o s e b n o s t o a r s t v a , t o d u g o r o n o dovodi d o

koplaninske reliktne i endemine vrste te

n e s t a n k a vegetacije v e z a n e u z t e d j e l a t n o s t i , u

dosta z a k o n o m z a t i e n i h b i l j n i h v r s t a

p r v o m e r e d u p a n j a k a , a koje n o s e z n a t a n dio

Pojedinano stablo:
Miletin b o r : s t a r i s o l i t e r d a l m a t i n s k o g a c r n o g

bioraznolikosti te dovode do procesa z a r a s t a n j a

(sukcesije).

Stoga

zatitu

treba

usmjeriti

na

izradu i provoenje dobro osmiljenih planova

bora, visok oko 6 m i p r s n o g p r o m j e r a 90 cm,

upravljanja

smjeten u z p l a n i n a r s k u s t a z u i z n a d s e l a

podruja, temeljenih na upotpunjenoj inventa

planova

koritenja

zatienih

Bakovii

rizaciji ivog svijeta Biokova.

Voac, primorske ume bukve,

foto: F. abi
BILJNI SVIJET

107

LITERATURA

Bori, I., Vukovi, N., upan, D., Mlinar, S.,

Bilbiloska, G.,

Miteva, S., 2005., Izvjetaj botanike sekcije o istraivanju

u

Parku

Prirode Biokovo. Zbornik istraivakih radova

Udruge studenata biologije-BlUS u Parku prirode Biokovo:

2 0 - 3 1 , Zagreb.

alge i vaskularna flora. Acta Biokovica 4: 31-46.

Radi, J., 1974., Prilog poznavanju flore Biokova. Acta Bot.
Croat. 33: 219-229.

Domac, R., 1967.-1968., Vegetacija vrtaa nekih krkih planina

(Uka, Velebit, Biokovo). Acta Bot. Croat. 26-27: 3 7 - 4 1 .
Domac, R., 1988., Cerinthe tristis Teyb. - pravi lan hrvatske
flore. Acta Bot. Croat. 47: 145-148.
Fukarek, P., oli, M. E., 1983., Reliktne sastojine eumediteranske vegetacije na biokovskom podruju. Acta Biokovica
2: 243-246.

Radi, J., 1977., Novi prilog poznavanju flore Biokova. Acta

Bot. Croat. 36: 173-175.
Radi, J., 1979., Doprinos fitogeografiji biokovskog podruja.
Acta Bot. Croat. 38: 95-103.
Regula-Bevilacqua, Lj., 1998., Biokovski botaniki vrt Kotiina
- V o d i . Ekoloki glasnik, Zagreb.
Rukavina, M., 1983., Park Prirode Biokovo i njegove prirodne

Horvat, I., 1941., Istraivanje vegetacije Biokova, Orjena i Bje

lanice. Ljetopis JAZU 53: 163-172.
Kuan, F., 1969., Biljni pokrov Biokova. Prirodoslovna istrai
vanja 37. JAZU Zagreb.
Lovri, A. ., Rac, M.,1989., Floristike osobitosti i zatita
fitocenoza u rjenim kanjonima Dalmacije (Cetina, Krka i
Zrmanja). Acta Biokovica 5, 105-120.
Lovri, A. ., Rac, M., 1989., Reliktna visokoplaninska vegeta
cija najhladnijih vrhova na junim primorskim Dinaridima i
njezino paleogeografsko porijeklo. Acta Biokovica 5: 1 3 1 148.

vrijednosti. Acta Biokovica 2: 375-378.

abi, F. V., 1983., Poumljavanja na Biokovu. Acta Biokovica
2: 317-330.
ili, , oli, M. E., 1999., Sternbergia colchiciflora VValdst.
& Kit. Var. dalmatica Reichenb. On the Biokovo massif
(Croatia). Nat. Croat. 8(2). 155-160.
ili, , oli, M. E., 2 0 0 1 . , New ferns (Filicopsida) in the
(lom of the massif of the Biokovo M t . (Dalmatia, Croatia). I
Nat. Croat. 10(2): 9 7 - 1 0 1 .
ili, , oli, M. E., 2002., Addition to the vascular flora in I
the region of Biokovo (Dalmatia, Croatia). Nat. Croat. 11: I

Mayer, E., 1983., Beitrag zur Flora des Gebirges Biokovo.

Acta Biokovica 2: 4 0 3 - 4 1 1 .
Pape, D., Radi, J., 1983., Studij kromosoma biokovskih
endeminih centaureja. Acta Biokovica 2: 207-216.
Pavleti, Z., 1987., Prilozi poznavanju biokovske flore. Acta
Biokovica 4: 25-30.
Pulevi, V., 1981., Rod Crocus L. U flori Biokova. Acta Bioko-

Vitka kockavica (Fritillaria orientalis), foto: H. Raasch

BIOKOVO

vica 1: 153-159.
Rac, M., Lovri, A. ., 1987., Prilog flori biokovskog podruja

108

341-363.
oli, M. E., 1983., Endemizam planine Biokova. Acta Biokovica 2: 179-82.
oli, M. E., 1989., Biokovski botaniki vrt poticaj za ekoloka
nastojanja. Acta Biokovica 5: 149-152.
Vrdoljak, Z., 1983., Prilog poznavanju umske vegetacije Bio
kova. Acta Biokovica 2: 247-282.

Medoglavka (Jurinea mollis), foto: J. Raasch

fauna

R O M A N OZIMEC

Fauna

Biokova

ALO gdje u svijetu postoji

ci, n a j e e bujini te lokve i I

planina

gotovo

b u n a r i . I a k o s u v o d e n a stanita

1800 m uz s a m u obalu mora.

r i j e t k a , v o d e n a f a u n a bogata

S u d a r M e d i t e r a n a i kontinen

j e v r s t a m a , a l i s l a b o istraena.

ta

Podzemna

uvjetuje

snost

visoka

iznimnu

ekolokih

raznovr

imbenika,

fauna

dijeli

ili
se

hipogeina
na

f a u n u tla

u z d i g n u t a i o k r e n a biokovska

( e d a f s k a ) i piljsku (kavernikol-

visoravan okruena udolinama

n a ) , koja n a s e l j a v a b a z n e stije

postaje s v o j e v r s n i otok u k o p n u .

ne,

Na masivu od samo 200 k m

odnosno

litosferu.

Fauna

t l a d o s a d a n a Biokovu gotovo

ouvano je iznimno bogatstvo

Divokoza

ivotinja, koje t e k o t k r i v a m o u

(Rupicapra

d a nije p o z n a t a . P r e m a novijim

rupicapra),

istraivanjima slinih stanita

foto: K. aneti

p u n o j veliini.

u Italiji i G r k o j , oekuje nas

velik broj n o v i h v r s t a za f a u n u Biokova, ali i

n o v i h za z n a n o s t . P o s e b n o su z a n i m l j i v a edaf

Ekologija, biogeografija i

ska

stanita

endemizam Biokova

makroupljine n a s t a l e u m a t i n o m supstratu,

piljska

vrtaa

fauna

na

biokovskoj

nastanjuje

zaravni.

mikroupljine i

v a p n e n c u . upljine m o g u b i t i i s p u n j e n e zrakom,
ivi svijet (biosfera), z a j e d n o sa s v i m n e i v i m

pa g o v o r i m o o piljskoj k o p n e n o j f a u n i (troglo-

e l e m e n t i m a ivotnog p r o s t o r a (biotop) i n i eko-

bionti), ili v o d o m u kojoj ivi v o d e n a piljska

sferu Biokova, koju dijelimo n a a t m o s f e r u , p e d o -

f a u n a (stigobionti). piljska je f a u n a j e d a n od

sferu, h i d r o s f e r u i litosferu. U s v i m a je p r i s u t n a

n a j i z r a e n i j i h e l e m e n a t a f a u n e Biokova. Do sa

f a u n a . E p i g e j s k a i l i n a d z e m n a f a u n a ivi n a

da je u p i l j a m a u t v r e n o p r e k o 180 svojti, od

k o n t a k t u a t m o s f e r e t e pedosfere, h i d r o s f e r e i

kojih p r e k o 8 0 t r o g l o b i o n a t a t e a k 6 0 endema

litosfere, koja n a Biokovu p r e v l a d a v a . T a n a m j e

Biokova. O t k r i v e n e su b r o j n e svojte nove za zna

f a u n a n a j d o s t u p n i j a , e s t o j e d i n a koju v i d i m o ,

n o s t , koje e se t e k o p i s a t i , a k a d se istraivai

a i najbogatija v r s t a m a . ivotinjske zajednice

probiju do p o d z e m n o g a v o d e n o g t o k a , oekuju

(zoocenoze) e s t o s u v e z a n e u z biljne zajednice

n a s nove s t i g o b i o n t n e v r s t e z a z n a n o s t .

(fitocenoze).

M n o g e biljojedne v r s t e

(fitofagi),

Biogeografska

razdioba

B i o k o v a veza

posebno kornjai i leptiri, vezani su uz s a m o

na je za r a z n e biotske i abiotske imbenike na

n e k o l i k o b i l j a k a d o m a i n a , k a t k a d i j e d n u jedi

razliitim

nu.

voda

n a j e m o p e t p o j a s a . P r e d g o r s k u s t e p e n i c u ini

(hidro-

u s k o flino p o b r e koje s e i z m o r a i z d i e p r e m a

sfera) s l a b o s u z a s t u p l j e n i . P r i s u t n i s u k r k i

i m p o z a n t n i m golim l i t i c a m a . O d 5 0 0 m nadmor

izvori, d a n a s v e i n o m k a p t i r a n i , r i j e t k i p o t o

ske visine nastavlja se najstrmiji p r i m o r s k i

Zbog

izraene

tee podzemno,

BIOKOVO

okrenosti

Biokova

a n a d z e m n i tijekovi

110

stepenicama

planine,

gdje prepoz

Vrtae biokovske zaravni, foto: R. Ozimec

pojas s v a p n e n a k i m s t i j e n a m a sive boje, s l a b o

Krajobrazi, e k o l o k i s u s t a v i i s t a n i t a

obraslih vegetacijom u z jo d o m i n a n t a n utjecaj

B i o k o v a r a z n o v r s n a s u i b r o j n a , i a k o s e n a pr

mediteranske k l i m e , i z r a e n e erozijske p r o c e s e

v i pogled m a s i v i n i vrlo j e d n o l i n i m . Biokovo

te s n a a n utjecaj b u r e . Od oko 1 0 0 0 m n a d m o r

obuhvaa krajobraz obalnog podruja srednje i

ske visine s obiju s t r a n a g o r s k e p a d i n e u z d i e

j u n e D a l m a c i j e t e k r a j o b r a z D a l m a t i n s k e zago

s e izrazito o k r e n a b i o k o v s k a v r n a z a r a v a n

re. Od ekolokih sustava istiu se ume, k r i

koja se p o s t u p n o u z d i e do n a j v i e g v r h a Sv.

p o d z e m l j e t e t r a v n j a c i , u n u t a r kojih s u b r o j n a ,

Jure (1762 m). I z r a e n a je p l a n i n s k a k l i m a s

a n e k a i j e d i n s t v e n a s t a n i t a uz brojne e n d e m e :

dosta o b o r i n a , p o s e b n o z i m i . O d v i s o r a v n i s e n a

p o d z e m n a stanita, vodena s t a n i t a vodotoka

oko 500 m s p u t a s t r m a z a g o r s k a p a d i n a . I

j a d r a n s k o g slijeva,

tu je i z r a e n a p l a n i n s k a k l i m a , a l i d o s t a v l a g e i

n j a k a , zajednice p u k o t i n a s t i j e n a t e zajednice

blai vjetar o m o g u a v a o p s t a n a k r e l i k t n i m jelo

toila.

vim u m a m a koje u b l a a v a j u erozijske p r o c e s e .

i b u n a r i , k r k e l i v a d e i p a n j a c i . U g r o e n je

Zavrni i b l a i dio p a d i n e i z n a d k r k e Z u p s k o -

ekoloki s u s t a v o r a n i c a , o d n o s n o o b r a e n i h vr

-rake i R a s t o v a k o - e e v i k e u d o l i n e sa sub-

taa,

mediteranskom k l i m o m ine r a s j e d n e

ne s o r t e k u l t i v i r a n o g bilja, a l i i p r a t e a fito-

ske u d o l i n e . Vrlo m a l i broj

zagor

vrsta nastanjuje

z a j e d n i c e p l a n i n s k i h trav

N a j u g r o e n i j i s u k r k i vodotoci,

gdje

prestankom

uzgoja

nestaju

lokve

izvor

fagna fauna.

svih pet pojasa, t o u k a z u j e n a i z r a z i t o v i s i n s k o

B i o l o k a r a z n o l i k o s t i e n d e m i z a m fau

raslojavanje f a u n e , u z p r o v o d n e v r s t e , t i p i n e z a

ne

pojedini biogeografski pojas.

poetna a n a l i z a pokazuje i z n i m n o bogatstvo.

Biokova

jo

je

nedovoljno

FAUNA

poznata,

ali

111

U z veliki broj s r e d n j o d i n a r s k i h e n d e m a , brojni

su e n d e m i Biokova: 1 p o r o d i c a ,
ko

50

svojti,

iskljuivo

8 r o d o v a i pre

beskraljenjaka.

Ime

Biokova n o s i p o r o d i c a dvojenoga Biokovellidae,

dva

roda

Biokoviella

Biokovaphaenopsis

te

15

svojti, m e u k o j i m a n a j v i e piljskih, r e l i k t n i h
vrsta

(ivi fosili).

Njihovi

su

najblii

srodnici

o d a v n o i z u m r l i na ovom p r o s t o r u , a one su u
s v o j e v r s n i m s k l o n i t i m a (refugijima) o p s t a l e d o
d a n a s . N a Biokovu s r e e m o brojne t e r c i j a r n e i
glacijalne r e l i k t e , a n e k e d r e v n e v r s t e a k s u
predtercijarni relikti.
Unesene

(introducirane)

faune

ima

na

Biokovu, a l i p r e v l a d a v a i z v o r n a ( a u t o h t o n a ) .
M a n j i broj v r s t a s a m s e pojavio n a Biokovu, k a o
divlja svinja, a d a l e k o ih je v i e u n i o ovjek,
k a o g o s p o d a r s k i v a n u f a u n u za uzgoj i lov ili
sluajno. D o m a e s u ivotinje n a Biokovu o d
p o e t k a n a s e l j a v a n j a : ovca, koza, govedo, konj,
m a g a r a c , p a s , ije k o s t i n a l a z i m o u b i o k o v s k i m
j a m a m a , t e k o k o i i pele. I s t i u s e i z v o r n e p a s
m i n e : d i n a r s k a koza, d a l m a t i n s k a b u a , d a l m a
t i n s k o sivo govedo, h r v a t s k i h l a d n o k r v n i konj,
zastupljen posebnim

tipom

(buak)

te

dalma

t i n s k a m e d n a pela. Primjer su u n e s e n e lovne

divljai f a z a n i p r e p e l i c a . Divokoze i m u f l o n i
ponovno su uneseni (reintroducirani) na
Biokovo, gdje su n e k a d obitavali, a r e i n t r o d u k ciju t r e b a p r o v e s t i i za d o m a e ivotinje, zbog
o u v a n j a s t a n i n e i bioloke r a z n o l i k o s t i .
krapa s v o d o m na Biokovu, foto: R. Ozimec

Pregled istraivanja Biokova

de
F a u n i s t i k o p o z n a v a n j e Biokova d a l e k o j e o d

Dalmatia

svesku,

(Putovanje

poglavlju
Del

zadovoljavajueg. I a k o i s t r a i v a n j a t r a j u ve 2

naslovom

stoljea, rijetko z a n e k u s k u p i n u s u s t a v n o , o s i m

domina Macarska

po

Dalmaciji),

Del Primorie

monte

Biocova,

(Planina

2.

(Primorje)

pod

che

Biocovo,

Biokova

ili

Biokovo

donekle za kraljenjake, leptire, kornjae trke

i z n a d M a k a r s k e ) biljei m a l o f a u n i s t i k i h poda

i piljsku f a u n u . Z a t o ne u d i s l a b o p o z n a v a n j a

t a k a . Zmiju koja je u p l a i l a njegove vodie i

f a u n i s t i k e s t r u k t u r e Biokova, k a o n i ekologije,

o g r o m n u k o s t o b e r i n u iz okolice Z a d v a r j a . Na

bionomije i v i s i n s k o g r a s p o r e d a f a u n e . K r a j e m

Biokovu 15. svibnja 1802. i s t r a u j e z a g r e b a k i

20.

k a n o n i k J o s i p H o s t , koji biljke i k o r n j a e alje

stoljea javlja s e

sustavnog

n i k a d a p r o v e d e n a ideja

faunistikog

istraivanja

Biokova,

kao sredita bioraznolikosti Hrvatske.

P r v e t u r e p r i r o d o s l o v n e p o d a t k e o Biokovu

Be,

gdje ih

o b r a u j e njegov

lijenik i p r i r o d o s l o v a c N i k o l a

stric,
Host.

carski
uveni

entomolog, f r a n c u s k i g e n e r a l P i e r r e F r a n c o i s

zapisuje fra P a v a o P e l i z z e r ( P a v a o R o v i n j a n i n )

D e j e a n vjerojatno je p r v i zoolog koji se

koji se u t r a v n j u 1640. u s p i n j e na Biokovo. O p a t

p o p e o na Biokovo s kojeg opisuje endeminog

A l b e r t o F o r t i s 1774. u u v e n o m djelu Viaggio

kornjaa

BIOKOVO

112

Molops

bucephalus.

1817.

Entomolog
Petar Novak s
zbirkom

Austrijski

Franz

botaniar

schlag-Ledermaver,

pratei

von

Porten-

austrijski

car

Biocovo
vuka

in
i

Dalmazia

ovjeju

za

Biokovo

prvi

(Proteus

ribicu

navodi

anguinus),

koja

ski p a r F r a n j u I . i K a r o l i n u n a p r o p u t o v a n j u

d o d a n a s nije p o t v r e n a . S p l i t s k i profesor J u r a j

kroz D a l m a c i j u u proljee 1818. na Biokovu uz

Kolombatovi

biljke s a k u p l j a i k u k c e . P u a m a k a r s k u m e d o r u

blasijevog

{Medora

macascarensis

macascarensis),

opisa

nog 1828. s p a d i n a i z n a d M a k a r s k e , vjerojatno

sakuplja

ibenski

Robert

botaniar

Visiani,

sis).

1895.

1884.

objavljuje

potkovnjaka
mosorske

Kustos

malakolog

imia

(Rhinolophus

blasii),

(Lacerta

mosoren-

guterice

bekoga

nalaz

prirodoslovnog

Rudolf Sturanv

1902.

muzeja,
sakuplja

koji i s t r a u j e Biokovo u j e s e n 1824. i ljeto 1828.,

p u e v e i k o r n j a e i z n a d M a k a r s k e , a profesor

a bavi se i m a l a k o l o g i j o m .

iz T r a v n i k a O s k a r B r a n d i s ,

U t r a v n j u 1842. s p a d i n a i z n a d M a k a r s k e
njemaki zoolog H e i n r i c h C a r l K i i s t e r n a v o d i
nalaz

zelene

svibnja

1852.

krastae
na

[Bufo

padinama

viridis).

Krajem

iznad Makarske

B a l d a s s a r e d e P r e g l , k a s n i j i profesor u S p l i t u

1 9 0 5 . biljke i

leptire.
Prvo opseno faunistiko istraivanje
kova vre u srpnju
Zadranin

Joseph

Bio

1905. entomolozi: r o e n i
Miiller,

N o v a k i Austrijanci

Karl

Splianin

Peter

Czernohorskv i

i Zadru, biljei ptice c r n o g l a v u g r m u u (Sylvia

Karl A. P e n e c k e . Od 21. do 25. srpnja putuju

melanocephala) i

o d Z a g v o z d a p r e k o K a o c a n a Sv. J u r u , p a pri

Eleonorina

sokola

(Falco eleo-

norae). U proljee 1854. k u s t o s b e k o g d v o r s k o g

morskom

kabineta G e o r g R i t t e r v o n F r a u e n f e l d n a

kornjae (Coleoptera) i d r u g e beskraljenjake,

Biokovu s a k u p l j a p u e v e .

u z n a l a z e n o v i h v r s t a z a f a u n u Biokova, a l i i

Zoolog u T r s t u , r o e n i R i j e a n i n p o d r i j e t l o m

padinom

novih za znanost.

do

Makarske.

Sakupljaju

Izvanredni rezultati bude

iz Like A d o l f S t o i i njegov s i n M i h a j l o u

i n t e r e s e u r o p s k i h e n t o m o l o g a z a Biokovo. Ve

kolovozu

1875. posjeuju Biokovo i sakupljaju

u lipnju 1906. m a a r s k i e n t o m o l o g E r n o C s i k i

pueve i k o r n j a e . U p u t o p i s u Salita sul morite

s a k u p l j a k u k c e i p a u n j a k e te opisuje nove svojte.

FAUNA

113

Austrijski

koleopterolog

Adolf

Hoffmann

Niphargus

buturovici.

Na

Biokovu

ljubljanski

1911. opisuje e n d e m i n e k o r n j a e Duvalius (B.)

k u s t o s S a v o B r e l i h s a k u p l j a 1956. kraljenjake,

biokovensis

novi

a ve 1957. k u s t o s b e o g r a d s k o g m u z e j a D o r e

koleop

M i r i sisavce. P o s e b n o s u v a n i n a l a z i krke

Molops

r o d Hoffmannella,
terolog

Herbert

biokovensis;
1925.

Feigl

on

1912.

i beki

pronalaze

novi

rod

Zariquieyella.
P . N o v a k n a k o n 1 9 0 5 . i s t r a u j e Biokovo jo

(Podarcis

guterice

melisellensis)

na

ak

1600

m te r i j e t k o g a

dinarskog voluhara

(Dinaromjs

bogdanovi).

1958.

paunjake

Od

na

12 p u t a : 1911., 1924., pa 1928. k a d je s njim

sakuplja

eki

lipnju

D e e l e m a n - R e i n h o l d . U okolici Z a g v o z d a i Ma

1929. s njim s u J o s e p h M u l l e r , s l o v e n s k i e n t o

k a r s k e 1974. piljsku f a u n u s njom sakupljaju

molog J o e S t a u d a c h e r , m a a r s k i l e p i d o p t e r o -

slovenski entomolozi E g o n P r e t n e r i B o i d a r

log A n t o n S c h m i d t t e t a d a vrlo m l a d i e n t o m o

Drovenik.

entomolog

Karei

Veteka.

log G u i d o N o n v e i l l e r i z S p l i t a . O t k r i v a j u nove
Duvaliotes

Trechus

Reintrodukcija

arahnologinja

Christa

(Rupicapra

divokoze

rupica

nonveilleri.

pra balcanica) na Biokovo, s P r e n j a i vrsnice

Ve 1931. P . N o v a k , J . M u l l e r , G . N o n v e i l l e r ,

zapoinje 1964., k a d su n a s e l j e n i m u f l o n (Ovis

kornjae

comes

holandska

Biokovu

J . S t a u d a c h e r i koleopterolog S t j e p a n S v i r -

musimon)

e v i s t r a u j u Biokovo,

i m u f l o n dobro se s n a l a z e na Biokovu, dok srne

novih

piljskih

uz izvanredne nalaze

kornjaa

laitipavaca.

Pri

srna

(Capreolus

capreolus).

Divokoza

nestaju.

i s t r a i v a n j u sakupljaju i d r u g e k u k c e : stjenice,
dvokrilce i opnokrilce, ali i gmazove.

U lipnju 1966., s r p n j u 1969. te s r p n j u 1974.

f a u n u k o r n j a a sakupljaju e k i e n t o m o l o z i J i r i

U kolovozu 1920. na Biokovu je k u s t o s Ze

H l a d i l i Z a t o i l . Z a g r e b a k i biolozi, brani

maljskog muzeja u Sarajevu S t j e p a n B o l k a v ,

par D r a g u t i n i R e n a t a

i s t r a i v a n j a p t i c a Biokova u s t u d e n o m

kolovozu

1921.

splitski

biolog

Stanko

Rucner,

zapoinju
1966.,

K a r a m a n , koji s a b i r e m a t e r i j a l v o d o z e m a c a i

n a s t a v l j a j u 1968., 1969., 1992. te 1993., p r i emu

g m a z o v a za N a r o d n i m u z e j u Z a g r e b u . U s r p

z a Biokovo n a l a z e p r e k o 6 0 v r s t a p t i c a . uveni

nju

r u s k i e n t o m o l o g G r i g o r i j J . B e j - B i e n k o i beo

1922.

Biokovu

eki

entomolog

otkriva

brojne

1924.

drutvo

Jan

nove

Roubal

vrste

na

kornjaa,

g r a d s k i biolog S e r g e j

D.

M a t v e j e v istrauju

K.

n a Biokovu k r a j e m e z d e s e t i h , dok beogradski

S o r n e r s kojim o t k r i v a e n d e m i n i r o d k o r n j a a ,

biolog G e o r g D u k i i s t r a u j e g u t e r e 1969.

Roubaliella,

srpnju

mu p r a v i kolega

istra

i 1970. K r a j e m e z d e s e t i h n j e m a k i malakolog

sakuplja

H a r t m u t N o r d s i e c k s u s t a v n o i s t r a u j e kop

m r a v e ( F o r m i c i d a e ) i z n a d P o d g o r e u svibnju

n e n e p u e v e z a k l o p n i c e t e opisuje endemine

1930. i 1931., a 1 9 3 3 . i 1934. e k i e n t o m o l o g

svojte

ivanja.

eki

svibnju

1927.

entomolog

nastavlja

Janeek

roda

Medora

Delima.

Iz

Vitrea

roda

S t e p a n J u r e e k istrauje kornjae. Pueve i z

3 v r s t e p u a u t v r e n e su za m a l u pilju na

pilje P o z j a t e n a Biokovu, t e r a k u c e i z i z v o r a

podruju

Laene.

Pripadaju

Edlauer

zbirci

Vepric k o d M a k a r s k e s a k u p l j a 1934. s l o v e n s k i

P r i r o d o s l o v n o g m u z e j a u B e u , a l i se ne zna

malakolog L j u d e v i t K u e r .

t k o ih je i k a d a s a k u p i o .

U ljeto 1 9 3 5 . Biokovo i s t r a u j e n j e m a k i ko

S l o v e n s k i biospeleolog E g o n P r e t n e r u srp

leopterolog W a l t e r L i e b m a n n , u z n a l a z e broj

nju 1974. i s t r a u j e piljske k o r n j a e , a u stude

n i h rijetkih kornjaa. Krajem tridesetih dnevne

n o m 1974. i s t r a i v a n j a piljske f a u n e zapoinje

l e p t i r e i s t r a u j e n a u v e n i entomolog, a k a d e

z a g r e b a k i biospeleolog B r a n k o J a l i .

m i k Z d r a v k o L o r k o v i . Specijalist z a s t r i z i b u -

1975. sudjeluje u i s t r a i v a n j u s i s a v a c a koja vodi

b e (Cerambvcidae) S t e p h a n B r e u n i n g i z Bea,

kustos

i s t r a u j e 1938., a 1939. F r a n z S t o c k l e i n , nje

Z a g r e b u N i k o l a T v r t k o v i . L j u b l j a n s k i biolog

m a k i specijalist z a z l a t i c e ( C h r v s o m e l i d a e ) .

J.

S a r a j e v s k i biolog A d e m B u t u r o v i , s t r u
Baba

BIOKOVO

pilji

otkriva

114

novu

vrstu

prirodoslovnog

muzeja u

e r v e n v istrauje faunu imia od

nizozemski

malakolog W.

J.

M.

1975.,

Maasen

1954.

p u e v e u s r p n j u 1975. i 1977. G m a z o v e od 1979.

rakuca

do 1990. k r o z 9 b o r a v a k a na Biokovu, istrauje

njak z a j e d n a k o n o n e r a k o v e ( I s o p o d a )
u

Hrvatskoga

Ve

Pu Cychlostoma brusinae,

prema

Stoi, 1875.

Kusokrilac

Geostiba

biokovensis,

prema Pace, 1990.

Zagonetna lovricija (Lovricia

udesni skaritin (Spelaeodytes

aenigmatica), crte: J. Kobvlak

mirabilis), foto: M. Luki

njemaki biolog J o s e f F. S c h m i d t l e r . Biljei 16

Toni

vrsta uz njihov v e r t i k a l n i r a s p o r e d , a 1 9 8 5 . i s t u

n a l a z e n o v i r o d t r k a Dalmatoreichia, a u svib

skupinu i s t r a u j e n j e m a k i biolog K l a u s H e n l e .

nju 1 9 8 5 . e d a f s k e k o r n j a e s a k u p l j a v i c a r s k i

Prvi Z n a n s t v e n i s k u p o p r i r o d i B i o k o v

koleopterolog C l a u d e B e s u c h e t i n a l a z i n o v u

skog p o d r u j a
u Makarskoj,

o d r a n je
a

od

u listopadu

1981.

izlazi

1979.

serija Acta

vrstu

R a a iz

Splita.

kusokrilca

S l o v a k i biospeleolozi

Geostiba

biokovensis.

Od 1 9 8 5 . do 1989. dvojenoge (Diplopoda),

Biokovica s p r i r o d o s l o v n i m r a d o v i m a o Bioko

gujavice ( O l i g o c h a e t a ) i g m a z o v e ( R e p t i l i a ) Bio

vu. Do 2007. objavljeno je 7 s v e z a k a , posljednji

k o v a i s t r a u j e biolog N a r c i s M r i i z J a b l a n c a

naalost jo 1 9 9 5 .

p o d n o Velebita, z a p o s l e n u Sloveniji. P o v r e m e n o

Speleolozi s u s t a v n o i s t r a u j u d u b o k e j a m e

m u s e p r i d r u u j u s l o v e n s k i biolozi B o o D r o -

S njima surauje B r a n k o

v e n i k i J o e B o l e . M r i daje p r e g l e d g m a z o

Jali i opisuje nove r o d o v e p i l j s k i h k o r n j a a

v a Biokova t e opisuje b r o j n e e n d e m i n e svojte

Radziella

dvojenoga

Biokova od
i

1980.

Biokovoaphaenopsis,

te

biospeleolog

gujavica:

Djocerasoma
FAUNA

biokovense,

115

Butureviev rakuac Niphargus buturovici, foto: R.

Ozimec
ca ( S y m p h y t a ) za f a u n u Biokova, t a k o da je
p o z n a t o u k u p n o 8 8 svojti. N i k o l a T v r t k o v i
daje p r e l i m i n a r n i p o p i s v o d o z e m a c a , gmazova
i s i s a v a c a uz njihovo v i s i n s k o rasprostranjenje.

Dalmatinska piljska babura A/pioniscus balthasari,

Vesna

foto: R. Ozimec

tamol

istrauje

pueve

Biokova, a

d n e v n e l e p t i r e I v a M i h o c i i M a r t i n a ai.
Zbog i z n i m n i h f a u n i s t i k i h v r i j e d n o s t i H P M u

Xestoiulus

dalmaticus,

glomontanum

Macrochaetosoma

biokovense,

Eophila

trobiocovica,

s u r a d n j i s H r v a t s k i m e n t o m o l o k i m drutvom
( H E D ) p o k r e e p r o j e k t F a u n a P P Biokovo, z a

a p o s e b n o se i s t i e n o v i r o d i v r s t a dvojenoge:

koji je

Biokoviella

p r o j e k t n i k a d a nije zaivio.

mauriesi.

Uz

U s r p n j u 1988. i oujku 1 9 9 1 . p t i c e Biokova

istrauju
i

hrvatski

Ruica

(Prunella

popia
-Karlo

prethodna

i n i c i j a t i v n i odbor, ali

istraivanja

vanjske

faune

Luka

b e s k r a l j e n j a k a , od 1 9 9 5 . b i o s p e l e o l o k a istra

nalaz

alpskog

ivanja Biokova p r o v o d i R o m a n O z i m e c . Sa

Snjeana

Vuji-

kuplja b o g a t i m a t e r i j a l ,

uz v a a n

collaris).

osnovan

Gordan

ornitolozi

Karadi,

1989.

1992. i 1 9 9 3 . s a k u p l j a k o r n j a e t r k e

nove v r s t e za faunu

Biokova, k a o i n e k e nove za z n a n o s t uz brojne

( C a r a b i d a e ) , p r i e m u n a l a z i 15 svojti, 8 n o v i h

nove l o k a l i t e t e . U ljeto 1 9 9 8 . pilju Tuepska

z a f a u n u Biokova t e u t v r u j e njihov v e r t i k a l n i

Vilenjaa

istrauju

talijanski

biospeleolozi

r a s p o r e d . U r u j n u 1999. n a Biokovu l a i p a u k e

G i a n n i C o m o t t i i F u l v i o G a s p a r o , u z nalaz

nove v r s t e

druge

beskraljenjake

sakupljaju

slovenski

1988.

pueve,

ce i k r a l j e n j a k e Biokova,
djelatnici

Hrvatskoga

(HPM)

iz

Mladen

Kuini

Zagreba.

leptire,

opnokril-

sustavno istrauju

prirodoslovnog
Lidija

utvruju

52

comottii.

U kolovozu 1 9 9 8 . i 1999. j a m e Biokova istrauje

biolozi L j u b a S l a n a i T o n e N o v a k .
Od kraja

piljskog p a u k a Mesostalita

muzeja

Mladinov
vrste

leptira

e k i biospeleolog
kornjaa

trka

Roman

Lovricia

Mlejnek

aenigmatica.

otkriva

travnju

1999. t i m H r v a t s k o g a biospeleolokog drutva

( H B S D ) : S a n j a G o t t s t e i n , E d u a r d Kleteki,
B.

Jali

R.

Ozimec

istrauje

piljsku

sovica ( N o c t u i d a e ) , a od 1992. do 1 9 9 5 . M.

f a u n u Biokova. U t v r e n a je t r o g l o b i o n t n a glji

K u i n i jo 1 5 v r s t a z a f a u n u Biokova. F r a n j o

va

P e r o v i n a l a z i brojne nove v r s t e o s a biljari-

l e p t i r i m a r o d a T r i p h o s a . Spiljsku f a u n u 1999.

BIOKOVO

116

Cordiceps

riuerae,

parazit

na

troglofilnim

tijekom 14. m e u n a r o d n o g biospeleolokog simozija u

Makarskoj,

idovi,
eolozi

Roman

Achille

istrauju

Ozimec,
Casale,

Danijela

Ha-

Biokovski

t a l i j a n s k i biospePierre

Mauricio

i a c h i n o i d r u g i . Spiljsku f a u n u 2 0 0 0 . zajed
no sakupljaju R. O z i m e c i G. N o n v e i l l e r .

beskraljenjaci

P u e v i ( G a s t r o p o d a ) nisu sustavno istra

eni,

iako

stoljea.

su

Na

prvi

podaci

Biokovu

sigurno

poetka
obitava

19.
velik

broj v r s t a , a l i t r e n u t a n o z n a m o z a oko 40.

Od 2 0 0 1 . u s u r a d n j i s P a r k o m p r i r o d e Bio-

P r e v l a d a v a j u k o p n e n i p u e v i , a v o d e n i su sla

ovo poinje s u s t a v n o i s t r a i v a n j e f a u n e lep-

bije z a s t u p l j e n i . J o 1 8 2 8 . o p i s a n a j e m a k a r -

ira ( M l a d e n

ska

Kuini),

vodozemaca

gma-

ova ( I r e n a L a c k o v i ) , te piljske f a u n e (R.

Ozimec). U o k v i r u posljednjeg p r o j e k t a f a u n u
beskraljenjaka i s t r a u j u m l a d i biolozi:

Jana

(Medora

medora

rensis),

endem

Delima

macascarensis

Biokova,

blanda

blanda

macasca

Medora

stenostoma

ireg

podruja

sa

Biokova 1836., a 1 8 5 3 . iz i z v o r a k o d M a k r a

Bedek ( I s o p o d a ) , M a r t i n a P a v l e k ( A r a n e a e ) ,

endemini

Marko L u k i (Collembola), a u a n a l i z u s a k u p

S t o i 1875. s Biokova opisuje v r s t u Campylaea

ljenog

materijala

prikljuuju

se

brojni

ino

brusinae,

pu

danas

Orientalina
vaeu

curta

Chilostoma

curta.
setosa

A.
seto-

zemni specijalisti: C. D e e l e m a n , P. H l a v a ,

sa,

I. K a r a m a n , D. P a v i e v i , R. S l a p n i k , D.

glabrata,

Ubick, S. V i t , L. D e h a r v e n g . U s r p n j u 2 0 0 2 .

Na

Biokovu

i travnju 2 0 0 3 . Biokovo i s t r a u j e U d r u g a stu

va

Delima,

denata biologije ( B I U S ) koja 2 0 0 6 . objavljuje

Medora,

Chondrina i dr. S a k u p l j a se i j e d e veli

Zbornik

ki p u

Pomatias

istraivakih

radova.

a Antoni Wagner
danas

1912.

vrstu

Chilostoma

vaeu

Campylea
denudata.

s u u t v r e n e b r o j n e v r s t e rodo
Pyramidula,
elegans.

Vallonia,
U

Eobania,

pukotinama

ulaz-

Pu polugola (Semilimax), foto: R. Ozimec

Biokovska krka gujavica Alpodinaridella biokovica,

prema Mri, 1986.

FAUNA

117

Absolonova piljska pijavica Dina absoloni, foto: R. Ozimec

n i h dijelova pilja ive v r s t e troglofilnog r o d a

Vitrea i
vrste

pu

(Semilimax).

polugola
Zospeum

sitni

paganettii poljmorpha,
Spelaeobiocouica,

amoneum

koji

navodi

se

naalost

Spiljske

su

Spelaeoconcha

i
i

nije

novi

rod

rodova

parus,

Ancylus,

Belgrandiella,

Litthabitella,

Pseudamnicola

Vivi-

Lymnea.

koljkaem

iz

roda

stonoge

i najbrojniji k u k c i ( I n s e c t a ) .

(Mvriapoda)

Sve su skupine

u v i d a u njihovu cjelovitu b i o r a z n o l i k o s t .
V e s l o n o c i ( C o p e p o d a ) s u s i t n i , planktons k i r a k o v i koji n a p o d r u j u D i n a r i d a pokazuju
i z r a z i t u b i o r a z n o l i k o s t . N a Biokovu oekujemo
e n d e m i n e svojte, a l i za s a d a su u biokovskim

koljkai ( B i v a l v i a ) u lokvama su zastup

ljeni k u g l a s t i m

(Arachnida),

b a r e m dijelom i s t r a i v a n e , a l i s m o jo daleko od

znanstveno

o p i s a n . U i z v o r i m a , p o t o c i m a i l o k v a m a ive
vrste

paunjaci

Sphaerium,

l o k v a m a i b u n a r i m a u t v r e n i t e k predstavnici
uobiajenih

Cjclops

rodova

Megacyclops.

a virnjaci (Tricladida) u j a m a m a zagorske

J e d n a k o n o c i ( I s o p o d a ) s u najzastuplje-

p a d i n e k o p n e n i m v i r n j a k o m vjerojatno i z r o d a

niji r a k o v i n a Biokovu. I s t r a i v a n a j e s a m o fauna

Dugesia.

pilja i u t v r e n e 4 k o p n e n e e n d e m i n e babu
maloetinaa

Od

(Oligochaeta)

dobro

s u i s t r a e n e gujavice ( L u m b r i c i d a e ) biokovske
vrne
ca

zaravni.
i

Od

Octodrilus

10

Eophila

vrsta,

pseudolissaensis

biokovi

endemi

su

P i j a v i c e ( H i r u d i n e a ) n a B i o k o v u s u zas
t u p l j e n e s 2 v r s t e . K r k e i z v o r e n a s e l j a v a en
demina

dalmatinska
a

najdublje

absolonova
s

Za

pijavica

Popovog polja

Gromakom

(Trocheta

pijavica

biokovske
(Dina

jame

absoioni),

u Hercegovini.

vlakom

kod

Uz

dal-

piljska
pilju za
jama

Amfora jedino je n a l a z i t e za H r v a t s k u .
Najbogatija j e

vrstama

na

Biokovu

balthasari),

lankonoaca (Arthropoda): rakovi (Crustacea),

BIOKOVO

118

macije.

baburu

(Alpioniscus

Strouhaloniscus

dalmaticus

Tri-

matulici ive u p i l j a m a s r e d n j e Dal

Novija i s t r a i v a n j a o t k r i l a su piljske

svojte nove z a z n a n o s t . V o d e n e jednakonoce

zastupa

obina

vodenbabura

(Asellus

aquati-

cus).
Rakuci

(Amphipoda)

nastanjuju

krke

izvore i n a d z e m n e tokove, a l i i p o d z e m n e vode.

N a Biokovu j e d o s a d a u t v r e n o n e k o l i k o vrsta
iz

fauna

piljsku

Biokovo je j e d i n o p o z n a t o nalazite

u H r v a t s k o j . D a l m a t i n s k a piljska b a b u r a (A.

opisana

Dubrovnika,

bosansku

bosniensis)

choniscus

Biokova.

matina),

re.

rodova

Niphargus

Gammarus.

Iz

Baba

pilje o p i s a n j e e n d e m i n i b u t u r o v i e v r a k u a c
Niphargus buturovici, d u g oko

1 cm, a u izvoru

Laipauk piljska nelima (Ne/ima troglodytes), foto:

tipavac Euscorpius tergestinus, f o t o : R. Ozimec

R. Ozimec
Vepric kod M a k a r s k e n a e n j e h v a r s k i r a k u a c

(Thomasidae),

(N.

Nadzemne

vujaci (Lvcosidae) i s k a k a i ( S a l t i c i d a e ) , na

(Gammarus

vlanijim i hladnijim s t a n i t i m a Gnaphosidae,

istraivanjima

a u piljama esterookci (Dvsderidae), baldahin-

vode

hvarensis),

endem

naseljava

balcanicus).
Biokova

Dalmacije.

balkanski

rakuac

Biospeleolokim

utvrene

su

za

znanost

nove

vrste

rakuaca.
t i p a v c i i l i k o r p i o n i ( S c o r p i o n e s ) ive

drugih

tergestinus,

vrsta

roda

ali

mogu

Euscorpius.

je
Sve

nalaz
su

slabo o t r o v n e i ne predstavljaju o p a s n o s t
ovjeka. S i t n i p a u n j a c i

vrlo
za

( P a l p i g r a d i d a ) iz

osunanim

kamenjarima

s k i p a u c i ( L v n i p h i d a e ) i L e p t o n e t i d a e . Vujaci
Alopecosa fabrilis,

od obale sve do Sv. J u r e . U t v r e n a je v r s t a

Euscorpius

na

Pardosa

cincta

te

vie

vrsta

iz p o r o d i c a G n a p h o s i d a e i P h i l o d r o m i d a e u
Hrvatskoj

su

naeni jedino

na

Biokovu.

p i l j a m a Biokova u t v r e n o j e p r e k o 2 5 svojti
pauka,

n e k e nove

za

znanost.

Uz

Korulu,

Biokovo je j e d i n o s t a n i t e e n d e m i n e i relik
tne

Typhlonyphia

vrste

Mesostalita

reimoseri.

comottii,

roda Eukoenenia n a e n i su u p i l j a m a Biokova.

Izraena r a z n o l i k o s t ovog rijetkog i r e l i k t n o g

o p i s a n a je iz T u e p s k e Vilenjae, gdje ivi sa

roda n a D i n a r i d i m a , u p u u j u n a n a l a z z a zna

srodnom

hercegovinensis).

nost nove v r s t e .
Pauci

(Araneae)

iznimno

su

bogato

zastupljeni, a l i jo s l a b o i s t r a e n i . D o s a d a j e
utvreno oko
dica.

100 v r s t a iz d v a d e s e t a k poro

umskim

hercegovakom

stanitima

prevladavaju

krstai ( A r a n e i d a e ) , n a l i v a d a m a cvjetni p a u c i

udovica

Za

endem

Biokovska

stalita

(Stalagtia

stalagcijom

ovjeka je

(Latrodectus

Biokova,

najopasnija

crna

tredecimguttatus),

na

(Pseudoscorpiones)

slini

naojotrovniji p a u k .
Laitipavci

s u t i p a v c i m a , a l i n e m a j u o t r o v n u bodlju. D o
s a d a je

utvreno

preko

20

svojti,

FAUNA

ak

dvije

119

t r e i n e piljskih, od kojih je polovica

novih za znanost. Iz porodice sitnih
laitipavaca
nalazi

(Chthoniidae) vani su

rijetkih

piljskih

vrsta

opisa

n i h i z H e r c e g o v i n e : C h t h o n i u s absoloni i C h t h o n i u s o c c u l t u s . Iz p o r o d i c e
N e o b i s i i d a e o p i s a n e su a k 4 piljske
Neobisium

vrste:
u

staudacheri

najledenijim

obitava
Neobisium

jamama,

maderi n a e n je i na M o s o r u , a Neo
bisium

peruni

visoravni.

samo

Za

na

biokovskoj

Biokovo j e

endemian

relikt

Protoneobisium

pred-tercijarni

biocovense. Posljednje t r i v r s t e , najvei

s u l a i t i p a v c i n a svijetu, d u i n e tijela
do 1 i p e d i p a l p a do 2,5 c m !
L a i p a u c i ili o p i l i o n i d i ( O p i l i o n e s ) s l i n i
su paucima,

a l i i m tijelo nije r a z d v o j e n o n a

Sitni paunjak (Palpigradida) Eukoenenia sp.,

foto: R. Ozimec

g l a v o p r n j a k i z a d a k . N a Biokovu n i s u s u s t a v n o

se slijepa i b e z p i g m e n t a Biokoviella

i s t r a i v a n i , o s i m u p i l j a m a . N a j e a je piljska

e n d e m i n i r o d i v r s t a l e d e n i h j a m a biokovske

(Nelima

nelima

troglodytes),

u t v r e n a je

Cyphophthalmus,

v r s t a s i t n o g o p i l i o n i d a iz r o d a
a

piljama

primorske

padine

Trogulus

setosissimus.

Na

vrsta
je

izvan

pilja

nova

vrlo

vrnoj

rijetka
zaravni

n a e n k a m e n i t i kosac

(Opilio

saxatilis).

mauriesi,

z a r a v n i . P r i s u t n a su jo 3 e n d e m a Biokova:
Dyocerasoma

biokouense,

glomontanum

biokouense

Macrochaetosoma
Xestoiulus

tro-

doimati-

cus. Na Biokovu ivi n a j v e a e u r o p s k a dvojenoga Apfelbeckia hessei d u g a

preko

10 cm.

S k o k u n i ( C o l l e m b o l a ) i s t r a i v a n i su sa

Grinje

(Acari)

ali

mo u p i l j a m a . U t v r e n e su 22 svojte od ko

n i s u i s t r a e n e . V e i n o m s u vrlo s i t n e , a n a

j i h n a j v i e iz p o r o d i c e E n t o m o b r v d a e . Troglo-

imiima

na

Biokovu

s u brojne,

(Rhinolophus),

potkovnjacima

z i t i r a j e d n a od n a j v e i h grinja,

krpelj

para-

b i o n t n i h je 8 v r s t a , v e i n o m vjerojatno novih

Ixodes

za z n a n o s t , m e u k o j i m a se i s t i e svojta s iz

sp.

nimnim
Strige

(Chilopoda)

Biokova

nisu

sustav

n o i s t r a i v a n e . D o m i n i r a j u k a m e n j a r k e (Lithobidae) s brojnim v r s t a m a roda

zemne

strige

(Geophilidae).

Chilopoda te

Na primorskim

p a d i n a m a n a l a z i m o m e d i t e r a n s k e v r s t e : titonosna

(Scutigera

striga

coleoptrata)

jedina

je

europska v r s t a porodice Scutigeridae, a otrovna

dalmatinska

skolopendra

(Scolopendra

dalma-

tica) m o e dosei 2 0 c m d u i n e . I p a k , n a j d u a
striga

Biokova

lis koja je uz

E u r o p e je

Himantrium gabrie-

170 p a r i n o g u d u i n e 30 cm.

prilagodbama

na

piljske

uvjete.

D v o r e p c e ( D i p l u r a ) u p i l j a m a z a s t u p a vrsta
Plusiocampa

roda

(Stygiocampa),

trorepce

( T h v s a n u r a ) jo n e o d r e e n a piljska v r s t a .
Vrstama
pina

su

Biokova

najbolje

najbogatija
kukci

istraeni

faunistika

(Insecta),

kornjai

od

sku

kojih su

( C o l e o p t e r a ) , lep

t i r i ( L e p i d o p t e r a ) i dijelom o p n o k r i l c i (Hymenoptera),

dok

su

drugi

slabije

ili

nikako

i s t r a e n i . Uz izvore, p o t o k e , b u n a r e i lokve
vodencvjetovi

(Ephemeroptera)

s v r s t a m a r o d o v a Baetis i

Cloeon te v r e t e n c a

vezani

su

Poljbothrus

( O d o n a t a ) kojih je do s a d a u t v r e n o 14 vrsta.

stygis te 2 slijepe i d e p i g m e n t i r a n e , za z n a n o s t

I s t i e se n a l a z r i j e t k e v r s t e Cordulia aenea na

Biospeleolozi

su

nali

vrlo

rijetku

nove v r s t e p i l j s k i h s t r i g a r o d a
Dvojenoge

(Diplopoda)

Chilopoda.

Biokova

sustav

s j e v e r n i m p a d i n a m a t e najsjevernija populacija
vrste

Caliaeschna

microstigma.

nije s u i s t r a i v a n e s a m o n a z a r a v n i . U t v r e n o

R a v n o k r i l c i ( O r t h o p t e r a ) n a Biokovu zas

je 14 v r s t a od e g a 7 iz p o r o d i c e J u l i d a e . I s t i e

t u p l j e n i s u f a u n o m o h a r a , t e r m i t a , uholaa,

BIOKOVO

120

Biokovski reliktni neobizij (Protoneobisium biocovense), foto: R. Ozimec

enka pauka vujaka (Lycosidae) s malim pauiima na zadku, foto: R. Ozimec

FAUNA

121

G r i n j a (A'ari) i z b i o k o v s k e s p i l j e , f o t o : J . B e d e k

nakaznika,
i

konjica.

bogomoljki,
ohari

turaka,

skakavaca

(Blatttoidea)

uholae

( D e r m a p t e r a ) n a B i o k o v u s u i s t r a i v a n i jo u

utvrena
najvii

nalaz

Buhe

Nakaznike

-phthalmus

na

najjunijim

(Phasmatodea)
atticus

millleri,

obalu
obina
vrsta

zastupa

bogomoljke

(Mantis

bogomoljka
roda

(Grylomorpha

Bacillus

palinjak

e n d e m i n a p o d v r s t a za i s t o n u

Jadrana,
iz

obroncima.

Empusa.

(Mantodea)

religiosa)

te

manja

Dalmatinski

dalmatina)

ivi

a l i i p i l j a m a Biokova do

Haploembia

prelonoaca

solieri,

na

to je

istonoj

obali

(Svphonaptera)

eugeniae,

parazit

Cteno-

zastupa

(Medioctenophthalmus)
dinarskog

voluhara,

nifetodes
endem

H r v a t s k e i B I H . Za Biokovo je u t v r e n o preko
3 0 0 v r s t a k o r n j a a , t o j e d a l e k o o d konanog
broja. V e i n u i n e t r c i ( C a r a b i d a e ) , podzemljari

turak

( L e p t o d i r i n a e ) , k u s o k r i l c i ( S t a p h v l i n i d a e ) , stri-

kuama,

z i b u b e ( C e r a m b v c i d a e ) , k l i n j a c i (Elateridae),

Porodicu

crnokrilci (Tenebrionidae),

1 0 0 0 m.

vrsta

Jadrana.

19. stoljeu, dok s u t e r m i t i ( I s o p t e r a ) p r i s u t n i

samo

je

truleari

(Scara-

piljskih konjica ( R h a p h i d o p h o r i d a e ) u p i l j a m a

b a e i d a e ) , z l a t i c e ( C h r v s o m e l i d a e ) , pipe (Cur-

piljski

c u l i o n i d a e ) i p o t k o r n j a c i (Scolvtidae). P r i s u t a n

piljski

je v e l i k broj e n d e m a , ponajprije t r a k a i pod-

ostalih

zemljara.

jamama

Biokova

(Troglophilus

cavicold)

zastupaju
i

dalmatinski

konjic

(Dolichopoda

konjica

(Tettigoniidae)

endemina

vrsta

obini

araneiformis).

Od

p o z n a t a je

Barbitistes

yersini.

rijetka
Iz

boga

Znamo

za preko

4 0 v r s t a traka,

od e g a su 2 r o d a i 10 svojti e n d e m i Biokova.
Nonvajlerov

trehus

(Trechus

nonveilleri)

dug

t o z a s t u p l j e n e s k u p i n e s k a k a v a c a (Acrididae)

oko 3 m m n a e n j e n a p a d i n a m a i z n a d Tuepi.

s B i o k o v a su p o z n a t e e n d e m i n e i u g r o e n e

Dvije v r s t e

svojte

Pararcjptera

Prionotropis

brevipennis

brevipennis

ive

Iz malobrojnog r e d a p r e l o n o a c a ( E m b i o -

ski

piljski

na

BIOKOVO

padinama

122

Biokova

iznad

Podgore

Duvalius,

D.

biokovensis i D.

comes vjerojatno su glacijalni r e l i k t i , a uz pilje

hystrix.

ptera)

hystrix

roda

dubokim

vrtaama.

trak

Radiev

biokov

(Biokovoaphaenopsis

radici),

e n d e m i a n r o d za Biokovo s p r e k o 1 cm duine

Dalmatinski turak
(Grylomorpha
dalmatina),
foto: R. Ozimec

Skakavac
Prionotropis
hystrix

hystrix,

foto: J. Raasch

Polybothrus stygis,

Striga

Skokun iz porodice Onychiuridae;

foto: G. Poli

f o t o : M. Luki

Macrochaetosoma

Dvojenoga

trog/omontanum

biokovense,

foto: R. Ozimec

Dvorepac (Diplura) iz roda Plusiocampa

Spiljski trorepac (Thysanura), foto: R.

(Stygiocampa), foto: R. Ozimec

Endemini rod i vrsta
Biokoviella

Ozimec

n a e n i u p i l j a m a . E n d e m i a n i monotipski

mauriesi,

xod

prema Mri, 1992.

Radziella,

prilagoen

na

filtriranje

pro-

c j e d n i h p o d z e m n i h v o d a , o p i s a n j e i z Pretnerove
a e n d e m Biokova Laneyriella staudacheri

jame,
j e d a n j e o d n a j v e i h p i l j s k i h t r a k a n a svijetu.

iz pilje P o d r u m u P o d g o r i . Najvei svjetski

ivi iskljuivo n a biokovskoj z a r a v n i . Z a g o n e t n a

podzemljar

(Lovricia

lovriija

aenigmaticd)

jedinstven

je

n a l a z z a Biokovo i d r u g a v r s t a ovog r o d a . I z
r o d a Molops s Biokova su o p i s a n e dvije e n d e
mine

vrste,

kovski

(M.

molops

biokovski
vensis)

dvoglavi

trak
Ocys

biokovensis).

rod

(Leptomeson

dombrouiski)

su

bioko

Biokova.

skaritina

biokovski

eukonus

Staphylinus
vensis,

similis

Colon

difformis.

Spelaeodytes

mirabilis.

Podzemljari pripadaju u prvome redu fauni

t l a i pilja, a a k 4 r o d a i 6 svojti e n d e m i n o
Zariquieyella,

jamama

opisan

iz

Vranjae

Hoffmanella

(Euconnus

biokovensis).

Biokova s u o p i s a n e b r o j n e svojte kusokrilaca:

endemini

Biokovo.

ledenim

I z p o r o d i c e S c v d m e n i d a e d o l a z i endemini

ki), a n e d a v n o je n a e n r i j e t k i piljski s k a r i t i n

za

b i o k o v s k e z a r a v n i . D a l m a t i n s k i leptomeson

Apfelbekov

v r s t o m j a n a k o v d a l m a t i n s k i s k a r i t i n (D. jana-

je

ivi

(Speoplanes

k o d S p l i t a , na B i o k o v u je p r o n a e n u v i e pilja.

apfelbecki

endemi

endemian

biocovensis)

speoplanes

i bio

bucephalus)

(Omphreus

hoffmanni

Dalmatoreichia je

(M.

giganteus

biokovski

Iz

mandli,

stolzi,

Anotylus

Geostiba

bioko

zavadili,

Ocyusa

potporodice

pselafida

Afropselaphus

dalmatinus

n a e n je
i

vrste

r o d a Trimium. Sa Sv. J u r e o p i s a n i su novakov

klinjak
(Aphthona

(Athous

novaki),

biokovensis)

(Otiorrhynchus

biokovska
biokovska

spalatrensis

zlatica
splitska

biocovensis),

Roubaliella e n d e m i n i su i m o n o t i p s k i r o d o v i

pipa

koji p r i p a d a j u f a u n i t l a , a l i je r o d Roubaliella

s K a o c a m i l e r o v a boja ovica (Scymnus milile-

BIOKOVO

124

Najvei biokovski kornja veliki jelenak (Lucanus cervus), foto: R. Ozimec

ri). N o v a b i o s p e l e o l o k a i s t r a i v a n j a o t k r i l a su
brojne svojte nove za z n a n o s t .
O d m r e o k r i l a c a ( P l a n i p e n n i a ) n a ju
n i m p a d i n a m a obitava nekoliko vrsta,

meu

k o j i m a se v e l i i n o m i a r e n i l o m k r i l a istie v r e tenasti

golemar

(Palpares

libelluloides).

T u l a r i ( T r i c h o p t e r a ) n a B i o k o v u n i s u po
sebno zastupljeni. Iz potoka kod Tuepi opisana
je

Athripsodes

Cetinu i u
jamama

dalmatinus,
Bosni,

opstao je

kasnije

naena

uz

zahvaljujui b i o k o v s k i m

glacijalni

relikt

Micropterna

testacea. P a r e s e n a d n u l e d e n i c a , a k n a s a m o m
ledu, j e r s a m o n a niskoj t e m p e r a t u r i dozrijevaju
s p o l n e s t a n i c e (gonade) e n k i .
Leptira

(Lepidoptera)

na

Biokovu i m a

oko 4 0 0 v r s t a . O d d a n j i h l e p t i r a ( R h o p a l o c e r a ) s
junih padina iznad M a k r a opisan je endemini
d a l m a t i n s k i uskrnji leptir

(Zerynthia cerysi dal-

macijae) iz p o r o d i c e l a s t i n r e p a k a ( P a p i l i o n i d a e ) ,
koji p o o p i s u v i e nije n a e n .
najzanimljivija b i o k o v s k a

F a u n i s t i k i je

zaravan

na

kojoj

je

od l a s t i n r e p a k a u t v r e n crnooki parnasovac
(Parnassius

mnemosynae),

iz

porodice

( N v m p h a l i d a e ) Neptis rivularis,
BIOKOVO

126

arenaca

a iz p o t p o r o d i -

Podzemljar (Radziella styx), crte prema Casale i

Jali, 1988.

Osolika muha (Helophilus pendulus),

Mreokrilac vretenasti golemar

{Palpares libelluloides),

Leptir kiseliin crvenko (Lycaena dispar),

foto: J. Raasch

foto: H. Raasch

Noni leptir [Triphosa sabaudiata),

Komari [Culicidae) u parenju,

Tulari

foto: G. Poli

f o t o : M. Luki

u parenju, foto: R. Ozimec

foto: H. Raasch

ce o k a a ( S a t v r i n a e ) c r n i o k a (Erebia melas) i
rijetki

dalmatinski

oka

(Proterebia

afra

dal-

mata). N a sjevernoj p a d i n i n e d a v n o s u n a e n i
rijetki
i

juni

lastin

Kleopatrin

globalno
schiffer

ugroeni

muller

i).

(Papilio

repak

uak

(Gonepteryx

mali

plavac

Posljednji

je

alexanor)

cleopatrd)

te

(Pseudophilotes

sladokusac

ije

reticulata,
Rhyacia

Hadena
simulans,

dubitata,
llbatrlx,

Hypena

nd),

repak

lastin

jedarce
{Inachis

(Iphiclides
io),

(Papilo

machaon),

podalirius),

admiral

Od nonih leptira

(Heterocera)

lucipeta,
istie

se

Triphosa

Scollopteryx

perastokrili

leptiri

r o d a Alucita i dr.
(Diptera)

su

vrstama,

ali

zastupljeni
s

malo

na

poda

polyxe-

t a k a o dosadanjim istraivanjima, t e k neko

prugasto

liko v r s t a iz p o r o d i c e p l e s a l i c a ( E m p i d i d a e ) i

danje

(Vanesa atalanta)

ramosa,

sabaudiata,

obsitalls,

Dvokrilci

(Zerynthia

Calligeris

Triphosa

Biokovu b r o j n i m

leptir

Rhyacia

n o s t . U b i o k o v s k i m j a m a m a e s t i su:

duicu, l a v a n d u , v r i s a k i m e n t u . Uz njih Biokovo

uskrnji

caesia,

svojta iz r o d a Euxoa najvjerojatnije n o v a za z n a

gusjenice j e d u s a m o a r o m a t i n o bilje: m a j i n u
ukraavaju

(Microptherna testacea)

paune
i

drugi.

Trvpetidae.
Limoniidae,

Prisutni

su

branievke

komari

(Tipulidae),

(Simuliidae),

trzal-

v r s t a m a je

c i ( C h i r o n o m i d a e ) , k o m a r i ( C u l i c i d a e ) , pa-

najbogatija f a u n a sovica ( N o c t u i d a e ) zastuplje

p a t a i ( P s v c h o d i d a e ) , o b a d i ( T a b a n i d a e ) , gra-

na na Biokovu s p r e k o 90 v r s t a . M e u b r o j n i m

benice

rijetkim i z a n i m l j i v i m v r s t a m a :
Euxoa

decora,

Chersotis

cuprea,

Calpe thallctri,
Heliophobus

(Asilidae),

(Scatophagidae),
(Calliphoridae).

Stratiomvidae,

muhe
Brojne

(Muscidae)
su

vrste

FAUNA

balegarke
i

zujare

napasnici

127

p a r a z i t i s t o k e ili v e z a n e uz njihov i z m e t i l e i n e ,
t a k o d a j e r a z n o l i k o s t d v o k r i l a c a Biokova b i t n o
smanjena n e s t a n k o m stoke.
O p n o k r i l c i ( H v m e n o p t e r a ) s u n a Biokovu
zastupljeni brojnim v r s t a m a d r v a r i c a (Siricidae),
ikarica (Cvnipidae), m r a v a (Formicidae), osa
(Vespidae), p e l a

(Apidae) i d r u g i h o k o j i m a

i m a m o m a l o p o d a t a k a . I z n i m k u i n e ose biljaric e ( S y m p h y t a ) , kojih j e n a Biokovu u t v r e n o oko

90

V r s t e Arge

svojti.

compressicornis,
cornis,

caucasica,

Gilpinia

Rhogogaster

soda,

dryas

Stauronematus

Nematus

druge,

nigri-

samo

su

ovdje u t v r e n e z a h r v a t s k u f a u n u .
Polukrilce

(Hemiptera)

zastupaju

stje-

n i c e ( H e t e r o p t e r a ) , cvrci ( A u c h e n o r r h y n c h a )
i uenci ( S t e r n o r r h y n c h a ) . Dominiraju kopne
n e stjenice i z p o r o d i c a M i r i d a e , P e n t a t o m i d a e
i Cydnidae,

kojih je u t v r e n o oko

stanitima

vodenim

Gerris,

Hjdrometra,

ive

Nepa,

50 v r s t a .

stjenice

Notonecta

rodova
Corixa.

N a j u n i m p a d i n a m a Biokova s l u a m o p j e s m u
manina
je

opisan

(Opsius

(Cicada

cvrka

endemini

croaticus).

orni),

hrvatski

Uenci

iz

Makarske

livadni

Biokova

cvrak

nisu

is
Dadevnjak

traivani.
Za
niih

neke

skupine

na

Biokovu,

posebno

beskraljenjaka,

jo

nemamo

podatke:

praivotinje

(Protozoa),

helmintes),
ci

virnjaci

(Gastotricha),

plosnati

crvi

(Turbellaria),

kolnjaci

(Salamandra

salamandra);

foto: D. Lackovi

(Platytrbodla-

(Rotatoria),

oblici

( N e m a t o d a ) , v r p a r i ( N e m e r t i n a ) i dr.

Kraljenjaci Biokova
Vodozemce
obina

(Bufo

viridis),

velika

bufo)

uti

zastupa

zelena

zelena

dalmatinski

kolombatovici).

(Amphibia)

(Bufo

krastaa
(Rana

ridibunda)

(Bombina

variegata

aba

muka

Gatalinka

5 aba:

(Hyla

arborea),

glo

balno ugroena vrsta, tek je nedavno utvrena

za

Biokovo.

mandra)

na

(Salamandra

Dadevnjaci
Biokovu

iznimne

su

sala-

veliine,

lokve z a g o r s k e p a d i n e n a s e l j a v a m a l i v o d e n j a k
(Triturus

vulgaris).

Gmazovi
vrstom.

(Reptilia)

Kopnena

su

kornjaa

predstavljeni
(Testudo

21

herman-

ni) sve je r j e a na Biokovu, a k u n i m a c a k l i n

BIOKOVO

128

Poskok (Vipera ammodytes), foto: A. Gri

Kuni macaklin (Hemidactylus turcicus), foto: R. Ozimec

FAUNA

129

Alpski popi (Prunella collaris),

foto: K. aneti
(Hemidactjlus

turcicus)

redovit

kuama primorske padine. Susret sa

zmijom na Biokovu opisuje jo F o r t i s , a
do s a d a je u t v r e n o 9 g u t e r a i 10 zmija.
V e i n a i h ivi n a j u n i m p a d i n a m a ,
dok i z n a d 1 0 0 0 m d o l a z e d a d e v n j a k ,
mosorska
mosorensis),
viridis),

(Archaeolacerta

guterica
obini

(Lacerta

zelemba
(Podarcis

krka

melisellensis)

i z i d n a g u t e r i c a (Podarcis muralis),
zmije:

(Coronella

smukulja

(Zamenis

mosorska

crven-

i j e d i n i otrov

ammodytes).

krpica je ugroena,

dahli),

gemonensis),

austriaca),

situla)

(Vipera

poskok

najadum

(Hieropis

poljarica

krpica
ni

(Platjceps

ilac

ara

te

Crven-

k o p n e n a kornja

guterica

potencijal

no u g r o e n e v r s t e , a m a l i v o d e n j a k i
dalmatinski
ugroene

uti

vrste.

muka

vjerojatno

Mosorska

guterica

e n d e m j e j u g o i s t o n i h D i n a r i d a , gdje
dolazi i z n a d 1 2 0 0 m . Novija i s t r a i v a
nja u k a z u j u d a p r e d s t a v l j a z a s e b a n r o d
s t a r oko 16 m i l i j u n a g o d i n a .
Ptice

(Aves)

su

najbrojniji

kraljenjaci

Biokova. M e u gotovo 100 v r s t a , i s t i u s e s u r i

orao

(Aquila

gallicus),

sivi

chrjsaetos),
sokol

orao
(Falco

zmijar

(Circaetus

peregrinus),

pla-

Gnijezdo utokljune galice (Pyrrhocoraxgracu/us)

utokljuna galica (Pyrrhocorax gracu/us),

s jajima, foto: B. Jali

foto: K. aneti

BIOKOVO

130

Sivi sokol (Falco peregrinus), foto: K. aneti

Suri orao (Aguila chrysaetos), foto: K. aneti

ninska

sova

(Dryocopus
leucotos),

uralensis),

mravozub

crni

catactes), r i z i n e ili u g r o e n e v r s t e u H r v a t s k o j .

(Picoides

Bjeloglavi

(Hirundo

dauricd),

o b i t a v a n a Biokovu jo polovicom 20. stoljea.

piljska

alpski popi
{Hippolais

(Strix

martius), b j e l o h r p t n i djetao
lastavica

(Prunella collaris),

olivetorum)

kreja

sup

(Gyps fulvus),

ovdje

zvan

lunja,

volji m a s l i n a r

Stijene i z m e u B a s t a i Velog b r d a ,

(Nucifraga

m a s e gnijezdio, zovu s e L u n j e v e k u e . S u p a

caryo-

FAUNA

na koji

131

Blazijev potkovnjak (Rhinolophus blasii),

foto: G. Poli

starjeinu

ili

kostoberinu

(Aegjpius

monachus)

iz okolice Z a d v a r j a s p o m i n j e jo F o r t i s , a bio je
rijedak,

kao

crkavica

(Neophron percnopterus).

Obje v r s t e , k a o i k r k i sokol (Falco biarmicus)

i v e l i k a u a r a (Bubo bubo) n e s t a j u k a d i s u p ,
najvjerojatnije zbog n e s t a n k a s t o k e . u t o k l j u n a
galica

(Pyrrhocorax

zvana

graculus),

olica,

p o s e b n o je z a n i m l j i v a j e r se gnijezdi u j a m a m a
sve d o Sv. J u r e , p a j e s p e l e o l o z i m a i n d i k a t o r z a
o t k r i v a n j e j a m a . P o s e b n o s u brojne u J a m i n a
Dovnju, a J a m a c r n i h p t i c a n a K i m e t u p o n j i m a
je dobile i m e .
Sisavci

(Mammalia)

su

na

Biokovu

za

s t u p l j e n i s 42 v r s t e . Od k u k c o j e d a ( I n s e c t i v o r a )
bjeloprsi

je

(Erinaceus

concolor)

dolazi

Dinarski

samo

voluhar {Dinaromys bogdanovi),

foto: J. Bedek

na najjunijim p a d i n a m a i jedini je p r e d s t a v n i k
p o r o d i c e j e e v a ( E r i n a c e i d a e ) n a Biokovu, dok

imie

(Chiroptera)

na

Biokovu

zastu

je p o r o d i c a r o v k i (Soricidae) p r i s u t n a s 5 v r s t a .

paju 3 p o r o d i c e : p o t k o v n j a c i (Rhinolophidae)

Na v r n o j

z a r a v n i ive u m s k a (Sorex araneus)

i m a l a rovka

(Sorex minutus),

p r i p a d n i c i kon

t i n e n t a l n e faune. Najmanja je patuljasta rovka

(Suncus etruscus)

d u g a t e k 4,5 c m .

BIOKOVO

132

vrste

roda

Rhinolophus;

mioliki

imii

( V e s p e r t i l i o n i d a e ) s l i v r s t a , a i r o k o u h i zecousnjak

(Tadarida

teniotis)

zastupa

golorepae

( T a d a r i d a e ) . P o t e n c i j a l n o su u g r o e n i veliki (R.

Vuk (Canis lupus), f o t o : . Stipe

Bjeloprsi je (Erinaceus concolor), foto: F. abi

FAUNA

133

ferrumequinum)

mali potkovnjak

(R.

hiposider-

Nuna

ros) te r i j e t k a i r i z i n a v r s t a blazijev p o t k o v n j a k

od

(R.

pojedinih

blasii), kojeg z i m i n a l a z i m o p o j e d i n a n o u

piljama.

Iz r o d a

dugouhih

(Plecotus)

imia

su

daljnja f a u n i s t i k a

kartiranja

stanita

do

faunistikih

istraivanja,

sustavne

skupina

te

pojedinih vrsta.

d o l a z e dvije vrlo rijetke i z a n i m l j i v e v r s t e , obje

I a k o se Biokovo t r e n u t a n o i n i kao vrloj

nedovoljno p o z n a t e i vjerojatno u g r o e n e : g o r s k i

dobro o u v a n a p r i r o d n a cjelina,

(P.

macrobullaris)

ozbiljnih

(P.

kolombatovici).

Rod

Kolombatoviev
pravih

dugouan
(Myotis)

imia

analize

bionomije

prijetnja.

Prva

je

zacija p r i m o r s k e p a d i n e ,

postoji vie

ubrzana

urbani

p o s e b n o predgorske

z a s t u p l j e n je s 5 v r s t a od kojih su r i i (M. emar-

s t e p e n i c e , koja je najoitija uz s a m u obalu, ali

ginatus) i v e l i k i i m i (M.

s e u b r z a n o d i e p r e m a m a s i v u . Betonizacija,

ugroeni.

myotis) p o t e n c i j a l n o
{Miniopterus schrei-

Dugokrili prnjak

izgradnja

stambenih

strukturnih

objekata,

bersi) u g r o e n a j e v r s t a . N e d a v n o s u biospeleo-

probijanje sve v e e g broja p r o t u p o a r n i h cesta,

lozi u j a m i J a m i n i k o d G . B r e l a o t k r i l i koloniju

a g r a r i z a c i j a z e m l j i t a u v i n o g r a d e i maslinike

s 4 0 0 0 j e d i n k a . Dvojezupce ( L a g o m o r p h a ) n a

m o r a se staviti pod kontrolu.

Biokovu z a s t u p a obini zec (Lepus europaeus), a

je

glodavce ( R o d e n t i a ) 7 v r s t a . O d l i n i su penjai

i sve u e s t a l i j e k o r i t e n j e biokovske ceste te

(Sciurus

vrne

D r u g a ugroza

zaravni.

Uz

izgradnju

puh

(Myoxus

(Eliomys

quercinus

v i k e n d i c e , n a j o p a s n i j e je m o g u i m a s o v n i turi

dalmatiens), e n d e m i s t o n e obale J a d r a n a , p r e

z a m u v i d u z i m s k o g a s k i j a k o g c e n t r a , hotel

vjeverica
glis).

vulgaris)

urbanizacija

sivi

Dalmatinski vrtni puh

poznatljiv

je

po

tamnim

tipinim

naoalama.

pretvaranje

dosadanjih

stanova

moderne

s k i h o b j e k a t a i d r u g o g , p r i e m u je posebna

Od 4 v r s t e iz p o r o d i c e m i e v a ( M u r i d a e ) i s t i e

opasnost

se s l a b o p o z n a t i i vjerojatno u g r o e n i d i n a r s k i

o p a s n o s t i n e o d l a g a l i t a o t p a d a t e sukcesija

(Dinaromys

voluhar

bogdanovi),

tercijarni

re

likt i endem Balkana.

zagaenje

zaratavanje,

uzrokuje

este

Daljnju

poare i

smanjuje bioraznolikost.

N a Biokovu i m a 1 0 v r s t a zvijeri ( C a r n i v o r a ) ,

Za o d r a n j e f a u n i s t i k e r a z n o l i k o s t i Biokova

od kojih se agalj (Canis aureus) i m e d v j e d {Ur

nuno

sus aretos)

stanitima

pojavljuju

to

p o d z e m n i h voda.

samo povremeno.

Stalno

je

ostvariti
te

upravljanje

ekolokim

krajobrazima,

niama.

Naalost,

su p r i s u t n i v u k (Canis lupus), lisica (Vulpes vul-

p r e s t a n a k t r a d i c i o n a l n e poljoprivrede, posebno

pes),

s t o a r e n j a , dovodi do z a p u t a n j a krajobraza, u

les

divlja
meles),

m a k a (Felis silvestris), j a z a v a c (Metvor

(Martes

martes),

lasica

(Mustela

(Mustela putorius),
kuna

bjelica

kuna

(Martes

zlatica
foina)

nivalis).

i n e s t a n k a t i h i z n i m n o v a n i h s t a n i t a . Jedan

K o p i t a r i ( P e r i s s o d a c t v l a ) n a Biokovu s u pri
s u t n i s a m o u n e s e n i m v r s t a m a , i a k o g a jo u holocenu

(Cervus elaphus),

naseljavaju jelen

koza

(Rupicapra

simon)

rupicapra),

kozorog

(Capra

p r v o m e r e d u p l a n i n s k i h p a n j a k a i livada te
lokva i b u n a r a , t o d u g o r o n o vodi do zarastanja

muflon
hircus).

(Ovis

Divlja

od

najvanijih

elemenata

upravljanja

krajo

b r a z i m a Biokova bit e p o v r a t a k stoarenja te

divo-

o d r a n j e p o s t o j e i h a n t r o p o g e n i h s t a n i t a , to

mu-

j e p r e d u v j e t z a r e i n t r o d u k c i j u l e i n a r s k i h vrsta

svinja

(Sus scropha) je t e k 1978. u t v r e n a za Biokovo.

te o p s t a n a k b r o j n i h biljaka,

ivotinja i gljiva

v e z a n i h u z s t o k u i njihova p r a t e a s t a n i t a .

Istraivanja i zatita faune

Biokova
Ve

preliminarna

analiza

faune

istie

Biokovo k a o vruu toku (hot spot) bioloke r a z

nolikosti H r v a t s k e i Europe, a n e k i m elementi
ma i svijeta, p o s e b n o piljskom f a u n o m .
BIOKOVO

134

Bua na Biokovu, foto: R. Ozimec

LITERATURA

Babi, M., 1983., Priroda biokovskog podruja u djelima

nekih starijih pisaca, Acta Biokovica, 2 : 2 9 5 - 3 0 2 .

Kuini, M., 2004., Leptiri Makarskog primorja i Biokova,

Makarska rivijera info, 4 : 1 0 - 1 1 .

Casale, A. & Jali, B., 1988., Radziella (new genus) styx

Kuini, M., Balen, S. & ai, M., 2000., Prilog poznavanju

n.sp., a new exceptional t r o g l o b i t i c Bathysciinae (Co-

faune sovica (Insecta, Lepidoptera, Noctuidae) Biokova,

leoptera, Catopidae) f r o m the Dinaric Region, Jugoslavia,

Boli. D. M u s . Reg.d. Sci. Nat., Vol.6, N.2: 3 4 9 - 3 5 8 .
Curi, B.P.M., 1988., Cave dvvelling p s e u d o s c o r p i o n s of
the Dinaric karst. Razprave IV razr. SAZU 26:1-191.
Durbei, P. & Vuji-Karlo, S., 2000., Prilog povijesti istra
ivanja faune kukaca

(Insecta) biokovskog

Ekoloke m o n o g r a f i j e 5, Biokovo 2 : 2 3 3 - 2 4 3 .
Kuini, M. & lli, D., 1993., Micropterna testacea Gmelin,
1789 (Insecta, Trichoptera) nova vrsta u fauni tulara
Republike Hrvatske, Rad Razreda za prirodne znanosti
HAZU, 2 6 : 1 2 5 - 1 3 1 .

podruja,

Jali, B., 1983., Pregled istraivanja faune kornjaa (Cole-

Gasparo, F., 1999., Sta/ita comottii n.sp., un nuovo r a g n o c a -

Jali, B., 1993., Biokovoaphaenopsis (new genus) radici n.

Ekoloke m o n o g r a f i j e 5, Biokovo 2 : 2 4 5 - 2 5 3 .

optera) spilja i jama Biokova, Acta Biokovica, 2:171-178.

vernicolo della Dalmazia centrale (Araneae, Dysderidae),

sp. a n e w t r o g l o b i o t i c Trechinae (Coleoptera, Carabidae)

Atti M e m . C o m m . Grotte E. Boegan, Vol. 36(1998):17-25.

f r o m t h e Dinaric karst region of t h e Croatia (Dalmatia).

Karaman, S., 1952., Prilozi poznavanju Nifarga Hercegovine

i june Dalmacije, Prirod. Istra. JAZU, 2 5 : 4 5 - 5 5 .

Spelaeologia Croatica, 4 : 7 3 - 7 8 .
Lakota, J., Mlejnek, R. & B. Jali, 2002., Lovricia aenigma-

FAUNA

135

tica - a new species of troglobitic beetle f r o m Croatia

(Coleoptera: Carabidae). Nat. Croat. 11/1:19-25.
Luka, G. & Karadi, R., 1993., O rasprostranjenosti i karak
teristikama stanita alpskog popia (Prunella collaris
Scopoli) u Hrvatskoj, Acta Biokovica, 6 : 2 7 - 3 1 .
Luki, M. & Deharveng, L, 2007., Biodiversity and Distribution of Cave Collembola (Hexapoda, Collembola) on
Biokovo Mt., Croatia, in press.

Ozimec, R. & Jali, B., 2002., Pregled biospeleolokih

istraivanja na podruju Parka prirode Biokovo, Struni
elaborat, Hrvatsko Biospeleoloko Drutvo - Hrvatski
prirodoslovni muzej:1-55.
Penecke, K. A.& Muller, J., 1907., Koleopterologische
Ergebnisse
Sommer

einer

Sammelreise

nach

Dalmatien im

1905., Z o o l o g i s c h e - b o t a n i s c h e Geselschaft,

57:1-19, VVien.

Magrini, P. & Bulirsch, P., 2005., Un nuovo genere, un

Perovi, R, 1992., Die ersten untersuchungen der Sage-

nuovo s o t t o g e n e r e e due nuove specie di Scaritini anof-

vvespen ( H v m e n o p t e r a , Svmphvta) im Biokovo-Gebirge

talmi della regione Adriatica Orientale, Quad. Studi Nat.

Romagna, 2 0 : 8 3 - 9 9 .
Mladinov, L. & Kuini, M., 1993., Preliminarni podaci za
faunu sovica (Lepidoptera, Noctuidae) planine Biokovo
(Hrvatska), Acta Biokovica, 6 : 3 3 - 4 5 .
Biokova. Acta Biokovica 4 : 2 6 7 - 2 7 6 .
1987c,

kovo 2 : 2 1 3 - 2 3 1 .
Hrvatske, Carsus lugoslaviae, 8/6:101-239.
Roubal, J., 1927a, Eine Coleopterologische reise nach

Prilog poznavanju gmazova (Reptilia)

Biokova. Acta Biokovica 4 : 2 7 7 - 3 0 6 .

Mittel-Dalmatien im July 1924, Ent. Anz., 7:8-75.

Rucner, D. & Rucner, R., 1993., Prilog poznavanju ptica

Mri, N., 1991., M o n o g r a p h of E a r t h w o r m s (Lumbricidae)

of the Balkans, 1-2, SAZU, 31:1-757.

Biokova, Acta Biokovica, 6:19-26.

Rucner, D. & Rucner, R., 2000., Novi podaci za avifaunu

M r i , N., 1992., Biokoviella mauriesi g e n . nov.,sp. nov.,

M a c r o c h a e t o s o m a t i n a e subfam.nov.

(Hvmenoptera, Svmphvta) Biokova, Ekol. monogr. 5, Bio

Pretner, E., 1973., Koleopteroloka fauna peina i jama

Mri, N., 1987b, D i p o p o d fauna (Diplopoda: Myriapoda)

Mri, N.,

(Dalmatien, Kroatien), Natura Croatica, 1:93-104.

Perovi, F., 2000., Daljnja istraivanja faune osa biljarica

and

Biokova i okolice, Ekol. monogr. 5, Biokovo 2:275-278.

superfamily

Schmidtler, J.F., 1999., Notes on the altitudinal distribu-

Cleidogonoidea of the VVestern Balkans. Razprave IV.

tion of lizards and s o m e other reptiles on M t . Biokovo

razr. SAZU 3 3 / 3 : 5 1 - 9 1 .

(Croatia) and its i m m e d i a t e surroundings, Natura Croa

Muller, G., 1931., Nuovi Pseudoscorpioni cavernicoli appartenenti al s o t t o g e n e r e Blothrus Schiodte, Boli. Soc. Ent.
Itat, 63:125-127.

tica, 8/3:223-237.
Slapnik, R. & Ozimec, R., 2004.: Distribution of the genus
Zospeum Bourguignat 1856 (Gastropoda, Pulmonata, El-

Nonveiller, G., 1989., Pioniri prouavanja insekata Dalma

cije. Jugoslovensko e n t o m o l o k o drutvo, Pos. Izdanja 2:
prilozi za povijest entomologije u Jugoslaviji, Sv. 3: 1-

lobidae) in Croatia, Natura Croatica, 13/2:115-135.

Spai, I.,

1983.,

Fauna kornjaa (Coleoptera, Insecta)

Biokova, Acta Biokovica, 2:167-170.

Stossich, A., 1875., Salita sul M o n t e Biocovo in Dalmacia, I

390.
Novak, P., 1952., Kornjai Jadranskog primorja (Coleoptera),

Boli. Soc. Adr. Sci. Nat. Trieste, 1/7:285-302.

Tvrtkovi, N. & Kleteki, E., 1993., Preliminarna istraivanja te- 1

JAZU, 1-521.
Ozimec, R., 2003., ivi svijet biokovskog podzemlja, Ma
karska rivijera info, 3:12-13.
Ozimec, R., 2006., Biokovska dalmatinska bua, Makarska
rivijera info, 6:14-15.

restrikih kraljenjaka Biokova, Acta Biokovica, 6:11-18.

traka (Carabidae) na Biokovu, Ekol. monogr. 5, Biokovo 1

2:255-265.

Vjeverica (Sciurus vulgaris),

f o t o : D. Lisii

BIOKOVO

136

Vuji-Karlo, S. & Durbei, P. 2000., Visinska distribucija I

arheologija

MARINKO TOMASOVI

d o k a z i ivota

Arheoloki
na prostoru Biokova

od razdoblja prapovijesti
do srednjeg vijeka

A B i o k o v u su e v i d e n t i r a n i broj

m a t e r i j a l n a e n u t i m p r i r o d n i m nas

ni

koje

t a m b a m a , k a o i z v o r p o d a t a k a o najra

dokazi

nijoj ljudskoj k u l t u r i . Ovaj prilog daje

arheoloki

lokaliteti

potvruju materijalni ostaci,

ovjekova
do

postojanja

kasnijih

od

razdoblja.

opi

prapovijesti

pregled

arheolokih

znaajka

Biokova, na n j e g o v u m a s i v u i nepo

Arheolokim

r e k o g n o s c i r a n j e m dio i h j e p r e d s t a v

s r e d n o m p o d n o j u . U j e d n o potie nas

ljen u s t r u n o j l i t e r a t u r i n a p o m e n a

t a v a k opsenijih istraivanja,

poelj

m a o n a l a z i m a ili s a g l e d a v a n j e m u e p r o s t o r n e

n i h a r h e o l o k i h s o n d i r a n j a u p i l j a m a i drugim

cjeline.

lokalitetima.

Oduevljenje
istraivanja

rezultatima

Biokova

dugo

Biokovo, p o s e b n o r u b n i dijelovi, naseljeno

paleontolokih

nije

zahvatilo

ar

je jo u p r a p o v i j e s t i , m n o g o prije pojave pisma

heoloke a s p e k t e . Posljednjih godina intenzi

kao

v i r a n a s u a r h e o l o k a r e k o g n o s c i r a n j a n a Bio

postojanja.

k o v u . J e d n i m s u dijelom o s t v a r e n a u z t e r e n

o m o g u i l e su o p s t a n a k l j u d s k i h z a j e d n i c a koji

sku

ma je lov, uz s a k u p l j a n j e p l o d o v a u p r i r o d i , bio

suradnju

Hrvatskoga
prirode

za

muzeja

biospeleolokog

Biokovo,

istraivanja.
vanosti

Gradskog

Tim

sklopu

drutva

Parka

biospeleolokih

istraivanjima,

arheoloke

su p r e t p o s t a v k e o

Makarska,

znanosti,

piljama kao

od

velike

potvrene

najnaprednijeg

svjedoanstva

ovjekova

G e o m o r f o l o k e o s o b i t o s t i prostora

e k o n o m s k a o s n o v i c a . To je r a z d o b l j e paleolitika
ili

starijega

kamenog

doba,

kada

ovjek

za

s t a n i t e o d a b i r e pilje. O r u j e i o r u e izrauje
od k a m e n a i kosti, n e z n a t n o ga doraujui.
N a j r a n i j i a r h e o l o k i d o k a z , d a k l e n a l a z pred

arheolokim

nalazitima. Uspostavljene su vrste, iako tek

m e t a ili s t a n j a koji u p u u j e n a ovjeka k a o njiho

djelomine,

va s t v a r a o c a , za b i o k o v s k o p o d r u j e vezuje se

vremenske

koordinate

njihova

n a s e l j a v a n j a , z a t o j e bio k l j u a n a r h e o l o k i

za

srednji paleolitik

ili

SI. 1

razdoblje

mousterijenske

Paleolitiki kremeni reza s

Curila, foto: T. ori

SI. 2, 3 Kamene sjekirice s

Breljanskog odsjeka i
Dubaca, foto: Arheoloki
muzej Split
SI. 4

BIOKOVO

138

Kotano ilo iz pilje Svetice

na Dubcima, foto: Z. unko

SI. 5

Prostor Gornjih Brela s gradinskim poloajima na zapadnim izdancima Biokova, foto: T. ori

kulture (oko 150 0 0 0 - 3 5 0 0 0 g. p r . K r . ) . S Cu

i z r a d i o t u a l a t k u bilo j e u n e k o j o d b i o k o v s k i h

rila, z a p a d n o od M a k a r s k e , potjee k a m e n o sje-

pilja,

ivo d u i n e 5 c m , s j e d n e s t r a n e o b r a e n o ljud

n a l a z i t a zbog l e i t a r o n j a k a n a n j e m u .

skom r u k o m . N a l a z p r i p a d a m l a o j fazi mou-

dok

Podaci

Curilo u p u u j e n a r a d n i k a r a k t e r
su

neolitiku

ili

mlaem

kamenom

sterijena (oko 40 0 0 0 g. p r . K r . ) , jo uvijek nez

dobu (oko 6 0 0 0 - 3 3 0 0 g.

natno u z n a p r e d o v a l o g u o b r a d i k a m e n a . O p e

M i n i j a t u r n e k a m e n e sjekirice, v e l i i n e do 5 cm

spoznaje

govore d a g a j e i z r a d i o n e a n d e r t a l a c ,

i k o t a n e i z r a e v i n e s D u b a c a i B r e l a , govore

pr.

Kr.) brojniji.

tada d o m i n a n t n a r a s a n a e u r o p s k o m t l u , kojoj

o p o s v e d o t j e r a n o j i z r a d i . Za to se r a z d o b l j e

j e bila p o z n a t a u p o r a b a v a t r e . N e a n d e r t a l c a

vezuje

je i s p r a v n o n a z i v a t i ovjekom j e r je t v o r c e m

i z r a d e z e m l j a n o g p o s u a ili k e r a m i k e . O n o j e u

religioznih i r i t u a l n i h p r e d o d b a , t o v i e n a e l a

poetku prekriveno u k r a s i m a izvedenim utiski

o z a g r o b n o m ivotu.

vanjem i u b a d a n j e m r u b o m koljaka i drugih

S t a n i t e ovjeka koji je

veliki

civilizacijski

preokret,

poetak

SI. 6-10 Kremena sjeiva iz

Jujnovia pilje u Kozici,
foto: T. ori

ARHEOLOGIJA

139

SI. 11

Kamen s umjetno izve

denom rupicom na
gornjem dijelu iz pilje
Stonjska pe - Donja u
upi, foto: T. Cori
SI. 12
Neolitika keramika
impresso kulture iz pilje
Poprat u Podgori, foto:
Z. Sunko
SI. 13-14 Neolitika keramika
impresso kulture iz pilje
Bubnjavaa u Velikom
Brdu, foto: Z. Sunko
SI. 15
Neolitika keramika
hvarske kulture, foto: Z.
Sunko

o t r i h p r e d m e t a u g l i n u prije p e e n j a ili k o m
b i n i r a n i m t e h n i k a m a . Stoga se r a n i neolitik
naziva

kultura

impresso

keramike

tipina

je

z a m e d i t e r a n s k i pojas. N a l a z i t a s u pilje pod

no j u n i h

padina

Biokova,

Bubnjavaa

iznad

V e p r i c a k o d M a k a r s k e i Poprat u P o d g o r i .
Osim

materijalne

kulture

novosti

su

a s p e k t u p r i v r e d n i h a k t i v n o s t i , uzgoju ivotinja
te

zemljoradnji.

i ribolov,
BIOKOVO

Ipak,

s t o a r s t v o je,

uz

lov

d o m i n a n t n o za ovjekov o p s t a n a k .

140

SI. 16

Ulaz u pilju Bubnjavau u Velikom

Male

povrine

obradiva

Unutranjost pilje Poprat u

SI. 17

Podgori, foto: M. Tomasovi

Brdu, foto: M. Tomasovi

zemljita,

kao

vjetra,

bure,

koja j e

n a Dubcima

ovdje

meu

kasnijim r a z d o b l j i m a , n i s u o m o g u a v a l e vee i

n a j s n a n i j i m n a i s t o n o j a d r a n s k o j obali. Povr

sigurnije p r i n o s e . U s t o , u neolitiku su u t v r e n i

inski nalazi keramike ne upuuju pouzdano

i trgovaki k o n t a k t i , t o d o k a z u j e o s l i k a n o i

n a n a j r a n i j a r a z d o b l j a k o r i t e n j a pilje, koja b i

ukraeno

posue

iz

pilje Bubnjavcie,

karak

istraivanja

vjerojatno

potvrdila.

Sedimentni

Hvar,

odnosno

n a n o s i m o d a k r i j u i s t a n i t e lovca iz paleo

kasnog

neolitika.

l i t i k a . Poloaj u z m o r e i n e p o s r e d n o z a l e e

Te pilje bile su d u a s e z o n s k a s t a n i t a , p r i b

o m o g u a v a l i s u m u vee a k t i v n o s t i u lovu, u z

lino na istoj n a d m o r s k o j v i s i n i od oko 200240

prednost dodira razliitih klimata.

teristino

za

jadransku

susjedni

hvarsku

otok

kulturu

m i do 1,5 km u d a l j e n o s t i od m o r a .

U r e g i s t r i r a n i m piljama sjeverne, zalene

A r h e o l o k i je v a n a i pilja Svetica na D u b -

strane

Biokova,

postojali

su

slini

uvjeti

za

cima, s m j e t e n a na 320 m nm/v, n e p o s r e d n o

o p s t a n a k . U l o m c i k e r a m i k e s p o v r i n e ili p l i i h

u z prijevoj

Pogodnost

raskopa i tu se pokazuju b i t n i m indikatorom

m i z n a d izvora

za v r e m e n s k u i k u l t u r n u pripadnost nalazita.

na primorskoj

padini.

ima i s m j e t a j e m

samo

Vruje,

pristupanijim

vjerojatno

razdobljima.

Okrenuta

n a otok B r a ,

500
ka

i m a posve

ranijim

Brojniji

arheoloki

artefakti

sakupljeni

su

pogledom

piljama na gorskom predjelu biokovske upe,

osvijetljen p r o s t o r .

s m j e t e n o m i z m e u 550 i 7 5 0 m nm/v. Rije

jugu,

Potpuno je z a k l o n j e n a i od u d a r a

sjevernog

je

Stonjskoj

pei

Donjoj,

SI. 18

Matijaevoj

pei,

Keramika iz pilje
podno Osiine iznad
Basta, foto: Z. unko

SI. 19

Bronanodobna
keramika cetinske
kulture iz Samogorske pilje u upi,
foto: T. ori

ARHEOLOGIJA

141

Jujnovia

d o b a . G e o m e t r i z i r a n i u k r a s i z v e d e n je u tehnici

pilji u Kozici (420 m nm/v) s m j e t e n o j na is

u r e z i v a n j a i u b a d a n j a t e i s p u n j e n inkrustacijom

tonoj s t r a n i Biokova. P r e l i m i n a r n i o s v r t n a ti

bijele

boje.

Iz

pologiju n a l a z a , p o e t k e n j i h o v a n a s t a n j i v a n j a

drke

vra

d o n e k l e u s m j e r a v a na eneolitik ili bakreno doba

n i m u t i s k i v a n j e m t e k s t i l n o g u z o r k a ili vrpce u

(oko 33002200 g. p r . Kr), i a k o je ono p o u z d a n o

m e k u g l i n u prije p e e n j a p o s u d e . I z r a d a potjee

u t v r e n o t e k u p r i m o r s k o j Bubnjauai. Indicije

s k r a j a r a n o g a ili iz s r e d n j e g a b r o n a n o g doba

za k o r i t e n j e t i h pilja u r a n i j i m r a z d o b l j i m a

(oko 1 6 0 0 - 1 5 0 0 g. p r . K r ) te d o k a z u j e kulturne

Gradskoj

Samogorskoj

spili,

kao

Jujnovia
litzenskim

pilje

potjee

ukrasom,

ulomak

signifikant

n a s l u u j u se i u p o g l e d u k r e m e n i h sjeiva iz

doticaje i z p a n o n s k o g a k o n t i n e n t a l n o g kruga.

Jujnovia

I s t o vrijedi i

pilje,

duine

do

7,5

cm.

Glavnina

za

primjerke

u r e z a n i m tro-

n a l a z a govori d a s u t a p l a n i n s k a s t a n i t a p o s v e

k u t n i m u z o r c i m a ili i g o s a n j a n a o b o d u posu

a k t i v n a u b r o n a n o m d o b u (oko 2 2 0 0 8 0 0 g.

de.

pr.

Kr).

svojstven

SI. 20

U Samogorskoj pilji n a e n je u l o m a k
cetinskoj

kulturi

ranoga

bronanog

Ulomci ranonovovjekovne glazirane keramike

Na p r o s t o r u B i o k o v a jo su d v a l o k a l i t e t a s na
l a z i m a k e r a m i k e u k r a e n e t e k s t i l n i m ili srod-

SI. 23

\zJujnovia pilje u Kozici, foto: T. ori

SI. 21

Ulomak bronanodobne posude s geometri-

bronanog ili, vjerojatnije, iz ranog eljeznog

ziranim ukrasom IzJujnovia pilje u Kozici,

doba, foto: Z. unko

f o t o : T. ori
SI. 22

Dio posude s podnoja Gradine u Bastu

ukraene utiskivanjem namotane niti s kraja

SI. 24

Obod posude sa igosanim ukrasom iz

Drka ilirskog lonca s podnoja Gradine u

Bastu ukraena utiskivanjem prsta, foto: Z.

Jujnovia pilje u Kozici, foto: T. ori

unko
SI. 25

Ulomci crnoglaziranih grkih skifosa s

podnoja Gradine u Bastu, f o t o : Z. unko

BIOKOVO

142

Pogled sa sjevera na Gradinu u krabiima,

SI. 26

SI. 29

foto: T. ori

ori

Pogled s istoka na Gradac na zapadnoj strani

SI. 27

SI. 30

Zagvozda, foto: T. ori

SI. 28

Prapovijesni grob u tumulu na Stazi, foto: T.

Tumuli na Prisiki na podruju Staze, foto: T.
ori

Tumul s crkvicom sv. Ilije na Stazi, foto: T.

SI. 31

ori

Tumuli ispod Gornjih Ravlia u Kozici, foto: T.

ori

i,

Jujnovia

pilja,

nim u z o r k o m . P r i m j e r a k iz V e l i k e pilje p o d n o

stokom.

Kozika

Osiine i z n a d B a s t a , s m j e t e n e na 1 1 0 0 m nm/

nizinska

Raputina

v, na junoj padini, izgledom u k r a s a upuuje

n o m k e r a m i k o m d o k a z u j u svoju v a n o s t i u

na

rano

bronano

doba

ili

eneolitik,

poodmakli

novovjekovnim

pilja

posebno

Zagvozdu,

glazira

razdobljima.

m o t i v i na p o s u d i s p o d n o j a Gradine u

D u h o v n a i r e l i g i j s k a k u l t u r a ovjeka u p r a

Bastu i z v e d e n i u t i s k i v a n j e m n a m o t a n e u z i c e ili

povijesti za s a d a se, u p o g l e d u p o j e d i n a n i h

dok su
iane

niti.

ili starijem

Svojstveni

kasnom

su

bronanom

eljeznom dobu (oko 1 0 0 0 5 0 0 g.

pr. Kr.).

nalaza, prepoznaje u najuopenijim n a z n a k a

ma.
od

Minijaturne
serpentina

sjekirice

iz

dijabazita,

Brela,

izraene

kamena

koji

se

imaju prostor idealan za

r i j e t k o n a l a z i n a p o d r u j u Biokova, s u g e r i r a j u

sezonsko b o r a v i t e u h l a d n i m m j e s e c i m a , a l i

njihov k u l t n i k a r a k t e r . Z a g o n e t n o j e z n a e n j e

i za z a k l o n i t e . N j i h o v a v e l i i n a u g l a v n o m ne

v e r t i k a l n o g k a m e n a d i m e n z i j a 7,8 x 2,3 cm s

prelazi 20 m d u i n e i 10 m i r i n e , o s i m dublje

k r u n o m r u p i c o m n a g o r n j e m dijelu, izvede

Bubnjavae

pilje.

n o m l j u d s k o m r u k o m . M o d a j e t o a m a j l i j a koju

zaravnje-

je na uzici n o s i o s t a n o v n i k Stonjske pei Donje.

Biokovske

Gradska

pilje

neto

Samogorska

vee
pilja

Jujnovia

imaju

n o tlo. K r u n e z a r a v n i p r e d n j i h o v i m ulazi
ma bile su p o s e b n o p o g o d n e za g o s p o d a r e n j e

Daljnja
rizira

civilizacijska

izrada

metalnih

razdoblja

karakte

predmeta.

Povijesno

ARHEOLOGIJA

143

SI. 32

Tumul u Malom Godinju u Donjim

Pogled s blokovskog hrpta na gradinu Grad u

SI. 34

Raanima, f o t o : T. ori
SI. 33

Tuepima, foto: T. ori

Tumul na Maloj Laeni ispod ceste ka Sv.

SI. 35

Steak kod crkve Svih svetih u Zagvozdu,

Juri, foto: T. ori

gledajui,

stanovnitvo

foto: T. ori

dijeli

sudbinu popula

g r a d i n a p o s t a v l j e n u z p r a p o v i j e s n u komunika
Dubaca

cija s r e d n j o e u r o p s k o g p r o s t o r a . Rije je o n e m i

ciju

ru izazvanom stoarskim migracijama s istoka.

je o u t v r d a m a u S k r a b i i m a ,

Promjene nastaju u drutvenom i privrednom

N i k o l i i P o l e t n i c i , koje su se v i z u a l n o nadzirale.

ivotu.

Gradina

Dolo j e

zemljoradnjom,

do
koje

prevlasti
je

na

stoarstva

pojasu

nad

Biokova

od

prema

Skrabiima,

unutranjosti.

Rije

S u b o t i u , Sv.

strateka

nadzorna

t o k a iz r a n o g a b r o n a n o g doba, i m a l a je dvo

prije i m a l o v e u v a n o s t . K r e t a n j a s u u b r z a n a i

s t r u k i p r s t e n b e d e m a , jo vidljiv u ostacima.

p o t r a g o m z a r u d a m a , t r g o v i n o m t e r a t n i m ak

S nje je n a d g l e d a n a p j e a k a p r o m e t n i c a na

t i v n o s t i m a . N a taj n a i n p r i s p j e l a j e u G r a b o v a c

prijevoju D u b c i , k a o i iri o k o l n i p r o s t o r .

d a v n o n a e n a , p l o s n a t a b a k r e n a sjekira. Sve t o

Na

slinu

postavu

gradina

nailazi

se u

u b r o n a n o m d o b u dovodi i do s t v a r a n j a v r s t i h

Grabovcu

rodovskih

Z a g v o z d u (Gradac) i u p i Biokovskoj. Tu se s

zajednica.

N o v o s t su u p r i j e l a z u iz b a k r e n o g u b r o n a n o
d o b a i u t v r d e na u z v i e n j i m a , gradine, s kojih

utvrde

(Dujmovia

Gradac

nadgledaju

u d a l j e n i j i poloaji s

se n a d z i r a o iroki k o p n e n i i morski prostor.

Baletina
okolne

gradina),
gradine,

Gradine i z n a d Miloa.

O s i m g r a d i n a , ivot se o r g a n i z i r a o i na padi

I m a l e s u j e d a n ili vie p r s t e n a s u h o z i d n i h be

n a m a Biokova:

d e m a . P o d n o njih se ivjelo, a u sluaju opa

s n o s t i bili s u p r i b j e i t i m a . Najtipiniji j e n i z

Poprati u P o d g o r i . Na l o k a l i t e t e u p u u j e zem-

BIOKOVO

144

Kotiini,

na Podstinju u M a k r u , Buevici
Podkalcu,

Japjanici,

Vrujskom

ljano p o s u e r a z a s u t o na p o v r i n i , k a o i lijep,

t u m u l a n a r u b n i m dijelovima Biokova. T a k v e

zapeena

s u i dvije n a j z a p a d n i j e n e k r o p o l e , n a p o t e z u o d

blatna

smjesa

kojom

su

oblagane

nastambe od d r v e t a i iblja.
Najuoljiviji

su

ostaci

Dubaca do Revnica u G o r n j i m B r e l i m a . P r v a je
iz

bronanog

doba

z a p a d n o u z s a m prijevoj, d o k j e v e a s k u p i n a
Revnicama

Prosika.

groblja, k a m e n i t u m u l i ili g o m i l e . G o m i l e , polu-

na

nadomak

loptastog oblika, p r o m j e r a i do 30 m te v i s i n e

povijesni

do 4-5 m, e s t o se n a l a z e u s k u p i n a m a . I n t e r e s

Staze,

pobuuju jo u XIX. st. k a d a se u l i t e r a t u r i ,

na v r h u prijevoja, s c r k v i c o m sv. Ilije, i z n o s i

uz poloaje na z a l e n o j s t r a n i B i o k o v a , i z n o s e

oko 3 0 m . N e t o dalje, u z c e s t u p r e m a Sv. J u r i ,

upute za njihovo i s t r a i v a n j e .

njegovi su o s t a c i r a o m t l a , s g r o b o m u s r e d i t u .

komunikacijski pravac,

o d r a a v a s l i n u sliku.

drugi

pra

onaj p r e k o

Promjer t u m u l a

Pojava t u m u l a u k a z u j e i n a b l i z i n u p u t o

Trei t u m u l , promjera 25 m, na sjevernijem je

va te njihovu p r o m e t n u v a n o s t u prapovije

u z v i e n j u u z c e s t u . N a j v e i broj t u m u l a , oko 40,

sti. Najvei dio njih,

n a l a z i se i z m e u Staze i Sarana,

n a r o i t o na n i z i n s k i m

poloajima, g r o b n o g j e k a r a k t e r a . P r e m a uvi

na

du, u t u m u l i m a je p r a k t i c i r a n o s k e l e t n o u k o

kasnijom m a k a d a m s k o m cestom.

pavanje u n u t a r p r a v o k u t n i h k r i n j a o d v a p -

pravac
Tumuli

najranije
se

putne

nalaze

i u

to ukazuje

trase,

preslojene

Gornjim I g r a n i m a

nenakih ploa. M e u t i m , u njih su o d l a g a n i

te

i ostaci s p a l j e n i h ljudi,

Kozice, D o n j i h R a a n a i u p e (Ruina, Srid-

novovjekovni

ukopi.

kao i kasniji,

Najbrojnije

su

ak i

skupine

nja

na
i

podnoju
Velika

SI. 36

Biokova,

Gomila,

izduenoj

Kljenkova

gomila).

dolini
Mo-

Steak na Vukovu grebu u Zagvozdu,

foto: T. ori

SI. 37

Steak u Luetiima (upa) s reljefnim

prikazom borbe viteza sa zmajem, foto:
T. ori

SI. 38

Ploasti sljemenjak s Grebia u Bastu,

foto: T. ori

ARHEOLOGIJA

145

SI. 39

Uelak s groblja
u Bastu, foto: T.
ori

numentalnost
tumul

posebno

raanskom

iskazuje

Malom

uzdignuti

Godinju,

R i m l j a n i m a , n o s i t e l j i m a n a p r e d n i j e g a civiliza

v i d i iz v e l i k e u d a l j e n o s t i . U p o d n o j u m o r s k e

cijskog i k u l t u r n o g k r u g a . P o l i t i k i je obiljeeno

skupine

tumula

na

koji

f o r m i r a n o g a i l i r s k o g s t a n o v n i t v a s Grcima i

se

strane

Budoiima

su

propau

ilirskih

teritorijalnih

ustrojstava

z a r a v n i Brda u V e l i k o m B r d u . S n j i h se o b a l n i

Ardijejaca i D e l m a t a , od s r e d i n e I I . st. pr. Kr.

prostor p r o m a t r a iz u z d i g n u t e perspektive, a

do p o e t k a I. st. R a z d o b l j e se a r h e o l o k i do

odvajanje

monu

kazuje i n a l a z o m o p r e m e ilirskog ratnika u

m e n t a l n o s t . I n a p l a n i n s k o m h r p t u stoje n a

im

je

pojaalo

eshatoloku

p o d n o j u B i o k o v a 1928. g o d i n e . T a d a su na

i s t a k n u t i m m j e s t i m a u z prijevoje, n a Nevistinoj

l o k a l i t e t u Gradac u Z a g v o z d u p r o n a e n e dvije

stini u B r e l i m a te Maloj Laeni,

u k r a e n e b r o n a n e i l i r s k o - g r k e kacige, knemi-

n i e c e s t e ka

Sv. J u r i .

de i e l j e z n a koplja, d a t i r a n i oko 500 g. pr. Kr.

eljezno doba (oko 850 g. p r . K r . I. st.) vri

I to v r i j e m e k a r a k t e r i z i r a j u g r a d i n s k e utvr

j e m e j e r a t n i h s u k o b a , ali i d o d i r a e t n i k i ve

de, kojih je dio z a s n o v a n jo u b r o n a n o m dobu.

BIOKOVO

146

TABLICA I.

Keramika impresso kulture ranog neolitika (pilja Poprat u Podgori, 1-2; pilja Bubnjavaa u Velikom
Brdu, 3-4) i hvarske kulture kasnog neolitika (pilja Bubnjavaa, 5) - crtei: Marijana Dukari (1-2),
Vesna Podrug

(3-4), Lucijan Roki (5)

Primjer je s n a n o g b e d e m a u t v r d e Grad u Tu-

R i m s k o r a z d o b l j e (I. - VI. st.) d u g o je z n a i l o

epima, u p o d n o j u l i t i c a B i o k o v a . I n t e n z i t e t

istoznanicu za arheoloke ostatke na prostoru

naseljavanja uoljiv je i p o d n o Gradine u B a s t u .

t o g dijela o b a l e .

Ilirsko p o s u e , u k r a e n o u t i s k i v a n j e m p r s t a n a

m i r a n a s u i z r a v n o n a r i m s k i m o s t a c i m a ili u

drkama, n o s i ope o z n a k e r a n i j e g r a z d o b l j a ,

njihovoj blizini. D a n a n j a M a k a r s k a , i u a n t i c i

kao i z e m l j a n a cjediljka s u r e z a n i m l i n i j a m a

najvee s r e d i t e podbiokovlja, z a s n o v a n a j e n a

na drci. O s t a c i g r k e k u l t u r e u k a z u j u na trgo

prostornom

vake dodire u n a b a v c i finijeg p o s u a . U l o m c i

Na

N a s e l j a p o d n o B i o k o v a for

zrcalu

prostoru

rimskog

Biokova

Muccuruma.

ivot

nastavljaju

noglaziranih skifosa n a e n i u B a s t u z a j e d n o

a u t o h t o n e , domorodake zajednice. Ta r i m s k a

s ilirskim p o s u e m najvjerojatnije su dospjeli

n a l a z i t a u podnoju m o r s k e i zalene s t r a n e

preko luke

planine dokazi su prethodno razvijenog stup

nedalekoj

Jakirua u B r e l i m a .

podbiokovskoj

uvali

nja

naseljavanju.

Govore

neprekinutom

ARHEOLOGIJA

147

TABLICA II. Bronanodobna keramika cetinske kulture iz Samogorske pilje u upi (1), litzenska keramika iz
Jujnovia pilje u Kozici (2) i ukraena eljeznodobna keramika s podnoja Gradine u Bastu (3-4)
- crtei: Goran Novovi (1), Jona Petei (2), Marijana Dukari (3) i Vesna Podrug (4).

i v o t u i l i r s k i h zajednica, n e z n a t n o ili n i k a k o

(Aronia) ili M a k a r s k o j ( M u c c u r u m ) , ve skrom

romaniziranih, prepoznatljivu u organiziranju

nim

r u d i m e n t a r n o g n a i n a ivota. T a k v i s e poloaji

nu.

na junim

B a s t u , Postinju u M a k r u ,

padinama

nalaze

na

prijelazu

zdanjima

Velike i Male

Tuepima,
u Podgori.

zonu,

k a k v o je podnoje

neravnom

Podkalcu,

Gradu i

Japjanici,

tere

Gradine u

Rije je o l o k a l i t e t i m a p o d n o

Vuije u P o d g o r i . Na l o k a l i t e t e u p u u j u o s t a c i

flinu

prilagoenim

Okrumbici u

Vruji

Poprati

veeg p o s u a , a m f o r e i pitosi te p o k r o v n e tegule

P o d n o Suzine u T u e p i m a d a v n o je otkri

kao dokazi gradnji. Tu se ne r a d i o r a s k o n i m

v e n o r i m s k o groblje iz I I . IV. st., postavljeno

g r a d n j a m a k a k v e s u o t k r i v e n e u B a k o j Vodi

u z k o m u n i k a c i j u k a n e d a l e k o j S t a z i . Odlomak

BIOKOVO

148

Keramika cjediljka s podnoja Gradine u Bastu (crte: Marijana Dukari)

TABLICA III.

lokalne r i m s k e c e s t e p r o l a z i o je i n a s u p r o t n i m

b r e l j a n s k a Poletnica,

podnojem

p u t o v a z a p a d n o g p o d n o j a Biokova.

Biokova,

kao

poveznica jezgra

smjetena n a d voritem

Grabovcu i Z a g v o z d u s g l a v n i m s m j e r o m c e s t e

P o l i t i k i okviri r a n o s r e d n j o v j e k o v n e N e r e t

u I m o t s k o m polju. O s t a c i o n o d o b n i h g r a d n j i uz

v a n s k e k n e e v i n e , kojoj j e Biokovo s a s t a v n i

te stanice u o e n i su jo u XIX. st. U G r a b o v c u ,

com, r e z u l t i r a l i su i k r i s t i j a n i z a c i j o m p o d r u j a ,

istono o d M a l e

Gospe, p o d i g n u t a je j e d n a

t o se o g l e d a u k o n t i n u i t e t u lokacija s r a n i j i m

gospodarska z g r a d a . D r u g o m p r i l i k o m o t k r i v e

k u l t n i m sadrajem. Nekoliko je crkvica postav

na je g r o b n i c a n a i n j e n a od u k r a e n i h dijelova

ljeno

ranokranske

crkve.

Na

su vidljivi o s t a c i r i m s k e

u z v i s i n i Jastreb jo
utvrde.

prapovijesnim

tokama,

kao

novo

v j e k o v n a c r k v a Sv. Ilije na Stazi. M o d a je i

spisima

p o d i z a n j u c r k v i c e Sv. J u r j a n a n a j v i e m blo

crkvenog s a b o r a u S a l o n i 5 3 3 . g. s p o m i n j e se

kovskom v r h u (1762 mnm/v), prethodio k u l t n i

Montanense,

t u m u l . U t o m sluaju k r a n s k o svetite na

u latiniziranom

na

znaenju

imena

onodobni Zagvozd. P o d a t a k je, u z a r h e o l o k e

m j e s t u s kojega se g l e d a i z n i m n o i r o k o b a l n i

nalaze,

i k o n t i n e n t a l n i prostor oznauje

pokazatelj

prosperiteta

naselja

du

simbolinu

sjevernih p a d i n a Biokova i t i j e k o m n e m i r n o g

pobjedu

razdoblja k a s n e a n t i k e . U t o m v r e m e n u b i z a n t -

crkvice, Sv. N i k o l e u G o r n j i m B r e l i m a i Sv.

sko-gotskih r a t o v a p r v e polovice VI. st. r i m s k a

V i d a p o d n o Staze, p o d i g n u t e s u n a r a n i j i m ilir

sredita

skim gradnjama.

na

reaktiviraju

biokovsko-makarskom

podruju

se

situaciji.

sukladno

nastaloj

nove

Posebnu

vjere

nad

pozornost

poganskom.

zavreuju

nie

srednjovje

Drevne o b a l n e u t v r d e Sv. Petar u M a k a r s k o j

k o v n a p o k a p a l i t a n a n i i m p r e d j e l i m a Bio

i Gradina u B a k o j Vodi n a n o v o su s t r a t e k i

k o v a . Grebie u T u e p i m a , i s t o n o od Grada

poloaji u n a d z i r a n j u k o p n e n i h i p o m o r s k i h

podno m a s i v a p l a n i n e , vezuje se za o s t a t k e

pravaca, ali i p r i b j e i t a . I s t u u l o g u p r e u z i m a i

c r k v i c e Sv. M a r t i n a . N a groblja u p u u j e i p r e ARHEOLOGIJA

149

daj a te n a z n a k e u t o p o n i m u . N i e s t a z e od

grublji

breljanskog

binama.

Subotia

ka

Sv.

prot kua Kleia i ispod

su
bez

Grebine.

se

obiljeja

zaputene

Izvan

koja

terase

su

bi

Nikoli,

Vodica,
ivuih

upozorila

zaselaka,

na

pod j a s e n o m

nasu

zametnule
to

kako

crnoborom

k r i j u polje u m r l i h .

na

zapadnijim

sjenovitim

Gre-

N a p o d n o j u m o r s k e s t r a n e B i o k o v a organi
zacija s r e d n j o v j e k o v n i h n a s e l j a b i l a je drukijeg
i z g l e d a . I s t o n o od s e l a B a s t , n e d a l e k o od izvo
ra

na

Smokveni,

podno

viemjeseno

snjene

p l a n i n e i n a o s a m i visoko i z n a d m o r a , nalazi

I s t i t o p o n i m i v e z u j u s e z a poloaje s a stecima,

oblici

reprezentativim

biljezima

pokapalita

se Grebie. O n o je o d n e d a v n a u r e e n o i kon
zervatorski

predstavljeno

(i

konzervirano),

XIV. - XV. st. na p r o s t o r u b i o k o v s k i h z a s e l a k a .

p o n a j p r i j e zbog b o g a t o o r n a m e n t i r a n o g steka,

C e s t o su s k r i v e n i u o s a m i i z v a n n a s e l j a , a l i i

z a n i m l j i v o g i zbog n i s k o g s l j e m e n a k r o v a .

odlomljeni, u z i d a n i u m e e i g r a d n j e . Ti spo

N a istoj s t r a n i p l a n i n e , u z srednjovjekovne

m e n i c i briljivo s u k l e s a n i i b o g a t o u k r a e n i

c r k v e Sv. N i k o l e u B r e l i m a , Sv. M a r i j e u Bastu

reljefnim k r i e v i m a i d r u g i m s i m b o l i m a , p r i k a

i Sv. M a r t i n a u K o t i i n i n a i l a z i se na nadgrobne

z i m a l j u d s k i h figura, p o j e d i n a n i h ili u kolu, u

ploe. U k r a e n e su i s t i m s i m b o l i m a k a o i steci,

p r i z o r i m a b o r b i i lova, k a o i s t a t u s n i m simbo

a l i i z v o r i t e m u p r i m o r s k o j k o m p o n e n t i . Ona

l i m a oruja. O b r u b l j e n i l o z i c a m a , s p i r a l n i m ili

se oituje u o d m j e r e n i j e m o d a b i r u pojedinanih

geometrijskim uzorcima, likovnost su k u l t u r n o

m o t i v a , s v e d e n i h n a h e r a l d i n o s t , p o p u t maa

u z n a p r e d o v a l o g svijeta i d o d i r a s k l e s a r s k i m

sa t i t o m . S t o g a i n e m a j u f a n t a z m a g o r i n o s t

tradicijama obalnih radionica.

tako tipinu za likovnost steaka.

Steci

su

posebno

brojni

na

sjevernom

Steci i n a d g r o b n e

ploe

d i v e r g e n t n e su

p o d n o j u B i o k o v a . N a p r o s t o r u G r a b o v c a dio i h

k u l t u r n e i o b l i k o v n e pojave, a i u k a z a t e l j i na

je na Goriaju i k o d u p n e c r k v e . U Z a g v o z d u

r a z l i i t o s t n j i h o v i h k o r i s n i k a . U selu B a s t sau

s e u k r a s o m r a z n o v r s n i j i steci n a l a z e oko crkvi

v a n i su p r e d s t a v n i c i obaju f e n o m e n a . Ploe na

ce Svih svetih. M e u najljepim je sljemenjak

groblju vezuju se za s t a r o s j e d i o c e , v i e okre

selo.

n u t e r a t a r s t v u , a s t e c i s udaljenijeg Grebia

S r e d i n j i p r i z o r lova n a j e l e n e i m a d r e v n o s t

najvjerojatnije p r i p a d a j u populaciji pokretljivih

naracije,

V l a h a , s t o a r s k o g i t r g o v a k o g k a r a k t e r a . Na

na

Vukovu grebu,

na

zapadnom

ulazu u

dok mu preostale plohe u k r a a v a j u

spirale

krievi.

najvei

steak

Zapadnije

biokovskog

2,45 x 2,15 x 0,30 m,

lei

Zaran-ploa,

podruja,

veliine

uokviren bordurom i

groblju

postoji

zanimljiv

dubrovakog podruja,

primjer

poticaja s

g r o b n a ploica uelak,

v e l i i n e 0,35 x 0,18 x 0,08 m,

s k r o m n a , ali

u k r a e n k r i e m , s a v i j e n o m r u k o m i p s o m koji

l i k o v n o i n a m j e n s k i e f e k t n o g i z r a z a . Uz ploe i

goni j e l e n a . U u p i je i s t e a k s Pluina, s a d a

s t e k e d o k a z je gotikog s t i l a XV. st.

u L u e t i i m a , v e l i i n e 2,28 m X 1,57 X 0,35 m,

T u r s k i m o s v a j a n j e m nije p r e s t a o ivot na

r i j e d a k u tipologiji u s k o g s a n d u k a . Z a n i m l j i v je

p r o s t o r u Biokova. Njegovi d o k a z i o u v a n i su u

i zbog reljefnog p r i k a z a v i t e z a (Sv. J u r j a ? ) koji

g r a d n j a m a vojnog k a r a k t e r a , k a k o j e nalagao

ubija z m a j a i o s l o b a a djevojku. Na groblju sv.

d v o s t o l j e t n i tijek r a t o v a n j a . I s t i u se postojee

Mihovila u R a a n i m a u k r a e n je sanduk, kao

u t v r d e k u l e d u p l a n i n s k i h i z d a n a k a , preostale

i sljemenjaci na Grebinama.

k a o d o m i n a n t n e t o k e s t r u k t u r i r a n j a oblinjih

O s t a c i su v e l i k o g a

groblja i lijepo k l e s a n i s a n d u c i n a u z d i g n u t o m
Vrutku

naseobina.

Kozici.

Gradnja

putova

prilaza

najvie

su

naka

pregledu
na

a r h e o l o k i h l o k a l i t e t a i naz

podruju

od

c r k v e . Gotovo su n e s t a l i i steci s b r e l j a n s k o g

najkarakteristiniji primjeri,

Subotia.

U nedalekoj

d u h o v n e i m a t e r i j a l n e o k r e n u t o s t i p l a n i n i koju

reljefom

ljudskih

BIOKOVO

figura

150

u Barama,

ukraen

sanduk

lei
te

razdoblja,

prapovijesti

do

kotlini,

srednjovjekovnog

Biokova,

u n i t a v a l i te s p o m e n i k e , a m n o g i su u z i d a n i u

izneseni

su

d o k a z i ovjekove

je p r o m a t r a o od r o e n j a pa sve do svoje smrti.

LITERATURA

I Barad,

M.,

Topografija

Porfirogenetove

Paganije,

Staro

Jurii, K., Selo Bast i njegovi spomenici. Svjetionik, III, Baka

Voda, 1968., 10-16.

hrvatska prosvjeta, II. s., 1-2, Zagreb-Knin, 1928., 37-54.

I Batovi, ., Jadranska zona, Stariji neolitik ili impresso kul

Jurii, K., Crkve Biokovsko-neretvanskog podruja u doba

turna skupina, Praistorija jugoslavenskih zemalja, II, Neolit,

turske vladavine (16.-17. st.), Kai, II, Split, 1969., 1 0 1 -

153.

Sarajevo, 1979., 485-523.

Jurii, K., Nepoznati steak u upi Biokovskoj i legenda o

I Bebi, J., Brela, Brela., 1985.

I Bojanovski, I., Prilozi za topografiju rimskih i predrimskih
komunikacija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji, I.
Prethistorijska

antika

komunikacija

Salona-Narona

primorja, Acta biokovica, I, Makarska, 1981., 291-317.

Kaer, P., Lettera su un tumulo trovato a Grabovac (15. Giugno

Godinjak Centra za balkanoloka ispitivanja Akademije

1878.,), Bullettino di archeologia e storia dalmata, I, Split,

1878., (korica).
Kaer, P., Di alcuni massi sepolcrali nel distretto/lmotski,

1977., 83-152.
Boani-Bezi, N., Srednjovjekovni spomenici Makarskog pri
morja, Makarski zbornik, I, Makarska, 1970., 2 7 9 - 3 1 1 .
I

Jurii, K., Priroda i kulturna batina na podruju Makarskog

njena topografija u svjetlu arheolokih i historijskih izvora,

nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, XV/13, Sarajevo,

svetom Jurju, Kai, VIII, Split, 1976., 227-234.

Buli, R, Iscrizioni Inedite, Tuepi di Makarska, Bullettino di

archeologia e storia dalmata, XXIV, Split, 1901., 136-137.

Bullettino di archeologia e storia dalmata, II, Split, 1879.,

1, 8.-10.; 1, 25.-27.; 3, 36.-39.; 5, 74-75.
Lozo, M., Steci i stare crkve u Zagvozdu, Sveta batina,
lll/5(20), Duvno, 1984., 15.

I Buli, R, Iscrizioni Inedite, Tuepi (di Makarska), Bullettino di

Lozo, M., Jo neistraene gradine i gomile u upi kod Imot

archeologia e storia dalmata, Bullettino di archeologia e di

skoga, Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva, XVI11/1,

Zagreb, 1986, 22-23.

storia dalmata, XXV, Split, 1902., 161-163.

I Buli, R, Oggetti preistorici nell' i.r. Museo Archeologico di
Spalato, Bullettino di archeologia e storia dalmata, XXXII,

Hrvatskog arheolokog drutva, XIX/1, zagreb, 1987, 32-34.

Marun, L., Arkeologiki prilozi o religiji poganskih Hrvata,

Split, 1909., 40-45.

I Buli, I., Starinska istraivanja u Imotskoj, Bullettino di arche
ologia e storia dalmata, XIV, Split 1891., 185-186.
I

Lozo, M., Arheoloko rekognosciranje u Grabovcu, Obavijesti

Buli, I., K lanku Starinska istraivanja u Imotskoj, Bullettino

di archeologia e storia dalmata, XV, Split, 1892., 10-11,

Starohrvatska prosvjeta, III/3-4, Knin, 1897., 141-144.

Medi, D., Na mitskoj pilji Pozjati (Prvi pohod lanova plani
narskog drutva Pozjata, Vrela Brela, 4-5, Brela, 1999.,
147-148.
Malez,

Buli, I., Novi prehistoriki nahogiaji iz Grabovca, Bullettino di

archeologia e storia dalmata, XXI, Split, 1898., 14-15.

I ovi. B.,

Marovi,

I.,

Cetinska kultura,

Praistorija jugo

slavenskih zemalja, IV, Bronzano doba, Sarajevo, 1983.,

M.,

Paleolitsko

mezolitsko doba

Hrvatskoj,

Praistorija jugoslavenskih zemalja, I, Paleolitsko i mezolit

sko doba, Sarajevo, 1979., 197-295.
Malez,

M.,

Fosilni vertebrati na podruju

Biokova, Acta

Biocovica, I, Makarska 1981., 39-70.

Marovi, I., Novi prilozi upoznavanju ranog bronanog doba

Forenbaher, S., Jujnovia pilja (Kozica, Biokovo) i njezini

pretpovijesni posjetitelji, Speleolog, 50/51, 2002.-2003.,
Zagreb, 2004., 79-83.

Hrsti, I., Vujnovi, N., Rezultati novih arheolokih rekognosciranja u Gornjim Tuepima, Makarsko primorje, 5,
Makarska, 2000., 9-20.

Ivanac, M., krabi, R, Babi, M., Breljanska kulturna i pri

rodna batina (Prilozi za katalog). Vrela Brela, 2-3, Brela,
1996., 5-13.

Jurii, K., Biva crkvica Svetoga Jure na najviem vrhu

Biokova (1762 m), Sluba Boja, 5-6, Makarska, 1965.,

u srednjoj Dalmaciji i junoj Bosni, Vjesnik za arheologiju i

historiju dalmatinsku, LXXIV, Split, 1980., 5-25.
Marovi, I., Prilozi poznavanju bronanog doba u Dalmaciji,
Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, LXXV, Split,
1981., 7 - 6 1 .
Medini, J., Makarsko primorje u antici, Makarski zbornik, 1,
Makarska, 1970., 1 3 - 8 1 .
Nikolanci, M., Nove grke kacihe i knemide u Dalmaciji,
Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, LXI, Split,
1959., 81-93.
Ozimec, R., Spilje i jame na Biokovu: Golem i dugotrajan
posao za speleologe, Euro City, 2, Zagreb, 2004., 62-68.

ARHEOLOGIJA

151

etka, M., Tuepska spomenica, Tuepi, 1968.

Tomasovi, M., Kasnosrednjovjekovna crkvica sv. Martina u
Kotiini iznad Makarske, Makarsko primorje, 2, Makarska,

Tomasovi, M., Ukraeni steak s Grebia u Bastu, Makarsko

primorje, IX/107, Makarska, 2003., 14.
Tomasovi, M., Zaglavna ploica s gotikim kriem na groblju
u Bastu, Makarsko primorje, 1X7108, Makarska, 2003., 14.

1995., 113-128.
Tomasovi, M., Hvarska kultura kasnog neolitika i susjedna

Tomasovi, M., Spilja Bubnjavaa u Velikom Brdu iznad

obala, Prilozi povijesti otoka Hvara, XI, Hvar, 2002., 33-44.

Makarske - Novo neolitiko i eneolitiko nalazite u sred

Tomasovi, M., Arheoloke potvrde naseljavanja prostora

sela Kuie od prapovijesti do srednjeg vijeka: I. Prastara
komunikacija Dubci - Slime - Kuie, Zov rodnih ognjita,
List upe Sv. Luke Kuie,VIII/2(15), Kuie, 2003., 13-19.
Tomasovi, M., Arheoloke potvrde naseljavanja prostora sela
Kuie od prapovijesti do srednjeg vijeka: II. Prapovijesno
doba: Pregled literature - peinski lokaliteti - gradine, Zov

njoj Dalmaciji, Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutvaj

XXXVI/2, Zagreb, 2004., 39-54.
Tomasovi, M., 8000 godina ivota na prostoru Makarske
(Problemi i pitanja uz arheoloku topografiju Makarske i
ue okolice od prapovijesti do srednjeg vijeka), Makarska,
2004.
Tomasovi, M., Dodatci arheolokoj topografiji rogozniko-

rodnih ognjita, List upe Sv. Luke Kuie, IX/1(16), Kuie,

breljanskog zalea (Dubci/Gornja Brela - Slime - Kuie

2003., 1 2 - 3 1 .

- Svinie - Podapilje), Obavijesti Hrvatskog arheolokog

Tomasovi, M., Arheoloke potvrde naseljavanja prostora

drutva, XXXVII/2, Zagreb, 2005., 42-59.

sela Kuie od prapovijesti do srednjeg vijeka: III. Groblja

Tomasovi, M., Ostaci iz prapovijesnog i antikog razdoblja

izmeu Dubaca i Podapilja, Zov rodnih ognjita. List upe

na primorskoj strani Podgore, u: Arheoloka slika Podgore,

Sv. Luke Kuie, IX/2(17), Kuie, 2003., 17-32.

Tomasovi, M., Uvod u arheoloku topografiju rogoznikobreljanskog zalea (Gornja Brela - Slime - Kuie - Svinie),

Obavijesti

Hrvatskog arheolokog drutva, XXXV/2,

Zagreb, 2003., 53-69.

Tomasovi, M., Neki arheoloki dokazi prometnog znaenja
Dubaca za Omiko i Makarsko primorje u razdoblju prapo
vijesti, Omiki ljetopis, 2, Omi, 2003., 37-48.

BIOKOVO

152

Podgora od prapovijesti do srednjeg vijeka - kulturno-topografska razmatranja (obalni dio), Makarska, 2006., 43-83.
Tomasovi, M., Arheoloka topografija Gornjih Brela uz
najraniju komunikaciju sa zaleem, Obavijesti Hrvatskog
arheolokog drutva, XXXVIII/2, Zagreb, 2006., 73-88.
Ujevi, A., Imotska krajina, (2. proireno izd.), Imotski, 1991.
Vri, V., Vrgorska krajina, Vrgorac, 1972.

sakralna

arhitektura

IVAN ALDUK & MARINKO TOMASOVI

Sakralna

arhitektura

i ostali kulturno-povijesni spomenici

na podruju

od

vremena

pisma

razdoblju

koritenja

ralanjen s t r i m a travejama i

rimskom

s p o l u k r u n o m a p s i d o m u nacr

ranom

naselja

Biokova

tu k v a d r a t i n o g s v e t i t a .

biokovskog

Obje

civiliza

s u c r k v i c e v j e r o j a t n o podignute

cijski i k u l t u r n i s t u p a n j podi

na r a n i j i m g r a d n j a m a , a poseb

zanja

n o j e z a n i m l j i v a o n a posveena

podruja

dostigla

sakralnih

su

objekata.

Tu

se, k a o i n a s u s j e d n o m i m o t s k o -

Su. Vidu ( 4 3 1 m n m ) . T e k e bu

-hercegovakom p o d r u j u ,

dua

oe

k u j u d o k a z i r i m s k o g bogotov

Jedna od najstarijih fotografija

poruene crkvice Sv. Jure

lja. To vrijedi i za n a j r a n i j e k r
a n s k e c r k v e , o ijim o s t a c i m a

arheoloka

istraivanja

o t k r i t i j e l i g r a e n a n a prostoru
s v e t i t a iz p r e d a n t i k o g ili rano
k r a n s k o g d o b a 5. 6. st.

a d o k a z u j u ih n a l a z i u s e l u

P o z o r n o s t t r e b a o b r a t i t i i n a p i t a n j e kultnog

G r a b o v a c , gdje j e p o d n o o b r o n a k a B i o k o v a tije

t o v a n j a n a n a j v i e m b i o k o v s k o m v r h u , Sv. Juri

k o m 5.-6.

( 1 7 6 2 m n m ) , prije p o d i z a n j a crkvice. Donekle

postoje indicije,

st. o p s t o j a l a r a n o k r a n s k a c r k v a .

N j e z i n i o s t a c i , u l o m c i o l t a r n e p r e g r a d e s reljef

su podijeljena miljenja o t o v a n j u k u l t a zmije

n i m p r i k a z o m k r i a i A d a m o m u raju, n a g i m

t e k u l t u b o g a t a m e , p r i s a g l e d a v a n j u pogan

kojeg n a p a d a j u zmije,

skih religijskih p r e d o d b a

d a n a s stoje u z i d a n i u

o n d a n j e g ovjeka.

nisu

K a o s k r o m n o k r a n s k o s v e t i t e (4,97 x 4 m)

p r e u z e t i i z r a v n o s o s t a t a k a c r k v e , ve s u l a z a

s p o m i n j e se p r v i p u t a 1640. g. u p u t o p i s u fra

u n a d s v o e n i g r o b od kojih je on bio n a i n j e n .

njevca

Poloaj

nog

prozor jedne

na

kue.

Zanimljivo je

kojemu

je

otkriven

kako

grob

naziva

Pavla

Pelizzera

pohoditelja

iz

Rovinja,

franjevake

general

provincije

Bosne

da l o k a l i t e t vjerojat

S r e b r e n e . U novije v r i j e m e u crkvici je utvren

n o krije o s t a t k e s t a r i j e , r a n o k r a n s k e c r k v e .

n a t p i s p i s a n b o s a n i c o m , z a p a d n i m irilinim

se

Crkvina,

to upuuje

p i s m o m , d a t i r a n u 13. -

O crkvicama s tuepskog
p o d n o j a Biokova, Sv. Vida
na

Sutvidu

Sv.

Sumartinju

na

spoznaje

su

Martina
(Grebiu),

konkretnije,

Prikaz Makarske i Biokova G. F. Camocio,

1572. g., prema razgl. G M M izradio T. ori

14. st. koji u p u u j e na to

k a k o j e nju t a d a podignuo
ili j e

m o d a t e k pregra

dio u n a t p i s u s p o m e n u t i

p r e m d a su im ostaci tek

Miroslav.

u linijama temelja. Sudei

ca

po

S i g u r n o je crkvi

stoljetnim

obnova

elementima

m a g u b i l a n e t o o d svojih

predromanike i ranoro-

s k r o m n i h p o s e b n o s t i , tako

m a n i k e a r h i t e k t u r e obje

da

s u p o d i g n u t e t i j e k o m 1 1 . ili

TV o d a i l j a a 1965. g. te

12. st. I m a j u p a e t v o r i n a s t

podizanje

tlocrt

z a t e k l o u i z v o r n o m obliku.

stilskim

s jednim

BIOKOVO

brodom,

154

je

ruenje

gradnja

istonije,

nije

Sv. Ilija na Stazi, prije obnove,

foto: I. Alduk

Sv. Martin u Kotiini,

foto: I. Alduk

Biokovu i Primorju.

Na s n i m c i je

i dvoje l o k a l n i h p r a t i o c a , a crk
vici su se u s p e l i po, m o d a , ko
lovoskom v r u e m d a n u . U uspo
r e d b i s t o m fotografijom, s n i m
k a c r k v i c e o p k o l j e n e snijegom,
koju j e n a i n i o J o s i p

Plaek

2 3 . lipnja 1957. g., odaje b e s k o

nano dugu i samotnu tiinu.
Pitanje
sko

vezano

bogosluenje

uz

pogan-

odnosi

se

N i k o l a A l a e v i p o e t k o m 20. st. p i e o 1000

na mogue prethodnice kranskih gradnji na

osoba na okupu na b i o k o v s k o m v r h u na sveev

drugim biokovskim vrhovima. N i t a se ne zna o

dan 3 1 . kolovoza te da c r k v i c u valja p o r u i t i i

o s t a c i m a t a k v a s v e t i t a koje j e p r e t h o d i l o k a p e

pristojniju

lici Sv. Ilije na njegovu v r h u ( 1 6 4 0 m n m ) , d r u

sagraditi.

istom

odlomku

knjige
foto

g o m po v i s i n i n a k o n Sv. Jure. Tu se k r a j e m 19.

grafije crkvice j e r s u z a t u p r i g o d u d o n e s e n e

st. podie s u h o z i d n a k a p e l i c a (3 x 3,8 m), na mje

pisac

istie

fotografine

kako
sprave.

su

nainjene

Snimke

razne

kako

s t u koje je u p r e d o d b i p o g a n s k o g s v j e t o n a z o r a

ne t r e b a z a m i l j a t i b o g a t s t v o k l e s a n j a i u r e s a

m o r a l o b i t i s v e t i t e p o s v e e n o b o g u svjetlosti,

crkvice Sv. Jurja j e r je,

pokazuju

za

p a n d a n u boga t a m e n a najviem v r h u . Kapelica

otvore i m a l a t e k m a l e n a v r a t a k a j u g u . C r k v i c a

duboko ukopana,

je n e d a v n o obnovljena p r e m a k o n z e r v a t o r s k i m

s e i z v r s n o vidi n a fotografiji M a x a K l e i b e r a ,

s m j e r n i c a m a , k a o osobit z n a k p r i v r e n o s t i sta

u knjizi M a k a r a n i n a , s v e e n i k a i p o v j e s n i a r a

novnika B a s t a i Zagvozda. Crkvice posveene

P e t r a K a e r a iz 1914. g. U u v o d u a u t o r n a g l a a

Sv.

va k a k o je fotograf, profesor s v e u i l i t a u Miin-

sagraene su na istoimenim vrhovima iznad

chenu
i

(Monakovu),

bogatu

zbirku

velikoduno

svojih

umjetnih

ustupio

krasnu

fotografija

Vidu ( 1 3 3 6 m n m ) i Sv. Roku ( 1 2 2 8 m n m )

u p e . D o k s e vioj crkvici zbog p o r u e n o s t i n e

n a z i r e izgled, o n a Sv. Roka d o b r o je o u v a n a uz
SAKRALNA ARHITEKTURA

155

uoljivu s l i n o s t s c r k v i c o m Sv.

Jurja. N a i m e ,

Kotiina,

u s a m l j e n a na

groblju i s p o d strmih

p r i m i j e t i l o se da je d u a t e k za 3 cm, uz isto

litica (283 m n m ) , n a l a z i s e r u e v n a srednjo

vjetnu

atipinost

v j e k o v n a c r k v i c a sv. Martina. U p o t r e s u 1962.

s t i l a , c r k v i c a Sv. Roka s v o j e v r s n a je a n a l o g i j a

g. k a m e n s l i t i c a p r o b i o joj je sjeverni zid,

crkvice Sv. Jurja, uz r a z l i i t u

orijentaciju jer

s r u i o svod i j u n i zid. I p a k , crkvici je prepoz

je o k r e n u t a k i s t o k u i i m a d v a b o n a prozori-

natljivo v r i j e m e g r a d n j e . R a z l u u j u se dvije faze

a. N a t p i s n a u l a z u c r k v i c e u p u u j e d a j e 1875.

njezina

irinu.

Uz

bavast

svod

arhitektonskog

oblikovanja:

prvotna

g. tek obnovljena novcem c a r a Franje J o s i p a ,

g r a d n j a s k r a j a 14. ili p o e t k a 15. st., vidljiva

koji se t a d a u p r o l a z u z a d r a o u u p i . T i t u l a r

je u n j e z i n i m z a e l n i m dijelovima s blago pre

u p u u j e n a r a n i j u g r a d n j u , 18. ili p o e t a k 19.

lomljenim

st., u v r i j e m e posljednjih e p i d e m i j a k u g e .

N a k o n o s l o b o e n j a od T u r a k a , k r a j e m 17. ili

Sve t e c r k v i c e n a v r h o v i m a B i o k o v a z a n i m

poetkom

svodom
18.

st.

polukrunim

slijedi

svetitem.

produenje

crkvice.

p o d i g n u t i samostani lokalnih

ljivije su k a o s i m b o l i z d r u e n o s t i vjere i p r i r o

Uz c r k v i c u je

de, koja i h j e e s t o o t e i v a l a u d a r i m a g r o m o v a ,

picokara,

bez

vidljiv u o t i s k u k r o v n e s t r e h e u litici istono

uoljivih

stilskih

gle n j i h o v u d a t i r a n j u .

oznaka

koje

bi

pomo

O b n o v l j e n a c r k v i c a Sv.

Rije na Stazi, s r o d n a je i z g l e d o m i v r e m e n o m
gradnje

graevinama

sagraenim

malo

prije

p o e t k a 19. st.
Prepoznatljive stilske k a r a k t e r i s t i k e i navo
di u izvorima upuuju na to kako su ranije
sagraene

crkvice

na

padinama

ili

samim

p o d n o j i m a Biokova. N a z a p a d n o j s t r a n i s e l a

Sv. Ilija na Stazi, poslije obnove, foto J. Raasch

BIOKOVO

156

treeretkinja,

od

kojega

je

ostatak

Kapelica kod Sv. Ilije

na Stazi
foto: I. Alduk

Kapelica na Dubcima
foto: I. Alduk

Kapelica na groblju u upi

graena od steaka
foto: I. Alduk

od crkve.

Crkva

Sv.

Martina

za b i o k o v s k o je

d e jo

djelu b i z a n t s k o g c a r a

podruje j e d i n s t v e n p o k a z a t e l j r o m a n i k e t r a

Porfirogeneta

dicije u g r a d n j a m a gotikog s t i l a , p o e t k o m 15.

do

imperio

(912.

(Upravljanje

Konstantina
De

959.)

carstvom)

administranpod

nazi

st., drugdje slobodnije i s k a z a n o g . P r i b l i n o iz

v o m T O BepovXXid, ( a k o j e v j e r o v a t i d o s l o v n o m

istog v r e m e n a je i c r k v a Sv. Nikole, na b r e l j a n -

p r i j e v o d u r a d i l o se o u t v r e n o m n a s e l j u ) . U

skoj s t r a n i B i o k o v a (572 m n m ) . N j e z i n o p r a

latiniziranom
g.

obliku

Brolanenses

spominju

se

u povelji h r v a t s k o g v l a d a r a J u r j a

vokutno s v e t i t e i j a s n i j i n a d v o j p r e l o m l j e n o g

1315.

svoda istie t a d a d o m i n a n t n i gotiki stil. Obje

S u b i a . Prvi s p o m e n Kotiine u kreevskoj je

crkvice, Sv. Nikola i Sv. Martin, s p o m i n j u se u

povelji J u r j a V o j s a l i a 1434. g., koja n a v o d i i

pisanim i z v o r i m a 17. st., ali i m s t i l s k e o z n a k e

selo B a s t , u k o j e m su iz t o g v r e m e n a o u v a n e

ukazuju n a r a n i j e p o s t a n j e , n a t o u k a z u j e i

ukraene

vrijeme p r v i h s p o m e n a n a s e l j a . B r e l a s e n a v o

groblju. C r k v a se s p o m i n j e t e k u 17. st., k a d a

ploe

steci

te

Gospina

SAKRALNA ARHITEKTURA

crkva

na

157

Karta Biokova
(prema Stoi, 1875.)

Dio karte Dalmacije iz 1702. s

prikazom naselja i crkava na irem
prostoru Biokova (Museo Correr,
Venezia)
i crkvica

Roka, na u z d i g n u t i j e m poloaju

iznimci

latiniko-bosaniki n a t p i s uzidan u

sela. N j i h o v e g o t i k e o z n a k e m a n j e s u oite, ali

proelje n o v e c r k v e Su. Ivana u M a k r u , podig

im spomen u vrijeme t u r s k e vladavine jami

n u t e s r e d i n o m 19. st. N a t p i s , p r e o s t a t a k ranije

raniju gradnju.

crkve,

spominje

poetak

gradnje

Sv.

Ivana

Poznato je da t u r s k a vlast na biokovskom

1584. g., d o v r e t a k 1602. g. te da ju je 1612. g.

p o d r u j u nije l a k o d o p u t a l a o b n o v u k r a n s k i h

p o s v e t i o fra P e t a r S o l j a n i n , b i s k u p obnovljene

crkava,

a p o s e b n o t e k o ili i z n i m n o g r a d n j u

b i s k u p i j e Sofije u B u g a r s k o j . S p o m i n j e se kako

n o v i h . D r a g o c j e n i je s p o m e n i k koji govori o toj

j e c r k v a p o d i g n u t a n a t e m e l j i m a r a n i j e . Osim

BIOKOVO

158

Sv. Ivan, Makar, foto: I. Alduk

Sv. Ivan, Makar, natpis o gradnji crkve
foto: I. Alduk

pri odobrenju t u r s k e vlasti za podizanje

nove. U t o m pogledu p o s e b n a je situacija
u Zagvozdu, n a p r e d n o m sjeditu popova
glagoljaa

sa

suprotne

strane

Biokova.

P r v a vijest o u p i n a l a z i se u izvjetaju
makarskog
1626.
dre
na

g.

biskupa

Svetoj

sveenici

koji

ilirskom jeziku.

Kaia

Bartula

Stolici, gdje p i e da je
svete

obrede

Rije je

obavljaju

starohrvat

skom jeziku s obzirom na to da su se

povijesne, n a t p i s i m a i u m j e t n i k u v a n o s t j e r

glagoljai sluili

se u z a v r n o m dijelu, u e t i r i d v a n a e s t e r a k a

rom hrvakim

misalom

hrvakim

pohrvaenim

brevija-

staroslavenskim

stiha, slavi g r a d i t e l j fra P a v a o J a k i iz ple-

t e k s t o m . Slino je bilo u B r e l i m a i P o d g o r i ,

mena Kai. F r a n j e v a c K a r l o J u r i i istie d a

t a k o e r g l a g o l j a k i m u p a m a . D j e l a t n o s t sve-

najstariji

je

natpis

knjievnome

radu

Makarskom primorju.
ranije crkvice

Sv.

originalni
na

sauvani

dokaz

hrvatskome jeziku

Oito

da

je

postojanje

Ivana u M a k r u p r e s u d i l o

e n i k a glagoljaa o s o b i t o je vidljiva u

gradi-

teljskoj a k t i v n o s t i . U Z a g v o z d u se t i j e k o m p r v e
p o l o v i n e 17. st., u v r i j e m e v r s t e t u r s k e v l a s t i ,
p o d i u t r i c r k v e : Sv. Marije na s e o s k o m groblju,
SAKRALNA ARHITEKTURA

159

Crkvica Svih Svetih u Zagvozdu, foto: I. Alduk

Crkvica Gospe od Zdravlja u Gornjim Brelima, foto: I. Alduk

BIOKOVO

160

Gospina crkva u
Zagvozdu na groblju,
foto: I. Alduk

Sv. Kria na r a s t o v a k o m groblju i c r k v i c a Svih

U t u r s k o v r i j e m e s a g r a e n e su i c r k v e u sta

Svetih. P r e m d a o n o d o b n i izvori s p o m i n j u t e k

roj Gorskoj u p i , u u p i i R a a n i m a . C r k v a Sv.

prvu crkvu,

za s t a r o s t p r e o s t a l i h dviju, koje

I v a n a u upi, k a o i Sv. M i h o v i l a u R a a n i m a ,

Nikola

p o d i g n u t e su od 1599. g. n a k o n d o b i v a n j a car

naknadno

spominje

Bijankovi

(1645.

makarski biskup
-

1730.)

pri

pastirskim

pohodima 1706. g., z n a m o iz b o s a n i k i h n a t p i

skog odobrenja
danas

su

(fermana).

zaputeni,

Ostaci

nedaleko

Sv.

Ivana

novije

crkve

sa na njima. B i s k u p n a g l a a v a k a k o u s e l i m a

na groblju.

imotskog i d u v a n j s k o g k r a j a u o p e n e m a c r k a

R a a n i m a s a u v a l a j e k a r a k t e r i s t i k e i z vre

va, osim u Z a g v o z d u , o e m u k a s n i j e , 1 7 1 5 . g.,

uzvieno

pie:

Ovo je

po tome to jedino
tri crkve.

selo jedinstveno
Otomanskom

neobino

Carstvu

ima

O b n o v l j e n a c r k v a Sv. M i h o v i l a u

m e n a gradnje. Sudei po stecima uokolo crkve,

v j e r o j a t n o s u obje p o d i g n u t e n e d a l e k o o d sred
njovjekovnih

gradnji.

Njihovo

nespominjanje,

kao i podatak da se misa drala na otvorenom,

SAKRALNA ARHITEKTURA

161

v. Mihovil u Raanima, foto: I. Alduk

Sv. Nikola u Gornjim Brelima, foto: I. Alduk

Sv. tipan u Raanima, foto: I. Alduk

nije v r s t d o k a z k a k o i h nije bilo prije t u r s k o g

v r e m e n a . V j e r o j a t n o j e t r e b a l o p r o i v i e o d jed
n o g stoljea d a r a t o v i m a u z d r m a n a t u r s k a sila
dopusti izgradnju novih crkava n a k o n to su ih
d a v n o p o r u i l i . O s m r t n o j pogibelji n a b i j a n j e m
n a k o l a c zbog zvonjave z v o n a n a n e t o m podig
n u t o j crkvici Sv. I v a n a 1 6 0 1 . g. s a z n a j e se iz
prijepisa

dogaaja.

Sve

te biokovske

crkvice

s p o m e n u t e u i z v o r i m a t u r s k o g v r e m e n a , vjer
Sv. Stjepan u Rastovcu, foto: I. Alduk

n o s u u c r t a n e n a k a r t i D a l m a c i j e i z 1702. g .
SAKRALNA ARHITEKTURA

163

r a n i j a c r k v a Sv. Stjepana u R a a n i m a , sa ste

c i m a u z i d a n i m u zidove. B a r o k n o m gradnjom, s
m a l o m r o z e t o m i z v o n i k o m na p r e s l i c u , skrom
nija je s t a r a c r k v i c a Gospe od Zdravlja u brel j a n s k o m S u b o t i u , iz p r v e polovice 18. st.
P o j e d i n e u p n e c r k v e na b i o k o v s k o m pod
r u j u novije su g r a d n j e s p o e t k a 20. st. u neos t i l s k i m oblicima, p o d i g n u t e na t e m e l j i m a sta
rijih (Sv. Ante Padovanski u K o t i i n i ;

Sv. Ivan

sredino

upi

19.

st.

biokovskoj)
(crkva

poroenja BI.

Dj.

Sv.

ili

pregraene

Mihovila u V e l i k o m

Marije

Grabovcu).

Brdu;
upna

c r k v a Gospe od Karmela u Z a g v o z d u iz 1963.

g. v i s o k i h p r o e l n i h z v o n i k a i t r i j e m a izmeu
njih,

poziva

se

na

arhitekturu

romanikih

katedrala.
U t i m s a k r a l n i m p r o s t o r i m a i s t i u se poje
d i n e u m j e t n i n e , p r i m j e r i o p r e m e i ukraavanja
u n u t r a n j o s t i . O n e n i s u b r o j n e , pogotovo ne
maju veu

z a n a t s k u ili u m j e t n i k u vrijednost,

a l i su d o b a r p o k a z a t e l j p r o h t j e v a i s a m e eko
n o m s k e moi n j i h o v i h n a r u i t e l j a . Posebno je
r a a n s k a c r k v a Sv. Mihovila, o d m a h po grad
nji u prvoj polovici 17. st., bila b o g a t o oprem

Ostaci oltarne pregrade s ranokranske crkve s

poloaja Crkvine u Grabovcu, foto: I Alduk

ljena p o s u e m i p r i b o r o m . I d a n a s je sauvan
G o s p i n k i p , k r i e v i , s v e t o h r a n i t e (tabernakul)
i crkvena zastava

(bandira od svile).

Bastu

( M u s e o C o r r e r u Veneciji), s o n o m Sv. J u r j a u

su s a u v a n i d r v e n i b a r o k n i kipovi a n e l a i Sv.

sreditu prostora.

R o k a , v j e r o j a t n o r a d o v i iz 18. st. Zvono crkvice

se

Sv. Roka s a l i v e n o je jo 1722. g., a od unitenja

i p u t e m t o p o n i m a , k a k a v je Crkvina. Taj topo

u P r v o m s v j e t s k o m r a t u , k a d s u s a l i v e n a druga

n i m u sluaju G r a b o v c a , m j e s t a n a l a z a g r o b a s

baanska

u z i d a n i m dijelovima o l t a r n e p r e g r a d e , u p u u j e

B u l i . U c r k v a m a u V e l i k o m B r d u i Makru

na o s t a t k e r a n o k r a n s k e crkve. U p o g l e d u da

u v a j u se s l i k e M a t e j a O t o n i j a (Mattaeus de

t i r a n j a n a z i v Crkvina d r u g d j e je sloeniji prob

Otonis), p r o v i n c i j s k o g s l i k a r a s k r a j a 17. i po

l e m . N a p r i m o r s k o j s t r a n i Biokova s a u v a n j e

e t k a 18. st., iji o p u s i z r a a v a p u k u naivnost.

0 ranijim crkvenim

slian

toponim

Zacrkvica

gradnjama

istonije

doznaje

od

crkvice

Sv.

zvona,

Mihovilu

spasio

nalazi

ga

se

je

ulje

don

na

Frane

p l a t n u iz

Sv. R o k a u B a s t u , k a o i na p o d r u j u p l a n i n s k o g

1684. g. s p r i k a z o m Bogorodice s D j e t e t o m , Sv.

z a l e a , u Kozici. Obje su g r a d n j e iz p r e d t u r s k o g

A n t o m P a d o v a n s k i m , Sv. I v a n o m Krstiteljem i

razdoblja j e r i m s e o s t a c i kriju n a p r o s t o r u grob

Sv. M i h o v i l o m . I s t a s e p o s t a v a s v e t a c a nalazi

lja. U B a s t u je ono z a m e t n u t o , dok je u Kozici

i na slici u M a k r u iz 1 6 8 3 . g. D o z n a j e se da

groblje u o d n o s u s vidljivim srednjovjekovnim

su za c r k v e u u p i i R a a n i m a n a b a v l j e n e tri

s t e c i m a ireg a r e a l a Vrutka. N e d a l e k o od tog

slike s p o d r u j a M l e t a k e R e p u b l i k e s prika

poloaja p o d i g n u t a je u drugoj polovini 18. st.

z o m Sv. M i h o v i l a , Sv. I v a n a i Sv. F r a n j e , koje

c r k v a Sv. Ilije, j e d n a od ljepih u b i o k o v s k o m

su

podnoju. P o s t a v a dvaju p r o z o r a i o s m e r o l a t i n e

s l i k a s p r i k a z o m sveca z a t i t n i k a u crkvici Sv.

r o z e t e n a ogoljelom proelju o p o n a a p r i m o r

Martina

s k u b a r o k n u g r a d n j u . Slina j e s u s j e d n a , n e t o

18. st. M o d a je a u t o r i s t i Otonije koji je radio

BIOKOVO

164

danas
u

nestale.
Kotiini,

Nije
koja

s a u v a n a n i oltarna
se

spominje

krajem

Ostaci stare crkve Sv. Ivana na groblju u upi, foto: I. Alduk

za crkve u s u s j e d n o m M a k r u i V e l i k o m B r d u , a

u u p i , koje j e i z r a d i o a k a d e m s k i s l i k a r J o s i p

ije s u slike d a n a s p r a v a d r a g o c j e n o s t . T a k v a

Botteri

je i G o s p a od Zdravlja, koju je za z a g v o k u

crkvice Sv.

Jurja u r e e n e

crkvu u V e l j a i m a 1855. g. n a s l i k a o m a k a r s k i

akademski

kipar

slikar F r a n e K a e r . T i h u m j e t n i k i i z a n a t s k i

m o z a i k Sv. Jure na konju (4,20 x 2,10 m) te k i p

skromno i z r a e n i h p r e d m e t a bilo b i s a u v a n o

Gospe Suotkupiteljice.

i vie d a n i s u t u r s k e p o h a r e u n i t a v a l e c r k v e

Dini

unutranjost
Jure

novosagraene

1988.
Zaja

g.

U njoj je

nainio

veliki

U z p l a n i n s k e prijevoje p u t o v a p o d i g n u t e s u

i njihov i n v e n t a r , p o p u t o n e u Z a g v o z d u 1 7 1 5 .

skromnije s a k r a l n e gradnje, kranske

g., o kojoj z n a m o iz izvjetaja p o s l a n o g R i m u .

lice.

kape

D a n a s p r e m j e t e n a k a p e l i c a n a Dubcima

Uope, n e b r i g a o n j i m a , o t e e n j a ili z a m j e n a za

(288 m n m ) , s a g r a e n a prije 1870. g., k a o i o n a

novije, m a n j e v r i j e d n e u m j e t n i n e , d o v e l a je do

n a t u e p s k o j L a e n i ( 1 0 0 0 m n m ) i z 1904. g.,

osiromaenja i n e s t a n k a u r e s a b i o k o v s k i h c r k a

posveene

su

va. S t o g a je s a u v a n i d r v e n i o l t a r u c r k v i Sv.

Nevistine

stine

Stjepana u R a a n i m a , koji je i z r a d i o S t j e p a n

m l a a je, iz 19. st., k a p e l i c a Sv. Nikole na v r h u

Rako 1870. g., d o b a r p r i m j e r n i z a s l i n i h o l t a r a

S t a z e (900 m n m ) . P o d i g n u t a j e u s k l o p u grad

u z a g o r s k i m c r k v a m a . Od novijih djela i s t i e se

nje

Posljednji sud u u p n o j c r k v i u G r a b o v c u , koji je

ceste

naslikao a k a d e m s k i s l i k a r V l a d o M a r j a n o v i

u V e p r i c u , uz p o t o k koji se slijevao s p o d n o j a

1937. g. Noviji su r a d o v i v i t r a j i c r k v e Sv. Ivana

B i o k o v a u m o r e , u k r u p n i j e m , p r i r o d n o m okvi-

crkve
za

Gospi.

Kapelica

spominje

Sv.

se jo

Kaje p o d n o
1768.

g.,

Rodieve

isticanja

vanosti

tzv.

unutranjost.

Svetite

Lurdske

SAKRALNA ARHITEKTURA

Gospe

165

Natpis o pogibiji Alije Bojia na

Dubcima, foto: I. Alduk

c a r F r a n j o I. 1 8 1 8 . g. zadiv
ljen

izgraenim
Velika

izjavio:
maral
u

Marmont

Dalmaciji

due.

teta
nije

to
ostao

dvije-tri

godine

cesta

preko

Rodieva

Staze,

cestama

je

dovrena

1878.

g.,

d a n a s je dijelom izgubila na
v a n o s t i te je, u m j e s t o poveznice

obale

sada

vana

Juri.

Ni

unutranjou,
za

p r i s t u p Sv.

Napoleonova

primorskom

dijelu

cesta
Brela

n i k a d a nije d o v r e n a , te je
n e d o v o l j n o zaivjela u izgra
e n o m dijelu t r a s e .
P o z o r n o s t p r i v l a i i jedan
od s t a r i j i h s v j e t o v n i h natpisa,
u r e z a n u stijeni na primor
skoj s t r a n i Biokova. N a t p i s je
p i s a n b o s a n i c o m , povrine je
0,90 x 0,65 m i postavljen je
u z p r a s t a r u p j e a k u komu
nikaciju,

nadomak

prijevoja

Dubci. U n j e m u i t a m o vijest
o pogibiji Alije B o j i a , mus
r u istie n e t o m s p o m e n u t e izraze pobonosti.

l i m a n s k o g j u n a k a , n a p r o s t o r u D u b a c a 1663.

S v e t i t e j e u t e m e l j i o b i s k u p J u r a j C a r i 1909.

g. N a t p i s je jo j e d a n d o k a z e s t o k i h borbi s

g., u m a l o j spilji i o k o l n o m p r o s t o r u , s novijom

p o d a n i c i m a t u r s k o g p o l u m j e s e c a , najbolje pre

postavom

p o z n a t l j i v i h u a r h i t e k t o n s k i m o s t a c i m a utvrda

Krinog puta,

a neko

sa spome

n i k o m poginulima u Prvom svjetskom r a t u .

Te

kapelice

dijelu

K u l e i u t v r d e po b r o j n o s t i i o u v a n o s t i nakon

o d r a a v a j u svijest o p o t r e b i n j i h o v a p o d i z a n j a

c r k a v a drugi su po r e d u k u l t u r n i spomenici na

u z k o m u n i k a c i j e , p j e a k e p l a n i n s k e prijevoje

ovom prostoru.

ili

prapovijesti i

prave

na

tadanje

uem

planinskom

na biokovskim izdancima.

magistralne

ceste.

Takva

je, u n a r o d u m i t s k a , Napoleonova k r o z T u r i j u ,

lju

poveznica

Biokova.

sela Grabovac - Zagvozd u p a

Raani.
uprave
Vicka

R a e n a je

1808.

g.

Dandola,

Marmonta,

kako

za

za vrijeme

arheolokim

obraene

lokalitetima

Srednjovjekovne

su
na

poglav
podruju

fortifikacije

rijetke

francuske

s u i n a a l o s t j a k o s l a b o i s t r a e n e . O n e nasta

vrijeme glavnog providura

le za v r i j e m e i n a k o n t u r s k e v l a s t i poznatije

vojnog
je

O n e koje s u n a s t a l e tijekom

antike

stajalo

zapovjednika
na

natpisu

marala

su i bolje s a u v a n e . U G o r n j i m B r e l i m a kod

ploe

S o k o l o v i h k u a ( J I od c r k v i c e Sv. Nikole) spo

uz cestu. U M e m o a r i m a generala M a r m o n t a

m i n j e se k a o t o p o n i m Hercegova kula. Lokalitet

n a v o d i s e izjava k n e z a M e t t e r n i c h a k a k o j e

je d a n a s gotovo u p o t p u n o s t i zaboravljen, a

BIOKOVO

166

Makar, Katel na liticama Biokova, foto: I. Alduk

moda u v a u s p o m e n u n a b o s a n s k o g v e l i k a a

k u l a u m a k a r s k o j luci, n a j s i g u r n i j o j n a biokov

i h e r c e g a t i p a n a V u k i a K o s a u , koji j e

s k o m p r i m o r j u . O s i m sve b l i i h T u r a k a , e s t e

ovim k r a j e v i m a v l a d a o od oko 1440. do s m r t i

su m e u s o b n e borbe lokalnoga nieg plemstva

1466. g . M a k a r s k o p r i m o r j e t a d a s e n a z i v a l o

te sukob mletake i hercegove vlasti. D a n a s ne

Krajina

bilo

z n a m o je li i k a d a dolo do g r a d n j e ovih i d r u

a dio j e d n o g i d r u g o g p r o s t o r a

gih u t v r e n j a . J e d i n a t v r a v a koja j e s i g u r n o

Primorje

ili

Gorska upa,

dok

je

zabiokovlje

pripadao je i u p i Radobilji.
U to je v r i j e m e
ovdanjeg

puka

s a g r a e n a prije d o l a s k a T u r a k a ( i z m e u 1478.

s u d b i n a ovih p r o s t o r a i

ovisila

prevrtljivoj

nara

i 1482.), v j e r o j a t n o u s t r a h u od n j i h o v a p r o d o
r a , t v r a v a j e Duare n a Z a d v a r j u , ije j e i m e

te

i z v e d e n o od s l a v e n s k e rijei dveri v r a t a , pro

mletakih k n e e v a i p r o v i d u r a , d o k se i z n a d

laz. S m j e t e n a je na prapovijesnoj k o m u n i k a

njih

polu

ciji, gotovo j e d i n o m , a s i g u r n o n a j l a k e m p u t u

mjeseca. K n e z G r u b i a K a i 1452. g . m o l i

i z m e u o b a l e i u n u t r a n j o s t . N i g r a d n j a ove

Mletaku

ostalog

t v r a v e nije sprijeila t u r s k e p r o d o r e p r e m a

utvrdi selo M a k a r t e p o n e g r a d n j u t v r a v a i

m o r u , p a s u d o 1502. g . ovi p r o s t o r i p o t p a l i

vi hercega
sve

tipana,

jae

lokalnog

uzdizala

Republiku

da

sjena
mu

plemstva
turskog

izmeu

SAKRALNA ARHITEKTURA

167

Tvrava Zadvarje, foto: . Bai

p o d v l a s t t u r s k o g s u l t a n a i pod njom o s t a l i d o

do P o l e t n i c e i G o r n j i h B r e l a . Za k u l e Avalu i

1646., o d n o s n o 1684. g.

P o l e t n i c u k a r a k t e r i s t i n o j e d a s u tehnikom

T i j e k o m t u r s k e v l a d a v i n e , o b z i r o m n a goto

gradnje

dimenzijama

gotovo

i d e n t i n e te

vo s t a l n e r a t n e p r i l i k e i s u k o b e , dolazi do d o d a t

da obje u n e p o s r e d n o j b l i z i n i i m a j u u krapi

nog utvrivanja tvrave na Zadvarju, gradnje

(procijepu i z m e u s t i j e n a ) s a z i d a n b u n a r za

kula Avala i Poletnica te konanog utvrivanja

z a d r a v a n j e vode,

Makarske.

m e d i t e r a n s k i m ljetima.

Gradnju

makarskih kula

i bede

m a p r e u z e o j e 1568. m a j s t o r H a j r u d i n koji j e

Druga

toliko

polovica

17.

potrebne u
i

sam

sunim

poetak

18.

n e p o s r e d n o prije t o g a u M o s t a r u vodio g r a d n j u

stoljea j e d n o je od n a j t e i h r a z d o b l j a povije

tamonjeg, nadaleko poznatog mosta.

sti

Naalost, m a k a r s k a utvrenja do danas se

Dalmacije.

Nakon

relativnog

mira

povremenim

izmeu

nekoliko
Venecije

Turaka,

n i s u s a u v a l a , a l i j e vrlo d o b r o s a u v a n forti-

remeenog

fikacijski s k l o p n a Z a d v a r j u . i n i g a cijeli niz

tzv. C i p a r s k i m r a t o m od 1570.1573. g., sredi

s a m o s t a l n i h o k r u g l i h k u l a koje zapoinju n e k o

n o m 17. stoljea R e p u b l i k a Sv. M a r k a odluuje

liko s t o t i n a m e t a r a z a p a d n o o d s a m e t v r a v e

k r e n u t i u o f e n z i v n i r a t . K a n d i j s k i r a t traje od

te se pruaju p r e m a istoku vrhom brda

1645. do 1 6 6 9 g., a M o r e j s k i od 1684. do 1699.

BIOKOVO

168

sve

manjim

desetljea
sukobima i

Zadvarje, ostaci kule Avale, foto: I. Alduk

g. Posljednji t u r s k o - m l e t a k i s u k o b na o v i m

od boli, ne m o g a v i i z d r a t i o d v o j e n o s t od svoje

prostorima, tzv. M a l i r a t t r a j e o d

do

djece i t v r d o srce svojega d o j u e r a n j e g s u p r u

1718. g. I a k o Venecija t a d a g u b i svoje posjede

1714.

ga. Nije li gora zelena s p o e t k a te b a l a d e , koju

na L e v a n t u i u G r k o j , t j . na K a n d i j i ( K r e t a ) i

biljei A l b e r t o

Moreji ( P e l o p o n e z ) , u D a l m a c i j i n i e p o b j e d u

gdje j e u j e d n o m m e g d a n u H a s a n - a g a z a d o b i o

za pobjedom, f o r m i r a v i g r a n i c e p r e m a t u r s k o j

rane ljute, n a k o n ega ga lijei m a k a r s k i f r a t a r

carevini koje e se z a d r a t i do d a n a s . U opisi

fra L u k a ?

ma K a n d i j s k o g r a t a F r a n j e D i f n i k a (17. st.) i

U vrijeme

Fortis,

upravo

nae

Biokovo,

s p o m e n u t i h ratova tijekom

17.

Libertinu P a v l a S i l o b a d o v i a (17. st.) te k r o

stoljea p o d j u n i m l i t i c a m a B i o k o v a n a vie

nikama koje u p o r n o i s p i s u j u f r a t r i m a k a r s k o g

m j e s t a n a s t a j u tzv.

samostana, n i u se p r i e i d o g a a j i koje e zau

graena ispred prirodnih zaklonita,

vijek o d r e d i t i b u d u n o s t ovih p r o s t o r a . N e k e od

peina,

njih p o s t a t e i l e g e n d e . J e d n a od n a j p o z n a t i j i h

k a o refugij, tj. p r i b j e i t e z a v r i j e m e r a t n i h o p a s

je ona o H a s a n a g i n i c i , n e s r e t n o j e n i z a d v a r -

nosti.

skog d i z d a r a

Hasan-age Arapovia

koje

kateli.

su l o k a l n o m

To su utvrenja

stanovnitvu

spilja i
sluile

C e s t o se n a z i v a j u i Turske pei ( G o r n j a

(poginuo

B r e l a , M a k a r ) to i h i z r a v n o v e e z a s p o m e

kod kule P o l e t n i c e 17. o u j k a 1669.) koja u m i r e

n u t o razdoblje, i a k o su zbog svojeg poloaja i

SAKRALNA ARHITEKTURA

169

zatienosti vjerojatno koritene i ranije,

prapovijesti preko antike

od

u I g r a n i m a , t v r a v a i k u l a u Kostaniima u

d o s r e d n j e g vijeka,

D r v e n i k u i t d . ) . U n j i m a se ivjelo i skrivalo sve

t o j e e s t sluaj n a o v i m p r o s t o r i m a . Z a njih s e

do k r a j a 2. svjetskog r a t a , a v e i n a je danas

v e u r a z l i i t e prie, a n a j e a je, koja postoji u

n a p u t e n a i gotovo z a b o r a v l j e n a .

b e z b r o j verzija, o babi koja je za v r i j e m e j e d n o g

J o je velik broj s p o m e n i k a i t r a g o v a koje

o d t u r s k i h n a p a d a , h r a n e i dijete k o m a d o m s i r a

je ovjek o s t a v i o na B i o k o v u t i j e k o m posljed

p o g o d i l a t u r s k o g v o j n i k a . Vidjevi da ih kauri

njih n e k o l i k o t i s u a g o d i n a . B i o k o v s k i bunari,

(krani) gaaju sirom Turci se povlae jer bi

lokve i l e d e n i c e p r i a su za s e b e i zasigurno

opsada mogla predugo potrajati. D a n a s se jako

z a s l u u j u n a u p a n j u . B o g a t a t o p o n i m i j a pla

dobro v i d e o s t a c i t i h k a t e l a , k a o t o j e onaj u

n i n e t a k o e r i m a m j e s t o u k u l t u r n o j i civiliza

Vrcanova pila u

cijskoj povijesti. P r e v e l i k o je Biokovo, skriveno

M a k r u iznad Pirakovih kua,

V e l i k o m B r d u ili Veliki katel u K o t i i n i , p r a v o

m e u o b l a c i m a , j e r i K a i e v a p j e s m a r i c a kae

m a l o r e m e k - d j e l o l o k a l n e fortifikacijske a r h i

Bijakova

t e k t u r e 17. stoljea. O s i m k a t e l a p o i t a v o m

ljepoti i b e s k r a j n o t a j n o v i t o . N a d a m o se da je

Podbiokovlju i m a

ovaj p r i l o g dio m o n e p l a n i n e o t r g n u o zaboravu

i razliitih kula,

utvrda i

u t v r e n i h kua (kula u Podaci, Zalina kula

Kotiina, Veliki katel foto: I. Alduk

BIOKOVO

170

nije

bez

i pribliio ovjeku!

oblaka.

Surovo

je

svojoj

LITERATURA

Alaevi, N., Slavni i zasluni muevi. Makarska i Primorje.

10. rujna 1976., Zagreb 1978., 203-227.

Jurii, K., Turska vladavina i kulturne prilike u zabiokov-

Izlet na Biokovo., Split., 1910.

Alduk, I., Uvod u istraivanje srednjovjekovne tvrave Zadvarje
(1. Dio - do turskog osvajanja), Starohrvatska prosvjeta, III.

Iju 1493.-1717. g o d . s osobitim obzirom na postanak

Hasanaginice, Kai, XII, Split, 1980., 153-207.
Jurii, K., Priroda i kulturna batina na podruju Makarskog

s., 32, Split, 2005., 217-235.

primorja, Acta biokovica, I, Makarska, 1981., 291-317.

Bebi, J., Brela, Brela., 1985.

Belagi, ., Dva srednjovjekovna irilika epigrafska spome
nika u okolini Makarske, Hercegovina, 7-8, Mostar, 1990.,
15-22.

Jurii, K., Naziv planine Biokova kroz povijest, Makarsko

primorje, 2, Makarska, 1995., 101-111.
Kaer, P., Makarska i Primorje, Rijeka., 1914.

Boani-Bezi, N., Srednjovjekovni spomenici Makarskog pri

morja, Makarski zbornik, I, Makarska, 1970., 2 7 9 - 3 1 1 .
Boani-Bezi, N., Kule u

Makarskom primorju, Makarski

vladavine. uvari batine. Zbornik radova simpozija u prigo

di 250. obljetnice prijenosa franjevakog samostana u grad
Imotski (1738.-1988.), Imotski, 1989., 229-249.

zbornik, I, Makarska, 1970., 313-336.

Cambi, N., Truhelka i starokranska arheologija, u: Ciro

1, Makarska,

Kovai, S., Zagvozd i njegovi glagoljai za turske vladavine,

Zagvozd, II, List upe Gospe od Karmela, Zagvozd, 1996.,

Truhelka, zbornik, Zagreb, 1994., 33-49.

Duplani, A., Makarska na crteima i planovima do sredine
XIX. stoljea, Makarsko primorje,

Kovai, S., Glagoljai na podruju Imotske krajine za turske

1990.,

43-65.
Kovai, S., Iz povijesti raanske upe Sv. Mihovila arkanela,
u: Raane, Sv. Mihovil 1600. - 2000. g., Raane, 2000.,

115-129.
Glibota, M., Izgradnja ceste u Zagvozdu u 19. stoljeu,
Zagvozd, V, List upe Gospe od Karmela, Zagvozd, 1999.,
15-20.

7-77.
Lozo, M., Steci i stare crkve u Zagvozdu, Sveta batina,
111/5(20), Duvno, 1984., 15.

Ivanac, M., Skrabi, F., Babi, M., Breljanska kulturna i prirod

Lozo, M., Arheoloko rekognosciranje u Grabovcu, Obavijesti

na batina (Prilozi za katalog), Vrela Brela, 2-3, Brela, 1996.,

Hrvatskog arheolokog drutva, XIX/1, Zagreb, 1987, 3 2 -

5-13.

34.

Jurii, H. G., Sveci zatitnici Brela, Vrela Brela, 6, Brela.,

Lueti, T., upa biokovska, Zagreb, 1996.

Marun, L., Arkeologiki prilozi o religiji poganskih Hrvata,

2003., 59-59-85.
Jurii, K., Biva crkvica Svetoga Jure na najviem vrhu
Biokova (1762 m). Sluba Boja, 5-6, Makarska, 1965.,

Starohrvatska prosvjeta, III/3-4, Knin, 1897., 141-144.

Muci, K., Kulturna i prirodna batina Makarskog primorja:
Makarska, Makarsko primorje, 7, Makarska, 2005., 221-278.

3-10.
Jurii, K., Stariji hrvatski natpisi Makarskog primorja (XV.XVIII. st.), Starine JAZU, knj. 53., Zagreb, 1966., 89-133.
Jurii, K., Selo Bast i njegovi spomenici. Svjetionik, III, Baka

Maral Marmont, Memoari, Split., 1984.

Stoji, M., Crkve i kapele u upi Zagvozd, Zagvozd, I, List upe
Gospe od Karmela, Zagvozd, 1995., 81-94.
etka, M., Tuepska spomenica, Tuepi, 1968.

Voda, 1968., 10-16.

Jurii, K., Crkve Biokovsko-neretvanskog podruja u doba

Tomasovi, M., Kasnosrednjovjekovna crkvica Sv. Martina u

turske vladavine (16.-17. st.), Kai, II, Split, 1969., 1 0 1 -

Kotiini iznad Makarske, Makarsko primorje, 2, Makarska,

1995., 113-128.

153.
Jurii, K., Nazivi naselja Makarskog primorja (Prvi spomen i
znaenje), Makarski zbornik, 1, Makarska 1970., 83-120.
Jurii,

K.,

Katolika

crkva

na

biokovsko-neretvanskom

podruju u doba turske vladavine, Zagreb, 1972.

Jurii, K., Dvije nepoznate crkvice na vrhuncima Biokova,
Sluba Boja, XII/3-6, Makarska, 1973., 270-274.
Jurii, K., Kapelice na podruju Makarske biskupije i tovanje
B. D. Marije, Bogorodica u hrvatskom narodu, Zbornik
radova Prvog hrvatskog mariolokog kongresa, Split, 9-

Tomasovi, M., Uvod u arheoloku topografiju rogoznikobreljanskog zalea (Gornja Brela - Slime - Kuie - Svinie),

Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva, XXXV/2,

Zagreb, 2003., 53-69.

Tomasovi, M., Dodatci arheolokoj topografiji rogozniko-breljanskog zalea (Dubci/Gornja Brela - Slime - Kuie
- Svinie - Podapilje), Obavijesti Hrvatskog arheolokog
drutva, XXXVII/2, Zagreb, 2005., 42-59.
Tomasovi, M., Arheoloka topografija Gornjih Brela uz naj-

SAKRALNA ARHITEKTURA

171

raniju

komunikaciju

sa

zaleem.

Obavijesti

Hrvatskog

arheolokog drutva, XXXVI11/2, Zagreb, 2006., 73-88.

Tomi, R., Matej Otoni - slikar u provinciji, Omi, 1997.

Makarsko primorje, 5., Makarska 2000., 31-39.

Vidovi, M., Splitsko - makarska nadbiskupija, upe i ustano
ve, Split., 2004.

Ujevi, A., Imotska krajina, (2. proireno izd.), Imotski, 1991.

Vri, V., Vrgorska krajina, Vrgorac, 1972.

Vei, P., Ranoromanike crkvice Makarskog primorja - II,

Makarski ljetopisi 17. i 18. st., Knjievi krug Split, Split 1993.

Sveta misa kod crkvice Sv. Roka (1 228 mnm), foto: R. Ozimec

BIOKOVO

172

svjetovna

arhitektura

IGOR HRSTI

Svjetovna arhitektonska

Biokovskog

batina

N
od

podruja

A p r o s t o r u B i o k o v a ivot

zima

ovjeka

s u z v i s i n e , o d a k l e se lako sa

ima

neolitika,

kontinuitet

mlaega

goru.

utjecaji p r i s u t n i ali n e m a a r h i

kovskog

tektonskih

razdoblje
rustica,

biljei

Rimsko

desetak

odvijala se

s t o k o m pobjeglo u neprohodnu

kame

nog doba, do d a n a s . Grki su

ostataka.

haraima

naselja

pojasa

ekonomskim

se

villa

Poloaj

novopridolo

podbio-

u v j e t o v a n je
p r i l i k a m a jer
stanovnitvo,

n e n a v i k l o n a m o r e , b a v i sta

podignutih u podnoju

rom

j u n i h , p r i m o r s k i h p a d i n a , pro
k l i m u i o b r a d i v o tlo. ivot se

privredom,

stoarstvom

i p o l j o p r i v r e d o m i t a k o lake

Bua, tuepski stanovi,

foto: I. Hrsti

storu v e z a n o m za vodu, blagu

iskoritava

obradivu

povrinu

razvijaju

n a p l a n i n i . Z a v r i j e m e K a n d i j s k o g r a t a (1645.

m a n j a n a s e l j a oko n o v o n a s t a l i h r u s t i k i h vila.

- 1669.) n a s t a j e d r u g i v e l i k i v a l izbjeglica, opet

S t o je s i t u a c i j a u regiji s t a b i l n i j a , b e z r a t n i h ili

i za v r i j e m e B e k o g (Morejskog) r a t a (1684. -

odvija

uz

gradine,

no

postupno

se

etnikih n e m i r a , vea je a n s a da se autohto

1699.). I a k o e s t o d o l a z i do i z m j e n e u drutveno-

ni narod spusti

-ekonomskim odnosima,

sa

svojih v j e k o v n i h n a s t a m

b a i p r i h v a t i r i m s k i n a i n ivota.

Dolaskom

Slavena, do izraaja ponovno dolaze primitiv

niji

arhitektonski

promjena

oituje

se

Jadranske magistrale

oblici potleuice.

d o m a i ivalj

ostaje

d o s l j e d a n d o s a d a n j e m n a i n u ivljenja. Nagla
izgradnjom

asfaltirane

(1962. - 1963.),

nakon

arhitektu

e g a poinje i r e n j e t u r i z m a p o m a n j i m mjesti

r i t e k o j e govoriti j e r n e n a l a z i m o n i j e d a n

m a M a k a r s k o g p r i m o r j a . J a k p o t r e s 1962. godi

sauvani

stariji

n e t a k o e r mijenja a r h i t e k t o n s k u ostavtinu.

kasnosrednjovjekovnih

S t a r a z d a n j a p o d i g n u t a iskljuivo o d k a m e n a

k u l a . U z r o k j e vrlo d i n a m i a n n a i n ivljenja,

r u e se i d i u n o v a u b e t o n s k o j izvedbi, even

prouzroen g u s a r s t v o m i uestalim povijesnim

t u a l n o s lijepljenim k a m e n i m p l o a m a , k a k o bi

od

srednjovjekovnoj

16.

objekt
stoljea,

previranjima.
je

pod

Mleana
ali
i

vlau
i

profanog
osim

Od

tradicijskoj

13. - 16.

sadraja

stoljea p o d r u j e

hrvatsko-ugarskih

bosansko-hercegovakih

kraljeva,
vladara,

k r a j e m 15. stoljea p a d a p o d t u r s k u v l a s t
mijenja

se

etnografska

slika.

Dio

stanov

se svojom v a n j t i n o m v i z u a l n o d o n e k l e ukla
pala.
Naselja

na

padinama

Biokova

ratrkana

su i i n i ih n i z z a s e l a k a , koji n o s e i m e po pre
z i m e n u ili i m e n u

n i t v a bjei na o t o k e i s u s j e d n u I t a l i j u , u regije

poloaj

A b r u z z i i M o l i s e . I s t o d o b n o d o l a z i do p r i l i v a

tonika tla.

naselja

pretka

u prvome

stanovnika.
redu

Takav

uvjetuje tek-

P o s j e d i o b r a d i v e zemlje esto su

ivlja s p r o s t o r a d a n a n j e B o s n e i H e r c e g o v i n e ,

n e d a l e k o o d s t a m b e n o - g o s p o d a r s k i h jedinica,

koji svoja o b i t a v a l i t a p o d i e uz ve postojea,

k a k o u z a b i o k o v s k o m p o j a s u , t a k o i u podbio-

pod p l a n i n s k i m masivom, u g l a v n o m uz izvore

kovskom.

vode. B o r b a s t u r s k o m v l a u , n j e z i n i m pore

s e t e r a s a s t o m t e r e n u , irei s e niz t e r a s e . No,

BIOKOVO

174

Z a s e o c i se razvijaju prilagoavajui

Ouvana arhitektonska cjelina naselja, zaselak Ribarevii, Bast, foto: I. Hrsti

prije n e g o s e p r i s t u p i l o i z g r a d n j i d o m o v a n a

i z r a z l i i t i h r a z d o b l j a l j u d s k e povijesti.

donjim t e r a s a m a , teilo se da se k u e d o v e d u u

od njih d a t i r a j u u p r a p o v i j e s t , tonije m e t a l

niz, d a b i n a taj n a i n t e r a s a b i l a m a k s i m a l n o

n o g doba, n o v e i n a z d a n j a potjee o d k a s n o g a

i s k o r i t e n a z a i z g r a d n j u . T e k k a d a vie n e b i

s r e d n j e g vijeka d o 20.

bilo m j e s t a n a toj t e r a s i , p r i s t u p a l o s e sljedeoj,

g r a e v i n e iz r e c e n t n i j e g 19. stoljea j e r se ivot

junijoj.

n a t i m p r o s t o r i m a nije mijenjao k r o z vie t i s u a

Dakle, zaseoci se pruaju uz izohipse, to ih

Neke

stoljea. U k l j u e n e s u

godina.

ini l o n g i t u d i n a l n i m . R a z v o j e m sela, l o n g i t u d i -

Sve

graevine

na

Biokovskom

podruju,

n a l n o s t se g u b i i d o b i v a d o j a m da se k u e gru

s t a m b e n e , s a k r a l n e ili o b r a m b e n e n a r a v i , t e

piraju j e d n a u z d r u g u , t o j e t o n o , m e u t i m ,

konobe,

osnovni j e

m a s l i n o v a ulja, k a o i obori ili pojate za u v a n j e

imbenik

da

se

kue

niu jedna

do d r u g e u s k l a d u s r a v n i t e r e n a , a p o t o m se

stoke,

magazini

za

pohranu

ljetine,

vina

g r a e n e su od lokalnog k a m e n a vap

podno t o g n i z a p o d i e sljedei. U k o n a n i c i se

n e n c a . Uz njih g r a d e se i kuine, p r o s t o r i j e za

oblikuje z a s e l a k k o d kojeg s u g r a e v i n e g r u p i

k u h a n j e , koje s u e s t o s a s t a v n i dio s t a m b e n o g

rane jedna uz drugu.

objekta,

Stambeno-gospodarsku te obrambenu arhi

t e k t u r u poznajemo n a osnovi njezinih o s t a t a k a

no.

n o velik broj

ih je p o d i g n u t zaseb

Stanovi su a r h i t e k t o n s k e

i z v e d b e koje

se

iskljuivo p o d i u n a B i o k o v u .
SVJETOVNA ARHITEKTURA

175

Dva stana,
foto: I, Hrsti

G r a e v i n e tradicijske a r h i t e k t u r e tipoloki
moemo svrstati u tri skupine:
-

tradicijskoga

arhitektonskog

oblika,

koje su

p o t l e u i c e , n a j s t a r i j i g r a e v n i oblik koji

p o d i z a n e u s u h o z i d u i v e z a n e za siromaniji

se i d a n a s s r e e u a r h i t e k t o n s k i m izved

sloj ljudi, v e i n o m u Zabiokovlju i Podbiokovlju,

bama

d o k su u p r i m o r s k o m p o j a s u to konobe, iji su

jednokatnice,

ulazi rjeavani luno.

prizemlju
ispod
-

t e r a n s k o g p o d n e b l j a . N o , i dalje i m a potleuica,

najei

(na podu)

tip,

konoba,

ijem je
ulaz

je

Iz t u r s k o g v r e m e n a potjeu i n a j s t a r i j i ostaci
s t a m b e n i h g r a e v i n a u Podbiokovlju, graenih

solara

d v o k a t n i c e , rjei t i p koji e se u s t a l i t i u

u t e h n i c i suhozida, no d a n a s su o s t a l i uuvani

d r u g o j polovici 19. stoljea.

samo u temeljima.

N a k a t u j e s t a m b e n i dio d o kojega s e d o l a z i
stepenicama

preko

solara.

Kuhinja

na

katu

t a k o e r i m a utjecaj g r a a n s k o g a g r a d i t e l j s t v a ,
no e s t o je z a u z i m a l a poloaj ufita (potkrovlja).

P r e m a t e h n i c i v e z i v a n j a m a t e r i j a l a , kvalite
t i o b r a d e k a m e n j a i s a m o g t i p a o b j e k t a moemo
razlikovati dva tipa tradicijske a r h i t e k t u r e :
-

u suho, s u h o z i d , b e z i k a k v a v e z i v n o g ma

dvostrenim

t e r i j a l a i s vrlo s l a b o m ili n i k a k v o m obra

k r o v o m . Ako b i s e s a s t r a n e p r i d o d a l a p r o s t o

d o m k a m e n a . O v a t e h n i k a s e primjenji

Kue

su

uvijek bile

prekrivene

vala

rija s u l o g o m k u h i n j e ili d o d a t n o g m a g a z i n a ,
t a d a b i t j e m e k r o v a poivalo n a b o n o m z i d u

k o d potleuica

u ivo, r j e e se p r i m j e n j u j e k o d potleuica,

k u e , a s a m k r o v b i bio r i j e e n n a j e d n u v o d u .

iji je k a m e n i p l a t v e z a n ilovaom (u

G r a e v i n e za d o m a e ivotinje ili pojate, bile

n a r o d u p o z n a t a k a o gnjila).

su podizane n e d a l e k o s t a m b e n o g zdanja. Ako

U daljnjoj, razvijenijoj fazi, v a p n e n o m bu

n e m a s l o b o d n o g p r o s t o r a z a p o d i z a n j e pojate,

kom

p r i z e m l j e bi dijelom ili u p o t p u n o s t i p r e u z e l o tu

vezuju

u l o g u . C e s t o j e zid j e d n e k u e u j e d n o i zid d r u g e

k l e s a n o g k a m e n a , a po t i p u su to e s t o kue

te g o v o r i m o o k u a m a u n i z u , f e n o m e n u m e d i

na kat.

BIOKOVO

176

(klakom)
se

zdanja

grubljim

pijeskom

izraivana

od

(prinom),

kvalitetnije

Dimnjak, foto: R. Ozimec

SVJETOVNA ARHITEKTURA

177

Zub vremena unitio je mnoge stanove, foto: I. Hrsti

Ulaz, foto: I. Hrsti

T e h n i k a s u h o z i d a p o s e b n o je e s t a u zabio-

r a d i o pojati.

D o v r a t n i c i ili kantunali veliki su

kovskom pojasu. Mjesta su p o d i z a n a uz j u n u

k a m e n i , k l e s a n j e m d o r a e n i blokovi, n a d kojim

ili j u g o z a p a d n u s t r a n u v e i h b r e u l j a k a ili u

poiva

u d o l i n i m e u b r e u l j c i m a , gdje je i o b r a d i v o tlo,

ploa, rjee d r v e n a g r e d a . Kantunali su slagani

a s a m smjetaj t r a i s u n a n u s t r a n u te zaklon

k a o i p r i p o d i z a n j u kantuna,

od v j e t r a .

K o r i s t i s e p o g o d n o m a s i v n o k a m e n j e kvadrat
stanova,

Specifinost
arhitektonskog
graeni u

tipinog

ansambla,

jest

to

su

svi

veinom

masivna
tj.

kamena

u g l o v a kua.

n o g i z g l e d a koje s e s l a e j e d n o n a d r u g o , tako
da je onaj i z n a d z a o k r e n u t za 90 u o d n o s u na

veziv

donji. P r e o s t a l a p o v r i n a k a m e n a m o e prihva

s l a b o m ili n i k a k v o m

t i t i t e r e t koji t r e b a doi na nju i ne dolazi do

suhozida,

tehnici

n o g m a t e r i j a l a i s vrlo

zabiokovskog
to

nadvratnik,

bez

ikakva

u r u a v a n j a z i d a . A k o j e donji k a m e n postavljen

s a n s k r t u , majci s v i h i n d o e u r o p s k i h j e z i k a , gdje

svojom d u i n o m uz u l a z , i z n a d njega esto stoje

sthan

obradom

kamena.

upuuje

naroda

Rije

na

mjesto

i plemena.

azijskih

drava:

Pakistan,

U tim
0

korijen

obitelji,

d v a k a m e n a , o p e t o k r e n u t a za 90 u o d n o s u na

nazivima

donji. Rjee se za d o v r a t n i k e p o s t a v l j a ogromni

Afgana),

k a m e n i m a s i v , koji b i j e d n o s t a v n o bio postav

prebivanja

Afganistan

n a z i v a Horvatistan.

ima

N a l a z i m o je

Uzbekistan,

Turkmenistan.

stan

(zemlja

Kirgistan,
dravama

samoj

Kazahstan,
Hrvatska

orijentaciji

se

grae

v i n a n e vodi s e p u n o r a u n a , ve s e t e i s v r h o
v i t o s t i i f u n k c i o n a l n o s t i . C e s t o se z g r a d e p o d i u

ljen j e d a n i z n a d d r u g o g ,
tanja za

bez i k a k v a

zaokre-

d e v e d e s e t s t u p n j e v a j e r s a m a masa

k a m e n a n e d o p u t a u r u a v a n j e z i d a . Ponekad
z a d o v r a t n i k s l u i iva s t i j e n a .
Stanovi

i pojate

gradile

su

se

bez

ikakvih

na ivoj stijeni ili uz nju, s ciljem i s k o r i t a v a n j a

o t v o r a , s a m o s v r a t i m a , j e r t o je vie otvora,

to veeg p r o s t o r a u z t o m a n j i fiziki n a p o r

vie v j e t r a u l a z i u k u u .

pri podizanju.

Ti stanovi,

domovi u suhozidu,

Zidovi s u n e u r e d n o ili d o n e k l e u r e d n o slaga

esto i m a j u j e d n a v r a t a ili r j e e dvoja a k o s e

n i , e s t o od n e o b r a e n a k a m e n a . Bue, udub-

BIOKOVO

178

Kue na Biokovu, foto: F. abi

Stanovi u nizu, foto: I. Hrsti

ljenja u z i d u s n u t a r n j e s t r a n e stana, s l u i l e su

pojatama

bile

bi

dvojake

funkcije:

na

njih

se

za p o h r a n u manjih p r e d m e t a i kao improvizira

stavljalo sijeno za z i m u , a tu bi z n a o p r e n o i t i

ni m o d e r n i o r m a r i . N a i n j e n e su od 34 deblje

i pokoji nadniar, p o m o n i r a d n i k koji r a d i za

ploe, a i z n a d gornje su e s t o p o s t a v l j e n e dvije

l i t r u ulja ili g r u d u s i r a , d o k s u s p a v a n j e i h r a n a

tanje na trokut, da pravilno r a s p o r e d e p r i t i s n u

bili u k l j u e n i . U s t a m b e n i m g r a e v i n a m a p o d

silu n a s a m e k r a j e v e donje ploe.

je od n a b i j e n e zemlje, dok se o p o d u u pojatama

Krovovi se g r a d e na dvije vode, s k r o v i t e m

nije toliko vodilo b r i g e . Valja n a p o m e n u t i d a

od d r v e n i h g r e d a i p r e k r i v e n i su g u s t o m sla

obraeni

m o m . S p a v a se na lisi ( p o t k r o v l j u ) . Lise se gra

2 0 0 g o d i n a j e r t e h n i k a u suho ne d o p u t a l a da

de od masivnih greda, postavljenih na irinu

z d a n j a dozive d u b o k u a r h i t e k t o n s k u s t a r o s t .

kue, a na njih se p o s t a v l j a j u late, d r v e n e l e t v e .

najstariji

primjeri

datiraju

unazad

P o z n a t a j e jo j e d n a v r s t a a r h i t e k t o n s k o g

Z a t i m s e n a njih p o s t a v l j a j u g r a n e , u g l a v n o m

a n s a m b l a , d o d u e u ivoj t e h n i c i , a l i iz t u r s k o g

o d s u h o g h r a s t a ili d u b a t e p o t o m deblji sloj

vremena, manje utvrde u planini, u narodu

s l a m e . Do lise se dolazi p o k r e t n i m d r v e n i m ste

zvane

p e n i c a m a . Donji dio s t a m b e n o g o b j e k t a k o r i s t i

zi

se

za

smjetaj

alata,

pribora

za

kuinauanje

od

pei

ili

turske

pei.

naziva

peina,

tj.

polupiljama

iji je

Naziv
pilja,

ulaz

im

jer

dola

je

zatvoren

rije

zidom.

(objedovanje) i si. Komin, p r o s t o r na k o j e m se

Najmonumentalniji

k u h a l o s m j e t e n j e u j e d n o m k u t u donjeg dijela

n i i z n a d M a k a r s k e , dok s u n a j n e p r i s t u p a n i j i

objekta, a d i m p r o l a z i k r o z zidove i v r a t a . I n a e ,

lise se i z r a u j u i u k u a m a i pojatama.

Dranicama. S a m je katel svojevrsna utvrda,

Lise u

Makru,

iznad

je

Veliki

Makarske

katel
te

SVJETOVNA ARHITEKTURA

Kotii

Podgori

179

Solar i ulaz ispod solara, foto: I. Hrsti

n o p o a r h i t e k t o n s k o j izvedbi, v o l u m i n o z n o s t i ,

ili e t i r i vode. Najbolji p r i m j e r obnovljene kule

k a o i n a m j e n i , m o e se s v r s t a t i i u r e d k u l a ,

k o d koje s u p r i s u t n i s p o m e n u t i e l e m e n t i , nalazi

i a k o nije s a sve e t i r i s t r a n e o b z i d a n a z i d a n i m

se u I g r a n i m a . To je Zalina kula, n a z v a n a po

platem.

Zali, p o z n a t o m r a t n i k u i z r o d a A n t i i a .

K u l e se rjee g r a d e u P r i m o r j u , a ee u

Tuepima

postoje

tri

kule:

Buelia,

Podbiokovlju j e r se ivot i odvija na t o m pro

a r i a i L a l i a . P o t o n j a je s m j e t e n a u samom

storu. M a k a r s k a je i m a l a zidine s tri kontrol

selu, dok su d r u g e dvije u d a l j e n e od mjesta. I

ne kule, podignute od s t r a n e T u r a k a , no one

P o d g o r a je i m a l a svoje k u l e , od kojih su neke

n i s u o s t a l e d o d a n a s , o s i m o s t a t a k a dijela z i d a

poruene,

a n e k i m a je i z m i j e n j e n a namjena.

istone kule. S a m o s t a n u M a k a r s k o j imao je

O s i m u Podbiokovlju, P o d g o r a je i m a l a k u l e i u

svoju k u l u , koju su T u r c i p o r u i l i , k a o i Zao-

p r i m o r j u . U d o k u m e n t i m a iz 17. i 18. stoljea

strog, koja j e b i l a u s k o v e z a n a z a o b r a n u n a j

Podgora

starijega

Makarskog

(oba i z r a z a u p u u j u n a u t v r d u ) . Oigledno j e

primorja. Sirom Podbiokovlja n a r o d je gradio

i m a l a vei broj k u l a o d o s t a l i h m j e s t a Primorja.

k u l e za o b r a n u od T u r a k a , a n e k e su sluile i

D r a n i c e i ivogoe su, p r e m a l i t e r a t u r n i m na

z a s t a n o v a n j e . U g l a v n o m s u e t v r t a s t o g tlocr

v o d i m a , i m a l e svoje k u l e , n o z a s a d i m tragovi

t a , v i s o k e do t r i k a t a , s p u k a r n i c a m a . K a o i

nisu pronaeni.

franjevakog

samostana

se

spominje

kao

oppidum

castrum

stambena a r h i t e k t u r a , graene su od lokalnog

D r v e n i k a k u l a z a n i m l j i v a j e z a povijesno

k a m e n a , ija j e s t a b i l n o s t o j a a n a o v e i m blo

s a g l e d a v a n j e , ali i a r h i t e k t o n s k i j e r vjerojatno

k o v i m a n a sjecitu zidova. K r o v j e bio n a dvije

potjee iz r a z d o b l j a prije 1494., k a d a se spo-

BIOKOVO

180

Arhitektonski elementi
svjetovnog graditeljstva,
foto: I. Hrsti

minje D r v e n i k . P r e m a B i o k o v u k u l a j e o k r u g l a ,

i z n a d d a n a n j e u p s k e c r k v e . U G r a d c u s e jo

a p r e m a m o r u je r a v n i h zidova. K a o i o s t a l e k u l e

uvijek n a l a z i k u l a u z a s e o k u C i s t a , koju opa

biokovskog p o d r u j a i t u k u l u r e s e p u k a r n i c e .

s u j u r a v n i zidovi s a sve e t i r i s t r a n e .

U D r v e n i k u je p o s t o j a l a jo j e d n a , K o s t a n j i a

Stari, tradicijski n a i n ivota nestaje, a s

kula, k a k o j e n a z i v a b a r d A n d r i j a Kai Mioi.

n j i m e i a r h i t e k t o n s k a b a t i n a koju je iznjedrio.

Podaka k u l a a r h i t e k t o n s k i j e s l i n a d r v e n i -

D a n a s s e t e k o m o e n a i i n a i z v o r n i oblik t r a

koj, s a m o je s j u n e s t r a n e o k r u g l a , a s j e v e r n i

d i c i o n a l n o g sela, no, jo uvijek postoji s t a n o v i t

j e zid r a v a n . G r a d a c j e t a k o e r i m a o svoju k u l u ,

broj m a n j i h sela, p o s e b n o u Zabiokovlju, koja

kako se i t a s a k v a r e l a i n e n j e r a S a n t i n i j a iz

su zadrala tradicionalni nain gradnje. J e d n a

1666. g o d i n e . I o n a je s l i n a d r v e n i k o j i po-

j e o d r i j e t k i h p r e o s t a l i h cjelina z a s e l a k Topii

dakoj k u l i , a l i je cijela o k r u g l a , a n a l a z i l a se

kod B a s t a i z n a d B a k e Vode.
SVJETOVNA ARHITEKTURA

181

LITERATURA

A h m e t , S. Alii, Poimenini popis sandaka vilajeta Her

cegovine, Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo, 1985.
Alaupovi, D., Gjeldum, 0 nekim osobitostima tradicijskoga
graditeljstva Makarskoga primorja, Ethnologica Dalmatica,

god. I., br. 21 (10.9.1971.).

Jurii,

K.,

Katolika

crkva

na

biokovsko-neretvanskom

podruju u doba turske vladavine, Zagreb, 1972.

Jurii, K., Prirodna i kulturna batina na podruju Makarskog

1, Split, 1992.
Bero, J., Pobuna u Dalmaciji protiv Francuza 1806. i 1807.
N.,

Srednjovjekovni

primorja, Acta Biocovica, vol. I., Makarska, 1981.

Jurii, K., Iz Makarske prolosti, Makarska, 1984.

g.. Zadarska revija 4, Zadar, 1969.

Bezi-Boani,

Jurii, K., u Hrvatskom tjedniku, Matica Hrvatska, Zagreb,

spomenici

Makarskog

Jurii, K., Despotov Zaostrog kroz povijest, Makarski zbor

nik 2., Makarska, 1989.

primorja, Makarski zbornik I., Makarska, 1970.

Bezi-Boani, N., Kule u Makarskom primorju, Makarski

Kaer, P., Makarska i primorje, Rijeka, 1914.

Klai, N., Historijska uloga neretvanske kneevine u stoljetnoj

zbornik I, Makarska, 1970.

Bezi-Boani, N., ivot i obiaji naroda Podgore u 17. i 18.

borbi na Jadranu, Makarski zbornik I, Makarska, 1970.

Koji, B., Seoska arhitektura i rurizam, Beograd, 1973.

st.. Etnoloki pregled 18, Beograd, 1982.

stanovnitva

Lulich, A., Compendio storico-cronologico di Makarska e del

Bonjak, M., Tipovi kua i seoskih naselja kod Hrvata i njiho

Markovi, K., O tradicijskoj arhitekturi kao kulturnoj poja

Bezi-Boani,

N.,

Doprinos

poznavanju

suo Litorale ossia Primorje, Split, 1860.

Podgore u 19. st., akavska ri, Split, 1992.

vi. Zbornik za narodni ivot i obiaje, 43, Zagreb, 1983.

vih susjeda, Mater Croatica, 7-8, Zagreb, 1939.

Boek, S., Kunac, A., Dva stoljea arheologije na Makarskom
Cviji, J.,

Balkansko poluostrvo i junoslavenske zemlje,

ovi, B., Regionalne grupe ranog bronzanog doba, Praistorija

Novak, G., Hvar, Beograd, 1924.

Novak, G., Nae more, Split, 1927./28.

jugoslavenskih zemalja IV, Sarajevo, 1983.

ovi, B., Srednjodalmatinska grupa, Praistorija jugoslaven

Ravli, J., Makarska i njeno primorje, Split, 1934.

Ribarevi, A., Podaca, Podaca, 1972.

skih zemalja V, Sarajevo, 1987.

Folklorna arhitektura u Jugoslaviji,

Beograd,

Salopek, D., Arhitektura bez arhitekta, akovec, 1974.

Soldo, A. J., Prilozi prouavanju agrarno-drutvenih odnosa

1964.
Deroko, A., Narodno neimarstvo, Beograd, 1968.
Freudenreich, A., Narod gradi na ogoljenom krasu, Zagreb
- Beograd, 1962.
Freudenreich, A., Kako narod gradi, Zagreb, 1972.
primorje 4, Makarska, 1999.
Garelji, T.,

Povijesni razvoj

Makarsko primorje 1, Makarska, 1990.

Freudenreich,

A.,

Buani,

V, Arhitektura

Jurii, K., Nazivi naselja Makarskog primorja, Makarski zbor

nik I, Makarska, 1970.

182

ivot i obiaje, 29/I , Zagreb, 1933.

Sii, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb,
uvar, S., Sociologija sela I. / II., Zagreb, 1988.
Urli-lvanovi, G., Zale od Igrana, Zadar, 1871.

folklor naeg sela, Zagreb, 1970.

BIOKOVO

Makarska, 1970.

1925.
kuhinje Makarskog primorja,

Gavazzi, M., Pregled etnografije Hrvata, Zagreb, 1940.

M.,

u Gornjem Primorju od 16. do 19. st., Makarski zbornik I,

Stojkovi, M., Podgora u XVII. stoljeu. Zbornik za narodni

Gamulin, A., Utvrde Gornjeg makarskog primorja, Makarsko

Gavazzi,

Makarska, 1970.
Milii, M., Nepoznata Dalmacija, Zagreb, 1955.

Beograd, 1922.

Deroko, A.,

Makarski ljetopisi 17. i 18. st., Split, 1993.

M e d i n i , J., Makarsko primorje u antici, Makarski zbornik I.,

primorju, Makarska, 1998.

Vei, P, Ranoromanike crkvice Makarskog primorja, Ma

karsko primorje 4, Makarska, 1999.
ivkovi, Z., Hrvatsko narodno graditeljstvo sv. II. (juna
Hrvatska-Dalmacija), Zagreb, 1993.

etnologija

SMILJANA UNDE

Etnologija i tradicionalno
gospodarstvo

Biokova

Bio

njegova dolia, pa to nije htio

kovo n a l a z i m o t e k 1640.,

d o p u s t i t i . U svakoj e t a p i pre

|RVI

spomen

imena

d o k se s t a r i j e i m e Mons Sla-

g o v o r a n u e n o mu je vie nov

vorum s p o m i n j e u 10.11. sto

ca, u p r e g o v o r e se ukljuio i

ljeu.

Jo

naziv

Adrion.

Biokovo je

je

stariji

g l a v n i i n e n j e r i predstavnici

antiki
ime

v l a s t i , a l i v l a s n i k ni na to

dobilo

nije h t i o p r i s t a t i . Ne dam, pa

Dananje
vjerojatno

da

po snjenoj b j e l i n i (bil, Bilko-

mi ga

zlatom posaliate

vo, Biokovo), t o nije n e o b i n o

( p o p l o a t e , p r e k r i j e t e ) - govo

a k o s e z n a d a s n i j e g a n a toj

rio je. N a k r a j u , graditeljima

p l a n i n i i m a u izobilju vei dio

nije p r e o s t a l o d r u g o nego odu

g o d i n e . U Z a g o r i su p l a n i n i
d a l i i m e e n s k o g a r o d a Bioko

Sir s Biokova, foto: R. Ozimec

va, d o k se s p r i m o r s k e s t r a n e n a z i v a Biokovo
ili

n i t i t r a s u . Z a t o c e s t a u luku

z a o b i l a z i dolac, koji se o t a d a zove Z l a t n i dolac

ili Z l a t n i doli, k a k o se zove i cijeli t a j dio ceste.

Bjakovo.
Biokovo je

s t a t i od p r e g o v o r a i promije

stoljeima

hraniteljica,

gotovo

s v e t a p l a n i n a . Toliko s v e t a d a s e u P r i m o r j u

T o p o n i m j e p o z n a t n e s a m o s t a n o v n i c i m a Pod
gore, n e g o i d r u g i m P r i m o r c i m a i Zagorcima.

ime p l a n i n e rijetko k a d a i izgovaralo. Reklo

Ta zgoda, od koje je p r o l o 130-ak godina, go

bi se s a m o : Bili s m o u P l a n i n i . A u P l a n i n i se

v o r i o t v r d o g l a v o s t i v l a s n i k a Z l a t n o g a dolia,

bivalo esto: r a d i ispae, skupljanja iarki za

a l i jo v i e o s l i k a v a s t a n j e k a k v o je bilo tada i

ogrijev i t r a v e

za prezimljavanje

stoke,

radi

v a e n j a l e d a , lova, s a d n j e ili k o p a n j a k r u m p i r a ,
sijanja ili e t v e i t a r i c a i t d .

t r a j a l o sve do s r e d i n e 20. stoljea. U k a z u j e na

vanost

posjedovanja

zemlje

planinskome

dijelu B i o k o v a . Ta je z e m l j a u v r t a a m a i dol
ili

c i m a b i l a p l o d n i j a od o n e u p o d n o j u planine,

v r t a e u P l a n i n i vrijedilo j e z l a t a . D a t o nije t e k

a t r a v a na p l a n i n s k i m p a n j a c i m a sonija od

p u k a fraza, govori i p r i p o v i j e s t iz dijela B i o k o v a

drugih.

Posjedovanje

makar

maloga

dolia

koji k a t a s t a r s k i p r i p a d a P o d g o r i . N a i m e , k a d a
se u 19. st. p r i p r e m a l a g r a d n j a c e s t e od M a k a r
s k e p r e m a V r g o r c u , m a l o j e t k o bio o d u e v l j e n

Panjaci i poljoprivredne kulture

injenicom da bi cesta mogla biti t r a s i r a n a p r e k o

njegova z e m l j i t a . I a k o s u seljaci bili svjesni d a

U p r i m o r s k o m e dijelu B i o k o v a nije bilo pa

j e c e s t a ope d o b r o , v l a s n i c i d o l a c a gotovo s u

n j a k a . S v a je p l o d n a zemlja k o r i t e n a za kul

danonono motrili p r i p r e m n e radove. Kada su

t u r u m a s l i n a , loza, s m o k a v a , b a d e m a i vianja,

vojni i n e n j e r i t r a s i r a l i d i o n i c u c e s t e o d prije

a o k u n i c e su s l u t i l e k a o v r t o v i s p o v r e m . Uz

voja S t a z e p r e m a V r g o r c u , v l a s n i k i z obitelji

g a j a l a se b l i t v a , k u p u s , rajice, k r a s t a v c i , po

L e t i c a u v i d i o j e d a b i c e s t a t r e b a l a prijei p r e k o

r i l u k , c r v e n i l u k , enjak, r e p a , r o t k v a , mrkva

BIOKOVO

184

Vaenje krumpira, Biokovo, foto: F. abi

Luk i krumpir s Biokova, foto: R. Ozimec

dijelu t e sijane i t a r i c e : p e n i c a , ozimica, j e a m ,

zob i k a t k a d k u k u r u z . i t a r i c e s u s l u i l e z a
p r e h r a n u , dok j e s l a m u seljak k o r i s t i o z a po
k r i v a n j e k r o v o v a n a s t a m b a za ljude i za ivo
tinje. K a k o g o d s l a m a b i l a p o v e z a n a i d o d a t n o
uvrena

kriljastim

vapnenakim

ploama,

a k r o v d o b r o n a p r a v l j e n , poslije z i m s k i h vjetro
va i o b i l n o g a snijega t e k o bi o s t a o n e o t e e n .
Stoga su se svake godine na poetku ispae kro
vovi p o p r a v l j a l i , a v r l o je e s t o i s l a m a p o s v e
izmijenjena.
N a n e t o nioj n a d m o r s k o j visini, u d o l c i m a
i v r t a a m a Donje g o r e u p o d g o r s k o m dijelu Bio
k o v a , d o b r o s u u s p i j e v a l e i m a h u n a r k e : lea,
g r a a k , s l a n u t a k , bob i s i k i r i c a . I tu je bilo d o s t a
n a s t a m b a , u k o j i m a su najvei dio g o d i n e b o r a
vili p a s t i r i s a s t a d i m a o v a c a . O s o b i t o j e bio poz
n a t ovji sir i z Donje g o r e . N a t o m s e p o d r u j u
mijeaju m o r s k i i p l a n i n s k i z r a k , p a j e n a t r a v i
e s t o bilo posolice, t o j e s i r u d a v a l o specifian
o k u s . N a a l o s t , D o n j a je g o r a r t v o v a n a i pos
i poneka voka: ipak s l a d u n i p a t r a c , orah,

ljednja t r i d e s e t l j e a u njoj je bilo divlje odla

dunja, n a r a n a , m a r e l i c a , b r e s k v a i si.

g a l i t e o t p a d a z a cijelo M a k a r s k o p r i m o r j e , za

U p l a n i n s k i m je d o l c i m a i v r t a a m a s a e n
k r u m p i r i o s t a l o povre, k a o i u p r i m o r s k o m e

t v o r e n o poslije m n o g o b r o j n i h p r o s v j e d a Podgor a n a t e k 2005. godine.

ETNOLOGIJA

185

Magarci i koze na Biokovu, foto: F. abi

Ovce na Biokovu, foto: R. Ozimec

Pastiri

Izdig stoke
Biokovo je bilo v a n o za uzgoj k r u m p i r a i

O stoci se b r i n u l a i n a p a s a l a je uglavnom

itarica, ali i p a k najvanije za stoarstvo. Bitno

m l a a eljad, ee djevojke n e g o mladii. Pri

obiljeje p l a n i n s k o g s t o a r s t v a n a cijelom m e d i

m o r s k a su s t a d a u v a l i d o m a i , a l i bili su s nji

t e r a n s k o m p r o s t o r u s e z o n s k e s u s e o b e i izmje

ma i djevojke i m l a d i i iz Z a g o r e , u g l a v n o m iz

ne z i m o v a l i t a u p r i m o r j u , u p o d n o j u p l a n i n e

okolice V r g o r c a , Z a g v o z d a i I m o t s k o g a , koji su

i ljetnih s t a n i t a na p l a n i n s k i m panjacima.

u i m u n i j i m p r i m o r s k i m o b i t e l j i m a bili u naj

T a k o je od d a v n i n a bilo i na Biokovu, sve do

mu.

Zvali

su

ih

najmenicama

( m u k a r c e naj-

d a n a n j i h d a n a , k a d a t r a d i c i o n a l n a poljopriv

menicima). U P r i m o r j u se od poljoprivrede, ma

r e d n a p r o i z v o d n j a g u b i b i t k u s tzv. m o d e r n o m

slinarstva,

proizvodnjom h r a n e .

sve do s r e d i n e 20.

S t o k u s u n a B i o k o v u p o d j e d n a k o d r a l i sta

v i n o g r a d a r s t v a i s t o a r s t v a ivjelo
stoljea. U zabiokovskom

dijelu s t o a r s t v o je bilo n a j v a n i j a gospodarska

novnici Primorja i stanovnici Zagore. S primor

g r a n a sve do s r e d i n e 1970-ih, k a d a su u veim

s k e s t r a n e s t o k u s u i z d i z a l a sela: B r e l a , B a s t ,

k o l i i n a m a poele p r i s t i z a t i n o v a n e doznake

Veliko B r d o , M a k a r , K o t i i n a , T u e p i , P o d g o r a

r a d n i k a n a t z v . p r i v r e m e n o m r a d u u zapadno

i D r a n i c e . Iz b i o k o v s k e Z a g o r e s t o k u su izdiza

europskim zemljama.

l a sela: Zeevica, G r a b o v a c , Zagvozd, K r s t a t i c e ,

S v a k o g a proljea,

i m bi u P l a n i n i okop

u p a i R a a n e . I z l a z a k s e odvijao n a j k r a i m

n i o snijeg, s t o t i n e p a s t i r a i p a s t i r i c a s obiju

p r i s t u p n i m s t a z a m a . I z n i m k a su bila s a m o sela

s t r a n a B i o k o v a izgonilo je svoja s t a d a na vi

i z P r i m o r j a , o d a k l e s u s e zbog v e l i k e s t r m i n e

soke

odabirali zaobilazni putovi.

z a d r a v a n j a p a s t i r a na B i o k o v u ovisilo je o kli-

BIOKOVO

186

panjake

sa

sonom

travom.

Vrijeme

Bua na Biokovu, foto: R. Ozimec

Prijenos krumpira na mazgi, f o t o : F. abi

matskim prilikama,

u v j e t o v a n i m prije

svega

n a d m o r s k o m v i s i n o m . O n i i z n a s e l j a s a sjever

lih,

zbog povoljna poloaja svojih n a s t a m b a ,

osobito onih Pod Glogovikom i u S t r a t i n o v c u ,

ne s t r a n e ostajali su na Biokovu t r i mjeseca, a

a l i i u Donjoj gori i Z a s u d n j u . P r e m a z a p i s i m a u

p a s t i r i iz P o d g o r e i do d e s e t mjeseci. P o d g o r s k i

crkvenim knjigama, neki su Podgorani u Plani

su p a s t i r i u p l a n i n i o s t a j a l i dulje od s v i h o s t a

ni b o r a v i l i t i j e k o m i t a v e g o d i n e . U 19. s t . bilo
ETNOLOGIJA

187

Gore: mjeina, pastirska torba, kamenica za kinicu

Lijevo: uobiajeni vrtovi oteti od kamena
foto: R. Ozimec
1. svibnja do 1. l i s t o p a d a , n e k a d i do 2 5 . stude
noga.
P r e m a p o d a c i m a koje je p r i k u p i o dr. fra Kar
l o J u r i i , z a d n j i s e z o n s k i p a s t i r i koji s u napu
stili Biokovo bili su: u B a s t u A n a Stanii ud.
A n d r i j e r o . R u s e n d i 1964., u Dranicama
M a r a H r s t i p. P e t r a 1968. i u V e l i k o m Brdu
I v a n B a k o v i p. M a t e U d o v i i n a , koji je siao s
p l a n i n e 1978. g o d i n e .
Prijevoj S t a z a ( P o d g o r a ) zbog svojega je po
loaja i m o g u n o s t i b r z e k o m u n i k a c i j e s Pri
m o r j e m p r i v u k a o u novije d o b a dvojicu pastira:
p r v o s e n a S t a z i 1957. n a s t a n i o J o z e Brajkovi
iz G o r n j i h I g r a n a koji je n a b a v i o s t a d o od oko
150 o v a c a i 100 k o z a , a i m a o je i 50 goveda. Na
S t a z i je s t a l n o b o r a v i o do 2 0 0 3 . , k a d a se odselio
u M a k a r s k u , o d a k l e p o v r e m e n o dolazi obii sto
k u . G o d i n e 2 0 0 4 . J u r e i m i i z T u e p a unajmio
i h j e d o 200, p a s e p r i m j e r i c e P o d G l o g o v i k o m

je na S t a z i k u u i s t a j u n e k a d a n j e Poljopriv

a k i rodilo n e k o l i k o djece. Posljednja je u Pla

r e d n e z a d r u g e iz P o d g o r e , gdje je smjestio stado

n i n i s t a l n o ivjela M a n d e D e a n r . Vulinovi

od 150 koza, a uz n j i h i m a i 20-ak k r a v a .

( 1 8 5 5 . - 1 9 4 2 . ) , n a s t a n j e n a u Donjoj gori od 1893.,

D o k s e p r o m e t o v a l o s t a r o m c e s t o m Makar

kada se udala za pastira udovca M a r k a D e a n a

s k a V r g o r a c ( s r e d i n a 20. st.), na S t a z i je bilo

(1834.-1922.).

s v r a t i s t e z a p u t n i k e n a m j e r n i k e u vlasnitvu

Slino su i p a s t i r i iz B r e l a u B i o k o v u o s t a j a l i

obitelji P a v l i n o v i , p a u n d e .

gotovo cijele g o d i n e , no o n i bi p r e d Boi dotjera

li b l a g o u P r i m o r j e , o d a k l e bi s k o z a m a k r e n u l i
n a t r a g ve 15-ak d a n a po Boiu, a ovce bi izveli

Sveci i crkve

tek krajem travnja, po J u r j e v u d a n u . Za uspo

r e d b u , p a s t i r i i z V e l i k o g a B r d a n a svojim s u s e

O d l a z a k u p l a n i n u sa s t a d o m povezuje se

p l a n i n s k i m panjacima zadravali s a m o od 1.

obino uz svece i b l a g d a n e : sv. J o s i p - 19. oujka

s r p n j a do oko 1. s t u d e n o g a , a o n i iz

(reklo bi se: Sveti Jozip - koze kozit\), Blagovijest

BIOKOVO

188

T u e p a od

Doci i staje na Biokovu snimljeni oko 1920

foto: I. Rubi

- 25.

oujka

(postoji

izreka:

Blagovist - zelen

list - oban u nesvistl), U s k r s p o m i n i d a t u m ,

Sv. J u r a j 2 3 . t r a v n j a , Sv. M a r k o 2 5 . t r a v n j a .
Kada bi stado kretalo u p l a n i n u , gospodar bi ga
blagoslovio b l a g o s l o v l j e n o m v o d o m , a v r l o e s t o
bi u mjesnoj c r k v i p l a t i o i m i s u za z d r a v l j e pa
s t i r a i s t a d a . Uvijek je, n a i m e , p o s t o j a l a b o j a z a n
od r a z n i h o p a s n o s t i : v u k o v a , u j e d a zmije otrov
nice ili od p a d a n i z koju od litica, a u s t a r i j i m
v r e m e n i m a i od p l j a k e .
Z a n i m l j i v a je i p r i p o v i j e s t o slavljenju Sv.
J u r e . N a i m e , k a k o b l a g d a n Sv. J u r j a p a d a u
vrijeme k a d a n a v r h u B i o k o v a i m a jo d o s t a
leda i snijega, po s v r e t k u K a n d i j s k o g r a t a 1 6 7 1 .

A)

ulaz

D)

postelja stanara

B) ognjite

E)

posuda za vodu

C) stijena za suenje sira

zvana police

Tlocrt stana, prema Rubi, 1929.

franjevci koji s k r b e o v e i n i u p a n e k a d a n j e
M a k a r s k e b i s k u p i j e (a to je M a k a r s k o p r i m o r j e i

to h o d o a s n i c i u svojim t o r b a m a t a d a i m a j u i

cijelo Zabiokovlje) slavlje Sv. J u r e p r e m j e s t i l i su

m o g u n o s i t i i m e s a i s i r a - s v e g a o n o g a ega

n a 3 1 . kolovoza, n a z v a v i n o v i b l a g d a n Sv. J u r e

u t r a v n j u jo n e m a . N a p r o t e n j e su, n a r a v n o ,

M a s n i . M a s n i p o Sv. R a j m u n d u M a s n o m koji s e

dolazili m n o g i p a s t i r i , ija s u s t a d a t a d a b i l a n a

slavi t o g a d a t u m a , a l i i s t o g a t o se r a u n a l o

i s p a i u p l a n i n i , a l i i b r o j n i h o d o a s n i c i iz s v i h

da je u kolovozu l a k e doi do v r h u n c a , te s t o g a

m j e s t a P o d b i o k o v l j a i Zabiokovlja.
ETNOLOGIJA

189

Stanovi i zarade
D a b i s e ivot m o g a o n o r m a l n o odvijati, vla

800 ili 9 0 0 ( P o d g o r a ) do 1 6 0 0 ( B a s t ) . U pros

j e k u su s t a n o v i od s r e d i t a s e l a u d a l j e n i oko 2
sata hoda.

snici s t a d a i m a l i s u u B i o k o v u kolibe, t j . p l a n i n

P r e m a s t a t i s t i k i m p o d a c i m a iz 1927., koje

s k e s t a n o v e i staje za s t o k u . S v a k o je selo s r u b a

je uz p o m o s e o s k i h u p n i k a p r i k u p i o i obradio

B i o k o v a i m a l o j e d n u ili vie s k u p i n a t i h n a s t a m

d r . Ivo R u b i , n a sjeveroistonoj s t r a n i Biokova

b a , koje s u bile s m j e t e n e b l i z u p a n j a k e z o n e

n a p a s a l o se u p l a n i n i oko 5 t i s u a ovaca, zatim

i, k o l i k o je m o g u e , z a t i e n e od v j e t r o v a .

2,5 t i s u e k o z a i n e t o m a n j e od t i s u u goveda.

S t a n je p r i z e m n a kuica od suhozida, pokri

N a j u g o z a p a d n o j s t r a n i bilo j e oko 4,2 tisue

v e n a r a v n i m p l o a m a ili s l a m o m . I m a n a j e e

ovaca, oko 1,8 t i s u a k o z a i s a m o 45 goveda.

j e d n u p r o s t o r i j u , s o g n j i t e m u k u t u , a l i b e z dim

Do p o e t k a 2 0 . st. bilo je d v o s t r u k o vie koza,

n j a k a ( d i m i z l a z i k r o z k r o v ) . N a d d r u g i m dije

n o uoi P r v o g a svjetskog r a t a v l a s t j e zabrani

l o m p r o s t o r i j e je lisa ( t a v a n ) , na kojoj se d r a l a

l a d r a n j e k o z a . S v a k a p e t a s e o s k a k u a oko

s u h a t r a v a , s l a m a i suanj, a k a t k a d je s l u i l a

B i o k o v a i m a l a j e t a d a u p l a n i n i staju, odnosno

i za s p a v a n j e a k o u glavnoj p r o s t o r i j i nije bilo

s t a n . T o n e z n a i d a i o s t a l e obitelji n i s u imale

dovoljno m j e s t a . Uz s t a n je u p r a v i l u i t o r za

s t o k u - o n e s u svoja m a n j a s t a d a prikljuivale

stoku.

v e i m a , n a r a v n o u z o d r e e n u n a k n a d u u novcu

N a j v i e s t a j a i s t a n o v a i m a l i su s t o a r i iz
P r i m o r j a , osobito iz P o d g o r e i T u e p a . S j u n e ,
odnosno j u g o z a p a d n e s t r a n e Biokova stanove
s u i m a l a gotovo s v a p r i m o r s k a sela, o s i m novo
n a s t a l i h u 18. i 19. st. ( B a k a V o d a , P r o m a j n a ,
K r v a v i c a i B r a t u ) . N a sjevernoj s t r a n i B i o k o v a
samo su tri sela i m a l a stanove: upa, Krstatice
i Z a g v o z d i to na n a d m o r s k o j v i s i n i od 1 1 0 0 do

ili u n a t u r i . S k l a p a o se a k i u g o v o r i z m e u pa
s t i r a i g o s p o d a r a . Po glavi s t o k e u z a g o r s k o m se
dijelu p a s t i r u p l a a l o 2 0 d i n a r a , g o s p o d a r m u
je p r e p u t a o i 50 % n a p r a v l j e n o g sira, a n e k i bi
d a v a l i a k i p a r o p a n a k a i p o n e t o od odijela.
D o t l e se u p r i m o r s k o m dijelu p a s t i r u po sezoni
p l a a l o 10 d i n a r a po glavi s t o k e , a dobivao je i
s v a k u s e d m u grudicu napravljenog sira.

1 5 0 0 m . R a s p o n n a d m o r s k e v i s i n e n a kojoj s e

Vlasnici s t a d a i m a l i su v i e s t r u k u korist: od

nalaze primorski stanovi kree se uglavnom od

o v a c a s u d o b i v a l i v u n u (koju s u r i j e t k o prodava-

Staja pod Glogovikom prekrivena slamom,

foto: F. abi
BIOKOVO

190

Trim, foto: F. abi

Ognjite,
foto: S. Bueli

Mlin u kui,
foto: S. Bueli

li - p o n a j v i e se k o r i s t i l a za i z r a d u r a z n i h v r s t a

d a r ih je vodio na p r o d a j u u Z a d v a r j e , gdje je bio

pokrivaa, za a r a p e , p r s l u k e , m a j e i alove), za

p o z n a t i s t o n i ( i n e s a m o stoni) s a j a m .

tim mlijeko, m a s l o (vie u z a b i o k o v s k o m dijelu),

K a k o b i mogli p o k r i v a t i i v o t n e t r o k o v e ,

sir (vie u p r i m o r s k o m dijelu) i gnoj. Od k o z e

seljaci su k r a j e m 19. st. i sve do D r u g o g a svjet

se dobivalo isto, o s i m v u n e u m j e s t o koje je bila

skog r a t a morali posuivati novac od zelenaa.

kostrijet. Mlijeko se i od k o z e i od ovce r i j e t k o

Zbog v i s o k i h k a m a t a d u g o v i s u i m s t a l n o r a s l i .

prodavalo, a s a m o s u g a i z t r i s e l a i z n a d M a k a r

Vrlo e s t o z e l e n a i n i s u h t j e l i n i p r i m a t i p o v r a t

ske nosili p r o d a v a t i u g r a d : iz K o t i i n e , M a k r a

duga, nego su kao protuvrijednost k a m a t a m a

i Velikoga B r d a . M l a d i su se janjci i kozlii pro

u z i m a l i o d r e e n e koliine s i r a , m l i j e k a i v u n e .

davali z a m e s o ili p a k z a p o v e a n j e s t a d a . A k o

Tako su postizali da im novac ostane trajno

se n i s u mogli p r o d a t i u v l a s t i t o m e selu, gospo

u l o e n i t r a j n o d o n o s i dobit.
ETNOLOGIJA

191

Obale i vode

No, uvijek se m o r a l o v o d i t i r a u n a i o vodi

koja je b i l a p o t r e b n a p a s t i r i m a i stoci. U rano

Gotovo s v a k i dolac i v r t a a i m a l i s u o g r a d u
od s u h o z i d a ,

koja se n a z i v a obala,

a zaobaliti

znai izgraditi t a k v u ogradu. Obale su gradili

s a m i v l a s n i c i dolaca, d a b i sprijeili u n i t a v a n j e
usjeva, o d n o s n o t e t e koje b i i m m o g l a u i n i t i
v l a s t i t a ili t u a s t o k a .
Z e m l j a u d o l i i m a i v r t a a m a nije oskudije
v a l a v l a g o m j e r se u d o b a k i a v o d a u njih slije
v a l a sa s t r a n a , a i r o s a se u n j i m a z a d r a v a l a
dulje n e g o u s t r a n a m a .

proljee o t a p a o se z a o s t a l i snijeg, a iz oblinjih

j a m a v a d i l i s u s e i p o t o m o t a p a l i k o m a d i leda.
P o n e g d j e su p o s t o j a l i izvori ive vode, a negdje
i lokve. U svakoj p r i g o d i s k u p l j a l a se kinica,
a l i za nju nije n i k a d a bilo dovoljno p o s u d a . Pa
s t i r i s u s t o g a m e u s t i j e n j e m p r a v i l i b u n a r e ili
' k a m e n i c e ' u koje bi se slijevala v o d a kinica.
K a k o p o v o d u n e b i m o r a l i ii d a l e k o , krajem
19. i p o e t k o m 20. st. n e k i su v l a s n i c i stanova
n a p r a v i l i vee s p r e m n i k e (gustirne) za vodu.

Muki i enski poslovi

P o s a o p a s t i r a i p a s t i r i c a u B i o k o v u bio je
s v a k o d n e v n o i s t i : prije zore i z v e s t i ovce n a pau,
a n a k o n p o v r a t k a slijedila je p r v a m u a . Dok bi
s u n c e bilo j a k o , ovce su p l a n d o v a l e . Poslije pod
ne p o n o v n o se odlazilo na p a u , p r e d v e e r je bio
povratak i potom druga mua.
M u k a r c i su r i j e t k o bili p a s t i r i , osobito u
dijelu B i o k o v a koji p r i p a d a p r i m o r s k i m mje
s t i m a . Rjee su i odlazili u p l a n i n u , a ako su
odlazili, o n d a bi to bilo u v r i j e m e v a n i j i h poslo
v a : sijanja i t a r i c a , s a d n j e i k o p a n j a k r u m p i r a ,
e t v e i otlaenja i t a itd. T a d a bi iz Primorja
n a n e k o l i k o d a n a doli i d r u g i o d r a s l i ukuani
k a k o bi se poslovi m o g l i to prije o b a v i t i .

Bunar kod Dedia, foto: R. Ozimec

BIOKOVO

192

Dolac iznad Basta, foto: R. Ozimec

K r u m p i r se k o p a o u l i p n j u i odvozilo ga se

A k o su ve bili u P l a n i n i , u s l o b o d n o vrije

na m a g a r c i m a i m a z g a m a u P r i m o r j e , no dio je

m e m u k a r c i s u i z r a i v a l i d r v e n a d r a l a (za

ostavljan i u p l a n i n s k i m k u a m a , gdje su po

m o t i k e , k r a m p o v e i sjekire), a a k o su u s j e k l i

stojali t r a p o v i . ito se elo s r p o v i m a i s l a g a l o u

o d g o v a r a j u e drvo, i z r a i v a l i bi i ljestve, koje su

snopove, a o n d a g a s e otlailo n a g u m n i m a . N a

sluile n e s a m o u p l a n i n s k i m s t a n o v i m a , n e g o

kraju s e ito vijalo, t j . p r o s i p a l o t a k o d a s e o d

osobito u P r i m o r j u z a b e r b u m a s l i n a . M u k a r c i

zrnja odvoje o s t a c i pljeve.

su izraivali i r a z n e d r u g e p r e d m e t e , primjeri-

Jedan od enskih poslova - noenje sijena, f o t o : R. Ozimec

ETNOLOGIJA

193

Magarac, foto: T. ori

ce tvorila za s i r e n j e ( k a l u p e u o b l i k u k o l u t a ) ,

vie se p r i p o v i j e d a l o o v i l a m a i v u k o d l a c i m a , a

z a t i m obine diple i m i s n i c e (diple s m i j e h o m )

k o m e n t i r a l e su se i n o v o s t i koje bi t k o donio iz
sela. Za h l a d n i j i h v e e r i sjedilo se u k u a m a oko

i dr.
O d l a z e i n a p a u , djevojke s u u s p u t skuplja
le i a r k e za ogrijev, a l i i s u h o lie suanj,
koji se stavljao p o d s t o k u . ele su t r a v u i bri
nule se da se ona dobro prosui, k a k o bi bila
spremna za zimsku p r e h r a n u stada.
K a d n i s u i m a l e p o s l a oko s t a d a , oko p a e ,
m u e , s i r e n j a i si., i k a d bi o b a v i l e k u a n s k e po
slove, djevojke bi n a j e e p r e l e i p l e l e . N a v e e r
bi se na guvnima ( g u m n i m a ) , kojih je uz vee

ognjita uz zapaljeni oganj.

Uoi c r k v e n i h b l a g d a n a po p l a n i n s k i m su se
v r h o v i m a p a l i l i posviti (krijesovi), t o je u ljet
n i m v e e r i m a bilo osobito lijepo p r o m a t r a t i s
p r i m o r s k e s t r a n e Biokova.
Biokovo je p l a n i n a p u n a i z n e n a e n j a i oni
koji su u n j e m u b o r a v i l i ili n j i m e p r o l a z i l i mo
r a l i s u uvijek b i t i n a o p r e z u : s t r a d a v a n j a put
n i k a p j e a k a n i s u b i l a r i j e t k o s t , a s t r a d a v a l o se
o d v r a t o l o m a , i z n e n a d n i h p l a n i n s k i h meava,

s k u p i n e s t a n o v a bilo i po n e k o l i k o , o d r a v a l a

g r o m a i od u g r i z a zmije o t r o v n i c e (poskok, crno-

sila (sijela), na k o j i m a se s v i r a l o (diplilo) i pje

strig). P a s t i r i su s t r a d a v a l i rjee, j e r su pozna

valo, a i g r a l e se i r a z n e d r u t v e n e i g r e ( n a pr-

v a l i u d p l a n i n e i z n a l i su k a k o se u pojedinim

s t e n k e , na piske ili piljke, na konie). I p a k , n a j -

situacijama ponaati.

BIOKOVO

194

U s t a r i j i m v r e m e n i m a u B i o k o v u nije bilo
b e z o p a s n o b o r a v i t i zbog b l i z i n e g r a n i c e s T u r
skim C a r s t v o m i n a p a d a T u r a k a i h a j d u k a , oso
bito u 17. stoljeu. I a k o su n a j e e n a p a d a n i
p u t n i c i koji su iz P r i m o r j a ili u u n u t r a n j o s t i
o b r n u t o ( n a p a d a i s u uvijek o e k i v a l i d a e k o d
p u t n i k a n a i n e t o v r i j e d n o pljake), u s t r a h u
od p l j a k a a p a s t i r i su se k l o n i l i b l i z i n e p u t o v a ,
a u d r u i v a l i su se i u vee s k u p i n e . B u d u i da
su gotovo svi u p r a v i l u bili m l a d i , bilo je uvijek
ale i z a b a v e i, t o se m o e i o e k i v a t i , ljubovanja. K a d a bi z a v r i l i r a d u P r i m o r j u , a poslije
veere, m o m c i bi o d l a z i l i svojim d j e v o j k a m a u
P l a n i n u . Sjedilo s e u k u a m a n a sijelima, igra
le su se r a z n e igre, a a t m o s f e r a je uvijek b i l a
o p u t e n i j a no t o bi bila u P r i m o r j u .

Ishrana pastira
P a s t i r i su se u Biokovu, k a o i u d r u g i m di
n a r s k i m p l a n i n a m a , h r a n i l i mlijekom, sirom,
s u r u t k o m i si. U s t o su e s t o p e k l i k r u m p i r e pod
korom, a k a t k a d se p r i p r e m a l o i koje jaje ( a k o je
u p l a n i n i bilo kokoi). M e s o se jelo p o s v e r i j e t k o
j e r se s t o k a u p l a n i n i nije k l a l a , ve a k o se koje
grlo slomilo u k r u . Poslije k i e i u r o s n i m j u t
r i m a bilo j e p u e v a . U v r t o v i m a oko p a s t i r s k i h
s t a n o v a bilo je u izobilju p o v r a . Bilo je i voa
- divljih k r u a k a i ljiva, da se i ne s p o m i n j u
u m s k e jagode, m a l i n e i k u p i n e .
Pojedine su pastirice pekle na ognjitima
k r u h (pod cripnjom ili p o d pekom),

a nerijetko

s u i m i z n j i h o v i h d o m o v a m l a e s e s t r e ili b r a a
donosili u p l a n i n u vee k o l i i n e k r u h a , k a t k a d i
s u h u s l a n i n u , s u h o b r a v l j e m e s o , sol i si.

Stepka za maslac,
foto: Gradski muzej
Makarska

Bukara, foto: B. Jali

Sir s Biokova, foto: R. Ozimec

ETNOLOGIJA

195

Turizam i ledari
Poslije D r u g o g a svjetskog r a t a P r i m o r c i s u
poeli n a p u t a t i , a poslije p o t r e s a 1962. posve
n a p u s t i l i svoje s t a n o v e i t o r o v e u B i o k o v u . Pos
lije p o t r e s a s t a n o v n i t v o je n a g l o i m a s o v n o
silo iz p o d n o j a b r d a na m o r e , pa je poeo i jai
razvoj t u r i z m a , t o se poklopilo s r a z v o j e m t u
r i z m a n a cijeloj d a l m a t i n s k o j obali. N o , t u r i z

r a n o u j u t r o p r o d a v a l i su led. Taj je posao bio

m u k o t r p a n i nije bilo m n o g o o n i h koji su se nji
m e bavili, uoi D r u g o g a svjetskog r a t a 30-ak,
t i m vie t o v l a s n i c i h o t e l a i p a n s i o n a n i s u oso
b i t o cijenili t r u d l e d a r a n i t i s u g a d o b r o plaali.
O l e d e n i c a m a i p r i r o d n i m z a l i h a m a leda na
B i o k o v u te o b i o k o v s k i m p a s t i r i m a p i s a o je jo
p u t o p i s a c o p a t A l b e r t o F o r t i s s r e d i n o m druge
polovice 18. stoljea.

ma je u n e k i m mjestima M a k a r s k o g a primorja
bilo i r a n i j e , osobito u M a k a r s k o j i P o d g o r i , gdje

Zakljuak

s e poeo r a z v i j a t i p o e t k o m 20. st., n e p o s r e d n o

uoi i n e p o s r e d n o poslije P r v o g a svjetskog r a t a .

Od n e k a d a n j i h vie t i s u a o v a c a i koza i

Z a p o t r e b e t i h r a n i h t u r i s t a , koji s u n a j e e do

n e t o m a n j e g o v e d a n a b i o k o v s k i m panjacima

lazili iz e k e , A u s t r i j e i N j e m a k e , r a z v i j e n a

o s t a l a je s a m o koja s t o t i n a g r l a . P r o m i j e n i o se

je jedna posebna privredna g r a n a ledarstvo.

n a i n ivota, p a j e z a s t a n o v n i t v o Podbioko-

O n o se s a s t o j a l o u v a e n j u l e d a iz b i o k o v s k i h

vlja i Zabiokovlja s t o a r s t v o p o s t a l o margina

jama i ponora.

l a n n a i n p r i v r e i v a n j a . O n o t o j e stoljeima

N a i m e , za l j e t n i h e g a u p a n s i o n i m a i h o t e
lima trebalo je pripravljati sladolede i h l a d i t i
pia, a i u l o v l j e n u r i b u s a u v a t i za d a n e k a d a
je nije bilo m o g u e loviti. Za sve to bio je p o t r e
b a n led. B u d u i d a s e z n a l o k a k o n a v i s i n a m a
iznad 1 300 m i m a j a m a sa s t a l n i m ledom, n e k i
seljaci poeli su ga v a d i t i i d o n o s i t i u h o t e l e . Za
taj p o s a o u d r u i v a l o se po n e k o l i k o njih (45). U
b i o k o v s k e v r l e t i o d l a z i l i su s m a z g a m a i m a g a r
c i m a , n o s e i v r e e od k o s t r i j e t i i v r s t e k o n o p e
te l o p a t e , p i j u k e i svjetiljke, najee fenjere.
Od njihovih k u a do mjesta vaenja leda treba
lo im je i do 4 s a t a h o d a , pa su n a j e e odlazili
nou, k a k o bi stigli prije zore. Za s p u t a n j e u
j a m e t r e b a l o j e h r a b r o s t i , s n a g e i izdrljivosti
j e r s e k v a l i t e t a n led m o g a o n a i s a m o n a v e i m
d u b i n a m a , n a 5 0 ili 6 0 m . O n d j e j e najprije t r e
b a l o o t k o p a t i snijeg i meki led, t a k o da se p r a
vio t u n e l d o k s e n e b i d o p r l o d o p r a v o g a l e d a .
S p u t a l a su se obino po dvojica, trojica, a d r u
g i s u o s t a j a l i v a n i . S v a t k o j e k o p a o svoj t u n e l
i o n d a b r z o p u n i o v r e e l e d o m , stavljajui oko
njega i sloj lia od h r a s t a ili od b u k v e . B u d u i
d a s u t e m p e r a t u r e u j a m a m a bile v r l o n i s k e ,
nije s e d u g o

moglo o s t a t i u j a m i , p a s u n a k o n

23 s a t a r a d a l e d a r i d a v a l i z n a k o n i m a v a n i d a
i h i z v u k u . K a d j e led bio o t k o p a n , l e d a r i s u g a
s k r i v a l i od s u n c a i v r u i n e , e k a j u i m r a k i po
n o v n o se n o u v r a a l i u P r i m o r j e , a d r u g i d a n
BIOKOVO

196

Odjevni predmeti s Biokova,

foto: Gradski muzej Makarska

bilo n e z a m i s l i v o d a n a s j e s t v a r n o s t : n e k a d a n j i

No, Biokovo sve v i e osvajaju p l a n i n a r i i

plodni dolii i v r t a e r i j e t k o se o b r a u j u , pa

izletnici, osobito u l j e t n i m m j e s e c i m a . O n i ne

su postali pasita dananjim rijetkim stadima.

m o g u ni z a m i s l i t i ozraje u k o j e m u se stoljeima

N e m a vie n i l e d a r a j e r d o l a s k o m e l e k t r i n e

u n a t r a g i do prije s a m o p o l a stoljea odvijao

energije i i z u m o m h l a d n j a k a n e m a p o t r e b e z a

ivot na b i o k o v s k i m p a n j a c i m a , u v r t a a m a i

biokovskim ledom.

stanovima.
ETNOLOGIJA

197

LITERATURA

Fortis, A., Put po Dalmaciji, Globus, Zagreb 1984. (I izdanje:

Venezia 1774.).

Markovi, M., Stoarstvo na Dinari, u: Stoarstvo br. 9-10,

1987., 257-273.

Gui, B., Ekoloka osnova stoarstva na prostoru Dinarida,

u: Zbornik 2 1 . kongresa Saveza udruenja folklorista Jugo
slavije, Sarajevo 1976., 73-84.
Jurii, K., Priroda i kulturna batina na podruju Makarskog

Ravli, J., Makarska i njeno Primorje, Jadranska straa, Split

1934.
Rubi, I., Ispaa na Biokovi, u: Hrvatski geografski glasnik,
g o d . I, br. 1, Zagreb 1929.

primorja, u: Acta Biokovica, vol. 1, SlZza kulturu opine Ma

Soldo, J., Makarski ljetopisi. Knjievni krug, Split 1993.

karska i Institut Planina i more, Makarska 1981., 291-317.

unde, S., Sutikla - crkva, legende i obiaji u Podgori, vlast.

Macan, Z., Makarska i njeni ledari, u: Kako ivi narod - knj. II,
Gospodarska sloga, Zagreb 1939., 122-125.

Proizvodi sela, foto: R. Ozimec

BIOKOVO

198

naklada, Zagreb 2 0 0 1 .

planinarstvo

alpinizam

R O M A N OZIMEC & STIPE BUELI

Planinarstvo i
alpinizam na

Biokovu

Povijest planinarstva

Trsta.

Saski

A u g u s t II. 1838. p l a n i n a r i na

i alpinizma

B i o k o v u , a p r a t i ga Bartolomeo

Biasoletto,

ljekarnik i

RVI p i s a n i p l a n i n a r s k i u s

b o t a n i a r iz T r s t a , koji detaljno

p o n n a Biokovo z a b i l j e e n

n a v o d i posjet u djelu Relazione

j e u t r a v n j u 1640., k a d p r e k o
Biokova
vle

Friedrich

kralj

putuje

Pelizzer

(Pavao

mavera

Rovinja-

Maiestd
di

nin) na p u t u od M a k a r s k e do
samostana

del'

Pa-

franjevac

Prolokom

bla

Re
e

fatto

anno

nella pri-

1838.

della

Federico

Sassonia

mazia

Strmine, foto: A. Brezovec

tu. Iako su mogli b i r a t i laki

viaggio
ali'

nell'

Augusto

Istria,

Montenegro.

Dal

Na

Bio

k o v u polovicom 19. stoljea pla

istrauju

ninare

n i n a r e n j e m . Sljedei u s p o n u ljeto 1772. o p a t

P e t t e r i M i c h e l l e S a r d a g n a , koji p i e 1861.

A l b e r t o F o r t i s o p i s u j e 1774. u djelu Viaggio

lanak

Ein Ausflug

in

zien

uitelj

Dalmazia.

Josip

Slijedi

Host,

zagrebaki

te

floru

Austrijanci

Franz

p u t d o o d r e d i t a , p r e v a g n u l a j e elja z a pla

auf den

Biokovo

in

Dalma-

Andrija Alschinger,

Zadru

r a d u Aus
Austrijski

koji

rezultate

n a r i n a Biokovo. T a l i j a n s k i j e p u t o p i s a c G i a -

flug

auf

como

b o t a n i a r T h o m a s P i c h l e r i s t r a u j e Biokovo

C o n c i n a u lipnju

uspinjanja

na

kojem

se

na

1804.

nakon

svakom

opasnog

koraku

sreu

den

objavljuje

Dalmatien.

k a n o n i k i b o t a n i a r koji u svibnju 1802. p l a n i

Biokovo

1859.

in

1870., o e m u p i e J o s e p h P i t t o n i u lanku

provalije stigao na sam vrh. U p u t o p i s u Viaggio

Pichler's

nella Dalmazia

gro 1869. L a g o V a l e n t i n b o t a n i a r iz Venecije

nine

tako

litorale

straan

da

hrbat

pie

da je

samo

najvjetije

ove pla

koze

mogu

1869.

Reise
u

nach

knjizi

Dalmatien

Memorie

sull

und
Dalmazia

stii do ovih vrletnih litica. Na Biokovo se 1812.

svoj u s p o n na Biokovo u poglavlju

u s p i n j e g e o m e t a r , k a p e t a n B o s i o , koji p o g i b a

sul

na T r i g l a v u u Sloveniji.
U proljee 1818. a u s t r i j s k i c a r s k i p a r F r a n j o

monte

Biocovo.

G e o m e t a r m a j o r H a r t l 1870. na Biokovu bii piramide.

p l a n i n a r e na Biokovu. P r a t i ih beki botaniar

Edler von

opisuje

Una salita

v a k i r a p o d a t o r o m na Sv. J u r i , izmeu kapele

I. i K a r o l i n a na p r o p u t o v a n j u kroz Dalmaciju
Franz

Montene

majora

Nou, pred zoru

dobro protrese,

udari grom
dvojici

u ator

momaka oprzi

Portenschlag-Lederma-

ruke. I s t e g o d i n e n a B i o k o v u p l a n i n a r i splitski

y e r , koji p r v i o t k r i v a biljno b o g a t s t v o Bioko

p r o f e s o r N i k o l a A l a e v i . S v e e n i k P e t a r Kaer

va i o t v a r a razdoblje svojevrsnoga botanikog

svoj p r v i p l a n i n a r s k i p u t o p i s objavljuje 1872., a

p l a n i n a r e n j a . Slijedi cijeli n i z b o t a n i a r a koji

fra I v a n D e s p o t 1879.: Na Biokovu! Tu si bra

p l a n i n a r e i b o t a n i z i r a j u na Biokovu, n a j p r i j e u

te

j e s e n 1824. p o z n a t i Z a d r a n i n R o b e r t V i s i a n i ,

Ne

uje zemnih prkosa,

p a 1827. M u z i u s R i t t e r v o n T o m m a s i n i i z

bavi. P r i r o d o s l o v a c A d o l f S t o i se sa sinom

BIOKOVO

200

carstvu

slobode,

nikad
na

nezavisniji
visu

si

u ivotu.

mira i lju

Planinarski dom na Vocu 1934. godine, f o t o : I. Ora

Planinari na otvorenju Planinarskog doma pod Vocem, foto: S. Bueli

Mihajlom
lanak

1875.

Salita

sul

uspinje
monte

na

Biokovo

Biocovo

in

pie

Dalmazia,

Vienac
Hrvatske

1877.,

uvrtava

1878.

ga

zagrebaki

Prirodni

zemljopis

geograf Vjeko-

u k o j e m objavljuje p r v u z a s e b n u k a r t u B i o k o v a

slav Klai. Botaniar, k a p e t a n Karl S t u d n i c -

i koji b u d i v e l i k i n t e r e s . P r e v e d e n je za a s o p i s

z k a p l a n i n a r i i b o t a n i z i r a n a B i o k o v u oko 1880.,
PLANINARSTVO I ALPINIZAM

201

Planinarka u biokovskoj cvjetnici, foto: R. Ozimec

a z a d a r s k i profesor E m a n u e l l N i k o l i
to

opisuje

Escursioni

putopisu

in

1899.,

Dalmazia.

koji svoje u t i s k e objavljuju u g l a v n o m u plani

n a r s k o j p e r i o d i c i : R a d i v o j S i m o n o v i (1924.),

Pisac A n t e T r e s i P a v i i n a Biokovu j e

V j e k o s l a v C v e t i i ( 1 9 2 5 . - 1 9 3 3 . ) , I v o Rubi

p o e t k o m 20. stoljea, t o opisuje u knjizi Po

(1927.), Z l a t k o P r e b e g ( 1 9 3 1 . ) , U m b e r t o Giro-

leti

Biokovom

metta(1932.;1934.),Verakurla-Iliji(1934.),

p l a n i n a r e b o t a n i a r i O s k a r B r a n d i s iz Trav

J o s i p Plaek(1935.),AnteMargeti(1936.),A.

nika, M a x Kleiber iz Njemake i Alois Tey-

B r i l e j (1936.), J o s i p VVebster (1937.), S t i p e Vr-

okolo

Biokova.

isto

vrijeme

b e r iz Austrije, a Juraj C a r i prvi je m a k a r s k i

d o l j a k (1937.), V l a d i m i r M a r i o n (1939.), Vla

b i s k u p koji s e u s p i n j e n a Biokovo. P l a n i n a r -

t k o P r o v i d u r (1940.) i d r . G e o g r a f i I v o Rubi

s k o - i s t r a i v a k i u s p o n , o d Z a g v o z d a p r e k o Sv.

i J o s i p R o g l i t e b o t a n i a r I v o H o r v a t planina

Jure

provode

r e , i s t r a u j u i s n i m a j u b r o j n e fotografije Bioko

entomolozi P e t a r N o v a k i J o s e p h Muller

va, a u t o m r a z d o b l j u po B i o k o v u p l a n i n a r i i sni

s k o l e g a m a . N i k o l a A l a e v i objavljuje 1910.

m a p o z n a t i z a g r e b a k i fotograf T o o D a b a c .

Izlet

do M a k a r s k e ,

na

Biokovo

srpnju

1905.

primorje,

Biokovo poinje u z i m a t i r t v e m e u plani

a Petar Kaer

1914. u djelu Makarska i pri

n a r i m a k a d u t r a v n j u 1 9 2 7 . i z n a d S e d l a pogiba

morje

Biokovo.

zagrebaki p l a n i n a r M a k s i m i l i j a n Mandl. Na

poglavlje

knjizi
U

Makarsko
njemu

p r v e p o z n a t e p l a n i n a r s k e fotografije

objavljuje
Biokova,

koje s n i m a M a x K l e i b e r .

m j e s t u njegove pogibije H P D S l j e m e i z Zagreba

p o s t a v l j a s p o m e n - p l o u . Slijedi b e k i p l a n i n a r

I z m e u dvaju s v j e t s k i h r a t o v a Biokovo po

R u d o l f L a n u s r p n j u 1929., a p o t o m n a a l o s t i

staje omiljeno k o d p l a n i n a r a i p r i r o d o s l o v a c a

b r o j n i d r u g i . P o m a k a r s k o m p l a n i n a r u Slobo-

BIOKOVO

202

Planinar u strmini Krjave, foto: R. Ozimec

d a n u R a v l i u , koji j e u sijenju 1 9 8 1 . p o g i n u o

p r e k o 100 p l a n i n a r a . Z a 2 . svjetskog r a t a p l a n i

u snjenoj vijavici p o d T r o g l a v o m , p r o z v a n je

n a r s t v o s t a g n i r a , a D o m n a Vocu j e d e v a s t i r a n .

D o m n a Lokvi.

R a d H P D B n a s t a v l j a se u o u j k u 1 9 5 1 . , a

M o d e r n o p l a n i n a r s t v o n a B i o k o v u zapoi

obnovljeni D o m n a V o c u o t v a r a s e u s t u d e n o m

nje 1929. k a d je u M a k a r s k o j o s n o v a n o H r v a t

1 9 5 1 . I s t a k n i m o z a n i m l j i v o s t d a j e p e d e s e t i h go

sko p l a n i n a r s k o d r u t v o , p o d r u n i c a Biokovo

d i n a T i t o v a t a f e t a p r e l a z i l a p r e k o Biokova, o d

(HPDB),

a u Podgori Hrvatsko planinarsko

M a k a r s k e p r e k o D o m a n a Vocu z a Zagvozd p a

d r u t v o B o r a k koje s e u b r z o prikljuilo H P D B .

j e dalje n a s t a v l j a l a p u t . I b i o k o v s k a p l a n i n a r s k a

Inicijativu

p u b l i c i s t i k a p o n o v n o s e pojavljuje: I v o R u b i

daje

umarski

inenjer,

Slovenac

I g o O r a , koji j e i z a b r a n z a p r v o g p r e d s j e d n i k a

(1949.),

d r u t v a . Ve 1 9 3 1 . l a n o v i u r e u j u i m a r k i r a j u

i R o k i (1952.), B r a n k o F r a n k ( 1 9 5 5 ) , T o m i

Viktor

Mlinari

(1952.),

Petar

Lu

p l a n i n a r s k u s t a z u n a Sv. J u r u , a o d 1932. g r a d e

s l a v J a g a i (1957.), B o r i s

p l a n i n a r s k i d o m pod V o c e m , koji je o t v o r e n u

e l j k o P o l j a k (1958.), F r a n K u a n (1966.),

R e e k (1957.),

svibnju 1934. V e i n a a k t i v n o s t i H P D B - a veza

F r a n o D o n a d i n i ( 1 9 6 8 ) , P e t a r T a b a k (1969.),

na je uz D o m p o d V o c e m koji posjeuju i s t r a

D. P e r e i V. R u p n i k (1971), Ante M a r g e t i

n i t u r i s t i , a l i d o s t a r a d e i n a u l j e p a v a n j u pri

(1973.), D r a g o e f e r (1975.;1977.;1979.), S a n -

morja s o n d a n j i m p i o n i r i m a t u r i z m a . Z a U s k r s

tri,I.(1977.),JosipBai(1978.),IvoJakovina

1935. H P D S r e d i n j i c a Z a g r e b s p o d r u n i c a m a

( 1 9 8 0 ) , S m i l j a P e t r i e v i (1983.), I v o P u h a r i

iz D u g e R e s e i B j e l o v a r a te H P D M o s o r iz Spli

(1987.), B o r u t K u r t o v i (1989.), R o m a n O z i

t a , o r g a n i z i r a p l a n i n a r s k i izlet n a Biokovo z a

m e c (1999.; 2002.; 2005.) i d r .

PLANINARSTVO I ALPINIZAM

203

Dalmatinski san na Bukovcu, najdui smjer Hrvatske, izvorni crtei

smjera

U l a n k u T u r i z a m Biokovskog podruja U.

R a d H P D B - a z a m i r e k r a j e m 1964., a 1965.

G i r o m e t t a jo 1934. n a v o d i d a j e k o m p l e k s str

t r a s i r a n a je i p r o b i j e n a b i o k o v s k a c e s t a do vrha

mina i propasti nad Bastom idealna plazalaka

Sv. J u r e . D r u t v o je obnovljeno u t r a v n j u 1974.

p a l e s t r a . I p a k , m o d e r n i a l p i n i z a m zapoinje t e k

n a i n i c i j a t i v u D r a g e S e f e r a . B i o k o v s k a plani

1955. g o d i n e , k a d p r v i p e n j a k i s m j e r Sjevero

n a r s k a ( p a r t i z a n s k a ) s t a z a (BPS) s 20 kontrol

z a p a d n i brid n a v r h u ibenik postavljaju N e -

n i h t o a k a u r e e n a je i m a r k i r a n a 1979. u po

djeljko J a k i , V l a d o J e l a s k a i B o r i s K a m b i

v o d u 50 godinjice H P D B - a , k a d je t i s k a n i prvi

iz S p l i t a . Daljnje s m j e r o v e p o s t a v l j a j u S p l i a n i

p l a n i n a r s k i vodi Biokova, d o t i s k a n 1986. na

Ante Bedalov, Stipe Boi, Boris Kuli i Ne-

e t i r i j e z i k a . U s k l o p u d r u t v a najveu tradi

n a d C u l i ; S t a n k o G i l i i z Rijeke; B r a n k o

ciju i m a j u s p e l e o l o k i odsjek, v o d i k a sekcija,

L u k i i D a v o r R i b a r e v i iz Z a g r e b a i drugi.

sekcija m a r k a c i s t a , i z l e t n i k a sekcija i gospo

Zlatko

S m e r k e u alpinistikom vodiu Stijene

d a r s k a sekcija, d o k su sekcije p o d m l a t k a , komi

H r v a t s k e 1975. n a v o d i 1 8 s m j e r o v a n a Biokovu.

sija z a B P S , sekcija u v a r a p l a n i n s k e prirode

BIOKOVO

204

i fotosekcija djelovale p o v r e m e n o . P l a n i n a r s k o
d r u t v o u P o d g o r i p o n o v n o se o s n i v a u t r a v n j u
1980. N a k o n e t i r i g o d i n e o b n o v e u r u j n u 1 9 8 5 .
o t v o r e n a je p l a n i n a r s k a k u a Podglogovik. U
okviru H P D B - a 1984. o s n i v a s e s t a n i c a G o r s k e
slube s p a a v a n j a ( G S S ) , koja 2 0 0 2 . p o s t a j e sa
m o s t a l n a , ali s t a t u t o m v e z a n a z a H r v a t s k i pla
n i n a r s k i savez. H P D Sv. J u r e i z Z a g v o z d a osno
v a n je 1995., u t r a v n j u 1998. PD P o z j a t a u Brelima, a PD Sv. Ilija iz B a k e V o d e 2 0 0 5 . M a k a r
ski p l a n i n a r i eljni e k s t r e m n i h s p o r t o v a osni
vaju u p r o s i n c u 1997. s p e l e o l o k o - a l p i n i s t i k i
k l u b E k s t r e m . Ve 1998. izvode p r v i k a n j o n i n g
u H r v a t s k o j , n i z n a j v e i h r v a t s k i s l a p , 52 m vi
soku G u b a v i c u n a rijeci C e t i n i . I s t r a u j u d u b o
ke b i o k o v s k e j a m e i p o u a v a j u i k o l u j u m l a d e
lanove.
O s a m d e s e t i h g o d i n a 20. stoljea s l o v e n s k i
se a l p i n i s t i n a j v i e p e n j u na s t i j e n u Solila, a
austrijski

alpinisti,

koje

predvodi

Christian

H a c k e r , postavljaju brojne smjerove kod Brela.

Splitski alpinist S t i p e B o i
u vlastitoj
Makaranin

1988. objavljuje

n a k l a d i a l p i n i s t i k i vodi Biokovo.
Ivo

Puhari,

dugogodinji

pred

sjednik H P D Biokovo, objavljuje 1990. o p s e n u

monografiju

Biokovo,

planina

planinarstvo

u s p o m e n 60. godinjice H P D - a . P o e t a k 2 1 .
stoljea o z n a a v a u z l e t a l p i n i z m a n a Biokovu.
Zagrebaki alpinist B o r i s uji 2001. u sklopu
knjige Penjaki

vodi Croatia,

opisuje

penjalite

kod B r e l a . P a o l o P e z z o l a t o , S a r a G o j a k i D o -

Planinari na grebenu prema Sv. Juri,

foto: TZ Makarska
r i a n o P e r n a t 2 0 0 4 . s p i t o v i m a n a B u k o v c u po
stavljaju Dalmatinski san,

najdui smjer u

Hr

v a t s k o j , a b r o j n e n o v e a l p i n i s t i k e s m j e r o v e po
stavljaju a l p i n i s t i i z Italije, A u s t r i j e , M a a r s k e ,
Slovenije, ali i H r v a t s k e , p o s e b n o iz S A K E .

Planinarenje i planinarske staze

P l a n i n a r s t v o j e vrlo

sloena organizirana

l j u d s k a d j e l a t n o s t . N a j k r a e , o n o j e svjesno k r e
t a n j e ovjeka p l a n i n o m s n a m j e r o m s t j e c a n j a
fizike, d u h o v n e i i n t e l e k t u a l n e s p o z n a j e . P l a
Preslika naslov-

n i n a r s t v o j e p r o i z v o d civilizacije, s a s t a v n i dio

nice knjige I.

i mjera k u l t u r e pojedinog n a r o d a te pokazatelj

Puhari: Biokovo

s t u p n j a u r b a n i z a c i j e . P l a n i n a r s t v o j e n u n i dio

- planina i

znanstveno-istraivakog procesa u planini, a

planinarstvo

vjeran p l a n i n a r s k i p u t o p i s esto prvi prirodoPLANINARSTVO I ALPINIZAM

205

Alpinist u biokovskoj
stijeni,
foto: A. Brezovec

slovni p r i k a z n e k o g k r a j a . O n o je i oblik t u r i z

s e i z g u b i t i t o u z k o m b i n a c i j u n e d o s t a t k a vode,

m a j e r j e s v a k i p l a n i n a r t u r i s t , ali nije s v a k i

loeg v r e m e n a i p a n i k e vodi do n e s r e e .

turist ujedno i planinar. Sezona planinarenja

na

Biokovu

zapoinje

krajem

travnja

S t o l j e i m a se po B i o k o v u ilo s a m o pjeice,

traje

u z p r a t n j u n a o r u a n o g vodia, p o neobiljeenim,

d o k o n c a l i s t o p a d a . Zbog svoje v i s i n e , s t r m i n e

e s t o j e d v a vidljivim s t a z a m a , a noilo se na

i naglih promjena vremena,

otvorenom,

s n j e n i h vijavica

ak u piljama.

D a n a s je uspon

i o r k a n s k e b u r e , Biokovo je od s v i h h r v a t s k i h

m o g u m a r k i r a n i m p l a n i n a r s k i m s t a z a m a , a bo

p l a n i n a u z e l o najvei d a n a k m e u p l a n i n a r i m a .

r a v a k u p l a n i n a r s k i m d o m o v i m a i k u a m a , ali

Biokovci k a u d a s e n a B i o k o v u l a k o m o e svr-

Biokovo t r a i p o t o v a n j e i p r i p r e m u . Gojzerice,

tati ( s m r t o n o s n o p a s t i ) , t o s e n e k a d r e d o v i t o

r u k s a k , k i n a k a b a n i c a , r e z e r v n a odjea, zalihe

d o g a a l o i d o m a e m ivlju, p o s e b n o u s t r m i n a

vode, o k o l a d a , o b a v e z n i su dio o p r e m e . Isku

m a o k r u e n o m B a s t u . U s v a k o m sluaju, l a k o

s n o m biokovskom p l a n i n a r u k a r t a i fotoaparat

BIOKOVO

206

Alpinistiki uspon na ibenik, foto: A. Brezovec

uvijek d o b r o d o u . S v a k e g o d i n e G o r s k a s l u b a

d i n a m a p o s t a j e p l a n i n a r i m a i a l p i n i s t i m a sve

spaavanja iz M a k a r s k e i m a p u n e r u k e posla

privlanije.

traei

turiste

proetati planinom.

koji

neopremljeni

Svatko

krenu

t k o je bio na

malo

Bioko

v u z n a koliko t o m o e b i t i t e a k z a d a t a k . T r e b a

Markirane staze s primorske strane

n a g l a s i t i d a j e Biokovo z a t i e n o k a o p a r k pri

G o r n j a B r e l a (Subotie) - Sv. N i k o l a - B u k o v a

rode, t a k o d a s v a k a p l a n i n a r s k a i a l p i n i s t i k a

d r a g a - Ovja p o l a - Zec ( 1 5 7 8 m) - P o z j a t a

aktivnost t r e b a biti prijavljena u p r a v i P a r k a , a

4h

bilje,

gljive,

ivotinje i d r u g i suveniri s k u p l j a j u

se samo fotoaparatom!
Danas

vjerojatno

- S t r a a c - Mijaci - Sv. Ilija 4,30 h

nema

hrvatskog

plani

n a r a koji nije b a r e m j e d n o m bio n a B i o k o v u .

Ipak, jedno od n a i h n a j m a r k a n t n i j i h plani
narskih

odredita

B a s t ( k a m e n o l o m ) M a n d l o v a ploa - V e l a v r a t a

jo

krije

brojne

B a s t - K o r i t o - O s i i n e - Sv. Ilija 4,30 h

B a s t - K o r i t o - M o t i k a - P l . k u a S. Ravli,
L o k v a - Sv. J u r e 6 h

skrivene

Veliko B r d o - B a k o v i i (lib) - M i l e t i n B o r

predjele, p o s e b n o n a z a g o r s k o j p a d i n i t e n e

- B o r o v a c P r a i n a dolac B a k o v i a staje

brojene alpinistike smjerove. N a k o n razdoblja

zaputenosti, d a n a s se brojne zarasle staze u
p l a n i n i p o n o v n o iste i m a r k i r a j u , p l a n i n s k e
k u e obnavljaju,

stari

alpinistiki

smjerovi

p o n o v n o spitaju. Biokovo, k a o s t a r o v i n o , s go

- L o k v a 4,30 h
Veliko B r d o - Solilo K r i i e - D u b o k i dolac
- L o k v a 3,30 h
Veliko B r d o - Solilo - K r i i e - B a b i n a v r k l j a
- Sv. J u r o m 6,30 h
PLANINARSTVO I ALPINIZAM

207

M a k a r s k a Makar-Vrba - Kruka-trbina Pl.

d o m pod V o c e m Sv. J u r e 5,3 h

O t v o r e n a je 9. r u j n a 1979. u

S o i i m a i i m a 20

k o n t r o l n i h t o a k a (KT). B P S poinje s KT 1 go

M a k a r s k a Kotiina (Botaniki vrt) Perin

tovo na n u l t o j toki, a

da bi svoju n a j v i u visi

t r b i n a P l a n i n a r s k i dom pod Vocem 5 h

n u p o s t i g l a n a K T 1 3 (Sv. J u r e ) 1 7 6 2 m . Meu

Gornji T u e p i (Paalii) - G r u b i i i - C r v e n e

p l a n i n a r i m a s t a z a slovi k a o j e d n a o d najljepih

s t i n e Roglia v o d a G o s p a L a e n a 3 h
G o r n j i T u e p i ( S r i d a sela) - Sv. K a t e - G r a d i n a
Gospa Laena 3 h
Gornji T u e p i ( S r i d a sela) - Sv. K a t e - Tolii
M a l i vrv - B i o k o v s k a c e s t a 2 h
Gornji T u e p i ( S r i d a sela) K o z a r o v i c e S t a z a
2,30 h
P o d g o r a G o r n j a P o d g o r a ( S r i d a sela) S t u p i
ca S t a z a - P l . k u a Podglogovik 3 h
Drvenik

selo

Drvenik

(220m)

prijevoja

D r v e n i k e s t i j e n a (655) - Sokoliu (788 m) 4

h
Zivogoe (Sv. Kri) - S k e n d e r i - S u t v i d ( 1 1 6 0
m) 3,3 h
Z a o s t r o g - D e s p o t i - P r o s i k Orli K o k o r i i
(Pervani) 6 h
G r a d a c - Miljaii - G o s p a - Sv. Ilija (773 m)
2,30 h

u R e p u b l i c i H r v a t s k o j . U i d e a l n i m uvjetima i
e t a p a m a s t a z u j e m o g u e prijei u t r i d a n a .
KT

Zadruni dom Baina

KT

Rievica

KT

Sv. Ilija ( G r a d a c )

KT

Grnanik

KT

P o d a k o polje

KT

Rili

KT

Sutvid

KT

Z a s e l a k Soici, G o r n j e I g r a n e

KT

Prijevoj

Staza

KT 10

Lugarnica na Laeni

KT 11

P l a n i n a r s k i dom pod Vocem

KT 12

V r h Voac (1422 m)

KT 13

V r h Sv. J u r e ( 1 7 6 2 m )

KT

Planinarska

14

kua

Slobodan

Ravli

na Lokvi

Markirane staze s zagorske strane

Z a g v o z d (Brzice) - U n i a Kaoci - O z d r v a a
S t u d e n c i P l . k u a S. Ravli (Lokva) Sv.
Jure 6 h
Milici - Oijeski b u n a r i - R a z v a l a - Sv. J u r e
5,20 h

KT 15

Motika

KT

16

V r h Sv. Ilija ( 1 6 4 2 m)

KT

17

V r h i r e v a c ili M i l e t n j a k ( 1 6 1 9 m)

KT

18

pilja P o z j a t a

KT

19

KT 20

Grljak
Z a s e l a k B a r t u l o v i i (Zaveterje)

T u r i j a - Lozovci K r a Ljubovi Sv. J u r e

Pouni ekoloki put dr. fra Jure

4h
D e d i i - P r i m e r a c - D o b r i dol - Sv. Ilija 4,30
h
u t e - K a m e n i c a - u t i n e staje - V r a c e - L e d e
n i c a - Sv. Ilija 4 h

Radia
P u t je u t e m e l j e n 2 5 . s r p n j a 1 9 9 1 . i i m a 15
k o n t r o l n i h t o a k a (KT), o s a m u Podbiokovlju i
s e d a m n a Biokovu. S v a k i K T p o p r a e n j e metal

Biokovska cesta
Najvia asfaltna cesta u Hrvatskoj izgraena
1965. P o s e b n o j e a t r a k t i v n a z a b i c i k l i s t e .

n o m ploom s u p i s a n i m p r i k l a d n i m t e k s t o m .
KT

R o d n a k u a d r . fra J u r e R a d i a u
B a k o j Vodi

KT

P l a a u B a k o j Vodi

KT

K a m e n j a r ispod b r d a C u r i l o

KT

P o l u o t o k Sv. P e t a r u M a k a r s k o j

KT

Meteoroloka stanica Osejava

KT

V i d i k o v a c G r a d a c (90 m)

D u l j i n a j e s t a z e oko 100 k m i p r o l a z i u z d u

KT

Biokovski botaniki vrt Kotiina

cijelog Biokova, od N e r e t v e do prijevoja D u b c i .

KT

V r h V o a c (1422 m )

M a k a r s k a - Gornje Tuepi - S t a z a - L a e n a
Sv. J u r e 31 km a u t o m 1 h

Biokovska planinarska staza (BPS)

BIOKOVO

208

Planinarski domovi i kue

Planinarski d o m pod V o c e m
(Aleksandrov d o m ) (1330 m)
D a r o v n i m u g o v o r o m K o t a r M a k a r 10. p r o s i n
c a 1930. d a r u j e H P D B - u i z M a k a r s k e z e m l j i t e
od 1000 m

z a g r a d n j u p l a n i n a r s k o g d o m a . Ve

likim entuzijazmom lanova dom je i z g r a e n i

o t v o r e n 20. svibnja 1934. D o 2 . svjetskog r a t a
d o m s l u i p l a n i n a r i m a , a l i j e u r a t u bio u n i t e n .
O b n a v l j a n j e 1951., 1 9 6 1 . i 1970., a t r e n u t a n o
se ogranieno koristi za potrebe drutva. Kada
s e rijee s u d s k i sporovi, n a d a m o s e d a e ponov
no zablistati kao p r a v i i najvei p l a n i n a r s k i
d o m k a k v o g Biokovo z a s l u u j e .

Planinarski d o m na Vocu (1422 m)

Nalazi se na s a m o m v r h u Voac. Poloajem
d o m i n i r a o k o l i n o m i i m a j e d i n s t v e n i pogled n a
cijeli s r e d n j o d a l m a t i n s k i a k v a t o r i j . D o m o m s e

Fra Jure Radi na Biokovu

k o r i s t i S A K E k s t r e m u z dozvolu J U P P Bioko
vo. V e l i k i m t r u d o m o b j e k t j e i z n u t r a p o t p u n o
obnovljen, a o b n o v a v a n j s k e f a s a d e p o e l a je u

KT

KT

10

P l a n i n a r s k a k u a p o d Sv. J u r o m

ljeto 2004.

( 1 5 9 4 m)
V r h Sv. J u r e ( 1 7 6 2 m )

Planinarska kua Slobodan Ravli na

KT 11

Motika (1339 m)

KT 12

Mali ibenik (1388 m)

KT 13

Mali Borovac (1235 m)

KT 14

M i l e t i n b o r (660 m )

KT

15

Lokvi (1467 m)
Na

sjednici I z v r n o g o d b o r a

HPDB-a

27.

sijenja 1 9 8 1 . o d l u e n o je da se o b n o v i i u r e d i

Franjevaki samostan u Makarskoj

k u a n a Lokvi. u m a r i j a M a k a r s k a u g o v o r n o j e
p r e d a l a posve r u e v n u k u u i z g r a e n u 1902.,

(Institut planina i more)

u narodu zvanu

Cesarica.

N a k o n est r a d n i h

akcija od lipnja do r u j n a 1 9 8 1 . u nju je u g r a e n o

Staza akademika Josipa Roglia

oko 10 t m a t e r i j a l a p r e n e s e n o g u r u k s a c i m a i

T o j e d r e v n a s t a z a kojom s u s t a n o v n i c i Za

na l e i m a s Voca (Kabel). O t v o r e n a je 12. r u j

biokovlja odlazili za M a k a r s k u . O t v o r e n a je u

n a 1981., a o t v o r e n j u j e p r i s u s t v o v a l o 2 2 0 p l a n i

travnju 2006. u povodu m e u n a r o d n o g a znan

n a r a iz 28 drutava i g r a a n i M a k a r s k e . Kua

stvenog

nosi ime S l o b o d a n a Ravlia, p l a n i n a r a smrt

skupa

Akademik

rodne

nje

n o s t r a d a l o g 16. sijenja 1 9 8 1 . n a B i o k o v u (Tro

glav) dok j e p r e n o s i o o p r e m u z a T V odailja

Kotiine s p u t a u M a k a r s k u .

Biokovo. N a k o n 2 0 g o d i n a bilo j e n u n o u r e d i t i ,

u p a ulija J a l o v i k i r e v a c L a e n a (Lu

a d a p t i r a t i i proiriti kuu k a k o bi mogla primi

g a r n i c a ) Logoa v o d a - K o t i i n a - M a k a r

t i vie p l a n i n a r a . A m b i c i o z n i p l a n o v i o s t v a r e n i

ska 5 h

njegove

djelo.

od

Rogli

upi t e s e u s p i n j e n a L a e n u ( 1 4 3 5 m ) i p r e k o

govo

Poinje

Josip

kue

su s pomou H r v a t s k o g a r a t n o g zrakoplovstva
PLANINARSTVO I ALPINIZAM

209

(Divulje), koje je p o m o g l o p r e b a c i t i oko 150 t

graevinskog materijala. Krov je d o g r a e n u
ljeto 2 0 0 6 . K u a je i z n i m n o p o s j e e n a i o m i l j e n a
meu planinarima.

Planinarska kua na Bukovcu iznad

Gornjih Brela
P o e t a k g r a d n j e v e e se za 1976. g o d i n u , gra
e v i n s k i su r a d o v i z a v r e n i 1981., a d o v r e n a je
1984. K u u s u g r a d i l i B r e l j a n i , ljubitelji plani

Planinarska kua pod Sv. J u r o m

(1594

ne i lovci uz p o m o M j e s n e z a j e d n i c e B r e l a .

m)

Kua

je

izgraena

prilikom

gradnje

TV

o d a i l j a a na Sv. J u r i , a poslije zjapi p r a z n a i

n e k o r i t e n a . U dogovoru s vlasnikom, u m a
rijom

Makarska

Radio

televizijom

Zagreb

(HTV), p l a n i n a r i s u j e u r e d i l i i k o r i s t e j e k a o
p l a n i n a r s k u kuu, ali slui i za p o t r e b e TV
odailjaa.

O t v o r e n a je

1983.

najee

se

posjeuje j e r s e n a l a z i n e p o s r e d n o u z b i o k o v s k u
cestu.

Planinarska kua na Bukovcu, foto: S. Bueli

Planinarska kua Podglogovik

(883 m)
N a t e m e l j u s t a r o g stana p o d g o r s k i p l a n i n a r i
n a k o n e t i r i g o d i n e g r a d n j e o t v a r a j u j e u rujnu
1985. u s k l o p u 4. s u s r e t a p l a n i n a r a Dalmacije,
u z s u d j e l o v a n j e 350 p l a n i n a r a i m j e t a n a .

Planinarska kua pod Sv. Jurom, foto: R. Ozimec

Planinarska kua Osiine iznad Basta

(1380 m)
Izgradili su je 1981. mjetani Basta. Nalazi
s e u z s t a z u koja o d B a s t a vodi n a Sv. Iliju. K o d
M o t i k e p r e m a Sv. J u r i postoji s k l o n i t e Brlog.
BIOKOVO

210

Planinarska kua Podglogovik , foto: S. Bueli

Planinarska kua na Kaocima

(Lugarnica na Kaocima) (1060 m)
K u a j e g r a e n a o d d r v a ( b a l v a n i ) polovicom
o s a m d e s e t i h g o d i n a d v a d e s e t o g stoljea e n t u
zijazmom z a g v o k i h l o v a c a i uz p o m o V l a d e
S t a r e v i a iz B o s n e .

Planinarska kua na Kaocima , f o t o : S. Bueli

Planinarska kua A k a d e m i k Josip

Rogli na uliji (900 m)
K a m e n a k u a u kojoj se n e k a d b o r a v i l o u
planini za vrijeme ljetnih i s p a a stoke i obrade

b i o k o v s k i h d o l a c a v l a s n i t v o je obitelji Rogli iz
u p e . S t j e p a n R o g l i u z p o m o p r i j a t e l j a pla
n i n a r a obnavlja je 2007. Materijal za obnovu
transportiran je helikopterom Hrvatskoga rat
nog zrakoplovstva.
Planinarska kua
akademika Josipa
Roglia na uliji,
foto: S. Rogli

PLANINARSTVO I ALPINIZAM

211

M l a d i l a v o v i , f o t o : SAK Ekstrem

Alpinistika penjalita i smjerovi

T r e n u t a n o je na Biokovu ispenjano preko
150 a l p i n i s t i k i h s m j e r o v a . U r e e n o je i spitov i m a p o s t a v l j e n o p e n j a l i t e k o d B r e l a t e vie
smjerova

kod

Topia,

Basta

i Velikog B r d a .

P o s l j e d n j i h g o d i n a p o n a v l j a j u se i s p i t o v i m a po
stavljaju n e k i k l a s i n i a l p i n i s t i k i smjerovi.

Gornji Kriak, Brela - oko 70 smje

rova

Bez

sunca

ne

moe;

Paolo

Pezzolato,

Sara

G o j a k 2005., 120 m, 6 a + ,
Falci; O. N a d a s d i , E. S z e n t i r m a i 2005., 130 m,
6a+
Dupla

Sapka;

O.

Nadasdi,

E.

Szentirmai

2005., 6 a +

Najjunije u r e e n o sportsko penjalite Hr

v a t s k e , koje j e v e i n o m p o s t a v i o a u s t r i j s k i al
pinist C h r i s t i a n H a c k e r s prijateljima. Visina
s m j e r o v a 655 m, t e i n a v e i n o m 46, a m o g u e
je p e n j a n j e cijele g o d i n e .

Prvi snijeg; P a o l o P e z z o l a t o , S a r a G o j a k 2005.,

6a+,
Ostali

smjerovi:

Stalken,
smjer,

Bori
Stari

smjer,

Mirto

Selvaggio,

Rimorning,
8,

Moon
Austrijski

8a,

Dalmatinska

ruleta

Via Antonia; 50 m, 4a
Stay; 55 m, 6 a +
Mafioso; 35 m, 6b
Cafe Central; 40 m, 7a
Se oben se untra; 30 m, 7c+

Veliki Bukovac, Topii - 7 smjerova

I z n i m n i v r h k o m p a k t n e stijene omoguio j e
p o s t a v l j a n j e n a j d u e g z a s p i t a n o g s m j e r a u Hr
vatskoj.

Vrisove Glavice, Brela - 12 smjerova

Talijanski i m a a r s k i alpinisti postavili su
v i e d u i n s k e s m j e r o v e do 150 m v i s i n e .
BIOKOVO

212

Dalmatinski san;

Paolo Pezzolato,

S a r a Gojak

i D o r i a n o P e r n a t 2004., 6 0 0 m ; 6 B
B3; G o r a z d B a r a , A n t e B u a n 1 9 8 1 . , 2 5 0 m, 5
h, 6

Alpinistike vizure, foto: A. Brezovec

D.E.D.; E. Viki, D. F a k , D. K o t a 2006., 330
m, 6-/A0
Paolo Pezzolato,

Orgulje;

S a r a Gojak,

Gianni

Cergol 2006., 4 5 0 m, 5 h, 6A
Ostali
va,

smjerovi:
Debeli

Machu

Pichu,

Rua

vjetro

Rat

Sokol, Topii - Bast - 2 smjera

Kaska; G o r a z d B a r a , B r a n k o Koi 1979.,
4 0 0 m, 3 h, 4+
Tajni

vrt;

Paolo

Pezzolato,

Sara

Gojak

2006., 5

Korito - Borovik, Bast - 4 smjera

O d sela B a s t u z s t a z u p r e m a O s i i n a m a i Sv.
Iliji l a k i s u smjerovi, i d e a l n i z a p o e t n i k e .
Izvorski duh; P a o l o P e z z o l a t o ,

S a r a Gojak, Ro-

b e r t o F e r r e n t o 2005., 5 +
O sole mio; P a o l o P e z z o l a t o ,

S a r a Gojak, Ro-

berto F e r r e n t o 2005., 6A
Ostali

smjerovi:

Desna

varijanta,

Muflon

ra

doznali
PLANINARSTVO I ALPINIZAM

213

Veliki i Mali ibenik, Bast - 10 smje

ujin; S t i p e Boi, A n a H r n j a k 1978., 600 m,

6h, 4

rova

Otok

Sjeverozapadni

Nedjeljko

brid;

Jaki,

Vlado

J e l a s k a i B o r i s K a m b i 1955., 350 m, 3h, 4

Zapadni

Nenad

greben;

Culi,

Josip

Ganza

Nenad

greben;

Ostali

smjerovi:

vine,

Culi,

Stanislav

0.

Zona

Razgledni

Hekmendek,

1971., 4 0 0 m , 3 h , 5
Jugozapadni

Pajevina;

ljubavi,

Nadasdi,

E.

Szen-

t i r m a i 2005., 6 B +

Trnovit

Desno

put,

sumraka,

greben,
od

Stup

Paje-

Ingim,

Uppkin,

glonde,

Tangice,

Gully

Gili 1970., 4 0 0 m, 3 h, 2
Po

srednjoj

Boris

pukotini;

Kuli,

Boris

K a m b i 1958., 3 5 0 m, 4 h, 5+
Sunana

Gregor

jaruga;

Rupnik,

Bernard

G u d e r , D r a g o P e r l 1973., 5 0 0 m, 2 h, 3

Krjava i Zeleni Rat, Veliko Brdo - 3

smjera
Smjer

Po rebru, M a l i i b e n i k ; V l a d i m i r J e l a s k a , Bo
r i s K a m b i , D a m i r T o n i 1956., 2 0 0 m, 2 h,
4

po

Velikom

lijebu;

Branko

Luki,

Silvije V e r a 1958., 3-4, 5 0 0 m, 4 h

Izlaz

iz

Krjave;

Ante

Bedalov,

Frane

Kova

1973., 3-4, 5 0 0 m, 4 h

Ostali

smjerovi:

Proljetni,

Teslin,

Debuleca,

Muflonija

Ingin smjer, Z e l e n i R a t ; A n t e B e d a l o v , Nenad

u l i 1973., t e i n a 4 - 5 , 6 0 0 m, 7 h

Veliki i Mali Borovac, Bakovii - 10

Solilo, Veliko Brdo - 7 smjerova

smjerova

N a j m a r k a n t n i j a b i o k o v s k a s t i j e n a u kojoj su

Direktni

Stanislav

smjer;

Gili,

Boris

Kuli

1957., 2 6 0 m, 2 h, 3
Po

Boris

stupu;

Kambi,

Vladimir

Jelaska

1956., 2 3 0 m, 2 h, 3
Solja; S t i p e Boi, G o r a z d B a r a 1981., 350 m,
6 h , 8Osmi dan; I v a n t o r n i k , F r a n c P o r i 1986., 350
m, 4 h , 5In-A-Gadda-Da-Vida;

O.

Nadasdi,

E.

Szentir

m a i 2006., 2 4 0 m , 6 C
Ostali

smjerovi:

Varijanta

Varijanta po

Solje,

stupu,

Praznini

Koruki,

smjer,

Lepa

s m j e r o v i R i b a r o v i Solilo k l a s i k a .
Ribarev smjer; D a v o r R i b a r e v i

1961.,

400 m,

3h, 4
Stup

Boris

Solila;

Kambi,

Davor

Ribarevi

1959., 3 5 0 m, 3 h, 5+
Juti Yak; S t i p e Boi, G o r a z d B a r a , 450 m, 8
h, 8+
Pepermint; G o r d a n Ani, G o r a z d B a r a

1984.,

4 5 0 m, 5 h,
Ostali

smjerovi:

Desni

Kamin,

Preko

bora,

Mrzli

deklica

Piet - Orlovo gnijezdo, Veliko Brdo

Ercegova Gradina i Pajevina, Veliko

- 10 smjerova

Brdo - 16 smjerova

Dva

tipana

Ercega;

Ante

Bedalov,

Nenad

Culi,

S t a n i s l a v Gili 1973., 3 0 0 m, 4 h, 4
Milanova

Milan

pukotina;

Plesec,

Zdenko

a g a r 1985., 180 m, 5 h, 5
Po

velikom

lijebu;

Jadranko

Luki,

Silvije

V e r c a , 1958., 500 m, 5 h, 5+
Visei

vrtovi;

Darko

Jamnik,

Ivan

I v a n P l e s e c 1985., 2 5 0 m, 7 h, 6
BIOKOVO

214

Jamnik,

koruka

Robin

Hooda;

S.

Ledinek,

M.

K r e j a n , S . M i h e v 2005., 2 0 0 m , 6 +
Pali gams; V. M o i l n i k , M. T e r i , N. Marzel,
S. M i h e v 2004., 310 m, 3,5 h, 4
Ostali

smjerovi:

Palinka,
posao

iva

Ritka,
&

Slano,

Tar,

Mailo,

Podvozje,

Lenko,
Visinski

Alpinist na ibeniku, foto: A. Brezovec

PLANINARSTVO I ALPINIZAM

215

LITERATURA
Alaevi, N., 1910., Izlet na Biokovo:97-103; U Makarsko Pri
morje, 1-103.
Babi, M., 1983., Priroda biokovskog podruja u djelima nekih
starijih pisaca, Acta Biokovica, 2:295-302.
Bai, J., 1978., Kroz Skale na Biokovo, Nae planine, 7-8:
142-144.
Blakovi, V., 1974.: Povijest hrvatskog planinarstva, Nae
planine, 26/1-8:1-96.
Boi, S., 1988., Biokovo, penjaki vodi, Vlastito izdanje.

Ozimec, R., 2002b, Biokovo Nature Park, Croatia in, 25:22-24.

Ozimec, R., 2005., Biokovo okamenjeni div, Eko revija, 1/4:
47-49.
Perkovi, A., 1969., Concinin uspon na Biokovo 1804., Nae
planine, 21/1-2:29-30.
Plaek, J., 1935., Izlet na Biokovo - Izlet HPDa Sredinjice
Zagreb o Uskrsu 1935. godine, Hrvatski planinar, 183-184.
Poljak, Z., 1995., Istraivai biokovske prirode - mala povijes
na kronika, Acta Biokovica, 7:333-340.

uji, B., 2001., Croatia - Penjaki vodi, Astroida, 1-301.

Poljak, ., 2001., Hrvatske planine, Golden marketing, 1-614.

Fortis, A., 1984., Put po Dalmaciji, Globus, 1- (I. izdanje: Ve-

Puhari, I., 1979., Biokovskim stazama. Nae planine, 1-2:

nezia 1774.).
Girometta, U., 1934., Turizam Biokovskog podruja, Hrvatski
planinar, 7-8:248-252.
Hire, D., 1905., Prirodni zemljopis Hrvatske, 1-721.
Host, J., (1802., 1993.): Botaniki put po Istri, Kvarnerskim
otocima i Dalmaciji, zapoet 14. kolovoza 1801. a dovren
6. kolovoza 1802. (Viaggio botanico nell'lstria, Isole del
Ouarnero, e nella Dalmazia, incominciato il di 1 d' Agosto
1801 e terminato il di 6 d' Agosto 1802), Transkribirao i
preveo, biljeke i studiju napisao te kazala izradio Kreimir
vrljak, Matica Hrvatska, 1-296.
Jakovina, I., 1980., Biokovo, Nae planine, 1-2:41.
Kaer, P 1914.: Biokovo:5-12, U Makarska i Primorje, 1-158.
Klai, V., 1878., Prirodni zemljopis Hrvatske, Matica Hrvat
ska, 1-406.
Kurtovi, B., 1989., Biokovo, GSS i - ja u helikopteru, Nae
planine, 1-2:26-28.
Kuan, F, 1934., Planinarstvo i prirodoslovne nauke, Hrvatski
planinar, 30/10-12:10-12.
Kuan, F, 1966., Biokovo - Iz neobjavljenog Vodia po Bioko
vu, Nae planine, 18/3-4:49-54.
Lui, P., Planine uz Jadran: Biokovo - Makarske Alpe, Nae
planine, 4/11-12:295-302.
Margeti, A., 1936.: Po Biokovu, Hrvatski planinar, 69-74.
Margeti, A., 1973.: Biokovski Tibet, Nae planine, 11-12:
258-260.
Medi, D., 1999., U Brelima osnovano PD Pozjata, Vrela Bre
la, 5/4-5:145-146.
Ozimec, R., 1999., Bast - Zaselak pod Biokovom, Hrvatski
Zemljopis, 38:40-44.
Ozimec, R., 2002a, Biokovo - ljetovanje na 1762 metra, Plavboy, 8/2002:82-87.

11-13.
Puhari, I., 1979., Raport iz PD Biokovo u Makarskoj, Nae
planine, 1-2:12-13.
Puhari, I., 1981., Planinarstvo na Biokovu, Acta Biokovica,
1:249-255.
Puhari, I., 1983., Planinarstvo na Biokovu, Acta Biokovica,
2:341-347.
Puhari, I., 1990., Biokovo - planina i planinarstvo, HPDB,
1-275.
Puhari, I., 1995., Pouni ekoloki put Dr. fra Jure Radi, Acta
Biokovica, 7 : 3 2 9 - 3 3 1 .
Rogli, J., 1935., Biokovo, Geomorfoloka ispitivanja, Poseb
no izdanje Srpskog geografskog drutva, 1 8 : 1 - 96.
Rubi, I., 1927., Biokovo, Hrvatski planinar, 3-4:34-39.
Simonovi, R., 1924., Biokovo, Hrvatski planinar, 3-4:39-51.
Santri, I., 1977., O granicama Biokova, Nae planine, 9-10:
217-219.
Smerke, Z., 1975., Alpinistiki v o d i - S t i j e n e Hrvatske, PD Rav
na Gora Varadin, 1-170.
Smerke, Z., 1989., Planinarstvo i alpinizam. Planinarski Savez
Hrvatske, 1-494.
Stossich, A., 1875.: Salita sul Monte Biocovo in Dalmacia,
Boli. Soc. Adriat. Sci. Nat. Trieste, 1/7:285-302.
Sefer, D., 1977., Na biokovskim stazama, Nae planine, 7-8:
142-143.
efer, D., 1979., Sv. Ilija na Biokovu, Nae planine, 3-4:57-58.
Tresi Pavii, A., 1902., Poleti oko Biokova, 1-153.
Visiani, R., (1826., 1978.), Ogled dalmatinskog bilja (Stirpium
Dalmaticarum Specimen), akavski sabor, 1-207.
Vrdoljak, S., 1937., Strminama i provalijama Biokova, Hrvatski
planinar, 267-269.
XXX, 1986., Biokovo, planinarsko-turistiki vodi.

lovstvo

FILIP VILIM ABI

Lovstvo
na

Biokovu

ov i l o v n a divlja p r i s u t

gavran,

n i s u n a p r o s t o r i m a bio

v r e m e n o u p r o l a z u prepelica

kovskog

masiva

piljski golub, a po

i l j u k a . P e r i o d i n o su se na

od v r e m e n a
na

B i o k o v u pojavljivali agljevi i

to p o d r u j e . Uz s t o a r s t v o i

v u k o v i , koji su t e k prije dva

p o l j o p r i v r e d u , bavljenje l o v o m

d e s e t a k g o d i n a p o s t a l i stalni i

bilo je j e d n o od o s n o v n i h uvje

b r o j n i s t a n o v n i c i Biokova.

prvih

naseljavanja

ljudi

Krupna

t a p r e i v l j a v a n j a . V a n i j i h is

je

divlja

prema

t r a i v a n j a ni n a l a z a o povije

p a l e o n t o l o k i m n a l a z i m a (Ba

sti lovstva na Biokovu d a n a s

ba pilja, pilja D r i n o v a 2 u G.

n a a l o s t n e m a . U m n o g i m pod-

B r e l i m a , prijevoj D u b c i i pilja

biokovskim naseljima s june

i s j e v e r n e s t r a n e m a s i v a spo
r a d i n o s e p r o n a u ili s u sa

Grivna - jarebica kamenjarka

foto: F. abi

u Z a v e t e r j u ) o b i t a v a l a na Bio
k o v u , a l i joj se do ezdesetih
godina

prolog

stoljea

gubi

u v a n i p o j e d i n i p r e d m e t i ili o p r e m a koja s e

svaki trag na tim prostorima.

u p o t r e b l j a v a l a z a lov.

lovaca iz M a k a r s k e 1961. godine I n s t i t u t za

Od nekadanjih lovnih

N a inicijativu

n a p r a v a najee s u s t a r e p u k e kremenjae,

u m a r s k a i l o v n a i s t r a i v a n j a iz Z a g r e b a izradio

p o s u d e z a u v a n j e c r n o g b a r u t a , lovke ili z a m k e ,

je s t u d i j u o m o g u n o s t i p o n o v n o g naseljavanja,

o d n o s n o g v o a za lov divljai i s l i a n p r i m i t i v

o d n o s n o r e i n t r o d u k c i j u k r u p n e divljai: divoko-

n i lovaki p r i b o r .

za, s r n a i m u f l o n a na Biokovo. Ta je studija po

k a z a l a d a postoje o p t i m a l n i uvjeti z a razvoj tih
vrsta

Divlja Biokova

divljai.

U r a z d o b l j u od 1. s t u d e n o g a 1964. do 23. li
s t o p a d a 1969. g o d i n e u m a s i v Biokova, odnosno

Surovi p l a n i n s k i masiv Biokova bez promet

n a p o d r u j e s a d a n j e g P a r k a p r i r o d e Biokovo,

n i c a nije p r u a o p o s e b n o povoljne u v j e t e z a lov,

u n e s e n o je iz B I H , o d n o s n o s p l a n i n s k i h masiva

p o s e b n o u z i m s k i m m j e s e c i m a , k a d je Biokovo

P r e n j a i C v r s n i c e 48 g r l a divokoza, od ega 36

bilo z a m e t e n o d u b o k i m s n i j e g o m .

Ekstremni

e n k a i 12 m u j a k a . Od t o g a su 30 g r l a unije

p r i r o d n i i k l i m a t s k i uvjeti, uz vrlo d o b r o razvije

li lovci M a k a r s k e , 12 g r l a z a j e d n i k i umarija

n o s t o a r s t v o i v e l i k broj s i t n e s t o k e ( n e k a d a

M a k a r s k a i lovci M a k a r s k e , a 6 g r l a lovci Za

p r e k o 10 0 0 0 g r l a o v a c a i k o z a ) , nije ostavljao

gvozda. U i s t o m r a z d o b l j u , od 15. sijenja do 8.

dovoljno m j e s t a i u v j e t a za z n a t n i j i razvoj l o v n e

o u j k a 1 9 6 5 . g o d i n e , u n e s e n o je 14 g r l a srnee

divljai. No i p o r e d t o g a B i o k o v s k i m a s i v stal

divljai iz B I H , o d n o s n o l o v i t a K o p r i v n i c a u

n o n a s e l j a v a s i t n a l o v n a divlja k a o t o s u zec

B u g o j n u . 8 g r l a m u f l o n s k e divljai u n e s e n o je

obini, j a r e b i c a k a m e n j a r k a , lisica, k u n a bjeli

k a o p o k l o n s o t o k a B r i j u n a 2 7 . sijenja 1970.

ca, j a z a v a c , divlja m a k a , tvor, sivi p u h , sojka,

g o d i n e , a 1978. jo 6 g r l a .

BIOKOVO

218

Zec, foto: F. abi

Kuna bjelica,
foto: . Stipe
O g r o m a n n a p o r n a o u v a n j u , uzgoju i
z a t i t i u n e s e n i h v r s t a k r u p n e divljai u
m a s i v B i o k o v a o s t v a r i l i su lovci iz lova
k i h u d r u g a u M a k a r s k o j i Z a g v o z d u , uz
s t r u n u p o m o u m a r i j e M a k a r s k a , a sve
s r d n u p o t p o r u p r u i l i s u itelji n a p o d r u
j u Biokova,

l o k a l n i g o s p o d a r s t v e n i im

benici, t u r i s t i k e o r g a n i z a c i j e i H r v a t s k i
lovaki s a v e z . R e z u l t a t t o g r a d a j e d n o j e o d
najuspjelijih n a s e l j a v a n j a i r e i n t r o d u k c i j a
krupne

divljai

zabiljeenih

analima

lovstva, ne s a m o u n a o j zemlji n e g o i u
E u r o p i , a k i svijetu. O t o m e su n a p i s a n e
m n o g e r e p o t r a e i z a s l u n i m a dodijeljena
mnoga priznanja.

Lovni turizam na Biokovu

B r o j n o s t i k v a l i t e t a p o p u l a c i j a divljai
n a B i o k o v u stvorili s u o s n o v n e u v j e t e z a
p o e t a k r a z v o j a lovnog t u r i z m a . P r v i odstrijeli i z v r e n i s u d a v n e 1976. g o d i n e , o d
k a d a s e biljei s t a l a n p o r a s t , t a k o d a j e d o
1991. godine, p r e d poetak Domovinskog
rata, ostvareno preko tisuu komercijalnih
izluivanja i o s t v a r e n j e i z r a v a n prihod od
lovnog t u r i z m a o d p r e k o 500 0 0 0 . U s t o ,
ostvareno je preko tisuu lovnih d a n a s
prihodima smjetaja i p r e h r a n e te ostalih
u s l u g a . K v a l i t e t a u z g o j e n e divljai najbolje
se pokazuje kroz

preko

300 o s t v a r e n i h
LOVSTVO

219

Lisica, f o t o : . Stipe

k a p i t a l n i h trofeja, o d n o s n o trofeja ocijenjenih

n o m je o p o r a v k u i u s p o n u poslije t e t a i nega

zlatnim, srebrenim i bronanim medaljama.

t i v n i h posljedica n a s t a l i h u r a z d o b l j u poslije

D a n a s u g r a n i c a m a P a r k a p r i r o d e Biokovo

Domovinskog rata.

postoji D r a v n o l o v i t e Biokovo s p o v r i n o m

Na B i o k o v u postoje svi u v j e t i za razvoj lov

od 11320 h a , kojim gospodare H r v a t s k e u m e

nog t u r i z m a . J e d a n od posebnih vidova turizma

umarija

dijelovima

u b u d u n o s t i b i t e ve s a m o p o s t o j a n j e popula

b i o k o v s k o g m a s i v a podijeljenog u 6 u p a n i j s k i h

cije k r u p n e divljai, p o s e b n o vrlo r i j e t k e divoko-

lovita gospodare lovake u d r u g e iz M a k a r s k e ,

ze te m o g u n o s t p o s j e t i t e l j a da dozive s u s r e t e s

P o d g o r e , B a k e Vode, Kozice, Z a g v o z d a i G r a -

t o m i z n i m n o r i j e t k o m i v r i j e d n o m ivotinjskom

bovca.

B r o j n o s t a n j e s i t n e i k r u p n e divljai,

i l o v n o m v r s t o m divljai. M o g u n o s t organizi

a p o s e b n o d i v o k o z a i m u f l o n a te posljednjih

r a n o g fotosafarija p o s e b n a j e daljnja pogodnost

d e s e t l j e a i sve p r i s u t n i j e divlje svinje u laga

turistike p o n u d e Biokova.

BIOKOVO

Makarska,

220

dok

rubnim

Putanje divljai na Biokovu,

foto: F. Sabi

eka za lov, f o t o : F. abi

Divokoza,
f o t o : J. Raasch
LOVSTVO

221

M u f l o n , f o t o : K. aneti

BIOKOVO

222

turizam

MILIVOJ FRANI

Turizam

Biokova
T u r i z a m n a p o d r u j u Bioko

Biokovo - jedin

va zapoinje ve k r a j e m 19. st., a

stvena turistika

M a k a r s k u i nj e z i n o p r i m o r j e, ali

destinacija

i Biokovo o b r a u j e R e i n h a r d

vodiu

urizam,

fenomen

menog

zahvatio

svijeta,
znatan

biokovskog
brojne

E.

koji

dio

na

drutvenom,

napisao Nikola Alaevi i u

k o j e m s e u z M a k a r s k o primorje

gospodarskom,

Divokoza na Vocu,

mo

k o m i n t e r e s u cijelog p o d r u j a .
turistikog

stvena

gledita,

Biokovo

destinacija vieg reda,

komplementarna

osnovna,

je

jedin

koja o b u h v a a

rubna

potenci

jalna turistika odredita. Za razliku od tu

ristikog mjesta, t u r i s t i k a je destinacija vea
funkcionalna
gurava

bolje

moguu

prostorna
turistiko

ekonomsku

opisuje

foto: TZ Makarska

k u l t u r n o m p l a n u , u zajedni
S

Dalma

v a t s k i t u r i s t i k i vodi koji je

po

znanstvenom

durch

d i n e . Ve 1910. t i s k a n j e prvi hr

otvara

mogunosti

Fuhrer

tien, t i s k a n o m u B e u 1899. go

je

irega

podruja,

nove

vezivanja

suvre

P e t e r m a n n u njemakom

jedinica,
koritenje

valorizaciju

koja

osi

prostora
manje

kva

izlet

na Biokovo.

D e s t i n a c i j u Biokovo moe
turistikom

smislu

ralaniti

na

tri

o s n o v n a k o m p l e m e n t a r n a t u r i s t i k a podruja:
B i o k o v s k o p r i m o r j e ili M a k a r s k u rivijeru,
P a r k p r i r o d e B i o k o v o i B i o k o v s k u zagoru.
U o k v i r u ove monografije o b r a e n o je podruje
g l a v n o g m a s i v a Biokova, o d n o s n o cijeli dana
nji p a r k p r i r o d e , a p o s e b n o je zbog nerazvije
nosti i velikih turistikih potencijala obraena
Biokovska zagora.

l i t e t n i h t u r i s t i k i h o d r e d i t a . Biokovo k a o de
s t i n a c i j a n u d i o p s e n u t u r i s t i k u p o n u d u , vie
razliitih

turistikih

atrakcija

aktivnosti,

bolje m o g u n o s t i s t v a r a n j a t u r i s t i k o g i d e n t i
t e t a , o d n o s n o p r e p o z n a t l j i v o s t (imid) t e bolju
mogunost p l a s m a n a na tritu. Postie znat
nije

sinergijske

uinke

na

polju

turistikog

Park prirode Biokovo

Biokovo j e o d d a v n i n e p r i v l a i l o znatieljnike
svih vrsta, pustolove i putopisce, znanstvenik8
i p r i r o d o s l o v c e , h a j d u k e i osvajae, p l a n i n a r e ,
u m j e t n i k e i s u v r e m e n e n o m a d e t u r i s t e , koji

m a r k e t i n g a , p r o m o c i j e i u k o n a n i c i , v e u pro-

u svojim p u t o p i s i m a , p j e s m a m a , s l i k a m a , fo

fitabilnost

subjekata.

t o g r a f i j a m a , a k i z n a n s t v e n i m r a d o v i m a nisu

Vea i raznolikija p r o s t o r n a jedinica jami tu

s k r i v a l i svoje oduevljenje p l a n i n o m . K o n a n i

r i s t i m a s a d r a j n i j i b o r a v a k , to j e j e d a n o d p r e

je zbog i z n i m n i h g e o m o r f o l o k i h oblika, biljne i

s u d n i h k r i t e r i j a k o d d o n o e n j a o d l u k e z a posjet

i v o t i n j s k e r a z n o v r s n o s t i t e ljepote k r a j o b r a z a ,

i boravak na n e k o m podruju.

1 9 8 1 . g o d i n e Biokovo p r o g l a e n o p a r k o m pri-

BIOKOVO

pojedinih

224

gospodarskih

Biokovo je atraktivno i zimi, foto: P. Babi

rode, a o d 1999. djeluje J a v n a u s t a n o v a P a r k

do I m o t s k o g , V r g o r c a i L j u b u k o g , te v r h o v a

p r i r o d e Biokovo.

Velea, P r e n j a , C v r s n i c e t e T r o g l a v a n a D i n a r i .

N a s a m o m v r h u Sv. J u r e ( 1 7 6 2 m ) n a l a z i s e

K a d j e h o r i z o n t b i s t a r , poslije k i e , p o g l e d see

televizijski

t o r a n j i TV odailja do kojeg vodi

i do M o n t e G a r g a n a u Italiji. S a s t a v n i je dio

asfaltirana

planinska

p a r k a Botaniki vrt Kotiina, iznad istoimenog

d u i n i o d 3 1 k m . T a c e s t a i z g r a e n a j e 1965.,

s e l a u p r i m o r s k o m p o d n o j u Biokova, 3 km od

a a s f a l t i r a n a 1968. g o d i n e od prijevoja na S t a z i

M a k a r s k e , gdje s e n a p o v r i n i o d 16,5 h a n a l a z e

(897m) d o v r h a Sv. J u r e , i m e j e p o v e z a n g l a v n i

s t o t i n e b i l j n i h v r s t a Biokova. N a sjevernoj s t r a

greben Biokova s postojeom cestom M a k a r s k a

n i Voca ( 1 4 2 1 m ) , i z n a d p l a n i n s k e u d o l i n e , n a

- Kozica. N a p u t u p r e m a v r h u p r o l a z i

lazi s e p l a n i n a r s k i d o m i z g r a e n 1934. g o d i n e .

cesta

od

Makarske

ostataka nekadanjih nastambi i

se kraj

stanova te

A s f a l t i r a n j e m c e s t e do Sv. J u r e i odvojka

p r e k r a s n i h v i d i k o v a c a s kojih s e p r u a p o g l e d n a

z a p l a n i n a r s k i d o m n a Vocu, ljepote B i o k o v a

Split, D o n j u N e r e t v u , o t o k B r a , H v a r , K o r u l u ,

postale

Vis, Mljet, p o l u o t o k P e l j e a c , a s n a j v i e g v r h a

ga

Biokova i h r v a t s k e obale, sv. J u r e , p o g l e d s e e

t u r i s t i k i h agencija, a n e s a m o m a n j e m b r o j u

su

dostupne brojnim

posjeuju

individualno

turistima,

ili

TURIZAM

koji

organizaciji

225

Konji su na Biokovu izuzetna turistika atrakcija, foto: TZ Makarska

prirodoslovaca, p l a n i n a r a , alpinista i sportaa.

k a r s k e . O d e z d e s e t i h g o d i n a 20. st. d o d a n a s

Posljednjih godina

pjeaenje,

i z r a e n o j e vie p r o j e k a t a koji n i s u ostvareni.

p l a n i n a r e n j e , a l p i n i z a m i speleologiju, p o p u l a r

I najnoviji M a s t e r p l a n t u r i z m a Splitsko-dal-

osobito

su,

uz

ni n o v i ekstremni s p o r t o v i : p e n j a n j e po s t r m i m

m a t i n s k e u p a n i j e p r e d v i a g r a d n j u iare o d

l i t i c a m a (climbing), t r a n j e u p r i r o d i ( t r e k k i n g ) ,

M a k a r s k e p r e k o M a k r a d o Voca, v r h a Sv. J u r e

vonje b r d s k i m b i c i k l i m a p o p l a n i n i ( m o u n t a i n

i z a s e o k a Milici na sjevernoj s t r a n i Biokova,

bike), letovi s p o r t s k i m p a d o b r a n i m a ( p a r a g l i -

u d u i n i od 9 9 8 0 m. Z i a r a bi b i l a u funkciji

ding), posjeti p i l j a m a i j a m a m a (caving), svla

g r a d n j e z i m s k o - p l a n i n a r s k o g i s k i j a k o g centra

davanje kanjona (kanvoning) i brojni drugi. U

za z i m s k e s p o r t o v e , u s k l o p u kojeg se previa

turistikoj ponudi aktivne su brojne

skijalite

turistike

sa

prateim

sadrajima,

montana

agencije iz M a k a r s k e i cijele m a k a r s k e rivijere

zatvorena snjena d v o r a n a te sportsko-rekrea-

s a t r a k t i v n i m i z l e t i m a n a Biokovo.

tivni sadraji i staze.

Ti

sadraji

proiruju

turistiku

ponudu

Biokova i otvaraju nove mogunosti s t v a r a n j a

Ostvarenje navedenoga

p l a n a p o v e a l a b i i r o k u l e p e z u p o n u d e biokov
skog podruja.

t u r i s t i k i h proizvoda. Postoje i opseniji turis

P r o g l a e n j e P a r k a p r i r o d e Biokovo i osni

t i k i p r o j e k t i i inicijative koje b i t n o z a h v a a j u

v a n j e J U P a r k p r i r o d e Biokovo, z n a t n o j e pri

j e d i n s t v e n i b i o k o v s k i p r o s t o r , p a s e m o r a j u pro

donijelo z a t i t i p r i r o d e i r e g u l i r a n j u koritenja

v e s t i iskljuivo u funkciji o d r a n j a j e d i n s t v e n i h

p r o s t o r a . J a v l j a j u s e inicijative d a s e podruje

p r i r o d n i h r e s u r s a Biokova. J e d n a j e o d t a k v i h

P P Biokovo p r o i r i i n a p l a n i n u Rili, ukljuu

turistikih

na

j u i v r g o r s k o polje J e z e r o u z a l e u Rilia, sve do

Vocu ( 1 4 2 1 m ) , koji s e izdie visoko i z n a d M a

B a i n s k i h j e z e r a i N e r e t v e . Ti prijedlozi teme-

BIOKOVO

inicijativa

226

izgradnja

uspinjae

Iznimna vizura Makarske s Borovca, foto: TZ Makarska

lje s e u p r v o m r e d u n a p o t r e b i z a t i t e i r e g

e s t a n o v a c - G r a b o v a c - Z a g v o z d - u p a - Ko

p o d r u j a Biokova, p o s e b n o njegovih p o d z e m n i h

z i c a V r g o r a c M e t k o v i (1806./9.), e s t a n o v a c

voda, koji se n a j v e i m dijelom javljaju k a o izvo

- M a k a r s k a (1889.), te e s t a n o v a c - I m o t s k i i

ri u v r g o r a k o m polju i koji o p s k r b l j u j u v o d o m

M a k a r s k a - Kozica (1878.).

veliki dio v r g o r a k o g k r a j a . U s t o o p a s n o s t z a
ovaj

prostor predstavljaju odlagalita otpada,

Kad

se

turizam

poeo

znatnije

razvijati

u b i o k o v s k o m p r i m o r j u , vei dio v i t a l n o g sta

n e k o n t r o l i r a n a p r i v a t n a i z g r a d n j a i t e t e koje

n o v n i t v a p o d b i o k o v s k i h p r i m o r s k i h s e l a i Za

e u p r o s t o r u posljedino i m a t i i z g r a d n j a a u t o

biokovlja, n a a o j e s e z o n s k o ili s t a l n o z a p o s l e

puta. Navedeni

r a z l o z i dovoljni s u d a s e ova

nje u n a s e l j i m a u z m o r e . V r e m e n o m s u p r e o s t a

inicijativa t e m e l j i t o r a z m o t r i zbog d u g o r o n o g a

la s a m o s t a r a k a d o m a i n s t v a , a veliki je broj

drutvenog interesa.

porodica

potpuno raseljen. D a n a s se veina

p r i m o r s k i h p o d b i o k o v s k i h n a s e l j a p o n o v n o ob

Biokovska zagora

navlja, a n e k a s u p o s t a l a s a s t a v n i dio v e i h n a
selja, k a o Velo B r d o k o d M a k a r s k e . N a a l o s t , u
Z a g o r i p r o c e s d e p o p u l a c i j e i dalje t r a j e . Koliko

B i o k o v s k a z a g o r a s a s t o j i se od n i z a o p i n a i

e gospodarsku aktivnost pokrenuti izgradnja

gradova u zaleu Biokova: Zadvarje, Sestano-

a u t o p u t a , koji e b i t i z a v r e n 2 0 0 8 . , p o k a z a t

vac, G r a b o v a c , Zagvozd, B i o k o v s k o Selo, u p a ,

e vrijeme. G o s p o d a r s k a zaostalost Biokovske

R a a n e i Kozica. T a n a s e l j a p o v e z u j u n e k a d

z a g o r e p o r e d k a t a s t r o f a l n i h posljedica n a de

k o l n i m a k a d a m s k i p u t o v i , d a n a s a s f a l t i r a n e ce

m o g r a f s k o m p l a n u , i m a i p o z i t i v n u posljedicu,

s t e : Napoleonova: K n i n - U g l j a n e N o v a S e l a -

o u v a n o s t p r i r o d e i n e k i h t r a d i c i o n a l n i h djelatTURIZAM

227

Raznovrsne turistike i sportske aktivnosti na Biokovu, foto: TZ Makarska

BIOKOVO

228

Turistike vizure podbiokovlja,

foto: TZ Makarska
Nezaboravna vizura Makarske,
foto: TZ Makarska

i V e l i k a G u b a v i c a (48 m ) , koje
ini rijeka C e t i n a kod Zadvarja.
O s i m p r i r o d n i h e l e m e n a t a po
sebno a t r a k t i v n i su i e l e m e n t i
l j u d s k o g djelovanja k a o o u v a n i
elementi tradicionalne arhitek
t u r e : k a m e n e k u e , k o n o b e , po
j a t e , s u h o z i d o v i , lokve, b u n a r i
n o s t i . Postoje b r o j n i p r e d u v j e t i r a z v o j a t u r i z m a

i d r u g o . Za t u r i z a m su a t r a k t i v n a i o b r a e n a

u Biokovskoj zagori, od kojih su n e k i osobito

polja u p o d n o j u m a s i v a , v i n o g r a d i , m a s l i n i c i i

vani.

ostale k u l t u r e i p a s m i n e stoke uzgajane na tra

Atraktivni

prirodni

drutveni

fakto

r i : klima pogodna za boravak i rekreaciju kroz

dicionalan nain.
K o m u n i k a t i v n i f a k t o r i p o n u d e : Biokov

cijelu g o d i n u , o u v a n a flora i f a u n a , r a z n o l i k o s t

ska zagora vjekovima je bila

reljefa od g o r s k i h v r h o v a , g r e b e n a i v r t a a do

r a n a , to je j e d a n od glavnih razloga njezine

zaravni,

ope z a o s t a l o s t i . D a n a s s u sve u p a n i j s k e , a l i i

padine

ouvane
Biokova,

umske
posebno

sastojine

zagorske

g o r s k e jele,

izvori,

pilje, p o n o r i i e s t a v e l e te s l a p o v i M a l a (16 m)

p r o m e t n o izoli

l o k a l n e c e s t e a s f a l t i r a n e , gotovo d o posljednjeg
zaseoka. Izgradnja i dovrenje a u t o p u t a
TURIZAM

koji

229

Turistike vizure zabiokovlja, foto: TZ Makarska

p r o l a z i u z d u n o k r o z cijelu B i o k o v s k u z a g o r u t e

n i h k r e d i t a t e t u r i s t i k e z a j e d n i c e t r e b a motivi

p l a n i r a n i t u n e l i R a s t o v a c B a k a V o d a i Vrgo

r a t i postojea d o m a i n s t v a z a p r u a n j e usluga

r a c D r v e n i k , i m b e n i c i su koji m o g u d a t i do

s m j e t a j a i p r e h r a n e , uz o s t a l e s a d r a j e borav

d a t n i poticaj r a z v o j u t u r i z m a Zabiokovlja.

k a . Z n a t a n broj postojeih k u a , ve se opre

R e c e p t i v n i f a k t o r i p o n u d e : n a i r e m pod

m o m i k o m f o r o m , u z e v e n t u a l n e m a n j e adap

r u j u Zabiokovlja, t u r i s t i k i m m j e s t i m a prog

tacije, m o g u p r e o r i j e n t i r a t i n a p r u a n j e uslu

l a e n i su g r a d o v i I m o t s k i i V r g o r a c u k o j i m a

ga s m j e t a j a ili a k u m a n j e obiteljske hote

su 1 9 9 5 . o s n o v a n e t u r i s t i k e z a j e d n i c e , koje u

le.

suradnji sa poglavarstvima grada, aktivno rade

podruja

V a a n je

e l e m e n t r a z v o j a t u r i z m a ovoga

edukacija,

kao

primjer

moemo

na stvaranju uvjeta za boravak turista, irenju

istaknuti seminar Seljaka

t u r i s t i k e k u l t u r e te promociji i p r o m i d b i svo

r u r a l n i t u r i z a m , koji j e 2 0 0 5 . u S p l i t u orga

jega kraja.

n i z i r a l a H r v a t s k a g o s p o d a r s k a k o m o r a u su

Receptivni su smjetajni

kapaci

t e t i n a cijelom p o d r u j u Zabiokovlja s k r o m n i

radnji

i n e d o v o l j n i za p o s t o j e u t u r i s t i k u p o t r a n j u ,

u p a n i j e . I u p r o l o s t i je bilo vie inicijativa za

a k a m o l i za n o v e o k o l n o s t i koje e n a s t a t i iz

razvoj t u r i z m a u Zabiokovlju, pa je Biokovska

g r a d n j o m a u t o p u t a i t u n e l a p r e m a obali.

z a g o r a b i l a o b u h v a e n a p l a n o v i m a razvoja tu

N a j v e i dio p o s j e t a Z a g o r i odvija se k r o z in

Poglavarstvom

gospodarstva i

Splitsko-dalmatinske

r i z m a i u g o s t i t e l j s t v a K o t a r a M a k a r s k a 1957.

d i v i d u a l n e i g r u p n e j e d n o d n e v n e i z l e t n i k e pro

g r a m e . T u r i s t i k e agencije s p o d r u j a M a k a r s k e

d r u t v o Biokovo 1972. g o d i n e .

rivijere z a p o d r u j e B i o k o v s k e z a g o r e n u d e r a z n e

N a p r o m o t i v n o m p l a n u p o t r e b n o s e koristiti
m n o g i m d o g a a j i m a iz p r o l o s t i B i o k o v s k e za

potporu dravnih institucija i

gore, koji govore o e l e m e n t i m a t u r i z m a i ugo

G o s p o d a r s k e k o m o r e , b a n a k a s p o m o u poticaj

s t i t e l j s t v a n a o v o m p r o s t o r u . U z b r o j n e pusto-

zak sunca i si. Uz

BIOKOVO

230

Sela Zagore,

a u V r g o r c u je o s n o v a n o Turistiko

Zala

programe npr.

Izlazak sunca,

1961.,

Gastronomska ponuda, prut i vino,

foto: R. Ozimec
love i i s t r a i v a e , tu su b o r a v i l a i d v a c a r a :
F r a n j o I. 1818. i F r a n j o J o s i p 1 8 7 5 . g o d i n e ,
koji je p r e s p a v a o u V r g o r c u . N j i h o v a p u
t o v a n j a k r o z ovaj k r a j d e t a l j n o s u o p i s a l i
njihovi p r a t i t e l j i .
U s v a k o m v e e m m j e s t u Z a g o r e postoja
la je k r m a ili g o s t i o n i c a , a u v e i m mje
s t i m a i vie njih, u k o j i m a se p r i p r e m a l a
d o m a a h r a n a . N a toj t r a d i c i j i r a d e i d a n a s
brojni m o d e r n i z i r a n i i s u v r e m e n o o p r e m
ljeni

ugostiteljski

objekti.

Kult

domae

h r a n e proizvedene i spravljene na tradi

cionalan nain, k o n z u m i r a n e u izvornom
a m b i j e n t u d o m a e kuine ili konobe, j e d a n
je od vanih elemenata turistike ponu
de Zabiokovlja, koju t r e b a i s t i c a t i i dalje
r a z v i j a t i . P r o j e k t i o b n o v e o u v a n i h dijelova
sela k a o e t n o s e l a , s p a v a n j e u s t a r i m k a m e
n i m k u a m a , b e r b e p o v r a , voa i g r o a ,
munja krava, odlazak na pau s ovcama
i drugi sadraji a d u t i su budue turistike
p o n u d e Zabiokovlja.
TURIZAM

231

LITERATURA

Alfier, D., Turizam izbor radova, Institut za turizam, Zagreb,

Zagreb, 1995.

Makarska-informacije, Turistika zajednica grada Makarska,

Zagreb, 2006.

Frani, M Razvoj turizma u Makarskoj 1906.-2006., TZ grada

Makarske, Makarska 2006.
Frani, M., Makarska rivijera - turistika monografija. Turisti
ka naklada d.o.o. Zagreb, 2003.
Frani, M., Turizam na Makarskoj rivijeri, 1933.-1963.-1983.
TS Makarske rivijere, Makarska, 1985.
Krippendorf, J., Putujue ovjeanstvo. Sveuilina naklada
Liber, Zavod za istraivanje trita, Zagreb, 1986.
Kuan, F, Biokovo, Malakoloki muzej Makarska, Makarska,
1971.

Makarski zbornik znanstvenog

Makarskom

Zagreb, 2002.

savjetovanja o Makarskoj i

Odbor znanstvenog

Master plan Splitsko-dalmatinske upanije, Horvvath Consul

ting Zagreb, Zagreb, 2005.
Prioritetni pravci razvoja turistike ponude Dalmacije, Fakultet
za turizam i vanjsku trgovinu, Dubrovnik, 1990.
Ravli, J., Makarska i njezino primorje. Drugo dopunjeno iz
danje. Matica Hrvatska, Makarska, 2000.
prostorni plan junog Jadrana, zavrni izvjetaj,

Urbanistiki institut SR Hrvatske, Zagreb i dr. Dubrovnik, 1969.

Turistiki vodi, Splitsko-dalmatinska upanija, Mogunost,

Mihi, Lj. J., Biokovo - Biseri prirode, Planinarsko drutvo

Vitrenik, Podgora i Mjesna zajednica Podgora, Podgora,
1986.

2005.
Zaviajno blago u funkciji razvoja Zabiokovlja, Zbornik radova,
Knjievni krug Split, 2005.

Prvi turisti na Biokovu s vodiima imunom i Bozom Vodanoviem,

foto: arhiva PPB

BIOKOVO

savjetovanja

Makarska, Makarska,1970.

Regionalni

Kuen, E., Turistika atrakcijska osnova, Institut za turizam

primorju.

232

umjetnost

ELJKO KULUZ

Biokovo - motiv i
umjetnika

tema

VOJIM poloajem i p r i r o d

lje. Vole p o m o i l j u d i m a , ali to

n i m l j e p o t a m a Biokovo j e

i n e s k r o v i t o . P r e m a predaji

oduvijek

mamilo

j e d n a s e v i l a s a a l i l a n a naj

izazivalo

manjeg

pozornost.

pastira

na

Biokovu,

kojeg su svi t u k l i . D a l a mu si

Od prapovijesti do d a n a s
puna

s a t i svojega m l i j e k a i on posta

raznolikosti izvorite je tajno

najjai. D r a g o im se s mladim

vitih pria i n a r o d n i h legendi.

m o m c i m a d r u i t , a l i s e ljute

N e k e s u i z r o n i l e i z t a m e spilja

i osveuju o n i m a koji priaju

i dubokih jama, a neke izrasle

da su ih u p o z n a l i ili s njima

na g o m i l a m a i g r a d i n a m a , u

vodili ljubav. P l a n i n o m eu

velianstvena

kojima

su

planina

prema

vjerovanju

s a m e , a da ih ne prepozna

Zima na Biokovu, foto: K. aneti

ivjele n e p o z n a t e zle sile, a l i

mo u z m u oblik zmije, ptice ili

o b l a k a . P l e u u k o l u , a o n o g a t k o n e p o z v a n gle

i vile i d o b r i vilenjaci.
U s t i j e n a m a Biokova z a p i s a n a je t a j n a ivota,

da njihov p l e s o d v e d u i p r e t v o r e u s t i j e n u , drvo

s a u v a n e alge, r i b e i koljke iz d o b a njegova

ili k a k l j a j u do s m r t i . Pjevaju s vjetrovima, a

stvaranja.

iz

njihove p j e s m e o m a m l j u j u ljude. N e m a mjesta

n o v a i z n e n a d i n e k i m n o v i m o b l i k o m , bojom,

gdje vila ne bi m o g l a ivjeti i u r e d i t i svoje dvo

dogaajem. Biokovske su stijene k a o vertika

r e , u koje m o e u i s a m o p o z v a n . S t o l j e i m a leb

le ivota, u s p i n j a n j e je t e k o i m u k o t r p n o , a l i

de oko p l a n i n s k o g svijeta B i o k o v a i uvaju ga,

i s p u n j a v a s n a g o m , i r i p e r c e p c i j u i obogauje

osobito ljude: nosile ljude u Mletke, nosile i vra

ivot.

tile. U s p o m e n na n j i h postoje pilje Vilenjae,

Planina

posjetitelja

svaki

put

Vilin dolac, G r a d S a m o g r a d ( t u e p s k a p l a n i n a )
u k o j e m su Bile vile vie uinile,

Biokovske vile, vukodlaci,

vila konj (brzi

konj), a l i i Vilini, n a d i m a k obitelji iz podbiokovskog sela M a k a r .

harambae i junaci

Prie

vukozlacima

maiima

(matiimd)

kolje

p r i a j u se u s e l i m a oko B i o k o v a . Iz djetinjstva ih

n o , p r e n o s e se p r i e o v i l a m a i v i l e n j a c i m a na

se p r i s j e a i v e l i k i h r v a t s k i p j e s n i k T i n Ujevi

Biokovu. Roditelji, n a j e e m a j k e i b a k e uz

p i u i o svojim p r v i m d a n i m a u M a k a r s k o j :

Iz

drevnih vremena,

koljena

na

o g n j i t a ili djeja uzglavlja, p r e p r i a v a j u djeci

Osjeaj za

0 v i l a m a koje ive u s p i l j a m a , p l e u u bajkovi

osjeao

ljepotu prirode

t i m l u g o v i m a , u z p l a n i n s k e izvore, p o v r t a a m a

djejeg svijeta.

1 skrivenim docima, zaluuju m u k a r c e i ene.

vampiri - sve je to lijepo, ali me vie plailo i nije

sam

Vile,

L a g a n e su, o b u e n e u p r o z r a n e velove, a k o s a

me

im je d u g a i v a l o v i t a , r a s p u t e n a gotovo do zem-

daja p a m t i da

BIOKOVO

234

radovalo

onako

ni

kako

meni
moe

vjetice,

se

razbudio i

kakav

vukodlaci,

duboko zanimalo.

Rousseau
bauci i

N a r o d n a pre

vukozlaci ( v u k o d l a c i ) ,

grenici-

Zalazak sunca na Biokovu, foto: A. Brezovec

p o v r a t n i c i s o n o g a svijeta, n a j e e n a p a d a j u

k o m i n , osobito za n o n i h bdijenja. 0 s t v a r n i m

p o r a s k r i j i m a , oko grobova, g r a d i n a , r u e v i n a ,

h a j d u c i m a i r a z b o j n i c i m a koji su t i j e k o m 17. i

uz z a r a s l e z i d i n e i m o s t o v e , po b i o k o v s k i m ja

18. stoljea t j e r a l i s t r a h u k o s t i p u t n i c i m a i sta

m a m a i u z p o t o i n e . N j i h s e t j e r a z v o n i m a , mo

n o v n i c i m a P r i m o r j a p i u u svojim l j e t o p i s i m a

litvama i trnovitim kolcima. D a n a s , umjesto

P a v l e i l o b a d o v i , Gojak, P e t a r A n t u l o v i ,

vila i vukozlaka, m o d e r n i vidioci na b i s t r o m bio

Bartul Ribarovi i Andrija Ivievi. uven

k o v s k o m n e b u o p a a j u n e p o z n a t e l e t e e objek

je arambaa G r g o B u e l i , r o e n 1667., iji por

t e ( N L O ) , p a j e Biokovo o d a v n o p o z n a t o m e u

t r e t u ulju i d a n a s u v a obitelj B u e l i , a k a s n i j e

i s t r a i v a i m a p a r a n o r m a l n i h pojava.

i Andrijica

Simi.

Biokovske

stijene

pruale

ive

su s i g u r a n zaklon od r a z n i h osvajaa i g u s a r a

h a j d u c i , razbojnici, h a r a m b a e i j u n a c i . P r i e

t i j e k o m m i n u l i h stoljea. N i k a d p o k o r e n a pla

i l e g e n d e o n j i m a p r e p r i a v a j u se u p a s t i r s k i m

n i n a b i l a je s i m b o l i svjetionik slobode u koju su

vilama

i vukozlacima

na

Biokovu

s t a n o v i m a i k u a m a u s e l i m a oko B i o k o v a . Kr

u p i r a l i oi, u njoj t r a i l i n a d u i u nju b j e a l i pri

v a v i s u k o b i , s t v a r n i ili izmiljeni, bili s u omi

morci od C e t i n e do N e r e t v e , n a r o d Vrgorake i

ljena t e m a d n e v n i h i v e e r n j i h sijela, a k u l a u z

I m o t s k e k r a j i n e . 0 i v o t u i b o r b i za s l o b o d u na
UMJETNOST

235

B i o k o v u u novije v r i j e m e p o s t o j e b r o j n i z a p i s i ,
r e p o r t a e , d o k u m e n t i , fotografije i biljeke, po
s e b n o iz D r u g o g s v j e t s k o g r a t a , a l i i D o m o v i n
skog r a t a .
U k n j i z i Povijest

okruja

makarskoga

Dal

maciji i fra P e t a r K a i P e k o ( 1 8 3 0 . - 1 9 1 8 . )
pie o vilama:
Pripovijeda narod da
lih.

Stanuju po

dubravah

vazda opake

vile

ljude
idu

i odplete

bez

bie-

i po

mirirsavih

vile

dobre su

Biele

Crne su

kamenje.

kroz gustu

im se duge zlatne kose,

tuda

ako im ini na ruku.

i gone

biele

vilah crnih

visokih planinah

vrieme proljetja.

u svako vrijeme,
Kad

imade

goru,

zapletu

te ako se ovjek namjeri

izupati koj

vlas,

estit je

do

vieka.
Pripovieda

se

odvie,

da

vile

odnesu

kadgod

nejako djete i za dugo vrieme ga hrane,

te da ka

snije

to

bude jako sretno

da ga

hrane

medom

i pametno,

a u

slaarijom.

drugom

vrieme

V i l a j e p r i l i n a e n i , ovisoka, r u m e n a k a n o
j a b u k a ; bielom svilnom odorom obuena, niz
plei po svili t r e p t e njoj z l a t n e k o s e , i h i t r a je
h o d o m i l e t o m , u sve i p o s v e l i e p a , s a m o t o i m a
magaretije noge.

Putopisci o Biokovu
N a Biokovo s e u s p i n j u b r o j n i i s t r a i v a i i
p r i r o d o s l o v c i koji o d u e v l j e n i p r i r o d n i m ljepo
t a m a p i u p u t o p i s e . M e u n a j s t a r i j i m i najpoz
n a t i j i m je o p a t A l b e r t o F o r t i s koji u djelu Put
po

Dalmaciji

(Viaggio

in

poglavlju

Planina

Biokova

se

die

Makarskom

nad

preuzvienosti
biskupu
la
i

milordu

Londonderryja,

Biokovo.

Makarska.

bez

drvea,

imena, Albium
la.

Gol,

planine

kamenit

BIOKOVO

se

istodobno

die

leda,

236

loe

du

oba

podnoju

lei

doima

bijelom

dobro pristaju

da

izgled ove
osobine

oba

nenaseljene

dovoljne

O t k r i v a svoj
poem

koji se

Zlatno more, f o t o : K. aneti

opisuje

to ih je u starini nosi

vrletan

Radoznalost

ili prirodne zalihe

Irske,

izdaleka

ovjeka odvrate od penjanja.

posjete:

Njegovoj

kojoj

sve

koja

Hervejju,

Biokova

pa joj

1774.,

Fredericku
to

se

iz

Biokovo

posveenom

Ona

i Adrium,

pokazuje

ili

peru

Najvia planina

Primorja jest

grad

Dalmazia)

vidjeti

da

ne

vruine

najvieg

dijela pla

na nju

uspeti.

Drutvo mu prave Splianin Julije Bajamonti

otoke,
nam
nice,

do

htjeli

stii

rtove i

u kojemu se odozgo savreno uiva,

gotovo jedina

motiv
Ijet-

u jamama

i d o m a i vodii. Lijep pogled na more,

ledenice

usred arke

zadri

nine, potakla me je da se pokuam

poetku

kojih

nagrada

smo

skaui
listopada

za

dugim

na

Lede

i pogibeljnim

putom

kamena
vie

bijae

trud.

imale

na

kamen,

leda.

Sili

nisu
smo

vrlo

duboku

provaliju,

odozgo,

a zatim

liko

utrobu planine;

studen.
pastiri

Izvana
znadu

otapati

razmjeru

stare

ume

naselja

drvena

bi

tko

ipak

Zagrebaki kanonik i botaniar J o s i p H o s t

se 12. s v i b n j a 1802. p o p e o na Biokovo: Poslije

veoma

otru
gdje

snijeg za svoja
ak

veoma

veliinom,

nedostupnim

svjetlost
zna ko

pojilita

nema drvea,

dubinama;

njezinom

kojih
na

led

uope

najnepristupanijim
u

prima

tu zatekosmo

vidjesmo

Na planini gotovo

koja

se sa strane grana

trebalo
mjestima

vide
biti
...

noi,

Marchettijem

stada.

se

ni

Biokovskim,

rijetko,
se

pola

ostaci

daleko

od

vrlo

drutvu
i

strmim
te

planine.

Tamo

izvrsnom

vodom

da

bismo

za

gospodinom

etirima
brdom
oko
gore

Biokovom

8 sati
smo

spravili
objed

Tondellom,

teacima,

uspeo

ili

izjutra

Sv.

stigao

kraj jednog
zajutrak

ispekli janje.

se piletinom, jajima, prutom,

sirom

UMJETNOST

sam
Jurjem

na
zdenca

ugali
Opskrbili
i

vrh

vinom.

vatru
smo
U

237

meuvremenu
i

sam

dvama

peinu
nai

kojoj

vedrac.

dvama

suputnicima

se,

kako

Kad

sam dvojicu
gibli po

zajedno

svojim

sam

su

me

stigao

budui

da je

potraiti

uvjerili,

mogao

do peine,

naveo

teaka da se spuste,

ivot,

teacima

otiao

ali

vrlo

ne

bez po

duboka

tam

Umjetnici na visu mira i ljubavi

F r a I v a n D e s p o t , pod p s e u d o n i m o m Ivan
Primorac,

snoj

koje su

posveenom

do

dna,

vremenom

udarcima

istrunule.

ekia

su

Kad su

odlomili

nekoliko

komada

pretpostavljenog

kristala

ga gore.

Drao

sam ga

neko

vrijeme

suncu.

Dok

sam

osjeao

suncu,

stao

se

okrenutog prema
se

kristal

ljeska

topei se

na

mojim

rukama.

To

doprli

iznijeli
u

mi

rukama,
kako

smanjivati,

nita drugo

nije

bilo do li stari led koji sam hitnuo.

V a l e n t i n L a g o 1869. u knjizi Memorie sulla

Dalmazia

kovo

(Una

prirode,
je

sul

monte

blagoslovljen

mi je

Jedan

objavljuje
salita

omogueno

velianstveniji

neka

uspon

na

Biocovo):
bude

da

doivim

nego

sve

as,

ostalo...

gori,

kremenu

Z a g v o z d a : Bilo
Povukli

se

valja

ii.

Nego

dokle?

Do

deset

va,

gdje

kome

ve

zastirali

u Narodnom listu. K o n a n o K a e r 1914. u knjizi

kopna

Makarska

carstvu

Blokove,

pravi ponos,

i Primorja,

izlet

na

s nje na more i na otoke,

njezin
u

sv.

slovu

vieka
la

Juraj,

nisam

iztraivanja

odvanost

uenjaka,

nazad

pjesnika,
poticala

dva

zanima
sranost

alpinista.

enje

Nikola Alaevi:

Izlet

na Biokovo

Sveti Jurju,
srca

zbogom,

da

ih

na

leta

za

koju

je

tekst

napisao

Veljko B a r b i e r i . M i r o s l a v K e c s k e m e t v uoi

eravnih

da

i preljeve

ga jezika opisao...

dio

sta planina,

nosita

gorda planina,

jedan

na

koja

planinar,

uvajui

otadbine jae i sigurnije od bilo kojih

simboliui

tvrdu

sko

toplinom

mu

srce

zamjernu

BIOKOVO

vjeru

Primorca,

najfinijih

snagu prkosa

238

ovaj
bedema,

ispunja

osjeaja,
volje.

te

vilenitom

uhvanje
nagledati

Tu si,

si

brate,

ivotu.

mira

u
Ne

ljubavi.

nema grinje.

...

kakve li ga

se

moji

vapaji

roda

skorom

moga! A

Sinaju

na

sam

obi

tebi

slavni!

i ja

to

od

Zbo

blaenstvu

kamo

ne
bi

mnogo

pasem

oi po

perom

opisati, jer je

Biokovo
bi

ih

ni

sva pera,

otrinom

od

njegovih
zadahe
ljudsko

nagledah

Biokova, jo
njegove

bojama,

koje

tom pogledu

niti

kistom

pa

oluj

sve

rijeima

kada se

gledam

Blokova:

njegova

zamjetio

tepavim

viih

arobnim

siromaan,

oko

brzinom

I sada,

nasladom

Tresi-Pavii

Poleti

ga prelijee,

piui

davajui

iezik

Ante

knjigu

ljud

ski

ve izgubismo

toj
sad

uspomene potresuju!

gleda

zjenica,

uz-

je

duu

otkle

orlu,

istroi,

Biokovo

kazao

maho
a

da emo se

knjievnik

D r u g o g a s v j e t s k o g r a t a p i e u k n j i z i Makarska:
je,

Sad

na

li

slobodom

1902.

istrgne

fotomonografiju

bukava;

visu

Biokovo,

Hvarski
objavljuje
da

primorje,

na

stano

ti je pod

...

Da

te

to

...

vrkom!

nezavisniji

otpoini

divne prizore

nema plaila,

daj

slavom

vo

Makarsko

nikad

kakve

stine

(u: M a k a r s k o P r i m o r j e ) , I v o P u h a r i : Bioko
i planinarstvo

to tu srce hrvatsko uti,

more,

svome

te

duu,

drvarice.

oblaci

stvarali

druge,
krokom.

najgornjth

Na Biokovu! -

strasti,

najviim
nam

nebo,

mora...

tu

do

ist obzor,

slobode,

Boe moj,

no je u 20. stoljeu n e k o l i k o k n j i g a od kojih valja

- planina

cijelo
imati

na svoju!

Odahni,

velianstvenih

gom ponosna goro,

0 ljepoti B i o k o v a i njegove p r i r o d e objavlje

istaknuti:

sunce

granatih,

se

Jurjem,

uje zemnih prkosa,

istaknem

put

rujna; pokasno

gigantskim

objedovati,

Odozdo

Nema

ne

Na

kape! Nema

polako!

uspnemo
odredili

vidici

da

plemena,

hoemo

susretaju obanice

kruna

krasni

list

uza stranu; Bogu

ala,

ures

njezine vilovite peine,

matu

Ala,

pie:

slici, jer je Biokova jo od

ugrijavala

Okrenuli

Biokovo

nju,

mogao

se,

vidi!

da emo

krne

su

Svetim

nas

evo prekrili

Opis

mrke

uri,

da

10.

Uputismo

smo

samim

na

oblaci,

mjesta,

e t v r t o m p o s j e t u p i s a o 1879. fra I v a n D e s p o t

Makarske

Hrvata.

Kad

na sto

Dalmazia Cattolica, 1872., d o k je o z a j e d n i k o m

poglavlju

kremenitih

e?

nee.

umi

slovjenskih

to uprav

...

P e t a r K a e r svoj je i z l e t o p i s a o u a s o p i s u La

i primorje

starih

ali to

Bog je
Bio

Sveenik

zakrilnici

za Biokov,

ljepoto
koji

Narodni

za

k r e e p r e k o S t a z e do Z a v o j a n a , Kozice, upe i

ovaj pogled,

opisuje

d o l j u b n i m z a n o s o m u s p o n n a Biokovo: pono

na, zbog ega je bilo teko u nju ui po gredama

ve s

1879.

m a n i r i h r v a t s k o g r o m a n t i z m a s i z r a e n i m ro

do
uviek

klisure,
se
svaki

ne

i
da

ljud

naslikati, jer

ni

najbolji

mjea

mogao

ta

podaje

takovih

na

na

one

masti,

kojem

bi

bilo

Biokovo

zrakama podnevna

iza

mojem
aurni

rane

odbija

litni

svod

gube

Makarska

plavetnilu

Pjesnici i slikari
U svojim p j e s m a m a i z a p i s i m a v e l i k a n h r v a t

da

s k o g p j e s n i t v a T i n U j e v i e s t o s e sjea djetinj

nesmiljenih

stva, svojih r a n i h d a n a p r o v e d e n i h u z a v i a j n i m

kao

s t r a n a m a Biokova: Krivodolu, Imotskom, Vrgorcu,

tek

M a k a r s k o j i B r a u . Gdje god d a k r e n e p r a t i g a

izde

s j e n a i svjetlo p l a n i n e i s p o d koje j e r a s t a o , t u g a

toila,

Gromada

da

do

i r a d o s t s t a n o v n i k a s k o j i m a je za svojega v i j e k a

bljetavog

sve

dijelio s u d b i n u , a l i i n e i z m j e r n u s t r a s t i v o t a .
No, u njegovim p j e s m a m a t a p l a n i n a n e m a ime
na, ona je jednostavno simbol opeljudske tenje

neizmjernosti.

k a ljepoti. P r e m d a j e j a s n o n e o d r e u j e i m e n o m ,

boje uzdie se sa tihana mora u tu

p j e s m a Odlazak p j e s m a je o B i o k o v u , k a o t o su

kao

koja

se

Ja

Onaj

zarubljuje
svojom

neprozrane

uzvieni poj

ml je prirasla

pjesnika

nema
taj
vjeno

zemlje

I njeno

doivljaja

nad

susret

ne

bratstvo

kontrast peina
u

duu.

suncu.

srcu.

divljina i opet pitomost

reflektira

eki komediograf F r a n t i e k L a n g e r .

Tako je

mogu

i m n o g e njegove p j e s m e u k o j i m a govori o k a m e

Bioko

n u , vodi, v a t r i , d u i , ljubavi, k o z m o s u .

susretom

P o r e d k n j i e v n i k a i z a s l i k a r e Biokovo z n a i

zaboravit.

objekt t r a j n o g p o s m a t r a n j a i z a n o s a . P o d u i j e

izmeu

mene

mora...

Tvrdoa,

i mekoa.
biokovski

p o p i s s l i k a r a k o j i m a je Biokovo m o t i v i i n s p i
racija:

Igor Dragievi, Sanja Srzi, Ante

To se

Gojak, Kornelija N e l i Bajalo, J o s i p B o t t e -

ovjek

ri, M l a d e n V e a i d r u g i .

Slikarica Sanja Srzi, foto: G. Morovi

sve

pje

rekao

naborima,

z a p i s a o je p o z n a t i

indigo-

Biokovom.

oporost,

bi

vrha putaju

zrake

iv u mome sjeanju vjeno,

prozranou

Uspostavljeno je
Biokova.

kad

duge pruge

dubinama

neizmjernost,
Za

sunane

sjenu

Najljepe

udarcem

obrt

i priblinu

lahorii popuhivaju,
se

bi

takova plat

plamenom

lelija

podnoja.

nebesa,

Himna plave

tono

skutova

safira

se

bjelasaju

bujicama,

zelenih

vo.

ter

lagani

neto jae

sunca,

zastor pod

zraka,

tog zasora

se

mogue

ne

ljudski

ima

prikazati.

oku

kista

mu

niti

divote

va

ko

niti

sredstava,

pod
drhe

majstor

takova prikazati,

gorostasne

sunanih

UMJETNOST

239

PJESNICI I SLIKARI
2. BIOKOVO

1. ODLAZAK
U s l u t n j i , u enji daljine, daljine,

Korijenjem u m o r u elom u m u n j a m a

u srcu, u d a h u p l a n i n e p l a n i n e .

Biokovo g o r d o n a d k r a j i n o m stoji
s v a k e oluje sila n a n j e m u s e s l a m a

M a l e n a mjesta srca moga,

a ono n i j e m o svoje m r t v e broji

spomenak Braa, Imotskoga.

i klee u k a m e n j u n a t v a i smrti
v j e r n e i h r a b r e n a s v o m k r i l u njie

I blijesak slavna estopera,

i m i r i s (miris) k a l o p e r a .
Tamo, tamo da putujem,
tamo, tamo da tugujem;
da ujem one s t a r e basne,
d a mlijeko p l a v e b a j k e s a s n e m ;
d a vie n e z n a m s e b e s a m a ,
ni d i m a bola u m a g l a m a .

Slikar Joze Bekavac, foto: G. Morovi

T i n Ujevi

BIOKOVO

240

i n i k a d g a n e e m r a k n i elik s t r t i
t u s l o b o d a i m e v r e l o m krvlju p i e .

J u r e F r a n i e v i Ploar

3. BITKA NA BIOKOVU
V r e l o gvoe o k a m e n u d a r a

S m r t

u r a n

i
Lokvice k r v i
kamenu
na

krape.

tvrdi k a m e n

hlape.

kamen

U s t a gore, k a m e n ljube

k a m e n tvrdi.

tvrdi k a m e n

Vrelo srce k u c a u k a m e n u

plamen.

kuca

A eline ose zuje

kuca

zuje

srce u k a m e n u .

zoblju

U k a m e n u ljudi u k o p a n i .

otrin kljunom

Zjene gore, gore

kamen

noi

bodu.

dane

S r c a kljuju.

zore.

S i k u guje

Topli k a m e n s a l j u d i m a d i e .

ognjenom vihoru

Ranjena planina

oluje.

jaue,
v r u o m krvlju p r o l i v e n a

elik o k a m e n ivi p u c a
elik srce

jei.

kuca

Z l o k o b n i z v u k u prodolja

kuca

roni.

elik o srce p u c a . . .

Kamen
tvrdi k a m e n

u r e

Franievi Ploar

Slikar Josip Botteri, foto: G. Morovi

zvoni.

UMJETNOST

241

7. BIOKOVSKI LEDARI

4. N A V R H BIOKOVA
N a v r h Biokova, n a litice k u k u ,

Z a s p a o j e s t a r i led

N a o h kamen-koljku sa dna oceana;

u j a m i biokovskoj

S a d a s l u a m i r n o divlje b u r e h u k u ,

i t r u n u s t a r e skele
u d u b i n i gorskoj.

Ko nekada riku morskih uragana.

U borbi za k o r u k r u h a

I z d u b i n e m o r s k e digle s e p l a n i n e ,
Gorski lanci sad su dno ponoru njenu..
Kako sitno ljudska historija gine
P r e d povijeu ove koljke u K a m e n u !
D a n k o Angjelinovi

podnosili n a p o r e teke,
mazge bijahu transporteri,
a P i r a c i su ili p j e k e .
Z e m l j o m j e v l a d a l a bijeda,
nije s e i m a l o p a r a ,
g o r a k j e bio k r u h
biokovskih ledara.

5. BIOKOVSKA BURA
Prije nego

Vice J u k i

to zasvira

i oblake tjera nebom,

8. BIOKOVO

u j e m o je u r a m e n u ,
u koljenu i pod rebrom.

K a o svjetiljka,

Lie joj je p r e t h o d n i c a ,

k a o k a p l j a vode,

lepra se poput ptica,

SVIJETLI!

povijati s t a n e g r a n e ,

P o s r e d zemlje, p o s r e d n e b a ,

tako bura k n a m a bane:

p o s r e d zvijezda,

z a s v i r a j u s t r u j n e ice

m e u vjetrovima

i a n t e n e sa k r o v o v a ,

GORI!

valjaju

I z g a r a kao baklja.

se u luci b r o d i c e

Svjetionik s i n a h r i d i n a m a ,

aLih vrsto dri bova.

m o s t si koji s p a j a o b a l e ,

V i h o r i s u sve t o jai,

VJETROVIMA BOGAT.

sve u d i m u , k a n a l cijeli,

Ugnjezdio si ptice k r h k i h krila

m i sjedimo t a d u z v a t r u ,

i p r i v o d i s r c a o b a l i za koju se e z n e .

n e k n a m o r u b u r a bijeli.

S povjerenjem polazimo
Vice J u k i

KROZ S T U D E N I KAMEN.
Tie od s v a n u a
tvoje s u stijene k a o gnijezdo

6. K A M E N BIOKOVA

to u s u n c u u m i n e m a g l u .
I a k o je s u t r a n j e j u t r o d a l e k o ,

Sivo

i ako n e m a k a m o zatomiti vapaj, muk,

N a sivom

z n a m d a i m a n a d e z a n a p u t e n e doce,

S i v i m se svili

oronule kue, za r a s u t e p u t e i pogaena

S i v a s i v e n a svila

obeanja,

Siva

j e r n i j e d a n let nije z a b o r a v l j e n

Svila

nijedan putokaz odbaen

Sivena

BIOKOVO SURO!
J a k a Garelji

BIOKOVO

242

D r a e n a Radoni

9. BIOKOVO

N i z v r s t e bokove g r a n a j u s e p u t i
N a p l e i m a gaje sve e n d e m e svoje

K r o z stoljea k a m e n p a t n j o m s e kuje

Uz vrtae cvatu bouri mu uti

Sokolove svoje cijelom svijetu daje

U b u k e t u r o s n o m r a s p l i u se boje.

0 n j e m u se pjeva o n j e m u se s n u j e
U s a z v i j e u zvijezda najsjajnije sjaje.

K njemu u vrhove poletjet bih htio

Podijeliti r a d o s t k a d s e s u n c e m ljubi

U svakoj je m i j e n i p r i s n o uz ovjeka

N a njegovu k r i l u m e k o b i h u s n i o

Srce mu otvara, d u o m r a n e vida

P o z d r a v m o r u slao k a d z o r a z a r u d i .

T a k a v e i o s t a t sve do k r a j a vijeka
vrst k a m e n i m a d e aT ne s t v a r a zida.

U r a n j a u vjenost m o r a t o ga mije
I k r a k i h mu polja i p o n o r n i h r i j e k a

elom u visinam gusti oblak p a r a

B a r j a k d o m o v i n e visoko razvije

O d njegova g l a s K r a j i n a s e b u d i

U s l a v u slobode, u s l a v u ovjeka!

U ljubavi s m o r e m niz dragulja s t v a r a

U njegovu k r i l u p o n o s n i su ljudi.

B r a n k o Bueli

Dvorane u piljama stalaktiti rese

Ledenice duboke paraju mu njedra
N a p a d i n a m a u m a r c i z e l e n e zavjese

Slikar Antun Gojak, foto: G. Morovi

Sire vitka krila, podiu mu jedra.

UMJETNOST

243

1 1 . ADRION

10. BIOKOVO

V r h o v e s u tvoje poljubile m u n j e

Gore bez oblika

G o r e cvjetaju k a m e n j e m

Osta

spaljen k a m e n bez g r m a i t r a v k e

Odavno te gladne n a p u s t i l e lunje

mirta

J o j e d i n i ivot p o s k o c i i a v k e .

kadulja
brnistra

Tek na visoravni jaruge, vrtae

U r a n u zoru kenjac
nosi b r e m e gorine
gore
bez

I prvo raslinje izniklo bez r e d a

Bukve s t r e m e uvis da se izjednae
Z a k r i l j u j u s u n c e p o n a d vjenog l e d a .
S mora nalikuje stranom oktopodu

oblika

Sto t r a c i m a h v a t a stoglavoga zmaja,

gore cvjetaju k a m e n j e m

Ovaj u z a l u d n o iz t o g zagrljaja
J e i i vapije, t r a e i s l o b o d u .

eljko K u l u z
Toila t i s t r m a i z b r a z d a l a tijelo
I litice s u r e , p o n o r i i j a m e
I z n u t r i n e tvoje b e z d a n a i t a m e

Slikarica Sanja Srzi, foto: G. Morovi

Prokljuako V r u t a k - n e p r e s u n o vrelo.

BIOKOVO

244

I kateli s t a r i od d a v n i n e z n a m e n ,

12.

I k a m e n e k u e , c r k v a u s r e d sela.
Pogledaj k a m e n to te gleda

G r o b o v i i ploe, zvonici, r a s p e l a
S v e j e s a m o k a m e n , sve s t i j e n a i k a m e n .

p o m i r i i cvijee
r a z b a c a n o , naizgled bez r e d a .

Plodne ti doline k o r a c i m a brojim

Pogledaj svemir

Maslinovom g r a n o m to je vjetar kri

od stijenja,

I o p e t u t r e n u n a k a m e n u stojim
Na k a m e n o j hridi to iz m o r a stri.

osjeti k a k o u n j e m u
nestaje svaki nemir.
Opipaj blagost otrog k a m e n j a .

I m e n a t i svjetlost u g a s i l o v r i j e m e
Biokovo s a d a n j i m e s e p o n o s i

P o s l u a j odjek b u r a i k i a ,
itaj t r a g o v e u k a m e n u ,

A i n a e g roda posijano sjeme

Isklijalo, cvjeta, b u r a m a p r k o s i
J u r e Batini

u k l e s a n e p o p u t slova.
Okusi slobodu
i r a s k o boja
na paleti Biokova!

Slikarica Sanja Srzi, foto: G. Morovi

Stipe Vela

UMJETNOST

245

13. BIOKOVSKA SIVA STINA

B i o k o v s k a siva s t i n a

14. ZAVJET BIOKOVSKE VILE

( S t o l j e t n e p r e d a j e govore k a d u m i r e biljka,

Od straja ti sledi kosti

s t a b l o , izvor, p l a n i n a . . . z n a k j e d a u m i r e

Kad pogleda sa visina

vila)

N a e dvore iz mladosti.
Kao iznemogla dua
Kamen. Do k a m e n a stina.

d o t a k l o j e njezino srce n e b o , k a m e n .

V r i a zemje t r s o loze

O n a j e n a g r a n i , pjeva, p l e e .

Cila n a a d i d o v i n a
M a l o " r a n e z a dvi k o z e .

S t a l o joj je do stijenja, p l a m e n a z a l a s k a
sunca,
slobodna kao ptica k a d u t r n e iz dubina

Priko briga p r s t do mora,

A ni p l i v a t n i s m o z n a l i .

u p r a v l j a j u i v j e t r o v i m a k a m e n o g bia sivog
Biokova.

Litnje d a n e od u m o r a
U p o t u bi p r o k a p j a l i .

Nije li i z g a e n o n j e n o sjeme?
N e smije s e i z g a z i t i .

Gorili smo ujenau

K a d su r a a l a se dica

Nije l i u g a e n a t a j n a s u t r a n j e g p l o d a ?
N e smije s e u g a s i t i .

Ili digod k a d b i a u
Privarila bukarica.

P o b r i n i s e a r o b n a Vilo d a o s t a n u
n e u b r a n e svjetiljke plodova;

A vetidi, k u l a r i n e . . .
Z a n a s n i k a d bili n i s u ,
U trliu na buline

d a pokoja zvijezda koja p a d a p o u i n a s d a

ovjek
n i k a d a n e smije b i t i s a m k a d u m i v a svoje

U v i n o g r a d i na m i s u .

lice i z p e p e l a r a z r u e n o g o g n j i t a .

Ma smo jopet produrali

I z v o r s k a vodo p r e d a j e m t e t o k u i r u k a v c u

to p r o d u r a ne bi niko,

d o k p r o t j e e iz r u k e m a l e , n j e n e u zagrljaj

Ovi k a m e n n e b i d a l i

obali svijetova.

Z a b o g a t s t v o svekoliko.

N e k u t v o j i m z j e n i c a m a sija

T r p i t e m o jo i daje

ljubav vjena p r e m a biokovskom

Nevere i jute bure

k a m e n u sivom

S a m o n e k a ivot t r a j e

a r o b n a Vilo

Ispod v r h a Svetog J u r e .

p r e m a nebu i moru plavom.

J u r e Batini

BIOKOVO

246

V e d r a n a Vela Puhari

15. BIOKOVO
( P l a n i n a i more)
B r a i fra J u r i i fra N i k o l i R a d i u
U svojoj suroj i gordoj ljepoti
a t r a j n o z a g l e d a n u svoju
Visinu,
uzdie se n a d morem,
sinjim m o r e m ,
i sa svojih v r h o v a m o t r i
obasjanu puinu,
dok t i valovi i z d a l e k a
donose pjesmu
to esto se u z d a s i m a gasi.
Z a k r i l j u j e svoj g r a d ,
t o s e p o d tvojim podnjojem s t e r e
ko labud r a i r e n i h krila,
elei o t p o i n u t i
u m i r n o j luci,
a

m o r e ga svojim

koraljima i koljkama
ve v j e k o v i m a k r a s i .
Ali k a d a t e j a d p o t r e s e
zatutnji stravom

i prestrai dralove
to odlete s k r i k o m . . .
I I o t r o m b u r o m s a svojih p r o p l a n a k a
oine usidrene lae,
tjerajui i h n a p l o v i d b u ,
i o n e se s j e c a j e m u k a t a r k a m a ,
povijaju p r e d tvojim l i k o m .
A k a d a se s m i r i
i sa svojih v i s o v a m i r i s p r o s p e
kadulje i smilja
kao da srebrenim
mjeseevim tracima,
z a sjajnog u t a p a ,
svu p u i n u ospe.
I eli o s l u h n i t i
da li koljke u d u b i n a m a m o r a
snivaju
stvarajui
svoj b i s e r
uz s u z e i b o l . . .
A koje od k r a s o t e njegove
sve ljepe bivaju.
S. M a r i j a od P r e s v . S r c a A n k a P e t r i e v i

Slikar Mladen Vea, foto: G. Morovi

i razbij e s a n

pod t i h i m n e b o m

UMJETNOST

247

16. BIOKOVO

18. BIOKOVO

N e b o i o b l a k se njiu k a o da plove
k a m e n , g o r a i s t i j e n a p o g l e d o m ljube

b u r o m grljeno
m o r e m voljeno
pjesmom

more,
ljubi mu litice i v r t a e , ljubi mu doce i
gromae,
ljubi m u r a t o v e i h r i d i , ljubi m u m a s l i n u i
lozu,
ljubi mu p t i c u u l u g u

slavljeno

ovjekom r a n j e n o
***
jutrom,
dok sunce promalja
diem tiinu Biokova...

ljubi m u s v e t o g J u r u .
Ljubica M i h a l j e v i - F a l a k

17. M O J ADRION

a n a ulenta

19. NA BIOKOVU
S l o v i n s k i m n e b o m s v a n i m i sliko
S l o v i n s k o g Veljeg s r e a n a m J u r j a ,

. . . n e g d i i z m e u v r t a a i pilja,

D a vidju i g d a l ' s v a n u t i d a n a k ,

u dubini,

S p o n o s n o g ovog u d e s n o g v r h a

jo s e u t i v r i m e m o g a d i d a . . .

U s k r s n a pjesan k a d e zaorit
oteale teakove ruke,

Velebit j e k n u t , D u r m i t o r , Loven

revanje tovara i snaga k a m e n a . . .

I slavorodni glasoviti H a e m u s !

lipota prolosti...

Oh! t a d a , t a d a u m r o bih sladko,

I z u s t i v z a d n j u p j e s a n slobode
ana u l e n t a

Na vrku tvome, sokolorodna,

S l a v j e n a , s v e t a h r v a t s k a goro!!!

Slikar Igor Dragievi, foto: G. Morovi

F r a I v a n Despot

BIOKOVO

248

20. BIOKOVU
0 , silni, plavi, safirni z a s t o r e ,

I n o u t a m n o m k a d bi u n e j a s n o j

Sto krevet arkog s u n a c a zastire,

Daljini v r h o m h v a t a o oblake,

M o m oku djetinjskome, prva

V e l e b n a p r i k a z o , Biokovo;

Ko div u b o r b i s m r k i m n e b o m ,
Munje i gromove prezirui;

U kakvim udnim, arnim sanjarijam

K o k r o z s a n t a d a sijevnu m i p r v i p u t

Z a m l a d i h ljeta m a t a m i polovila

Boanska miso j u n a k e h r a b r o s t i

U m o r e sjaja iza t e b e
Ronei smione misli veslom!

I velebnoga velianstva
Znaaja kreposti neprelomne.

I k a k v i m t a j n i m , a r o b n i m govorom,

Neprestance si dui mi aptalo

D u b i n o m tvojih p o d m o r s k i h t e m e l j a ,

Z a m a m n e rijei koje m i m l a d i u m

Visinom nebotinih visa

T i s i govorio m l a d o j d u i !

R a z u m i t nije m o g o ve i h
Shvaao zanosom a r k a uvstva.

A ja s a m tebe pomnjivo sluao

A Milovana k a d a mi razgovor

N a elu t v o m e k a d a b i d a n i c a ,

Ugodni tajne za tobom otkrio

e l e n k a sjajna, dive, sjala

Ili g a k r u n i l a r u a m z o r a .

T a d m l a d a miso preko tebe

L e t j e l a s l a v e n a polja b o j n a .

I k a d bi ti se p e n j a o zlovoljan

I s n j i m e s v e t a polja obilaze,

Uz lea k r n a saneni mladi d a n

Gdje z a s l o b o d u p a d a h u djedovi,

Iz meka krila rumen-zore,

T a r u i z a s p a n e p l a v e oi.

N a s v a k o m e h a r n e s u z e lijevah,
Dru od ponosa alosnoga;

Pa kako bi mi dua ustreptila

A l s a m o milju. T a d v e l i a n s t v e n i m

s t v o g v r h a s u n c e k a d b i pomolilo

K l i s u r a m tvojim t i s i m e s v a k i d a n

B o a n s k o lice, n e i z m j e r j e m
aljui p l a v o g a m o r a p o s m i j e h !
I I k a d b i mjesec s v i l i n s k o g V i t e r a

Pozivo, v a b e i m e silno
Tvoje d a p r e g a z i m p l a v e v r h e .
A n t e Tresi Pavii

Gdje t i h i s a n a k s p a v a j u vjetrovi,
Sa tvojim ivljim od n e b e s k o g
P l a v i l o m m i j e a o svoje z l a t o .

UMJETNOST

249

IZ KRA, IZ KRSTATICA (NA BRDU, PRI NEBU)

D o l a z i iz k r a , iz K r s t a t i c a . Iz G o r n j e u p e .
Zametnuo

se

mjeinom

vina,

mjeinom

meda.

B e r e svoje g r o e i s m o k v e . Pije svoje vino i

m e d . Svijetli svojim u l j e m .
U g o l u b i j e m u p e r j u s p a v a s vilom.

Z a m e t n u o s e j a m o m . U j a m i l e p r a j u golubi
ce i pjevaju vile.

I m a j a t o j a s t r e b a , s t a d o k o z a i zvijezda. Po
s e s t r i m u zmiju i p o b r a t i m a v u k a . U Bijakovi

Z a m e t n u o se u m o m drva i b u n a r o m vode.
U se p o s a d i o m a s l i n u , lozu i s m o k v u . U p r s n i
k o u h v a t i o roj p e l a .

dolac k r u m p i r a i d o l a c r a i .
I m a b r a u i prijatelje n a o v o m i n a onom
svijetu.

Slikarica Neli Bajalo, foto: G. Morovi

P e t a r Gudelj

BIOKOVO

250

park

prirode

ANTE CVITANOVI

Park prirode

Biokovo
Utemeljenje Parka

na

put

prema

Dediima

L o n a r i m a do k a p e l e Sv. Stje

prirode Biokovo

p a n a , p a n a k o t u 306, z a t i m
n a z a s e l a k i k e (i) p a p r e k o

ARK j e p r i r o d e , k a o je

kote

Sedlaa

(278)

na

kote

d a n o d o b l i k a z a t i t e pri

S t r o g o v o (398) i K u l a (382),

r o d n i h vrijednosti, p r o s t r a n o

t e r a v n o m linijom n a p o e t n u

prirodno

t o k u prijevoja D u b c i .

virano

ili

dijelom

podruje

kulti

kopna

i/ili

Z a k o n je objavljen u Na

m o r a s e k o l o k i m obiljejima

rodnim

meunarodne

18. l i p n j a 1981., a s t u p i o je

nacionalne

v a n o s t i , s n a g l a e n i m krajob r a z n i m , odgojno-obrazovnim,
kulturno-povijesnim

Informativni punkt na vidikovcu Ravna

Vlaka, foto: Arhiva PPB

na snagu
to

turistiko-rekreacijskim

meljenja

Parka

novinama

se

prirode

br.

24.

uzima

24,

lipnja
kao

Biokovo.

od

1981.,

d a n ute

2006.

godi

vrijednostima. U p a r k u je d o p u t e n o koritenje

n e obiljeava s e s r e b r n i jubilej, 2 5 g o d i n a o d

prirodnih

njegova p r o g l a e n j a , t o e J a v n a u s t a n o v a

dobara,

obavljanje

gospodarskih

d r u g i h d j e l a t n o s t i , k o j i m a s e n e u g r o a v a j u nje
gove b i t n e z n a a j k e i u l o g a , uz p o s e b n e uvjete
zatite prirode.

Park

prirode

Biokovo

prigodno

obiljeiti.

Prije d o n o e n j a Z a k o n a o p r o g l a e n j u Biokov a p a r k o m p r i r o d e t a d a n j i R e p u b l i k i zavod

Park prirode Biokovo (PPB) utemeljenje

z a z a t i t u p r i r o d e , o d n o s n o njegovi s t r u n i su

donoenjem Z a k o n a o proglaenju p l a n i n e

radnici: Ivan Brali i Miroslav Rukavina i

B i o k o v o p a r k o m p r i r o d e , kojim j e t a d a n j i

s t r u n i k o n z u l t a n t i : d r . J u r e R a d i z a floru i

H r v a t s k i s a b o r , p r o g l a s i o Biokovo p a r k o m pri
rode, u k u p n e povrine od 19550 h a . U t v r e n o
j e d a g r a n i c a P a r k a t e e c e s t o m o d prijevoja
D u b c i n a J a d r a n s k o j m a g i s t r a l i d o N o v a k a , za
tim podnojem s t r m c a do zaseoka Bartulovii,
p u t o m do s e l a Topii i s j e v e r n o od k a m e n o l o m a

F i l i p S a b i za u m e , izradili su vrlo opsean

i s a d r a j a n e l a b o r a t , s t r u n u p o d l o g u za prog
l a e n j e ovog z a t i e n o g p o d r u j a . U t v r e n o j e
da

p r o s t o r p l a n i n e Biokovo u p r e d l o e n i m gra

nicama:

d o s t a r o g s e l a B a s t , p r e k o S m o k v i n e n a izvor

z a u z i m a p r o s t r a n o p o d r u j e p l a n i n e Bio

J a b l a n , n a d a l j e p u t o m d o z a s e o k a Zlib-Veliko

kovo, od B r e l j a n s k e do D r a n i k e vrulje,

Brdo, pa do sela M a k a r i ispod s t r m c a do sela

od

Kotiina, te do zaseoka Podpe-Tuepi, zatim

prijevoja S a r a n a n a j u g o i s t o k u , koje j e

p o d n o j e m s t r m c a d o r u b a u m e S t a z a , p a sje

s a m o m a n j i m dijelom k u l t i v i r a n o , u k u p

v e r n i m r u b o m u m e do vrgorake ceste i nadalje

ne veliine 19550 h a .

prijevoja

Dubci

na

jugozapadu

do

v r g o r a k o m c e s t o m d o s e l a Kozica, z a t i m n a sje

i m a v r l o i z r a e n u b i o r a z n o l i k o s t i pozna

v e r o z a p a d c e s t o m d o s e l a Zagvozd, gdje s k r e e

t o j e k a o svjetski c e n t a r e n d e m i z m a bilj-

BIOKOVO

252

Geoloka pouna staza, foto: D. Lackovi

n i h i ivotinjskih vrsta, a posebno faune

je m a l u k a m e n u kuicu, a upravljanje P a r k o m

krkog podzemlja.

povjerila j e t a d a n j e m u m s k o m g o s p o d a r s t v u

i m a i z r a z i t o v r i j e d n e k r a j o b r a z n e vrijed

Makarska (danas JP Hrvatske ume, umarija

n o s t i , p o s e b n o g e o m o r f o l o k e oblike, n a
r e l a t i v n o m a l o m p r o s t o r u d u g o m oko 30,
a i r o k o m 57 k m .
ima

naglaene

turno-povijesne,
-rekreacijske

odgojno-obrazovne,
a

posebno,

kul-

turistiko-

vrijednosti.

Biokovo s e 1 9 6 5 . n a k o n i z g r a d n j e c e s t e o d

M a k a r s k a ) , koje j e sve d o p o e t k a D o m o v i n s k o g
r a t a , obavljalo poslove n a p l a t e i k o n t r o l e u l a z a ,
nadzora i odravanja

biokovske ceste.

Brigu o trajnom znanstvenom istraivanju

i z a t i t i n o v o u t e m e l j e n o g a P a r k a p r i r o d e vodio
j e I n s t i t u t p l a n i n a i m o r e , u s t a n o v l j e n 1979.,
s ciljem z n a n s t v e n o g i s t r a i v a n j a , v a l o r i z i r a n j a
i o u v a n j a s v e u k u p n e p r i r o d e Biokova, k a o i

prijevoja S t a z a (Sv. Ilija, 887 m) do Sv. J u r e

irega biokovskog

( 1 7 6 2 m), a p o s e b n o n a k o n n j e z i n a a s f a l t i r a n j a

I n s t i t u t je najzasluniji za organizaciju znan

podruja,

mora

planine.

1978. o t v a r a i m o t o r i z i r a n i m t u r i s t i m a . I z g r a d

stvenih skupova o prirodi Biokova i biokovskog

nju i a s f a l t i r a n j e te p l a n i n s k e c e s t e , koja od

podruja,

u l a z n e recepcije ( S t a z a , P o d g o r a ) , u d u i n i 24

Biokovica,

k m vodi d o n a j v i e g v r h a B i o k o v a (Sv. J u r e ) ,

m u z e j a te osnivanje i s t r u n o voenje B i o k o v -

pokretanje
osnivanje

znanstvene
i

voenje

edicije Acta

Malakolokog

z a j e d n o s u f i n a n c i r a l i t a d a n j a S k u p t i n a op

skoga botanikog vrta Kotiina. Samostalno

ine M a k a r s k a i RTV Zagreb. Za p o t r e b e ulaz

ili u s u r a d n j i s d r u g i m i n s t i t u c i j a m a , I n s t i t u t je

n e recepcije P a r k a , O p i n a M a k a r s k a i z g r a d i l a

obavio vie z n a n s t v e n i h i s t r a i v a n j a v e z a n i h z a
PARK PRIRODE

253

z a k l j u c i m a 1. i 2. z n a n s t v e n o g s k u p a o p r i r o d i
Biokovskog podruja.
Botaniki vrt smjeten je na jugozapadnim
o b r o n c i m a Biokova, i z n a d s e l a K o t i i n e , n a nad
m o r s k o j v i s i n i 350500 m . Z a u z i m a

povrinu

o d u k u p n o 16,5 h a i u s a s t a v u j e P a r k a p r i r o d e
Biokovo. Z a r a z l i k u o d v e i n e d r u g i h k l a s i n i h
botanikih vrtova,

gdje

se

s v a k a biljka uno

si sadnjom po o d r e e n i m pravilima, Kotiina

je

vrt

samonikloga

biokovskog

ograeni

bilja,

dio p r i r o d e s a u t o h t o n o m florom i vegetacijom

i m a n j i m b r o j e m u n e s e n i h e g z o t a . Z a m i l j e n je
k a o vrt

12 cvjetnih

sa z n a n s t v e n i m i

mjeseci

e d u k a t i v n i m ciljevima, k a o m j e s t o s u s r e t a ze
m a l j s k o g i n e b e s k o g , p r e m a divnoj m i s l i dr. fra
J u r e R a d i a , u k l e s a n o j n a l i t i c u n a u l a z u u vrt:
Okom,

pameu,

srcem, po

onom

to

se

vidi,

do

onog to se ne vidi.
Ureenje vrta, asfaltiranje ceste, izgradnja
staza,

kuica

recepcije,

postavljanje

oznaka

s n a z i v i m a b i l j a k a i d r . zapoelo je 1 9 8 5 . te
Detalj iz Prezentacijskog centra Brela Gornja,

m e l j e m E l a b o r a t a o o s n i v a n j u , a f i n a n c i r a se

foto: R. Ozimec

iz p r o r a u n a Opine M a k a r s k a . Upravljanje je
povjereno

umskom

gospodarstvu Makarska,

Biokovo, koja s u vodili d r . J u r e R a d i , d r . sc.

a znanstveno-struni nadzor Institutu planina

Edita Marija oli i drugi.

i more.

Sva

dosadanja

istraivanja

potvrdila

Zahvaljujui

su

zauzimanju

umarije

Makar

i proirila spoznaju o i z n i m n i m vrijednostima

s k a ( F i l i p a b i , B o r o a b i ) , I n s t i t u t a pla

svjedoi i prijedlog s XIV.

n i n a i m o r e (dr. fra J u r e R a d i , fra N i k o l a

Biokova,
svjetskog

o emu

biospeleolokog

simpozija

a n o g 1999. u M a k a r s k o j da se

odr

Biokovo pro

R a d i , fra N e d j e l j k o J u k i , a s n a s e s t r a dr.
sc.

Marija E d i t a oli)

te

mjesne

zajednice

listu

K o t i i n a ( J a k o v L o v r e t a i dr.) u n e k o l i k o na

svjetske p r i r o d n e b a t i n e . U p r a v a z a z a t i t u

r e d n i h godina Biokovski botaniki vrt Kotiina

glasi

Nacionalnim

parkom

uvrsti

na

zatite

d o b i v a k o n a a n izgled i funkciju. V r t i m a sve

okolia i p r o s t o r n o g u r e e n j a , 2 0 0 0 . je i z r a d i l a

vie posjetitelja, p a T u r i s t i k i s a v e z M a k a r s k a ,

prirode,

tada

okviru

Ministarstva

prijedlog Z a k o n a o p r o g l a e n j u B i o k o v a Nacio

1987. izdaje p r v i p r o s p e k t s p o p i s o m vanijih

n a l n i m p a r k o m . N a a l o s t , t a j prijedlog nije d o

b i l j a k a . O p i r a n vodi B l o k o v s k o g a b o t a n i k o g

danas uao u saborsku proceduru.

v r t a n a p i s a l a je 1998. dr. Ljerka Regula-Bevilacqua,

botaniarka

dugogodinja

ravna

teljica B o t a n i k o g v r t a u Z a g r e b u .

Biokovski botaniki vrt Kotiina

Od

2001. vrtom upravlja J a v n a ustanova

P a r k p r i r o d e Biokovo, koja p r o v o d i njegovu re

osnovan

v i t a l i z a c i j u d r e i s e o s n o v n i h z a m i s l i utemelji

j e 10. l i s t o p a d a 1984. o d l u k o m t a d a n j e S k u p

telja d r . fra J u r e R a d i a d a V r t s l u i z n a n s t v e

tine opine M a k a r s k a (Odluka o proglaenju

n o m i s t r a i v a n j u i p o p u l a r i z a c i j i biljnog svije

hortikulturnog

t a B i o k o v a . U p o t p u n o s t i j e z a d r a n postojei

Biokovski

botaniki

vrt

spomenika

Kotiina

botanikog

vrta,

S l u b e n i g l a s n i k o p i n e M a k a r s k a b r . 11/1984.),
prema

ideji

BIOKOVO

dr.

fra

254

Jure

Radia,

sukladno

koncept

posjeivanja

razgledanja,

posebno

o z n a e n i l o k a l i t e t i ( S i p a r i , R e l i k t i , M a k i j a , Pro-

Zaposlenica PPB Vedrana Vela Puhari u razgovoru s prolaznicima na Zagrebakom velesajmu 2008. (EKO-ETNO)

Izloci PPB na Zagrebakom velesajmu EKO-ETNO

Tabla na ulazu u Park prirode na Saranau, f o t o : R. Ozimec

Brela, Info-centar PPB, foto: R. Ozimec

PARK P R I R O D E

255

Zgrade stare kole u Podgori (Selo) ureena za potrebe Parka prirode, foto: Arhiva PPB
slap), kao i n a i n oznaavanja biljaka. T i s k a n

m o u p r a v e , vlastitih p r i h o d a (ulaznice, n a k n a d e

je n o v i p r o s p e k t b o t a n i k o g v r t a , a z a h v a l j u j u i

od k o n c e s i j s k i h o d o b r e n j a ) , d o n a c i j a i pomoi.

susretljivosti mjesnog odbora Kotiina, u r e e n

U s t a n o v o m u p r a v l j a U p r a v n o vijee, a vodi je

je seoski dom i koristi se kao informativni p u n k t .

r a v n a t e l j . U p r a v n o vijee i r a v n a t e l j a i m e n u j e

G o d i n j e BiokoVski b o t a n i k i v r t K o t i i n a po

m i n i s t a r M i n i s t a r s t v a k u l t u r e na vrijeme od

sjeti do 5 0 0 0 posjetitelja.

e t i r i g o d i n e . S t r u n e poslove ( z a t i t e , o u v a n j a
i p r o m i c a n j a ) u s t a n o v e vodi s t r u n i voditelj,
kojega n a m a n d a t n o r a z d o b l j e i m e n u j e u p r a v n o

Javna ustanova Park prirode

vijee.
Javnu ustanovu Park prirode Biokovo

Biokovo

( J U P P B ) o s n o v a l a j e V l a d a R e p u b l i k e Hr

P r e m a Z a k o n u o z a t i t i p r i r o d e , zatie

v a t s k e s v o j o m u r e d b o m o d 26. o u j k a 1998.

n i m p o d r u j i m a u p r a v l j a j u j a v n e u s t a n o v e , koje

S j e d i t e je U s t a n o v e u M a k a r s k o j , a za v r i t e l j a

za upravljanje n a c i o n a l n i m p a r k o v i m a i parko

d u n o s t i r a v n a t e l j a i m e n o v a n j e dipl. ing. S t a

vima prirode osniva Vlada Republike Hrvatske.

n i s l a v S t a m b u k . U svibnju 1999. za r a v n a t e l j a

Javne

zatite,

j e i z a b r a n A n t e C v i t a n o v i , dipl. ecc. i z Igra-

ustanove

odravanja
s

ciljem

te

zatienog

ouvanja

neometanog
i

djelatnost

promicanja

zatite

osiguranja
procesa

obavljaju

odrivog

odvijanja

koritenja

nadziru provoenje

Zakona

drugih

akata

zatite

prirode

njihova

poslove

javne

podruja

na, a za potrebe u r e d a od G r a d a M a k a r s k e unaj

izvornosti,

m l j e n a j e m a l a k a n c e l a r i j a (15 m 2 ) n a a d r e s i :

prirodnih

T r g T i n a Ujevia l/I. U s t a n o v a j e t a k o z a p o e l a

dobara

vrlo s k r o m n o , b e z i k a k v e i m o v i n e , s gotovo sim

prirodnih
o

su propisani

zatiti prirode
uvjeti

bolinim

sredstvima

iz

dravnog

prorauna,

mjere

bez i k a k v i h d r u g i h p r i h o d a . Zahvaljujui razu

kao

n o g vijea i r a v n a t e l j a , U s t a n o v a je r e l a t i v n o

j a v n u s l u b u , a m o g u o b a v l j a t i i d r u g e gospo

b r z o p r e u z e l a sve funkcije i d j e l a t n o s t i zbog

d a r s k e d j e l a t n o s t i u t v r e n e a k t o m o osniva

kojih j e o s n o v a n a ( z a t i t a , o u v a n j e , p r o m i c a n j e

nju i S t a t u t o m .

i k o r i t e n j e P a r k a p r i r o d e Biokovo).

Te

kojima

prirodne

podruja.
ustanove

mijevanju M i n i s t a r s t v a , te z a u z i m a n j u uprav
obavljaju

F i n a n c i r a j u se iz D r a v n o g

p r o r a u n a , p r o r a u n a l o k a l n e i r e g i o n a l n e sa
BIOKOVO

256

Z a p o l j a v a j u s e n o v i s t r u n i djelatnici; s t r u -

ni voditelj i g l a v n i n a d z o r n i k (2001.), n a d z o r n i k

izloaka prirodnih i drugih vrijednosti P a r k a .

I. v r s t e i biolog (2002.), geolog i voditelj o p i h i

N a m j e s t u n e g d a n j e g b u n k e r a J N A , n a vidikov

z a j e d n i k i h p o s l o v a (2004.), n a d z o r n i k I I I . v r s t e

cu R a v n a Vlaka (1227 m), JU P P B je 2004.

i vodi I I . v r s t e (2005.). Za p o t r e b e p r o t u p o a r

i z g r a d i o , a 2. kolovoza 2 0 0 5 . s l u b e n o otvorio,

n o g n a d z o r a , n a p l a t e u l a z n i c a , o d r a v a n j e Blo

mali informativni punkt.

kovskoga botanikog vrta Kotiina, odravanje

Na

inicijativu

Drutva

prijatelja

kulturne

biokovske ceste i d r u g e poslove, U s t a n o v a p r e k o

i prirodne b a t i n e Breljana Brolanenses, JU

s e z o n e z a p o l j a v a vie d j e l a t n i k a , koje p l a a iz

P P B j e 2 . kolovoza 2 0 0 7 . u z p o t p o r u O p i n e

vlastitih prihoda.

B r e l a i S p l i t s k o - d a l m a t i n s k e u p a n i j e te uz su

Zbog p o e t n i h s p o r e n j a J U P P B j e t e k 1 . kolo

radnju s Hrvatskim prirodoslovnim muzejom

voza 2001. p r e u z e o z a k o n s k o pravo koritenja

i H r v a t s k i m b i o s p e l e o l o k i m d r u t v o m otvorio

su posebnim ugovorom

Prezentacijski c e n t a r Brela Gornja. U C e n t r u je

izmeu JP Hrvatske ume i JU P a r k prirode

p o s t a v l j e n s t a l n i p o s t a v izlobe Biokovo s t e m a t

Biokovo u r e e n i m e u s o b n i o d n o s i , p r a v a i obve

skim

ze te stvoreni okviri b u d u e s u r a d n j e . Na taj na

k v a r t a r n i fosilni n a l a z i ,

in o s t v a r u j u s e v l a s t i t i p r i h o d i , koji s e k o r i s t e

geologija. C e n t a r je o t v o r e n od s v i b n j a do listo

Parka.

Naime,

tada

iskljuivo za o d r a v a n j e

biokovske ceste, financi

ranje p r o t u p o a r n e z a t i t e i istraivanja u P a r k u .
Zahvaljujui razumijevanju

Opine

Podgo

r a , a na t e m e l j u m e u s o b n o g u g o v o r a o dugoro

cjelinama:

speleologija,

biospeleologija,

zoologija, b o t a n i k a i

p a d a ili p r e m a p r e t h o d n o j n a j a v i .
O d 2 0 0 1 . U s t a n o v a j e p o k r e n u l a i financi
r a l a vie i s t r a i v a k i h p r o j e k a t a o p r i r o d n i m i
d r u g i m v r i j e d n o s t i m a P a r k a p r i r o d e Biokovo.

n o m n a j m u , J U P P B j e 2 0 0 2 . obnovio dio z g r a d e

U s t a n o v a j e o r g a n i z i r a l a vie r a d i o n i c a , pri

s t a r e kole u P o d g o r i (Selo) i u r e d i o ih za u r e d

g o d n i h izloba i s t r u n i h p r e d a v a n j a t e o r g a n i

s k e k a n c e l a r i j e , u k l j u u j u i i v e l i k u s a l u za izlo

z i r a l a i f i n a n c i r a l a , dijelom ili u cijelosti, o b n o v u

be u kojoj je o t v o r e n s t a l a n p o s t a v fotografija i

s a k r a l n i h i d r u g i h o b j e k a t a u P a r k u ( c r k v a Sv.

Tablica 1: Pregled istraivakih projekata JU PPB (2001 .-2006.)

RB
1.

Naziv projekta
Istraivanje i p o p u l a r n o - z n a n s t v e n i prikaz temeljnih geomorf.
fenomena

Nositelj

Voditelj

projekta

projekta

HPM

D. Lackovi

2.

S p e l e o l o k o istraivanje i stvaranje arhive dubokih j a m a

HPM

D. Lackovi

3.

Bioloka raznolikost i inventarizacija g m a z o v a i v o d o z e m a c a PPB

HPM

Irena Grbac

HPM

R. O z i m e c

4.

Inventarizacija f a u n e pilja i izvora i izrada b i o s p e l e o l o k o g

katastra PPB

5.

Stanje istraenosti leptira na podruju PPB

PMF

M. Kuini

6.

Inventarizacija biljnog svijeta Biokova

HPM

Edita oli

7.

Izrada digitalnog ortofoto 1: 5 0 0 0 i karte u m a za p o d r u j e PPB

OIKON

8.
9.
10.
11.

Inventarizacija i revitalizacija Blokovskoga b o t a n i k o g vrta

Botaniki

Kotiina

vrt PMFa

Istraivanje i z n a n s t v e n a valorizacija geolokih, speleolokih i

HAZU,

paleontolokih znaajka na podruju PPB

Zagreb

Elaborat utjecaja a u t o m o b i l a na okoli PPB

EKONERG

Edukativni istraivaki projekt u d r u g e s t u d e n a t a PMF-a Biokovo

2003

D. Brajkovi

BIUS
PARK PRIRODE

257

Ilije, r o d n a k u a fra P e t r a P e r i c e u K o t i i n i ) . U

P r o s t o r n i p l a n P a r k a p r i r o d e Biokovo,

o k v i r u svoje p r o m o t i v n e i p r o m i d b e n e djelat

k a o p r o s t o r n i p l a n p o s e b n i h obiljeja, u r e u j e

n o s t i , U s t a n o v a j e n a p r a v i l a vie i z d a n j a pros-

nain koritenja, ureenja i zatite prostora u

p e k a t a P a r k a p r i r o d e Biokovo ili p o j e d i n i h nje

P a r k u , a donosi ga Sabor R H . Prvi prostorni

govih

p l a n i z r a d i o j e 1 9 8 3 . Z a v o d z a u r b a n i z a m Arhi

prirodnih

vrijednosti

(Geoloka

staza,

Spilja T u e p s k a vilenjaa, B B V K o t i i n a ) , pla

tektonskog

k a t a i razglednica te izradila mrene stranice

( g l a v n i p l a n e r : prof. dr. A n t e M a r i n o v i - U z e -

P a r k a w w w . biokovo.com.

fakulteta

Sveuilita

Zagrebu

lac, suradnici RZZP: I v a n B r a l i , M i r o R u k a

Uspostavljeni su p a r t n e r s k i odnosi s prav

v i n a ; k o n z u l t a n t i : dr. J u r e R a d i , F i l i p a b i

n i m i fizikim o s o b a m a koje u P a r k u obavljaju

i d r ) . P r e m a t a d a n j e m Z a k o n u p l a n s u 1984.

d o p u t e n e d j e l a t n o s t i ( H r v a t s k e u m e , Odailja

usvojile S k u p t i n e o p i n a M a k a r s k a , Vrgorac,

i i v e z e i dr.), p l a n i n a r s k i m i d r u g i m u d r u g a m a

Omi i Imotski, pod nazivom P r o s t o r n i p l a n

v e z a n i m za Biokovo, k a o i s l o k a l n i m zajednica

P a r k a p r i r o d e i spornen-podruja Bioko

m a n a podruju P a r k a . N a k o n viegodinjih na

v o . I z r a d u n o v o g a p r o s t o r n o g p l a n a P P B po

stojanja, U s t a n o v a je, u z p o m o l o k a l n i h ekolo

k r e n u l o je M i n i s t a r s t v o z a t i t e o k o l i a i pro

kih u d r u g a i potporu M i n i s t a r s t v a k u l t u r e us

stornog u r e e n j a poetkom 2000. izabravi za

pjela z a t v o r i t i deponij D o n j a gora, koji je 2 0 0 7 .

i z r a i v a a u p a n i j s k i z a v o d z a p r o s t o r n o plani

g., u r e a l i z a c i j i S p l i t s k o - d a l m a t i n s k e u p a n i j e

r a n j e i z S p l i t a . D o d a n a s , o u j a k 2008., i z r a e n

i M i n i s t a r s t v a z a t i t e okolia, a sa s r e d s t v i m a

je samo Nacrt plana za prethodnu raspravu.

F o n d a z a z a t i t u okolia, p o t p u n o s a n i r a n . T a k o

D o n o e n j e p r o s t o r n o g p l a n a P P B , oekuje s e u

j e ovaj dio P a r k a , n a k o n 3 0 g o d i n a , o p e t v r a e n

2 0 0 9 . godini.

p r i r o d i . Z a svoj r a d U s t a n o v a j e dobila vie z a h

P l a n u p r a v l j a n j a , k a o d u g o r o n i p l a n up

v a l n i c a i p r i z n a n j a , a p o s e b n o i z d v a j a m o Plake-

r a v l j a n j a P a r k o m , o d r e u j e r a z v o j n e smjernice,

tu

dodjeli

Grba

Grada

Makarske

(2002.).

n a i n izvoenja zatite, koritenja i upravljanja

te poblie s m j e r n i c e za z a t i t u i o u v a n j e pri

Provoenje zatite u Parku

rodnih

prirode Biokovo

treba lokalnog stanovnitva.

vrijednosti

Parka

uz

uvaavanje

po

P l a n upravljanja

u v a a v a i i n t e r e s e s v i h koji u P a r k u ive, i m a j u

Z a t i t a u P a r k u p r i r o d e Biokovo ( P P B ) provo

n e k r e t n i n e ili obavljaju d j e l a t n o s t i ili r e k r e a -

di se na temelju Z a k o n a o z a t i t i p r i r o d e (NN

t i v n e a k t i v n o s t i . D o n o s i g a U p r a v n o vijee u z

70/2005), a m j e r e z a t i t e i n t e g r i r a n e su u sljede

p r e t h o d n u j a v n u r a s p r a v u i s u g l a s n o s t mjero

e dokumente: Prostorni plan PPB, Plan uprav

davnog ministarstva,

ljanja P P B i P r a v i l n i k o u n u t a r n j e m r e d u u P P B .

p r o g r a m o m z a t i t e , o u v a n j a , k o r i t e n j a i pro-

provodi

se

Tablica 2: Kretanje vozila i broja posjetitelja u Parku s plaenim ulaznicama (2000.-2007.)*

Godina

Bicikli

2000.

700

8000

180

25960

2001.

900

9000

250

29650

2002.

1077

11423

524

39014

2003.

1813

11494

778

41741

2004.

2246

12083

895

44760

2005.

2174

11201

1249

42650

2006.

2061

11179

1216

42818

2007.

2281

11839

1245

45116

Os. a u t o m o b i l i

Kombiji

Br. posjetitelja

na broj posjetitelja bitno utjeu vremenske prilike, kao i ogranienje broja automobila koji
istodobno mogu biti u Parku (do 80), odnosno ogranienja blokovske ceste

BIOKOVO

258

godinjim

m i c a n j a P a r k a . P l a n u p r a v l j a n j a o s n o v n i j e in

Ministarstva. Pravilnik o unutarnjem redu P P B

strument

objavljen je u NN b r . 66/ 2 0 0 1 .

upravljanja

zatienim

podrujima

na Z a p a d u , a u n a s je u s p o s t a v l j e n n o v i m Z a k o

J a v n a u s t a n o v a P a r k prirode Biokovo,

n o m o z a t i t i p r i r o d e . J U P P B zapoeo j e 2 0 0 6 .

u o k v i r u svojih o v l a s t i , z a d a a i m o g u n o s t i ,

i z r a d u p l a n a u p r a v l j a n j a , a njegovo d o n o e n j e

zauzima se za sustavno znanstveno istraivanje

p l a n i r a se za 2010.

prirodnih i drugih vrijednosti P a r k a prirode

Pravilnik o unutarnjem redu u Parku

prirode

Biokovo

poblie

ureuje

pitanja

Biokovo,
zatitu,

za

njihovu valorizaciju

i primjernu

k a o i za njihovo o d r i v o k o r i t e n j e ,

propisuje mjere zatite, ouvanja i koritenja

k a k o bi se ljepota i bogatstvo te n a e p l a n i n e

P a r k a . D o n o s i g a U p r a v n o vijee u z s u g l a s n o s t

s a u v a l o i za b u d u e n a r a t a j e .
Informativni punkt
na vidikovcu Ravna
Vlaka, foto: Arhiva
PPB

Ulazna recepcija
Parka prirode na
poetku biokovske
planinske ceste,
foto: Arhiva PPB

PARK PRIRODE

259

LITERATURA

Godinja izvjea o radu JU Park prirode Biokovo, 1999.2007., Makarska.

Kai, Makarska.

Skupina autora, 1981., Biokovo - elaborat zatite prirode, RZ

za zatitu prirode, Zagreb.
Odluka o proglaenju hortikulturnog spomenika botanikog
vrta, Slubeni glasnik opine Makarska br. 11/1984.
Pravilnik o unutranjem redu u Parku prirode Biokovo (NN
66/2001.).

Ulaz u Park, foto: Arhiva PPB

BIOKOVO

Radi fra N 1998., Dr. fra Jure Radi IVOT I DJELO, Zbornik

260

Zakon o proglaenju planine Biokovo parkom prirode (NN

24/1981.).
Zakon o zatiti prirode (NN 70/2005.).

dr. fra jure radi

FRA GABRIJEL JURII

Dr. fra Jure Radi

(1920.-1990.)
- teolog i prirodoslovac Kolijevka za ivotnu

tor,

inicijator

vanih

pothva

zrelost

pa a k i k a o ovjek koji je dao

ta i osniva v a n i h ustanova,
i z v a n r e d a n d o p r i n o s r a z v o j u tu

je p r i m o r j e j e d a n

r i z m a u M a k a r s k o m primorju.

od n a j l j e p i h i n a j z a n i m

On je u p u t i o tisue domaih i

ljivijih p r e d j e l a lijepe n a e do

s t r a n i h t u r i s t a , m o d e r n i h i su

movine

v r e m e n i h n o m a d a , n a predno

A K A R S K O

surim

Hrvatske
i

sivim

po

svojim

biokovskim

li

sti, z n a m e n i t o s t i i l j e p o t u Pri

t i c a m a i t v r d o m k a m e n j u , po

m o r j a . T u r i s t u , koji uz to t r a i i

p r o z i r n o s t i i istoi J a d r a n s k o

s m i s a o s v e g a t o postoji i t o je

ga m o r a i ljunanim p l a a m a ,
p o p l a v e t n i l u n e b e s k o g a svoda,
krtoj

zemlji,

bogato

Fra Jure Radi (Split, 1944. - tada

je navrio 24 god.)

obrasloj

predano

suvremenom

ovjeku,

p o m o g a o j e s h v a t i t i s m i s a o svo
ga p o s t o j a n j a , a l i i u i v a t i ivot

sredozemnim raslinjem: maslinom, smokvom,

koji mu je n e z a s l u e n o i v e l i k o d u n o Stvoritelj

r o g a e m , v i n o v o m lozom, b o r o m , e m p r e s o m ,

darovao.

tamarisom,

oleandrom

bezbrojnim

drugim

v r s t a m a bilja, koje bojom i m i r i s i m a o a r a v a j u

d o m a e g a ovjeka i posjetitelja.

F r a J u r e jo k a o djeak u r o d n o j B a k o j Vodi
z n a t i e l j n o obilazi d u g e l j u n a n e p l a e i t r a i
kokice, m a l e p u i e i koljke koje valovi n a k o n

U takvoj prirodnoj sredini, kao izvanrednoj

oluje i z b a c u j u na alo. U d o b a njegova djetinj

kolijevci, jo od d a v n i h i l i r s k i h i r i m s k i h vre

s t v a to je djeci i g r a i z a b a v a , a l i i n a t j e c a n j e t k o

m e n a r a a l i s u s e ljudi b i s t r a u m a , p l e m e n i t a

e ih n a i vie i ije e b i t i ljepe. Poslije p u k e

d u h a , t o p l a s r c a , s n a n a i s t a s i t a tijela. N e k a

kole u r o d n o m m j e s t u p o s t a j e s j e m e n i t a r a c

b u d u s p o m e n u t i s a m o n e k i i z novijih v r e m e n a :

i zavrava Franjevaku

p r o s l a v l j e n i p j e s n i k fra A n d r i j a K a i M i o i

Sinju. Ve u t i m m l a d e n a k i m d a n i m a poka

(+1760.),

buditelj

narodne

svijesti;

puki

zao je s m i s a o za u r e d n i k e

politiki preporoditelj don M i h o v i l P a v l i n o v i

liko k o l e g a o r g a n i z i r a

(+1887.);
Ivan

pjesnik i

Despot

romantiarski

(+1886.)

te

mnogi

sanjar
drugi.

klasinu gimnaziju u

ilegalni

poslove. S neko
aljivi list,

koji

fra

se u m n a a o rukopisom u nekoliko primjeraka.

Toj

N a k o n n o v i c i j a t a na otoiu Visovcu i s t u d i j a fi

plejadi velikih i n e u m r l i h P r i m o r a c a p r i p a d a i

lozofije i teologije u M a k a r s k o j , u j e k u D r u g o g a

v r l i m u fra J u r e R a d i , koji j e obiljeio 2 0 .

svjetskog r a t a s l a v i m l a d u m i s u n a V e l i k u Go

stoljee n e s a m o u M a k a r s k o m p r i m o r j u , n e g o

s p u 15. kolovoza 1 9 4 3 . g o d i n e .

i d a l e k o ire, a k i z v a n g r a n i c a Lijepe nae. To

I a k o j e r a t n o i p o r a t n o k o m u n i s t i k o doba

j e o s t v a r i o n e s a m o k a o franjevac, s v e e n i k i

bilo t e k o , p o s e b n o z a k a t o l i k i k l e r , fra J u r e s e

teolog, n e g o i k a o p r i r o d o s l o v a c , z n a n s t v e n i k ,

u s a m o s t a n s k o j t i i n i b a v i o teologijom, p o s e b n o

pisac, prevoditelj, u r e d n i k , izdava, organiza

l i t u r g i k o m , t e b o t a n i k o m i a s t r o n o m i j o m . Upi-

BIOKOVO

262

Fra Jure Radi slavi Sv. Misu na hridinama

Fra Jure Radi govori o znaenju

Biokova (oko 1980. god.)

potanskih maraka za ljude

Franjevaki samostan u Makarskoj u kojemu je

fra Jure Radi godinama ivio i radio, foto: G.
Morovi

sao je poslijediplomski studij na Bogoslovskom

fakultetu

S v e u i l i t a u Z a g r e b u i taj

posao

o k r u n i o d o k t o r a t o m bogoslovlja.
FRA J U R E RADI

263

U molitvi uz kapelicu na Laeni,

Biokovo 11.1.1971.

Dvije velike ljubavi

K a o m l a d i p r o f e s o r i odgojitelj n a G i m n a
ziji

Franjevakoj

ivjeti za svoje dvije

visokoj

bogosloviji

velike ljubavi,

nastoji

Zvonik se izdie nad starom i novom crkvom. Desno

je zgrada Instituta planina i more, oko 1970. god.

u skladu s

p o z n a t o m s t a r o m i z r e k o m Per visibilia ad invi-

T a k o fra J u r e o d g a j a n e s a m o sebe, ve i

sibilia ( P r e k o vidljivoga do nevidljivoga), t j . do

b r o j n e n a r a t a j e m l a d i h f r a n j e v a c a i svjedoi

A p s o l u t n o g a Bia, Boga S t v o r i t e l j a i P r i j a t e l j a

isto brojnim

ljudima

koje

sree

na

svojemu

ovjeka. S t o g a je k a o s v e e n i k i profesor l i t u r -

ivotnom

gike t e i o v i s i n a m a i d u b i n a m a d u h a . P r o d u b

v i h b r o j n i h p o t h v a t a . I z t o g a j e i z v o r a provre

putu,

to

spiritus

je

movens

ljuje svoje t e o l o k o z n a n j e , a l i n a j v e u m o g u u

lo

njegovo

uinkovito

zauzimanje

p a n j u posveuje o b a v l j a n j u i slavljenju l i t u r

za

ovjeka.

Pokree

ureuje

gijskih o b r e d a ,

Boja,

t o m u iri d u h o v n e v i d i k e i

o m o g u a v a doivljaj

i s u s r e t sa S t v o r i t e l j e m .

za

asopis

njego
Boga

Sluba

i z d a v a je p r i r u n i k a Misal za sve dane

u godini, p i s a c l a n a k a i s u d i o n i k z n a n s t v e n i h

T r e b a i s t a k n u t i slavljenje sv. m i s e n a pojedi

skupova i simpozija u Domovini i inozemstvu

n i m i s t a k n u t i m u z v i i c a m a Biokova. S n e k o l i k o

te s nekoliko e n t u z i j a s t a predvodi liturgijsku

liturgijskih entuzijasta u r a n u zoru iao bi iz

obnovu hrvatskoga n a r o d a i stvara r a s a d n i k za

M a k a r s k e i dolazio n a b i o k o v s k e v i s i n e k a d b i

ideje D r u g o g a v a t i k a n s k o g s a b o r a .

S u n c e poelo izlaziti. T a d a b i u z pjevanje p s a l a -

S druge

m a slavio e u h a r i s t i j s k o slavlje sjeajui s e rijei

Bojega djela

pjesnika:

n e p o z n a t o g a svijeta m e k u a c a ( M o l l u s c a ) , od

Crkva

mu je

oltar asni
tamjan

brdo

iz

krvi

podnebesje,

dolina,

miris to se k

iz cvijeta i iz
i

divno

nebu

die

bijela svijeta

za Krst

prolivene...

I. Maurani: S m r t Smail-age Cengia

BIOKOVO

264

strane,
u prirodi

prihvaa

se prouavanja

i to k o n k r e t n o ,

gotovo

n o s n o k o l j a k a J a d r a n s k o g a m o r a , k a o i iz go
tovo s v i h m o r a svijeta. T a k o u s p o s t a v l j a nevje
r o j a t n o i r o k u m r e u s u r a d n i k a i p r i j a t e l j a iz
e u r o p s k i h zemlja, A m e r i k e , Afrike, Azije, sve
d o J a p a n a , p a i d o n a j m a n j e g a k o n t i n e n t a Au
s t r a l i j e . N j e g o v i m z a l a g a n j e m n a s t a l a j e jedin
s t v e n a zbirka koljaka n a

hrvatskom

Jadranu,

asopisi i prirunici koje pokree i ureuje fra Jure Radi

Slike koljaka iz knjige Lice mora fra Jure Radia

koja j e z a M a k a r s k o p r i m o r j e b i l a p r v o r a z r e d n a
turistika

ponuda,

turistika

nadgradnja.

Pri

roda M a k a r s k o g a primorja pruila je domaim i

s t r a n i m gostima p l a n i n u i more, Sunce i plae,
isti z r a k i e k o l o k i b e s p r i j e k o r n o priobalje, a
fra J u r e j e d o d a o n e t o t o jo n i t k o nije n a d
g r a d n j u , v r i j e d n o s t koju ovjek n a l a z i u p r i r o d i ,
koju z n a n s t v e n o i e s t e t s k i v r e d n u j e , n u d i posje
t i t e l j i m a koje p r i v l a i i o p l e m e n j u j e . To je ljepo
ta koljaka iz s v i h m o r a , n e v j e r o j a t n i h v e l i i n a ,
o b l i k a i boja, a r o b n i svijet koji n i k o g a ne osta
vlja r a v n o d u n i m .
J o je
malu

1957. g o d i n e fra J u r e p r i r e d i o prvu

malakoloku

izlobu.

Oduevljenje

Cypraea (Luria) lurida, abica (gudani, mi)

lju-

Acanthocardia spinosa adriatica, srana bodljikava jadranska

Pecten jacobaeus, lepeza (kapica) Jakovljeva

FRA J U R E R A D I

265

Malakoloki muzej u Makarskoj, foto: G. Morovi

b a v fra J u r e i njegovih s u r a d n i k a s t v o r i l i s u
Malakoloki

muzej

koji

je

sveano

otvoren

30. t r a v n j a 1 9 6 3 . g o d i n e . K a s n i j e je s k u p i o i

Tisue

domaih

uju M a l a k o l o k i

stranih

muzej

turista

ostaju

koji

posje

zadivljeni,

vodei t u r i s t i k i d j e l a t n i c i u v i a j u d a j e fra J u r e

v e l i k u z b i r k u fosila, koji su t a k o e r i z l o e n i u

silno pomogao turistikoj p o n u d i M a k a r s k o g

m u z e j s k o m p r o s t o r u . Ideje, s u r a d n i c i i prijatelji

primorja. Turisti u s a m o s t a n s k i m podrumskim

o m o g u u j u 1 9 7 5 . z i d a n j e n o v e z g r a d e za Insti

p r o s t o r i j a m a , koje s u g r a e n e prije vie o d etiri

posvetu oltara u

s t o t i n e g o d i n a , m o g u vidjeti i z v a n r e d n o blago

k a p e l i Sv. Lidije, s k r l e t a r i c e , p r v e E u r o p l j a n k e

m o r s k i h d u b i n a , iz m o r a i o c e a n a cijeloga svije

k r a n k e iz g r a d i a F i l i p a u M a k e d o n i j i , koja

ta. Ureenje prostorija s v i t r i n a m a i rasvjetom

j e z a t i t n i c a I n s t i t u t a . U zid z g r a d e I n s t i t u t a

p r o j e k t i r a o j e ing. a r h . D r a g o M o r a v e c .

tut Planina

more te

1979.

u g r a e n a je k a m e n a p l o a s n a t p i s o m : Terrenis

caelastia,

humanis

junguntur.

O s i m r a z g l e d n i c a i r a z n i h t i s k o v i n a , posje

A.

titelji k a o suvenir o d n o s e r a z n o v r s n e p r e d m e t e

D. 1975. ( N e b e s k a se s t v a r n o s t z d r u u j e s ze

i z r a e n e o d k o l j a k a (ogrlice, n a r u k v i c e , broeve)

maljskom,

te izvanredno ouvane primjerke

a boanska

divina

s ljudskom)

(Uskrsni

domaih i

p r e k o n i j ) . U s k o r o j e dolo d o p r v o g a s i m p o z i j a

s t r a n i h k o l j a k a . P r e k o 50 s v e z a k a Knjige uti

a s o p i s a Acta Biokovica.

saka na r a z n i m j e z i c i m a (pa i na j a p a n s k o m i

i tiskanja

k i n e s k o m ) svjedoe k a k o s u posjetitelji doivjeli

koljke i k a k o su u j e d n o m h i p u , s a s v i m spon
t a n o , i z r a z i l i svoj doivljaj n a m a t e r i n s k o m je
ziku. C i t a t i t e z a p i s e i t a s v j e d o a n s t v a izvan
r e d n o je lijep i d r a g doivljaj.
Fra

Jure

ideju i

1984.

ostvaruje

jo

jednu

o s n i v a Biokovski

zanimljivu

botaniki

vrt u

K o t i i n i , m a l o m n a s e l j u 3 k m o d M a k a r s k e . Taj
j e d i n s t v e n i p r i r o d n i r e z e r v a t b l o k o v s k o g a i me
Acta Biokovica Vol.
3 iz 1985. s mono
grafskim djelom fra
Jure Radia: Biokov

BIOKOVO

266

d i t e r a n s k o g a bilja s a s t a v n i j e dio P a r k a p r i r o d e
Biokovo. N a s a m o m u l a z u u t v r d u b i o k o v s k u
liticu dao je u k l e s a t i n a t p i s :
Oculis,

mente,

corde per

visibilia ad

invisibi-

ski ivi fosili vap-

lia - O i m a , p a m e u , s r c e m po o n o m to se vidi

nojed i prodornik

d o O n o g a t o s e n e vidi.

Kotiina: natpis biokovskog pounog puta (lijevo) i ulaz u Botaniki vrt (desno), foto: G. Morovi

Pisana rije i priznanja

U poratnim godinama komunistike vlasti

Misal (1967.) i d r u g a l i t u r g i j s k a i z d a n j a .

Kao

Tiska

j e d a n od o s n i v a a i l a n o v a I n t e r d i j e c e z a n s k o -

Franjevake

g a l i t u r g i j s k o g o d b o r a ( p r e d s j e d n i k j e bio d r .

provincije P r e s v e t o g a O t k u p i t e l j a , kojoj je i fra

F r a n j o S e p e r , n a d b i s k u p ) , fra J u r e s e p r i h v a t i o

J u r e p r i p a d a o . K a k o j e u m o d e r n o m i v o t u goto

pokretanja i ureivanja asopisa

v o n e m o g u e ivjeti b e z s r e d s t a v a d r u t v e n o g a

koji poinje i z l a z i t i u M a k a r s k o j 1960. g o d i n e , a

p r i o p i v a n j a , a to je u o n o m p o s l i j e r a t n o m r a z

izlazi i d a n a s .

ukidaju
ru

sav vjerski

Kai

tisak

ibeniku,

oduzimaju

vlasnitvo

Sluba Boja,

doblju p r a k t i n o z n a i l o b e z p i s a n e i t i s k a n e

Kolikogod se t r u d i oko p i s a n e rijei u teolo

rijei, p r e d s t a v n i c i s l u b e n e C r k v e t r a e n a i n

giji, p o s e b n o liturgiji, n e z a n e m a r u j e n i p i s a n j e

k a k o do tiskane rijei doi.

0 m a l a k o l o g i j i i biologiji u o p e . P o k r e n u o je i

K a d a su se u novoj

d r a v i p r i l i k e d o n e k l e d e m o k r a t i z i r a l e , fra J u r e

ureivao

znanstveni

zbornik

Acta

Biokovica

j e m e u p r v i m a p o s e g n u o z a t i s k o m . Objavio j e

1981., p i s a o i objavio vie l a n a k a u d o m a i m

Liturgijska

1 s t r a n i m asopisima i izdao nekoliko knjiga:

svoju
skoj

disertaciju
(1966.),

Moj

misal

obnova

(razmatranja

d a n e u godini, 1958.), ve s p o m e n u t i

Hrvat
za

sve

Blago

mora

prijevod

mora

(1991.).

(1970.),

Bilje Biokova

FRA J U R E R A D I

(1977.)

i Lice

267

Reprodukcije djela fra Jure Radia

te njegove biografije iz pera brata fra
Nikole Radia

Spomen ploa na rodnoj kui u Bakoj

Vodi, foto: G. Morovi
Preveo

zname

ziv T r g dr. fra J u r e R a d i a , a n a r o d n u k u u

(1978.),

p o s t a v i l i s p o m e n - p l o u . G r a d M a k a r s k a svoje

koje j e 1676. g o d i n e n a p i s a o R o b e r t V i s i a n i ,

mu velikom s u g r a a n i n u posvetio je e t a l i t e

S i b e n a n i n , profesor n a S v e u i l i t u u P a d o v i .

dr. fra J u r e R a d i a ( i z m e u s a m o s t a n a i Ose-

nito

je

djelo

Neki

latinskoga

Ogled

njegovi

dalmatinskog

lanci

objavio
bilja

rasprave

ostali

su

neobjavljeni, u r u k o p i s u i u v a j u se u A r h i v u

jave).
F r a J u r i n b r a t , fra N i k o l a n a p i s a o j e i obja

F r a n j e v a k o g a s a m o s t a n a Sv. M a r i j e u M a k a r

vio i l u s t r i r a n u m o n o g r a f i j u Dr. fra Jure Radi,

skoj.

ivot i djelo (1920.1990.), koju je na 2 9 6 stra

V e l i a n s t v e n i s p r o v o d 2 7 . s r p n j a 1990. godi

n i c a , u z s a e t k e n a s t r a n i m j e z i c i m a , objavila

ne o k u p i o je b r o j n e prijatelje i p o t o v a t e l j e pok.

i z d a v a k a k u a K a i 1998. g o d i n e . F r a n j e v a k i

fra J u r e R a d i a . K o n c e l e b r i r a n u Sv. m i s u slavi

r e d , P r o v i n c i j a P r e s v e t o g a O t k u p i t e l j a , Samo

la su t r i n a d b i s k u p a i m n o g i sveenici j e d n o g a i

stan u Makarskoj, Grad Makarska, Makarsko

d r u g o g k l e r a , b r o j n i prijatelji i p o t o v a t e l j i k a o

p r i m o r j e i cijela d o m o v i n a H r v a t s k a p o n o s n i su

i m n o t v o n a r o d a . M n o g i s u p o s l a l i svoje p i s m e

n a fra J u r u i B o g u z a h v a l n i t o i m j e d a r o v a o

ne i z r a z e s u u t i i p o t o v a n j a .

t a k v a ovjeka, f r a t r a , s v e e n i k a , teologa, priro

M j e t a n i B a k e Vode,

doslovca i p i s c a koji je za s o b o m o s t a v i o prepoz

r o d n o g a m j e s t a fra

J u r e , t r g u i s p r e d njegove r o d n e k u e d a l i s u n a
BIOKOVO

268

natljivi zlatni t r a g .

Pouni ekoloki put

F r a J u r e uvijek j e t e i o p r e m a v r h u n c i m a ,
v i s i n a m a u teologiji, biologiji, a l i i u p l a n i n a r
s t v u . P o p e o s e n a Biokovo p r e k o dvije s t o t i n e
p u t a . S t o g a j e o prvoj obljetnici s m r t i n a njego
voj r o d n o j k u i p r i v r e n a ploa koja o z n a a v a
prvu

postaju

ili

kontrolnu

toku

Pounoga

e k o l o k o g p u t a dr. fra J u r e R a d i a . O d t e
prve postaje u

Bakoj

Vodi p r e k o

Sv.

Jure,

n a j v i e g a v r h a Biokova, p a d o F r a n j e v a k o g a
s a m o s t a n a u M a k a r s k o j p o s t a v l j e n o je 15 po
s t a j a ili k o n t r o l n i h t o a k a . T i m s e p u t o m htjelo
u p o z o r i t i n a fra J u r u k a o v e l i k o g a z a l j u b l j e n i k a
u p r i r o d u , a p o s e b n o p l a n i n u Biokovo a l i n a g l a
s i t i i p o t r e b u o u v a n j a okolia, o d n o s n o cijele
p r i r o d e . T a k o b i ovjek n a zemlji m o g a o ivjeti
p r i r o d n i m i z d r a v i m ivotom, k a k o bi u s v o j e m u
i v o t u o s t v a r i o i d e a l V e l i k o g a A s i a n i n a : Pax et
bonum M i r i d o b r o .

Prva toka pounog ekolokog puta na kui fra Jure Radia i broura Pouni ekoloki put

Ovdje je p o p i s s v i h t o a k a s r e d n i m b r o j e m

4.

i po j e d n o m z a b i l j e e n o m r e e n i c o m koju je fra
J u r e u odreenim

p r i g o d a m a i z r e k a o ili n a p i

sao:
1.

Rodna

kua

Bakoj

Vodi.

Iz

5.

M e t e o r o l o k a s t a n i c a Osejava.U o v i m
d o i v l j a v a h k l i m a t s k e spek

takle.

ove
6.

Vidikovac G r a d a c . Dolaah na o s a m u

evljenja...

da na krilima vjetra i valovima mora d u h

P l a a u B a k o j Vodi. N a a l i m a djetinj

osvjeim.

s t v a o t k r i h d a r o v e m o r a i z a p o e h sku
pljanje
3.

p o s t a d o e dio m o g a ivljenja.

prostorima

k u e p o o h n a p u t z n a n j a , m i r a , odu

2.

P o l u o t o k Sv. P e t a r . N a Sv. P e t r u l u k o v i

7.

kovlju.

ovjekova

vrt Kotiina. Okom, p a m e u

i s r c e m po o n o m t o se vidi d o p i r a h do

koljaka.

O n o g a t o s e n e vidi.

H r i d i s p o d C u r i l a . Ovdje n a o h p r v i
dokaz

Botaniki

prisustva

na

Podbio

8.

Voac. P e n j a h se i vidjeh m n o t v o

raz

n o l i k o s t i e n d e m s k i h i r e l i k t n i h oblika.
FRA J U R E R A D I

269

9.

10.

P l a n i n a r s k a k u a na Biokovu. Prooh

12.

r a k po k o r a k pribliavamo se beskrajnoj

m o r i h se.

i neshvatljivoj stvarnosti.

S v e t i J u r e . Rei ' D o s t a ' s a m o n a v r h u n

p u t o t v o r e n , objav

M o t i k a . Uvijek g l e d a h n a liticu o d koje

P o u n i e k o l o k i p u t dr. fra J u r e R a d i a ,

se odcijepih.

d n e v n i k i v o d i , n a 1 4 s t r a n i c a s zemljovidom

i b e n i k . S t a d o h na p o v i e n o m j e s t o i

M a l i B o r o v a c . N a s t i j e n a m a m o g a ivlje
nja b o r o v i m i b i j a h u uitelji.

14.

Kad je Pouni ekoloki

ljena j e 1992. u M a k a r s k o j p r i g o d n a b r o u r a

doivjeh m i l i n u r a d o s t i .
13.

F r a n j e v a k i s a m o s t a n u M a k a r s k o j . Ko

k r o z i s k o n s k u ljepotu b u k a v a , j e l a i od-

cu.
11.

15.

k a o i p r i g o d n a z n a k a (u boji) koju je i z d a l o Pla

n i n a r s k o d r u t v o Biokovo.
Hodati

ekolokim

putom,

otvoriti

oi

t j e l e s n e i d u h o v n e , u i v a t i u p r i r o d i i divi

M i l e t i n b o r . Sav n a p o r i v o t a u l o i h d a

ti se d o b r o t i i ljepoti - to je fra J u r i n a opo

b i s m o u p o z n a l i , uzljubili, u u v a l i h r a m

r u k a i p o r u k a svim njegovim prijateljima

prirode.

i sljedbenicima.

Pogled na Zagoru s Biokova, foto: R. Ozimec

BIOKOVO

270

kazalo

A
Abies alba, 97
abiotski imbenik, 110
absolonova pijavica, 118
Acari, 120
Acer monspessulanum, 93
Achillea clavenae var. argentea, 100
Acrididae, 122
admiral, 127
Adrion, 14, 184
Adrium, 14
Aegypius monachus, 131
Afropselaphus dalmatinus,
124
Agrostemma githago,
96
Ahac, A., 13
Alaevi, Nikola, 155, 200, 238
alb, 39
Albium, 14
Aleksandrov dom, 203, 209
alepski bor, 91
Algae, 74, 80
alge, 74,80
alge, endolitine, 80
alge, epilitine silikatne, 80
alge, kriofilne, 80
alge, slatkovodne planktonske, 80
Allium carinatum, 95
Alopecosa fabrilis, 119

Alpinistika penjalita i smjerovi, 212

Alpioniscus balthasari,
118
Alpioniscus bosniensis,
118
alpski florni element, 95
alpski popi, 116, 131
Alschinger, Andreas, 88, 200
Alucita sp., 127
Amelanchier ovalis, 93
amfore, 147
Amphibia, 128
Amphipoda, 118
Anaptyscia ciliaris, 84
Angjelinovi, Danko, 242
Anguilla anguilla, 61
Ani, Dragutin, 32
Antennaria dioica, 95
Anthemis arvensis, 95
anticiklone, 24
antika, 149
antropogeno stanite, 134
Antulovi, Petar, 235
Apfelbeckia hessei, 120
Apfelbekov biokovski trak, 124
Aphthona biokovensis, 124
Apidae, 128
apt, 39
Aquila chrysaetos, 131
Aquilegia kitaibelii, 93
Arabis alpina, 95
Arachnida, 118

Araneae, 119
Araneidae, 119
Archaeolacerta mosorensis,
130
Arctostaphjlos uvaursi,
95
Ardijejci, 146
Arduinov dubaac, 95
areal, disjunktni, 96
Arge caucasica, 128
arheoloka nalazita, 138
arhitektura, predromanika, 154
arhitektura, romanika, 154
arkto-alpski florni element, 95
Aronia, 148
Arthropoda, 118
Aschlinger, Andreas, 12
Ascomycota, 76
Asellus aquaticus, 118
Asilidae, 127
askospore, 75
askus, 75
Asparagus acutifolius,
91
Aster bellidiastrum, 95
Astragalus angustifolius,
93
Astragalus angustifolius ssp. bioko
voense, 100
Athous novaki, 124
Athripsodes dalmatinus,
126
atmosfera, 110
Auchenorrhyncha, 128
August, Friedrich II., 88, 200

Auricularia auricula-judae,
Aurinia microcarpa, 100
Avena barbata, 92
Aves, 130, 131

77

B
Bacillariophyta, 80
Bacillus atticus miilleri, 122
Bai, Josip, 203
bajam, 184
Bajamonti, Julije, 236
bakreno doba, 142
Baki, Darko, 59
balegarke , 127
balkanski florni element, 93
balkanski rakuac, 119
balkansko-apeninski florni element, 95
bandira od svile, 164
Banovi, Stjepan, 58
Barbieri, Veljko, 238
Barbitistes yersini, 122
Barei, Ana, 76
barunovci, 77
Basidiomycota, 76
Bast, 25, 75, 76, 131, 186
Baka Voda, 26, 190
Batini, Jure, 245
Baumgartner, Julius, 78, 80
bebijski karanfil, 93
Bedalov, Ante, 204
Bedek, Jana, 76, 117
Bej-Bienko, Grigorij Jakovlevi, 114
Benek, uro, 13, 33
Beni, Josip, 33
berijas, 33
Berullia, 26, 157
Besuchet, Claude, 115
Bei, Zarija, 32
Biasoletto, Bartholomeo, 12, 88, 200
Bijankovi, Nikola biskup, 161
bijela kuga, 27
bijela marulja, 95
bijeli grab, 95
bijeli jasen, 95
Bijelo brdo, 14
Bilkovo, 15, 184
biofacijelna raznolikost, 45
biogeografska razdioba, 110
Biokoviella mauriesi, 112, 116, 120
Biokovo, 14, 184
Biokovoaphaenopsis radici, 112, 115,
122
Biokovska cesta, 208, 253
biokovska jela, 97
Biokovska planinarska staza, 208
biokovska runjika, 100
biokovska rua, 100
biokovska splitska pipa, 124
biokovska vrna zaravan, 18,111
Biokovska zagora, 224
biokovska zeina, 100
biokovska zlatica, 124
Biokovski botaniki vrt Kotiina, 254,
266
biokovski eukonus, 124
biokovski kozlinac, 100
biokovski molops, 114, 124
BIOKOVO

272

biokovski otrolist, 100

biokovski speoplanes, 124
Biokovsko selo, 26, 227
biokovsko zvonce, 100
biosfera, 110
biostrome, 40
biotop, 110
biotski imbenik, 110
Biscutella laevigata, 95
bitumen, 33
Bivalvia, 118
bizantsko-gotski ratovi, 149
bjeloglavi sup, 131
bjelohrptni djetao, 131
bjeloprsi je, 131
bjeluina, 93
blasijev potkovnjak, 113, 134
Blatttoidea, 122
blitva, 184
bob, 185
bodljikava zeina, 95
bogomoljka, obina, 122
bogomoljke, 122
Bole, Joe, 115
Boletus sp., 77
Bolkay, Stjepan, 114
Bombina variegata kolombatovici,
128
borealni florni element, 95
boriari, 77
borov avli, 77
Borovac, 107
Borovik, 107
bosanica, 154, 166
bosanska piljska babura, 118
Bosio, kapetan, 200
Botteri Dini, Josip, 165, 239
Boievi, Sreko, 13, 58
Boi, Stipe, 204
BPS, 208
Brachjpodium ramosum,
92
bradata zob, 92
Brajkovi, Dejana, 69
Brali, Ivan, 252, 258
Brandis, Oskar, 113, 202
branievke, 127
Bratu, 26, 190
bree, 30, 36, 37, 42
bree, Jelar, 43
breokonglomerat, 42
Brela, 26, 27, 139, 157, 159, 186, 188
Brelih, Savo, 114
breskva, 185
Breuning, Stephan von, 114
brevijar hrvaki, 159
Brilej, Arnot, 202
brnistra, 91
Brolanenses, 157
bronano doba, 145
Bryophyta, 74
bubica, 95
Bubo bubo, 131
Buellia dubyana, 84
Bufo bufo, 128
Bufo viridis, 113, 128
buha, 93
buhe, 122
bujinjak, 46, 110
Bukovac, 107, 205
bukovaa, 76, 77

bukva, 95
Buli, don Frane, 164
bunar, 46, 110, 170
Bunium alpinum, 95
bura, 25, 102, 111
burina ukica, 100
buak, 112
Bueli, Branko, 243
Bueli, Grgo, 235
Bueli, Stipe, 59
Buturovi, Adem, 114
buturoviev rakuac, 114,118
bua, 178

c
Caius Plinius Secundus, 52
Caliaeschna microstigma,
120
Calligeris ramosa, 127
Calliphoridae, 127
Caloplaca agardhiani, 84
Caloplaca fulgens , 84
Caloplaca haematis, 84
Caloplaca nubigena, 84
Calpe thalictri, 127
Campanula portenschlagiana,
93,
100
Campylaea brusinae, 117
Campylea glabrata, 117
Canis aureus, 134, 218
Canis lupus, 113, 134, 218
Capra hircus, 134
Capra ibex, 69
Capreolus capreolus, 114, 218
Capsella bursa-pastoris, 96
car Franjo Josip I. i Karolina, 156,
200, 231
Carabidae, 122
Cardamine bulbifera, 95
Carici-Seslerietum robustae,
106
Cari, Juraj, 166, 202
Carnivora, 134
Carpinus orientalis, 95
carstvo bakterija, 74
carstvo biljaka, 74
carstvo gljiva, 74
carstvo protista, 74
Casale, Achille, 117
castrum, 180
cenoman, 40
Centaurea biokovensis, 100
Centaurea cuspidata, 100
Centaurea edith-marie, 100
Centaurea glaberrima,
97
Centaurea kusanii, 100
Centaurea muccurensis, 100
Centaurea radichii, 100
Centaurea rupestris, 93, 97
Centaurea solsticialis, 95
Centaurea visianiana, 100
Cerambycidae, 122
Ceratonia siliqua, 92
Cerinthe tristis, 89, 100
Cervus elaphus, 58, 69, 134
Cetina, 16, 91, 205, 229
cetinjski srpac, 97
Chamaecytisus spinescens ssp. alaventi, 100

Chenopodium album, 96
Chersotis cuprea, 127
Chilopoda, 120
Chilostoma denudata, 117
Chilostoma setosa setosa, 117
Chironomidae, 127
Chiroptera, 131, 134
Chlorophvta, 74, 80
Chroogomphus rutilus, 77
Chrvsomelidae, 122
Chrysopogon grjllus, 95
Chthoniidae, 120
Chthonius absoioni, 120
Chthonius occultus, 120
Cicada orni, 128
Cicin, K. ing., 69
ciklone, 24
Ciparski rat, 168
Circaetus gallicus, 130
cjeloviti karanfd, 93, 100
Clypeinajurassica, 36
Coleoptera, 120
Collema polycarpon corcyrense, 82
Collema rupestre, 82
Collema vespertilio, 82
Collembola, 120
Collybia sp., 77
Comotti, Gianni, 116
Concina, Giacomo, 12, 52, 200
Copepoda, 118
Cordulia aenea, 120
Cordyceps riverae, 74, 116
Coronella austriaca, 130
Coronilla cretica, 92
Coronilla emeroides, 93
Corydalis ochroleuca, 95
Corylus avellana, 95
cripnja, 195
Crkavica, 131
crkva, Gospe od Karmela, 164
crkva, Gospina, 157
crkva, poroenja BI. Dj. Marije, 164
crkva, Sv. Ante Padovanski, 164
crkva, sv. Ivana, 158, 161, 163
crkva, sv. Kria, 161
crkva, sv. Marije, 159
crkva, sv. Mihovila, 161
crkva, sv. Nikole, 157
crkva, sv. Stjepana, 164
crkvica, Gospe od Zdravlja, 164
crkvica, su. Ilije, 156, 164, 166, 258
crkvica, sv. Jurja, 155
crkvica, sv. Martina, 154, 156
crkvica, sv. Roka, 155, 158, 164
crkvica, sv. Vida, 154, 155
crkvica, Svih svetih, 161
Crkvina, 154, 164
crna udovica, 119
crni jasen, 95
crni lijer, 97
crni oka, 127
crnoglava grmua, 113
crnokrilci, 122
crnooki parnasovac, 126
Crocus tommasinianus, 100
Crustacea, 118
crveni luk, 184
crvenkasta zeina, 100
crvenkrpica, 130
Crveno jezero, 61

Crveno zvono (stalaktit), 65

Csiki, Erno, 113
Ctenophthalmus (Medioctenophthalmus) nifetodes eugeniae, 122
Culicidae, 127
Curculionidae, 122
Cvetii, Vjekoslav, 202
Cvitanovi, Ante, 256
cvrci, 128
Cvanobacteria, 74
Cynipidae, 128
Cynodon dactylon, 96
Cyphophthalmus, 120
Cytisanthus radiatus, 106
Czernohorsky, Karl, 57, 113
V

c
agalj, 134,218
Cerveny, Jaroslav, 114
enjak, 184
lankonoci, 118
ovjeja ribica, 54,113
uji, Boris, 205
uli, Nenad, 204
vrsnica, 106, 225

c
olica, 131
Curilo, 139

D
Dabac, Too, 202
dalmatinska bua, 112
dalmatinska medna pela, 112
dalmatinska pijavica, 118
dalmatinska prenica, 97
dalmatinska skolopendra, 120
dalmatinska piljska babura, 118
dalmatinska udovika, 97
Dalmatinska zagora, 111
dalmatinski crni bor, 97
dalmatinski kotrljan, 97
dalmatinski leptomeson, 124
dalmatinski oka, 127
Dalmatinski san, 205
dalmatinski piljski konjic, 122
dalmatinski turak, 122
dalmatinski uskrnji leptir, 126
dalmatinski vrtni puh, 134
dalmatinski uti muka, 128
dalmatinsko sivo govedo, 112
dalmatinsko zvonce, 97
Dalmatoreichia janaki, 115, 124
Dandol, Vicko, 166
danje paune, 127
dadevnjaci, 128
Deeleman-Reinhold, Christa, 114, 117
Deharveng, Luis, 117
Dejean, Pierre Francois, 112
Delima blanda blanda, 117
Delmati, 146
Dermaptera, 122

Dermatocarpon herpaticum, 82
Despot, fra Ivan, 54, 200, 238, 248,
262
Dianthus bebius, 93
Dianthus integer, 93, 100
Dianthus liburnicus, 95
Dicranum scoparium, 85
Difnik, Franjo, 169
Dina absoioni, 118
Dinaridi, 30
Dinaromys bogdanovi, 114, 134
dinarska koza, 112
dinarska rua, 97
dinarski voluhar, 114, 134
Diplopoda, 120
Diplura, 120
Diptera, 127
divlja kruka, 95
divlja maka, 134, 218
divlja svinja, 134,220
divokoza, 69, 112, 114, 134, 218
divokozjaki kostri, 95
doger, 32, 36
Dolichopoda araneiformis, 122
dolomiti, 30
Domac, Radovan, 89
Donadini, Frano, 203
Donja Brela, 26
Donja gora, 185, 186, 258
donja kreda, 37
Donja Podgora, 26
Donji Tuepi, 26
Dovanj, 16, 106
draa, 93
draika, 102
Dragievi, Igor, 239
Draguica, Hrvoje, 13
Drovenik, Boidar, 114, 115
drvene letve, 179
Drvenik, 181
Dryocopus martius, 131
Drypi-Linarietum parviflorae, 102
Drypis spinosa, 95
Dravno lovite Biokovo, 220
Dubci, 16, 139, 166, 208
dugokrili prnjak, 134
dunja, 185
Duvaliotes comes, 114
Duvalius (Biharotrechus) biokovensis,
114, 122
Duvalius (Biharotrechus) comes, 114,
122
dvocvjetna ljubica, 95
dvoglavi molops, 124
dvojenoge, 120
dvojezupci, 134
dvokatnice, 176
dvokrilci, 127
dvolisni pocjep, 95
dvorepci, 120
dvornik troskot, 96
Dyocerasoma biokovense, 115, 120
Dysderidae, 119

D
Duki, Georg, 114
KAZALO

273


akon, Ivan, 14

E
edafski klimaks, 104
Edraiantho-Festucetum
pancicianae,
106
Edraianthus dalmaticus, 97
Edraianthus pumilio,
100
Edraianthus serpyllifolius,
100
Edraianthus tenuifolius, 97
Edraiantho-Seslerietum
juncifoliae,
106
Egejsko more, 106
egzoreljef, 19
ekoloki sustav, 111
Elateridae, 122
Eleonorin sokol, 113
Eliomys auercinus dalmaticus, 134
Embioptera, 122
emerzija, 36
Encephalographa cerebrina, 82
endem, 89, 96, 97, 110, 112, 114, 115,
116, 117, 119, 120, 122, 124, 126,
128, 130, 134
eneolitik, 142,143
eocen, 30
Eophila biocovica, 116, 118
Ephedro-Astragaletum
biokovoensis,
106
Ephemeroptera, 120
Epigejska fauna, 110
Erebia melas, 127
Erhardt, Robert, 58
Erica verticillata, 92
Erinaceidae, 131
Erinaceus concolor, 131
erozija, 46
Eryngium amethystinum, 95
Eryngium dalmaticum, 97
etnoselo, 231
Euconnus biokovensis, 124
Eukoenenia, 119
eumediteranska klima, 24
Euphorbia filicina, 100
Euphorbia imperfoliata, 97
Euphrasia illyrica, 95
euroazijski florni element, 95
europska jela, 97
europski florni element, 95
Euscorpius tergestinus, 119
Euxoa decora, 127

F
Fagetella conica, 85
Fagus sylvatica, 95
Falco biarmicus, 131
Falco eleonorae, 113
Falco peregrinus, 130
fauna, edafska (tla), 110
fauna, izvorna (autohtona), 112
fauna, kopnena piljska (troglobionti),
110
BIOKOVO

274

fauna, podzemna (hipogeina), 110

fauna, piljska (kavernikolna), 110
fauna, unesena (introducirana), 112
fauna, vodena, 110
fauna, vodena piljska (stigobionti),
110
fazan, 112
Feigl, Herbert, 114
Felis silvestris, 134, 218
Festuca panciciana, 95
Fibigia triguetra, 97
fimikolna vrsta, 75
fitocenoza, 110
fitofagi, 110
fli, 30,42
flini lapor, 36
foraminifera, 36
Formicidae, 128
fortifikacijski sklop na Zadvarju, 168
Fortis, Alberto, 12, 52, 88, 112, 169,
196, 200, 236
fosili, 36, 40, 112
Franievi Ploar, Jure, 240
Frank, Branko, 203
Franjevaki samostan Sv. Marije,
Makarska, 268
franjevci, 264
Frauenfeld, Georg Ritter von, 113
Fraxinus excelsior, 95
Fraxinus ornus, 95
Fritillaria gracilis, 95
Frullania dilatata, 85
Fuek, Ladislav, 33
Fukarek, Pavle, 89
Fumaria capreolata, 92

G
Gabri, Goran, 59
Gammarus balcanicus, 119
Garelji, Jaka, 242
Gasparo, Fulvio, 116
Gasperini, Ricardo, 69
Gastotricha, 128
gatalinka, 128
gavran, 218
Genista pulchella, 97
Genista sericea, 95
Gentiana crispata, 100
Gentiana nivalis, 95
geografski florni element, 91
Geophilidae, 120
Geostiba biokovensis, 115
Giachino, Pierre Mauricio, 117
Gili, Stanko, 204
Gilpinia socia, 128
Girometta, Umberto, 57, 202
glagoljai, 159
glatka dvotitka, 95
glodavci, 134
gmazovi, 128
Gnaphosidae, 119
gnjila, 176
Gojak, Ante, 235, 239
Gojak, Mio, 58
Gojak, Sara, 205
gola zeina, 97
gomila, Brda, 146

gomila, Budoi, 146

gomila, Kljenkova, 145
gomila, Ruina, 145
gomila, Sridnja , 145
gomila, Velika Gomila, 145
gomile, 145, 146
Gonepteryx cleopatra, 127
Goriaj, 150
Gornja Brela , 25
gornja jura, 36
Gornja Podgora, 26
Gornje Igrane, 26, 27
Gornje Tuepi, 26, 42, 186
gornji alb, 33
Gorska sluba spaavanja, 205
Gorska upa, 167
gorski brijest, 95
gorski dugouan, 134
gorski pojas, 104
gotiki stil, 157
Gottstein Matoec, Sanja, 75,116
goveda, 188, 190
grabenice, 127
Grabovac, 144, 154, 164, 186, 227
Grad u Tuepima, 147
Gradac, 26, 27, 181
Gradina u Bastu, 143, 146, 149
gradina, Baletina, 144
gradina, Dujmovia, 144
gradina, Gradac, 144, 146
gradina, Poletnica, 144
gradina, Subotie, 144
gradina, Sv. Nikola, 144
gradina, Skrabii, 144
gradine, 144
Gradski muzej Makarska (GMV), 70,
138
graak, 185
gravitacijski odroni, 20
Grci, 146
Grebine, 150
Grebie u Tuepima, 149
Grgasovi, Toni, 33, 58
Grimmia conferta, 80, 85
grinje, 120
grmolika paroga, 91
grmoliki graar, 93
grohot, 19
Grund,A., 12
Grylomorpha dalmatina, 122
GSS, 205
Gudelj, Petar, 250
gujavice, 115, 118
gumno, 194
gustirne, 192
guterica, krka, 114, 130
guterica, mosorska, 113, 130
guterica, obini zelemba, 130
guterica, zidna, 130
guvno, 194
Gyalecta ulmi, 82
Gymnadenia conopsea, 95
Gyps fulvus, 131

H
Hacker, Christian, 205, 212
Hadena caesia, 127

Hamidovi, Danijela, 117

Haploembia solieri, 122
hara, 174
Hartl, major, 200
Hasan-aga Arapovi, 169
Hasanaginica, 169
Hauer, Franz, 31
Helianthemum alpestre, 95, 106
Helianthemum nitidum,
100
heliktiti, 51
Heliophobus reticulata, 127
Helvella sp., 76
Hemidactylus turcicus, 128
Hemiptera, 128
Henle, Klaus, 115
Hepaticae, 80
hercegovaka stalagcija, 119
Heterocera, 75, 127
Heteroptera, 128
hidrosfera, 110
Hieracium pilosella, 95
Hieracium tommasinii, 100
Hieracium uialdsteinii ssp.
biokovoense, 100
Hieropis gemonensis, 130
Himantrium gabrielis, 120
Hippolais olivetorum, 131
Hire, Dragutin, 12, 55
Hirudinea, 118
Hirundo daurica, 131
Hladil.Jiri, 114
Hlava, Peter, 117
Hochmuth, Zdenko, 59
Hoffmanella, 124
Horvat, Ivo, 81, 89
Host, Josip, 12, 52, 112, 200, 237
Host, Nikola, 112
hot spot, 134
HPD Borak, Podgora, 203
HPD Mosor iz Splita, 203
HPD Sv. Jure iz Zagvozda, 205
HPD, podrunica Biokovo (HPDB),
203
hrast crnika, 91
hrak, 76
hrvatski hladnokrvni konj, 112
hrvatski livadni cvrak, 128
Hrvatski lovaki savez (HLS), 219
Hrvatski prirodoslovni muzej (HPM),
116
Hrvatsko biospeleoloko drutvo
(HBSD), 59, 76
Hrvatsko entomoloko drutvo (HED),
116
Hrvatsko planinarsko drutvo (HPD),
203, 205
hvarski rakuac, 119
Hvdrozoa, 37
Hyla arborea, 128
Hylocomium proliferum, 85
Hymenoptera, 120, 128
Hypena obsitalis, 127

I
ilirska oanica, 95
ilirska prenica, 95
ilirski florni element, 93

ilirski ratnik, 146

ilirsko stanovnitvo, 146
ilirsko-junoeuropski florni element,
95
ilovaa, 176
Inachis io, 127
Insecta, 118, 120
Insectivora, 131
Institut planina i more, 253, 266
Institut za umarska i lovna
istraivanja, 218
Interdijecezanski liturgijski odbor,
267
Inula verbascifolia, 93
Iphiclides podalirius, 127
Iris marchesettii, 97
Isopoda, 118
Isoptera, 122
Ivievi, Andrija, 235
Ixodes sp., 120
izronjavanje, 36
izvor, Grebice kod Podgore, 46
izvor, Smokvina u Bastu, 46, 150
izvor, Vepric, 46, 114, 119
izvor, Vrutak iznad Makarske, 46
izvor, Vrutak kod Podgore, 46

J
Jadranska karbonatna platforma, 30,
41, 45
Jadranska magistrala, 174
Jagai, Tomislav, 203
Jaki, fra Pavao, 159
Jaki, Nedjeljko, 204
Jakovina, Ivo, 203
Jali, Branko, 58, 114, 116
jama, Amfora, 59, 61
jama, Biokovka, 59, 63
jama, Crnih ptica, 131
jama, Cavlenovaa, 20
jama, Fratrova, 52
jama, i pilja pod Skokom, 58
jama, Jamina, 134
jama, Krjava II, 65
jama, Lukina, 59
jama, na Dovnju, 131
jama, Nova Velika, 59
jama, Snijenica, 58
jama, Stara kola, 58, 66
jama, Vilimova, 59, 68
jama, Vojnika osmica, 59, 66
jama, za Kamenitim vratima, 58, 64
jama, za Pietom, 58, 65
jama, Zaboravna, 59
jama, Zeica, 59
Jambrei, Gordana, 70
janakov dalmatinski skaritin, 124
Janeek, 114
jarebica kamenjarka, 218
Jastreb, 149
Javna ustanova Park prirode Biokovo
(JU PPB), 225,252
jazavac, 134, 218
jeam, 185
jednakonoci, 118
jednokatnice, 176
Jelaska, Vlado, 204

jelen, 134
jesenska aika, 95
jetrenjar, 80
jezero, 46
jeevi, 131
Judino uho, 77
Juki, fra Nedjeljko, 254
Juki, Vice, 242
Juniperus oxycedrus, 104
Juniperus sibirica = nana, 95, 104,
106
Jureek, Stepan, 114
Jurinea mollis, 95
Jurii, fra Karlo, 13, 159, 188
juni lastin repak, 127

K
Kai Mioi, fra Andrija, 15, 181, 262
Kai, Bartul, 159
Kai, fra Petar Peko, 236
Kaer, Frane, 165
Kaer, Petar, 9, 12, 55, 155, 200, 202,
238
kalkareniti, 42
Kambi, Boris, 204
kamen, dijabazit, 143
kamen, serpentin, 143
kamenice, 18, 46, 51, 192
kameniti kosac, 120
kamenjarska krkavina, 95
Kamenica, 33, 106
kantunal, 178
Kaoci, 107
kapelica, na Dubcima, 165
kapelica, na tuepskoj Laeni, 165
kapelica, sv. Ilije, 155
kapelica, sv. Kaje, 165
kapelica, sv. Nikole, 165
Karadi, Ruica, 116
Karaman, Ivo, 117
Karaman, Stanko, 114
kasno bronano doba, 143
katel, Veliki, 170, 179
katel, Vrcanova pila, 170
kaverna, 50
Kaverna na Dubcima, 60
Kecskemety, Miroslav, 238
Kerner, Fritz von Marilaun, 31
kimerika emerzija, 33
Kimet-Sutvid, 107
Kitajbelov pakujac, 93
Kladniki, Miroslav, 33
Klai, Vjekoslav, 12, 54, 201
klak, 176
Klari, eljko, 58
klastina naslaga, 30
kleica, 95, 104, 106
Kleiber, Max, 55, 155, 202
Kleopatrin uak, 127
Kleteki, Eduard, 116
klinjaci, 122
Knautia dalmatica,
97
Knautia illyrica, 95
knez Kai, Grubia, 167
knez Metternich, 166
Kober, Leopold, 31
kokice, 262
KAZALO

275

kolnjaci, 128
Kolombatovi, Juraj, 113
Kolombatoviev dugouan, 134
koluuijalne zavjese, 19
komari, 127
komari, 127
Komatina, Miomir, 33
komin, 179
Komisija za speleologiju Planinarskog
saveza Hrvatske (KS PSH), 58, 66
konijak, 41
konobe, 175
Konstantin Porfirogenet, 26, 157
konjic, piljski, 122
kopitari, 134
kopljasta papratnjaa, 95
kopriva, obina, 96
koraloidi, 51
koritasti luk, 95
korito, 46
kornjaa, kopnena, 128
kornjai, 114, 120, 122, 124
Korolija, Boko, 13
Kossmat, Franz, 31
kostoberina, 131
kostrijet, 191
kostrika raica, 92
Kotiina, 25, 27, 41, 107, 156, 225,
253
kovravi sranik, 100
koze, 188, 190
Kozica, 26, 42, 91, 142, 145, 225, 227
kozmopolitske biljke, 95
kozorog, 134
kraj, 26
Krajina, 167
krajobraz, 100, 111, 134
krasnica, 77
krastaa obina, 128
krastavci, 184
krednjak, 42
Kreja, 131
kretski graar, 92
krijesovi, 194
kristali, 51
krivonoke, 77
kromerijski interglacijal, 69
krpelj, 120
Krstatice, 186, 190
krin, 95
krka zeina, 93, 97
krki izvori, 51,110
krki sokol, 131
kruoliske, 77
Krvavica, 26,43,190
krvotona rujnica, 77
Kuini, Mladen, 116
kue u nizu, 176
kuni macaklin, 128
kuhinje, 175
kukci, 118, 120
kukcojedi, 131
kukolj, 96
kukuruz, 185
kula, Avala, 168
kula, Buelia, 180
kula, Drvenika, 180
kula, Hercegova, 166
kula, Kostanjia, 181
kula, Lalia, 180
BIOKOVO

276

kula, Poletnica, 168

kula, aria, 180
kula, u Kostaniima, 171
kula, u Podaci, 170, 181
kula, u zaseoku Cista, 181
kula, Zalina, 170
kule, 166, 168, 170, 171, 180, 181
Kuli, Boris, 204
kultura, cetinska, 142
kultura, hvarska, 141
kultura, impresso keramike, 140
kultura, mousterijenska, 139
Kuluz, eljko, 244
kuna bjelica, 134,218
kuna zlatica, 134
kupus, 184
Kuranik, 107
Kurtovi, Borut, 203
kusokrilci, 115, 122, 124
Kiister, Heinrich Carl, 113
Kuan, Fran, 9, 13, 78, 89, 203
Kuan, Ivana, 76
Kuanova zeina, 100
Kuer, Ljudevit, 114
Kuzmani, Ante, 12
kuine, 175
kvartar, 30,43

L
Labinetza, 26
Lacerta mosorensis, 113
Lacerta viridis, 130
Lackovi, Damir, 33
Lackovi, Irena, 117
Lactarius sanguifluus, 11
Lactarius sp., 77
Laena, 114
Lago, Valentin, 238
Lagomorpha, 134
Lali, Toni, 58
Lali, Vlade, 57
Lan, Rudolf, 202
Laneyriella staudacheri, 124
Langer, Frantiek, 239
lapori, 42
Laserpitium latifolium, 93
lasica, 134
lastin repak, 127
late, 179
Latrodectus tredecimguttatus, 119
laipauci, 120
laitipavci, 119, 120
Lecanora calcarea, 84
Lecanora calcarea opeographoides,
84
Lecanora glabrata, 84
Lecidea jurana, 82
Lecidea lurida, 82
Lecidea parasema, 82
Lecidea sanguineoatra, 82
lea, 37, 185
ledene sige, 51
ledenica, 46, 51, 170, 236
ledenica, Crna, 54
ledenica, Dusa , 51
ledenica, Japaga u Zelenim docima, 51
ledenica, Jarova rupa, 58

ledenica, Snijenica u Silnom gozdu,

51
ledenica, Stara, 51
ledenica, Velika, 57
ledenica, Vrtaa, 51
Lepidoptera, 120, 126, 127
Lepista sp., 77
leptiri, 120, 126,127
Leptodirinae, 122
Leptogium lichenoides, 82
Leptogium saturninum, 82
Leptomeson dombrouiski, 124
Leptonetidae, 119
Lepus europaeus, 134, 218
liburnijski karanfil, 95
Lichenes, 74, 82, 84
Liebmann, Walter, 114
lijas, 32
lijep, 145
lijeska, 95
Lilium martagon ssp. cattaniae, 97
Limoniidae, 127
Linne, Karl, 9
Linoporella vesiculifera, 33
lisa, 179, 190
lisica, 134,218
liaji, 74,82,84
Lithobidae, 120
litofacijelna raznolikost, 45
litosfera, 110
litostratigrafska (formacijska) karta,
33
litzenski ukras, 142
Lobaria pulmonaria, 78, 82
loboda, obina, 96
locus classicus, 97
lokva, 46, 110, 170
lokvica, 46
Lonicera alpigena, 95
Lophozia, 81
Lophozia badensis, 85
Lophozia barbata, 85
Lophozia mulleri pumila, 85
Lorkovi, Zdravko, 114
lovna divlja, 218
lovni turizam, 219
Lovreta, Jakov, 254
Lovricia aenigmatica,
116,124
Lovri, Andrija eljko, 89
loza vinova, 184
Lui Roki, Petar, 203
Lugarnica na Kaocima, 211
Luka, Gordan, 116
Luki, Marko, 117
lukoviasta reuha, 95
Luki, Branko, 204
Lumbricidae, 118
lunja, 131
Lunjeve kue, 131
Lvcoperdaceae, 77
Lvcosidae, 119
Lvniphidae, 119

Lj
ljekovita kadulja, 104
ljepukasta utilovka, 97
ljuti kr, 19

M
Maasen, Wim J. M., 114
Macrochaetosoma
troglomontanum
biokouense, 116,120
Madotheca cordeana, 85
Maga, Nikola, 13, 33
mahovine, 74, 80, 81, 85
mahunarke, 185
Maianthemum bifolium, 95
Majcen, arko, 13
majstor Hajrudin, 168
Makar, 25, 167, 186
Makarska, 27
makarska medora, 117
Makarska rivijera, 224
makarska zeina, 100
maklen, 93
makroregija, 100
makroupljina, 110
Mala Azija, 106
mala kiselica, 95
Mala Laena, 146
Malakoloki muzej, 253, 266
Malez, Mirko, 63, 69
mali plavac, 127
mali potkovnjak, 134
Mali Troglav, 20
mali vodenjak, 128
malina, 95
malm, 32,36,37
Malo Godinje, 146
maloetinai, 118
Mammalia, 131
Mamui, Pavao, 32
Mandl, Maksimilijan, 89, 202
manin cvrak, 128
Mantis religiosa, 122
Mantodea, 122
marelica, 185
Margeti, Ante, 202,203
Margeti, Marko, 32
Marini, Stanko, 13, 33
Marinovi-Uzelac, Ante, 258
Marion, Vladimir, 202
Marjanovi, Vlado, 165
Markezetijeva perunika, 97
markirane staze, 207
Marrubium incanum, 95
maral Marmont, 166
Martes foina, 134, 218
Martes martes, 134
maslina, 184
mastriht, 41
Matiec, Dubravko, 33
Matoec, Neven, 74
Matvejev, Sergej Dimitrijevi, 114
Mayer, Ernest, 89
Medicago prostrata, 95
medoglavka, 95
Medora macascarensis macascarensis,
113, 117
Medora stenostoma, 117
medvjed, 134
medvjea pilja, 69
medvjetka, 95
mekinjak, 95
Meles meles, 134
merala, 93

Mesostalita comottii, 66,116,119

metlika, 106
mezozoik, 30, 31, 32, 33
Micropterna testacea, 126
Mihaljevi, J., 57
Mihaljevi-Falak, Ljubica, 248
Mihljevi, Darko, 13
Mihoci, Iva, 116
Mikac, Ksenija, 13
mikroupljina, 110
milerova boja ovica, 124
Miletin bor, 107, 209
Milivojevi, Borivoje ., 12
Miloevi, Bogomir, 13
Milovanovi, Branislav, 32
Miniopterus schreibersi,
134
Minuartia graminifolia ssp. clandestina, 93, 100
Miri,
ore, 114
misal hrvaki, 159
mievi, 134
mjeinarke, 76
Mladinov, Lidija, 116
mlae kameno doba, 139
Mlejnek, Roman, 116
mlijenica, 77
Mlinari, Viktor, 203
modri kotrljan, 95
modro lasinje, 93
modrozelene alge, 74
Molops biokovensis, 114, 124
Molops bucephalus, 112, 124
Moltkea petraea, 93
Mons Slavorum, 14, 184
Montanense, 149
Morchella sp., 76
Mosor, 106
mravi, 128
mravozub crni, 131
mreasti kr, 19
mreokrilci, 126
mrkva, 184
Mri, Narcis, 115
Muccurum, 147
muflon, 112, 114, 134, 218
muhe, 127
mukinja, 93
Muller, Joseph, 57, 113, 114, 202
Murati, Murat, 78
Muridae, 134
Muscidae, 127
Museo Correr, 164
Mustela nivalis, 134
Mustela putorius, 134
Mutinus caninus, 77
Myotis, 134
Myotis emarginatus, 134
Myotis myotis, 134
Myoxusglis, 134, 218
Mvriapoda, 118

N
nadniar, 179
najmenik, 186
nakaznici, 122
nanoplankton, 42
Napoleonova cesta, 166, 227

narana, 185
neandertalac, 139
Neesiella rupestris, 85
nekropole, 145
Neli Bajalo, Kornelija, 239
Nelima troglodytes, 120
Nematoda, 128
Nematus nigricornis,
128
Nemertina, 128
Nenadi, Vukac, 14
Neobisium maderi, 120
Neobisium peruni, 120
Neobisium staudacheri,
120
neogen, 30
neokom, 39
neolitik, 139
Neophron percnopterus,
131
Nephroma lusitanicum, 82
Neptis rivularis, 126
Neretva, 16, 208, 226
Neretvanska kneevina, 149
Nevistina stina, 107, 146
Nikler, Leon, 32
Nikoli, Emanuell, 202
Niphargus buturovici, 114, 118
Niphargus hvarensis,
119
nii beskraljenjaci, 128
Noctuidae, 127
noni leptiri, 75, 127
Nonvajlerov trehus, 122
Nonveiller, Guido, 114
Nopsca, Franz, 31
Nordsieck, Hartmut, 114
Novak, Petar, 57, 113, 114, 202
Novak, Tone, 116
novakov klinjak, 124
Nucifraga caryocatactes, 131

obadi, 127
obala, 192
oblici, 128
obori, 175
Octodrilus pseudolissaensis,
118
Ocys hoffmanni, 124
Odonata, 120
okriljena upaljka, 95
Okrumbica, 148
oligocen, 30, 42
Oligochaeta, 118
Omika Dinara, 16
Omphreus apfelbecki biokovensis, 124
Onosma biokovoense, 100
Onosma visianii, 100
opina, 27,42,91
Opilio saxatilis, 120
Opiliones, 120
opilionidi, 120
opliavanje, 36
opnokrilci, 120, 128
oppidum, 180
Opsius croaticus, 128
orah, 185
orao zmijar, 130
Ora, Igo, 203
Orientalina curta curta, 117
orogeneza, 30, 45
KAZALO

277

Orthoptera, 120
ose, 128
ose biljarice, 128
ose drvarice, 128
ose ikarice, 128
Osejava, 40
Otrog, 26
Ostrok, 26
otri svinjak, 96
Otri, Nenad, 33
Otiorrhynchus spalatrensis bioco
vensis, 124
otlaenje ita, 192
Otonij, Matej, 164
ovce, 188, 190
Ovje polje, 107
Ovis musimon, 112, 114, 134, 218
Ozimec, Roman, 74, 116, 117, 203
Ozimec, Sinia, 78
ozimica, 185

padina, Buevica u Kotiini, 144

padina, Japjanica, 144, 148
padina, Podkalac, 144, 148
padina, Podstinje u Makru, 144
padina, Poprat u Podgori, 144, 148
padina, Vrujsko, 144, 148
paleogen, 30, 41
paleolitik, 138
palinjak, 122
Paliuretum spinae-christi,
102
Paliurus spina-christi, 93
Palpares libelluloides, 126
Palpigradida, 119
Panaeolus sphinctrinus,
76
Panieva vlasulja, 95
Pannaria leucosticta, 82
Pannaria rubiginosa, 82
papatai, 127
Pape, Draena, 89
Pape, Josip, 13
Papilio alexanor, 127
Papilo machaon, 127
papratasta mljeika, 100
papratnjae, 74
Pararcyptera brevipennis brevipennis,
122
Pardosa cincta, 119
Park prirode Biokovo, 138, 207, 218,
224, 252
Parmelia acetabulum, 84
Parmelia furfuracea, 84
Parmelia glabra, 84
Parmelia physodes, 84
Parmelia saxatilis, 84
Parmelia tubulosa, 84
Parmeliella saubinetti, 82
Parnassius mnemosynae, 126
parobrod Baron Gautsch, 89
Partl, Anamarija, 78
pasji strak, 77
pasji strupnik, 93
pastiri, 186
pastirska torbica, 96
panjaci, 184
pauci, 116, 119
BIOKOVO

278

pauci, baldahinski, 119

pauci, cvjetni, 119
pauci, krstai, 119
pauci, skakai, 119
pauci, esterookci, 119
pauci, vujaci, 119
paunjaci, 118
Pavao Rovinjanin, 9, 12, 52, 112, 154,
200
Pavievi, Dragan, 117
Pavlek, Martina, 117
Pavleti, Zinka, 81, 89
Pavlinovi, don Mihovil, 262
pele, 128
PD Pozjata iz Brela, 205
PD Sv. Ilija iz Bake Vode, 205
Pe, 43
Pedinophyllum interrruptum,
85
pedosfera, 110
peka, 195
pelagiki, 40
Pelizzer, fra Pavao, 9, 12, 52, 112,
154, 200
Pellia fabbroniana , 85
Peltigera rufescens, 82
Peltigera scutata, 82
Peltigeria canina, 82
Penecke, Karl, 57, 113
perastokrili leptiri, 127
Perissodactvla, 134
peritecije, 75
Pernat, Doriano, 205
Perovi, Franjo, 116
Pere, D., 203
Pertusaria pertusa,
82
Pertusaria ivulfeni, 82
Petermann, Reinhard E., 224
Petkovi, Kota, 31
Petriciolli, Donat, 58
Petrievi, Anka, 247
Petrievi, Smilja, 203
Petter, Franz, 12, 88, 200
Peucedanetum longifoliae, 106
Peziza sp., 76
Pezzolato, Paolo, 205
Phasmatodea, 122
Philonotis alpicola, 85
Physcia hispida, 84
Physcia pulverulenta,
84
Physcia venusta, 84
Pichler, Thomas, 88,200
Picoides leucotos, 131
picokare, 156
pijavice, 118
Pinus halepensis, 91
Pinus mugo, 106
Pinus nigra ssp. dalmatica, 97
pipe, 122
Pirus piraster, 95
Pistacia lentiscus, 91
Pistacia terebinthus, 91
Piut, Ivan, 78
pitosi, 147
Pittoni, Joseph Claudius, 88, 200
pjeenjaci, 42
Plaek, Josip, 155, 202
Plagiochila, 81
Plagiochila asplenioides humilis,
85
Plagiochila asplenioides minor, 85
plan upravljanja, 258

Planina Slavena, 14, 184

planinarska kua, Akademik Josip
Rogli na uliji, 211
planinarska kua, na Bukovcu iznad
Gornjih Brela, 210
planinarska kua, na Kaocima, 211
planinarska kua, pod Sv. Jurom, 210
planinarska kua, Podglogovik, 205,
210
planinarska kua, Slobodan Ravli na
Lokvi, 209
planinarski dom, na Vocu, 209
planinarski dom, pod Vocem, 203,
209
planinska guarka, 95
planinska kozja krv, 95
planinska ljubiica, 95
planinska sova, 131
planinska sunanica, 95, 106
planinska vlasnjaa, 95
planinski bor, 106
planinski ubar, 93
planinski koporac, 95
Planipennia, 126
Plantago argentea, 95
Plantago major, 96
Platyceps najadum dahli, 130
Platvhelmintes, 128
plazalaka palestra, 204
Plecotus kolombatovici, 134
Plecotus macrobullaris, 134
pleistocen, 46
Pleurotus ostreatus, 76, 77
Plinije Stariji, 52
plodita, 75
plosnati crvi, 128
plosnatice, 77
Poa alpina, 95
Pod Glogovikom, 187
Podarcis melisellensis, 114, 130
Podarcis muralis, 130
Podbiokovlje, 42, 189
Podgora, 27, 42, 186, 190
Podgorje, 18, 110
Podgorski pojas, 100
podzemljari, 122, 124
pojate, 175
polegle bore, 32
polegnuta vija, 95
Poletnica, 149
polukrilci, 128
Polybothrus stygis, 120
Polygonum aviculare, 96
Polystichum lonchitis, 95
Poljak, eljko, 203
poljoprivredna kultura, 184
poljski jarmen, 95
Pomatias elegans, 117
ponikve, 19
pontski florni element, 95
poriluk, 184
Poronia punctata, 75
Portenschlagiella ramosissima,
95,
100
Portenschlag-Ledermaver, Franz, 12,
88, 96, 113, 200
portenlagija, 95, 100
Portenlagova rua, 97
Portenlagova zvonika, 93, 100
poskok, 130

posviti, 194
potkornjaci, 122
potkrovlje, 176, 179, 190
potleuice, 174, 176
potok Vrutak, 25
potres 1962., 174, 196
Pouna geoloka staza, 33, 258
Pouni ekoloki put dr. fra Jure
Radia, 208,269
prapovijest, 138
praivotinje, 128
Prebeg, Zlatko, 202
Predgorska stepenica, 18, 110
pred-tercijarni relikt, 120
Pregl, Baldassare de, 113
Preissia commutata, 85
prelonoci, 122
Prenj, 106,225
prepelica, 112,218
preplavljivanje, 36
Pretner, Egon, 114
Pretplaninski i planinski pojas, 106
Prigorje, 18, 110
Prigorski pojas, 104
Primorje, 167
primorska crnjua, 92
Primorski strmac, 18, 110
Prionotropis hystrix hystrix, 122
proluvijalni, 43
Promajna, 26, 190
Proterebia afra dalmata, 127
Proteus anguinus, 54, 113
Protoblastenia imersa, 84
Protoblastenia incrustans, 84
Protoneobisium biocovense, 120
Protozoa, 128
Providur, Vlatko, 202
prugasto jedarce, 127
Prunella collaris, 116, 131
Prunus mahaleb, 95
prina, 176
Pseudophilotes schiffermulleri,
127
Pseudoscorpiones, 119, 120
Psychodidae, 127
penica, 185
Pteridophvta, 74
ptice, 130, 131
puhare, 77
Puhari, Ivo, 203, 238
Pulmonaria visianii, 97
pustenasti dubaac, 95
puzavo zvonce, 100
pu polugola, 118
Pyrrhocorax graculus, 131

Q
Quercus ilex, 91

R
Rac, Mladen, 89
Radi, dr. fra Jure, 4, 9, 78, 81, 89,
252, 254, 258, 262
Radi, fra Nikola, 254
Radiev biokovski piljski trak, 122

Radieva zeina, 100

Radio televizija Zagreb (HTV), 210,
253
Radoii, Rajka, 32
Radoni, Draena, 242
Radziella, 115, 124
Rada, Toni, 58, 115
Rai, Vid, 13
rajice, 184
Rako, Stjepan, 165
rakovi, 118
rakuci, 118
Rana ridibunda, 128
rano bronano doba, 143
Ranunculus nemorosus, 95
Rasjedne zabiokovske udoline, 18, 111
Rastovac, 26
Raane, 26, 42, 145, 161, 186, 227
raeljka, 95
rat, Kandijski, 168, 174
rat, Mali, 169
rat, Morejski, 168, 174
Ravli, Jaka, 12
Ravli, Slobodan, 203
ravnokrilci, 120
Reboulia hemisphaerica, 85
refugije, 96
Regnum Fungi, 74
Regnum Plantae, 74
Regnum Prokaryotae, 74
Regnum Protoctista, 74
Regula-Bevilacqua, Ljerka, 254
reintrodukcija krupne divljai, 219
relikt, glacijalni, 112
relikt, predtercijarni, 112
relikt, tercijarni, 112
reliktni pauk, 119
repa, 184
Reptilia, 128
reversni rasjed, 36
Reunice, 145
rezervat, botaniki, 107
rezervat, geomorfoloki, 107
rezervat, umske vegetacije, 107
Reek, Boris, 203
Rhamnus fallax, 106
Rhamnus intermedia, 93
Rhamnus rupestris, 95
Rhaphidophoridae, 122
Rhinolophidae, 134
Rhinolophus blasii, 113, 134
Rhinolophus ferrumequinum,
134
Rhinolophus hiposiderros,
134
Rhisocarpon calcareum, 82
Rhogogaster dryas, 128
Rhyacia lucipeta, 127
Rhyacia simulans, 127
Ribarevi, Davor, 204
Ribarovi, Bartul, 235
Riccia, 81
Riccia levieri, 85
Riccia raddiana, 85
Riccia sorocarpa, 85
Rianovi, Josip, 13
rii imi, 134
Rili, 16,226
Rimljani, 146
Rimsko razdoblje, 147
Rinodina bischoffi, 84
Rodentia, 134

Rodieva cesta, 165

roga, 92
Rogli, Josip, 12, 57, 202
Rosa pendulina, 95
Rosa pendulina ssp. biokovoensis, 100
Rosa portenschlagiana, 97
Rosa spinosissima, 95
Rosa x dinarica, 97
Rotatoria, 128
rotkva, 184
Roubal, Jan, 114
Roubaliella, 114, 124
rovka, mala, 131
rovka, patuljasta, 131
rovka, umska, 131
rovke, 131
rozetasti zvjezdan, 95
Rubi, Ivo, 12, 190, 202
Rubus idaeus, 95
Rucner, Dragutin, 114
Rucner, Renata, 114
Rukavina, Miroslav, 252, 258
Rumex acetosella, 95
runjika, obina, 95
Rupicapra rupicapra, 69,112,114,
134, 218
Rupnik, V., 203
ruralni turizam, 230
Russula sp., 77
Rutgers, Albert Thomas
Chrysostomus, 32
Rutten, Louis Martin Robert, 32

s
Salamandra salamandra,
128
Salpingoporella biokovensis, 33, 39
Salticidae, 119
saljevi, 51
santon, 41
Santri, I., 203
Sarana, 33, 58, 77, 145
Sardagna, Michelle de, 80, 88, 200
Satureja subspicata, 93
Scabiosa leucophylla ssp. dalmatica,
97
Scapania, 81
Scapania aequiloba dentata, 85
Scapania aspera, 85
Scapania calcicola, 85
Scarabaeidae, 122
Scatophagidae, 127
Schiffner, Victor Felix, 80
Schmidt, Anton, 114
Schmidtler, Josef F., 115
Schubert, Richard, 31
Sciurus vulgaris, 134
Scoliopteryx libatrix, 127
Scolopendra dalmatica, 120
Scolvtidae, 122
Scorpiones, 119
Scorpiurus subvillosus, 92
Scrophularia canina, 93
Scutigera coleoptrata, 120
Scymnus mulleri, 124
SD Karlovac, 61
SDKrstatice, 63
SDMatokit, 61
KAZALO

279

SDpiljar, 58
seljaka gospodarstva, 230
Semilimax, 118
Sempervivum schlechani, 93
Senecio doronicum, 95
Senecio nemorensis, 95
Senecio visianianus, 97
senon, 41
Serratula tinctoria ssp. cetingensis,
97
Servit, Miroslav, 78
Sesleria autumnalis, 95
Seslerio-Ostryetum carpinifoliae,
104
Setaria viridis, 96
siga, 51
sijelo, 194, 235
sikirica, 185
silo, 194, 235
siltiti, 42
Simonovi, Radivoj, 202
Simuliidae, 127
singenetski, 39
sipari, 19, 30
Siricidae, 128
sisavci, 131
sitni laitipavci, 120
sitni paunjaci, 119
sitnoplodna gromotulja, 100
sivi puh, 134, 218
sivi sokol, 130
sjajna sunanica, 100
sjemenjae, 74
SKHad, 61
skakavci, 122
skaritin, 124
sklonita, 96
skokuni, 120
Slana, Ljuba, 116
slanutak, 185
slap, Mala Gubavica, 229
slap, Velika Gubavica, 229
Slapnik, Rajko, 117
Slaveni, 174
Smerke, Zlatko, 204
smokva, 184
smrak, 76
smrdljika, 91
smri, 104
smukulja, 130
snijenice, 51
snjeni sranik, 95
Soest, Jacob van, 31
Soka, Branko, 32, 33
solar, 176
Solarina saccata, 82
Soljanin, fra Petar, 158
Sonchus asper, 96
SOPD Biokovo (SOB), 58, 68
SOPDDubovac, 63
SOPD sveuilita Velebit, 59, 63
SOPD eljezniar, 58, 63
Sorbus aria, 93
Sorex araneus, 131
Sorex minutus, 131
Soricidae, 131
sovice, 127
Spartium junceum, 91
Spelaeobiocovica, 118
Spelaeoconcha paganettii polymorpha,
118
BIOKOVO

280

Spelaeodytes mirabilis, 124

speleologija, 50
Speleoloka udruga (SU), 63
Speleoloki klub (SK), 61
Speleoloki odsjek Planinarskog
drutva (SOPD), 58, 59, 68
Speleoloko drutvo (SD), 58, 61, 63
Speleoloko drutvo Hrvatske (SDH),
58, 69
Speleoloko-alpinistiki klub Extrem
(AKE), 59,61,205
speleothema, 51
Speoplanes giganteus biocovensis, 124
Spermatophvta, 74
srebrnasti stolisnik, 100
srebrnolisni trputac, 95
srednja jura, 36
srednja krkavina, 93
srednjoeuropski florni element, 95
srna, 114,218
Srzi, Sanja, 239
Stache, Guido, 31
stalagmiti, 51
stalagnati, 51
Stalagtia hercegovinensis, 119
stalaktiti, 51
stanite, 111
stanovi, 175
stapare, 76
Staphvlinidae, 122, 124
starije eljezno doba, 143
starije kameno doba, 138
Staudacher, Joe, 114
Stauronematus compressicornis,
128
Staza, 16, 44, 145, 188, 190, 225, 253
Staza akademika Josipa Roglia, 209
steci, 150, 161
steci, na Grebinama, 150
steci, s Pluina, 150
steci, sa Subotia, 150
steci, sljemenjak na Vukovu grebu,
150
steci, Zaran-ploa, 150
Stefani, Carlo de, 31
stenoendem, 96
Sternorrhvncha, 128
sthan, 178
Stibranvi, Gustav, 59
Stipo-Salvietum officinalis,
stjenice, 128
Stocklein, Franz, 114
stoarstvo, planinsko, 186
stonoge, 118

104

Stoi, Adolf, 12, 54, 113, 117, 200

Stoi, Mihajlo, 113, 201
Strabon, 14
stratigrafija, 33
Stratinovac, 187
Stratiomvidae, 127
striga, titonosna, 120
strige, 120
strige, kamenjarke, 120
strige, zemne, 120
Strix uralensis, 131
strizibube, 122
Strouhaloniscus dalmaticus, 118
studenac, 46
Studniczka, Karl, 201
stupovi, 51
Sturany, Rudolf, 113

SU Spelunka iz Veprinca, 63
subendem, 96
submediteranski florni element, 93
Sudar, Ana, 76
suhozid, 176
Suillus sp., 77
sukcesija, 107
Suncus etruscus, 131
sup starjeina, 131
Supii, arko, 58
suri orao, 131
Sus scropha, 134, 220
Suzina u Tuepima, 148
Sv. Ilija, 17, 107, 145, 253
Sv. Jure, 17, 76, 111, 131, 145, 204,
225, 253
Sv. Petar u Makarskoj, 149
svetite Lurdske Gospe u Vepricu, 165
svilenasta utilovka, 95
Svirev, Stjepan, 114
svojta, 91, 110
Sylvia melanocephala, 113
Symphyta, 128
Syphonaptera, 122
Szepesfalvy, Janos, 81
V

s
abi, Boro, 254
abi, Filip Vilim, 63, 89, 252, 258
ara poljarica, 130
ai, Martina, 116
efer, Drago, 203, 204
estanovac, 27, 42, 227
ibenik, 20, 107
iki, Dragutin, 32
ilac, 130
ili, edomil, 89
ilobadovi, fra Pavle, 15, 169, 235
imi, Andrijica, 235
Simuni, Antun, 33
Simunovi, Vjekoslav, 13
ipak patrac, 185
ipak sladun, 185
irokolisni gladac, 93
imii, 131, 134
imii, dugouhi, 134
imii, golorepai, 131
imii, mioliki, 134
imii, potkovnjaci, 134
imii, pravi, 134
imii, irokouhi zecousnjak, 134
koljkai, 118
korpioni, 119
krapare, 19
krape, 19
kurla-Iliji, Vera, 202
lehanova uvarkua, 93
ljuka, 218
mrika, 104
sojka, 218
oli, Marija Edita, 78, 81, 89, 254
orner, Karol, 114
oii, 33, 58
pilja, Baba, 60, 63, 114, 118
pilja, Bubnjavaa, 140, 141
pilja, Drinova II, 70
pilja, Gradska, 142

pilja, Jujnovia, 60, 70, 142, 143

pilja, Mafijaeva pe, 141
pilja, Podrum, 124
pilja, Poprat, 140
pilja, Pozjata, 58, 114
pilja, Raputina, 143
pilja, Samogorska, 142
pilja, Stonjska pe Donja, 141, 143
pilja, Svetica, 141
pilja, Tuepska vilenjaa, 66, 116, 234
pilja, Velika, 60, 143
piljska lastavica, 131
piljska nelima, 120
piljski biseri, 51
piljski golub, 218
piljski konjici, 122
piljski kornjai, 115
piljski pamuk, 63
piljski skaritin, 124
Stambuk, Stanislav, 256
tamol, Vesna, 13, 116
Stedovac, 63
tipavci, 119
tropac, 107
Subi, Juraj, 157
ufit, 176

Sulenta, ana, 248

uma, alepskog bora, 100

uma, bijeloga graba, 102
uma, bukve, 96
uma, crnog bora, 96
uma, crnog graba, 96
uma, hrasta medunca, 100
uma, jele, 96, 111
uma, termofilna, 104
umarija Makarska, 210, 218
umska rua, 95
umski kostri, 95
umski abnjak, 95
suanj, 190

T
Tabak, Petar, 203
Tabanidae, 127
tabernakul, 164
Tadarida teniotis, 134
Tadaridae, 131
Tanacetum cinerariaefolium,
tegule, 147
tehnika u suho, 179
tehnika u ivo, 179
Tenebrionidae, 122
termiti, 122
Testudo hermanni, 128
Tethys, 30
Teucrium arduinii, 95
Teucrium capitatum, 95
Tevber, Alois, 88,200
Thomasidae, 119
Thysanura, 120
tipsko nalazite, 100
tipsko nalazite, 97
Tipulidae, 127
Tiljar, Josip, 33
titon, 37
toila, 19
Tomasinijev podlesak, 100
Tomasinijeva runjika, 100

Tommasini, Mucius Ritter von, 88, 200

Topii, 25, 181
travolisna mijakinjica, 93, 100
trbodlaci , 128
trci, 122, 124
Trechus nonveilleri, 114, 122
Tresi Pavii, Ante, 2, 9, 202, 238
Tricholoma sp., 77
Trichoniscus matulici, 118
Trichoptera, 126
Tricladida, 118
Trifolium angustifolium,
92
trijas, 30
Trinajsti, Ivo, 89
Triphosa dubitata, 75, 127
Triphosa sabaudiata, 75, 127
Triturus vulgaris, 128
trnovita rua, 95
trobridi sjedac, 97
Trocheta dalmatina, 118
Troglophilus cavicola, 122
Trogulus setosissimus, 120
trorepci, 120
trputac, obini, 96
trlja, 91
truleari, 122
trzalci, 127
tulari, 126
tumuli, 145
Turbellaria, 128
Turistiko drutvo Biokovo, 230
turon, 40
turska osvajanja, 150, 174
Turske pei, 169, 179
TV odailja, 225
tvor, 134, 218
tvorila za sirenje, 194
tvrava, Duare, 167
Tvrtko I., 14
Tvrtkovi, Nikola, 114, 116
Typhlonyphia reimoseri, 119

93

Ubick, Darell, 117

uelak, 150
udikovina, 93
Udruga studenata biologije BIUS, 59,
89, 117
uholae, 122
Ujevi, Tin, 9, 234
Ulmus glabra, 95
Ursus arctos, 134
Ursus arctos priscus, 69
Ursus spelaeus, 69
Urtica dioica, 96
uskolisna djetelina, 92
uskolisni kozlinac, 93
uskolisno zvonce, 97
uskrnji leptir, 127
uenci, 128
uvala Jakirua, 147

V
Valentin, Lago, 200
Vanesa atalanta, 127

Vanjski Dinaridi, 30, 31, 33, 39

vapnenci, algalni, 36
vapnenci, bituminozni, 39
vapnenci, fenestralni, 36
vapnenci, foraminiferni, 36, 41
vapnenci, fosiliferni, 36
vapnenci, grebenski, 37
vapnenci, intraklastini, 36
vapnenci, krpasti, 37
vapnenci, laminirani, 39
vapnenci, mikritni, 36
vapnenci, ooidni, 36
vapnenci, oolitni, 37
vapnenci, ploasti, 39
vapnenci, rudistni, 39
vapnenci, sitnozrnati, 37
vapnenci, zrnati, 37
Vela Puhari, Vedrana, 246
Vela, Stipe, 245
Veli, Ivo, 33
velika uara, 131
velika zelena aba, 128
veliki potkovnjak, 134
veliki imi, 134
Veliki Troglav, 20
Velo Brdo, 25, 131, 186
Verrucaria dafourri, 82
Verrucaria dolomitica, 82
Verrucaria marmoreal, 82
Verrucaria parmigera, 82
Verrucaria parmigera biokovensis,
78, 82
veslonoci, 118
Vespertilionidae, 134
Vespidae, 128
Vea, Mladen, 239
Viburnum lantana, 93
vile i vilenjaci, 234
villa rustica, 174
Viola alpestris, 95
Viola biflora, 95
Vipera ammodjtes, 130
virnjaci, 118,128
Visiani, Roberto, 9, 12, 54, 88, 113,
200, 268
Visovac, otoi, 262
vinja, 184
Vit, Stanislav, 117
vitezovke, 77
vitiava dimnjaa, 92
vitka kockavica , 95
Vizijanijev otrolist, 100
Vizijanijev plunjak, 97
Vizijanijev staraac, 97
Vizijanijeva mljeika, 97
Vizijanijeva zeina, 100
vjeverica, 134
Vlahovi, Igor, 33
Vlasi, 150
vlasnatodlakavi crveni ma, 92
voke, 184, 185
vodena glava, 46
vodenbabura, obina, 118
vodencvjetovi, 120
vodozemci, 128
Vojsali, Juraj, 157
volji maslinar, 131
Voac, 107,225
vranjak, obini, 95
Vrdoljak, Stipe, 202
KAZALO

281

Vrdoljak, eljko, 89
vretenasti golemar, 126
vretenca, 120
vrganji, pravi, 77
Vrgorac, 27
vrpari, 128
vrtaa Zjatva, 58
vrtae, 19
vrua toka, 134
vrulja Dubci, 25, 42, 70, 141
vrulje, 51
Veteka, Karei, 114
Vuija, Velika i Mala, 148
Vuji-Karlo, Snjeana, 116
vuk, 113, 134, 218
Vuki Kosaca, tipan, 167
Vuki Pulevi, 89
Vukovi, Lidija, 76
vukozlaci, 234
Vulpes vulpes, 134, 218

w
Wagner, Antoni, 117
VVebster, Josip, 202

X
Xanthoria parietina,

BIOKOVO

84

282

Xerocomus sp., 77
Xestoiulus dalmaticus,

116, 120

Zabiokovlje, 42, 189, 227, 231

Zacrkvica, 164
Zadvarje, 26, 27, 42, 131, 191, 227
Zagorska padina, 18,111
Zagorsko podgorje, 18
Zagorsko prigorje, 18,111
Zagvozd, 26, 27, 91, 143, 150, 161,
186, 190, 218
Zahlbruckner, Alexander, 78
Zamenis situla, 130
Zariquieyella, 124
Zasudanj, 187
Zatoil, 114
zavjese, 51
Zavod za geoloka istraivanja, 58
Zavod za paleontologiju i geologiju
kvartara, 70
Zavodi, 66
zbirka Edlauer, 114
zdjeliarke, 76
zec obini, 134, 218
zeina Marije-Edite, 100
zelena krastaa, 113,128

zelene alge, 74, 80

zeleni muhar, 96
Zerynthia cerysi dalmacijae,
Zerynthia polyxena, 127
zlatice, 122
Zlatni doli, 184
zmije, 130
zob, 185
zoocenoza, 110
Zospeum amoneum, 118
zubaca, 96
zujare, 127
zvijeri, 134

126

abe, 128
aja, Jure, 165
alobna visika, 100
eljezno doba, 146
estika, 106
eevica, 186
itarice, 185
ohari, 122
upa, 26, 42, 141, 145, 155, 161, 186,
190, 227
upa Radobilja, 167
utokljuna galica, 131