ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA PERCEPCIJU

 fizikalni, biološki, psihološki, sociokulturalni

- FIZIKALNI UTJECAJI

 UVIJETI PERCIPIRANJA – doba dana, vrijeme, mjesto gdje se nalazimo, buka, svjetlost, temperatura
 KOLIČINA INFORMACIJA koja nam je dostupna
 KONTEKST – pkružje ili okolina u kojoj percipiramo (košarkaš od 1,95)

- BIOLOŠKI UTJECAJI

 ukoliko je bilo koji dio osjetnog sustava oštećen, sposobnost percipiranja bit će smanjena
1) promjene u funkcioniranju nastale zbog oštećenja (daltonizam)
2) promjene u funkcioniranju nastale zbog dobi
3) unutarnja stanja organizma (glad, umor, bolest)

- PSIHOLOŠKI UTJECAJI

 KONTEKST I OČEKIVANJE – vjerojatnije ćemo zamijetiti podražaj ako ga očekujemo

 MOTIVACIJA – vidimo ono što smo motivirani vidjeti
 EMOCIJE – usmjeravamo se na određene informacije u skladu s emocionalnim stanjem
 STAV – lakše opažamo ono što je u skladu s našim stavom
 OBILJEŽJA LIČNOSTI – druželjubivi će čekanje percipirati kao priliku za razgovor
 ISKUSTVO – različito doživljavamo svijet oko sebe ovisno o iskustvu

- SOCIOKULTURALNI UTJECAJI

 SOCIJALNO OKRUŽENJE I SKUPINE KOJIMA PRIPADAMO

 UTJECAJ KULTURE NA PERCIPTIVNI SET
 PAMĆENJE

 proces usvajanja, zadržavanja i uporabe informacija

 najuže povezano s učenjem, skladište svih informacija stečenih s učenjem

 tri glavna međuzavisna procesa sjećanja:

1. KODIRANJE – proces autometske ili namjerne promjene ulaznih podataka u oblik u kojem se mogu
pohraniti u pamćenju i zatim pronaći daljnju uprabu
2. POHRANJIVANJE – zadržavanje informacija
3. DOHVAĆANJE – pronalaženje pohranjenih informacija i vraćanje u našu svijest putem dosjećanja,
prepoznavanja i ponovnog učenja

 ljudsko pamćenje na sličan način obrađuje informacije kao i računalo. Sva tri procesa su međuzavisna i u
interakciji, a informacije će biti izgubljene ako nastane pogreška u bilo kojem od tih procesa

KODIRANJE (bilježenje podataka)  POHRANA (spremanje podataka)  DOHVAĆANJE (pronalaženje

pohranjenih podataka)

 različitim eksperimenitima pokazalo se da kod šokantnih događaja onemogućeno je stvaranje čvrste slike
događaja te tijekom dosjećanja „rupe“ u sjećanju ispunjavamo „lažnim“ informacijama

TIJEK INFORMACIJA U PAMĆENJU – FAZE PAMĆENJA

VANJSKI DOGAĐAJI  SENZORNO PAMĆENJE  KRATKOROČNO PAMĆENJE DUGOROČNO PAMĆENJE

SENZORNO ILI OSJETILNO PAMĆENJE

 registrira informacije iz okoline i zadržava ih vrlo kratko kako bi mozak ocijenio koliko je neka informacija
važna
 golem kapacitet ograničenog trajanja – za vid dvije sekunde, za sluh tri do četiri sekunde
 vidno pamćenje – gledanje filma kao niz slika u pokretu, a ne statične slike
 slušno pamćenje – omogućuje da čujemo smislene riječi, a ne niz slogova
 glavna funkcija čuvanje osjetilnih informacija dok se ne poklope sa idućima
 KRATKOROČNO PAMĆENJE

 informacije na koje obratimo pažnju

 služi tome da primi informacije iz senzornog pamćenja i prebacuje ih u dugoročno te zadržava informacije u
svijesti za njihovu neposredu upotrebu
 najviše 30 sekundi
 ako ne razmišljamo o informaciju, ona nestane nakon 15 do 30 sekundi
 KONSOLIDACIJA – svjesno ponavljanje informacije koja se mora zapamtiti
 pozornost ne mora biti usmjerena na informaciju da bi se našla u kratkoročnom pamćenju
 kapacitet ograničen 7+/-2 (jedinica koja sadržava određeni broj slova ili brojeva)

 SMISLENA ORGANIZACIJA – GRUPIRANJE ČESTICA – poboljšava upamćivanje

4 9 1 6 2 5 3  49 16 253

PRIJELAZ INFORMACIJA IZ JEDNE FAZE U DRUGU

 PAŽNJA – prijelaz iz senzornog u kratkoročno

 KODIRANJE i PONAVLJANJE – prijelaz iz kratkoročnog u dugoročno
 PRONALAŽENJE – vraća informacije iz dugoročnog pamćenja u radno

FAZE DUGOROČNOG PAMĆENJA

 nakon obrade u kratkoročnom pamćenju, kodiranjem i ponavljanjem informacije prelaze u dugoročno

pamćenje
 funkcija je pohrana informacija, a kapacitet neograničen
 pohrana informacija koje učimo tijekom života, stvaranjem traga pamćenja, ENGRAMA – promjena u
putevima kojima se živčani impulsi prenose kroz mozak
 DUGOROČNO PAMĆENJE

 nakon obrade u kratkoročnom pamćenju, kodiranjem informacije prelaze u dugoročno pamćenje

 pohrana informacija koje učimo tijekom ivota, stvaranjem traga pamćenja, ENGRAMA
 ENGRAM – promjena u putevima kojima se živčani impulsi prenose kroz mozak

 znakovi za dosjećanje:
1. VANJSKI – situacija, kontekst (zvuk sirene, miris parfema, ispitivanje)
2. UNUTARNJI – emocije, raspoloženja, asocijacije

DUGOROČNO
PAMĆENJE

DEKLARATIVNO PAMĆENJE NEDEKLARATIVNO ILI

(znanje o hrv. kiparu PROCEDULARNO PAMĆENJE
Meštroviću (igranje tenisa)

SEMANTIČKO PAMĆENJE EPIZODIČNO PAMĆENJE

(Meštrović je rođen 1883. g.) (prisjećanje posjeta Galeriji
Meštrović u Splitu)

DEKLARATIVNO PAMĆENJE

- EPIZODNO PAMĆENJE

 pamćenje situacija iz našeg života koje smo osobno proživjeli

 sadrži detalje o vremenu i mjestu nastajanja te psihološko i fiziološko stanje u kojem smo bili u trenu
nastanka uspomene (Sjećam se…)

- SEMANTIČKO PAMĆENJE

 pamćenje činjenica i znanja o svijetu

 prepoznavanje pravila ili značenja riječi
 ne uključuje mjesto usvajanja informacije (Znam da je Zagrab gl. grad Hrvatske)
 izistkuje kognitivni napor – više napora  bolje pamćenje
NEDEKLERATIVNO ILI IMPLICINTNO PAMĆENJE

 ne iskazuje se riječima, uključuje vještine i postupke te naučene reakcije

 dosjećanje automatski, bez razmišljanja (vožnja biciklom, vezanje cipela)

- PROCEDURALNO PAMĆENJE

 pamćenje motoričkih vještina (vožnja biciklom, klizanje, vožnja auta, sviranje klavira)

- PAMĆENJE VREMENA, MJESTA TE UČESTALOSTI ZBIVANJA

 gdje se nešto nalaz, uda se krećemo, učestalost, vrijeme trajanja nekog zbivanja
 automatski procesi otporni na stres, umor, raspoloženje
 omogućuju orijentaciju u vremenu i prostoru

- PAMĆENJE KLASIČNIM UVJETOVANJEM

 automatski ulaze u dugoročno pamćenje, otporni na zaborav

 često povezani s neugodnim iskustvima straha i tjeskobe (usmeno odgovaranje)
 ZABORAVLJANJE I SMETNJE PAMĆENJA

ZAŠTO ZABORAVLJAMO?

1) postupno gubljenje tragova – informacija se ne korist i biološki tragovi se ne učvršćuju

2) nemogućnost pronalaženja informacija u dugoročnom pamćenju – informacija nije dobro kodirana

3) represija ili motivirano zaboravljanje – neugodni sadržaji

4) interferencija – pohranjeni sadržaki ili oni koje trebamo pohraniti ometaju pohranjivanje/zadržavanje
A) proaktivna – sadržaj koji smo prethodno pohranili ometa pohranjivanje drugoga
B) retroaktivna – ometanje unatrag, novo učenje ometa zadržavanje starog

 pozitivni transfer – prethodno znanje olakšava stjecanje novih informacija

SMETNJE PAMĆENJA

 RETROGRADNA AMNEZIJA – osobe koje dožive nesreću ne sjećaju se događaja prije nesreće
 ANTEROGRADNA AMNEZIJA – nemogućnost stvaranja novog pamćenja zbog oštećenja određenog dijela
mozga ili dugotrajnog konzumiranja alkohola
 HIPOAMNEZIJA – smanjena mogućnost pamćenja zbog smanjenog oštećenja SŽSa
 HIPERAMNEZIJA – iznadprosječno pamćenje i dosjećanje informacija
 PARAAMNEZIJA – „lažna sjećanja“ – teškoće s pamćenjem novih događaja pa se praznine popunjavaju
izmišljenim podatcima
 FUGA – disocijativni poremećaj, psihološki obrambeni organizam, „psihološki bijeg“ iz života gradnom novog
identiteta, nakon jakog traumatskog događaja