W.

Shakespeare: San ivanjske noći

ZADATCI TIJEKOM ČITANJA DJELA

 Napravi skicu različitih sredina u kojima se odvija radnja i u nju smjesti likove koji
joj pripadaju.

 Izdvoji i tumači antičke motive.

Motive koje sam uočila su dijalog, pripovijedanje i opisivanje.
Dijalog se provlači cijelim djelom, kroz svih pet činova. Međusobno razgovaraju
dvije osobe, kao što su npr. Lisandar i Hermija što primjećujemo već u prvom činu u
prvom pikazu (Lisanadar: Il trebaše po savjetima birat-, Hermija: O jao! birat ljubav
tuđim okom!), no razgovara i više njih. Npr. u trećem činu u prvom prizoru
razgovaraju Vratilo, Dunja, Gubac, Gladnica i Spektro. (Vratilo: Jesmo li se svi
iskupili?, Dunja: Svi do mrve – i ovdje je divno zgodno mjesto za naš pokus. …,
Gubac: Gospe mi, opasan strah! … ) Također, primijetila sam opisivanje na Heleninu
primjeru govorenja o Hermiji (…Da zvjezdice su tvoja oka dva, /A Zboriš slađe no
pastiru ševa, / U proljeće kad ranom zorom pjeva / Kad žito se zeleni poput trave / Na
glogu kad se pupoljci pojave. …) Primjer pripovijedanja uočila sam kada je Lisandar
Hemiji pričao o svojoj teti kojoj su planirali otići (Ja imam tetku, vrlo bogatu /
Udovicu bez djece, sedam milja /Daleko joj je kuća od Atene.)

Povezanost s magijom česta je u antičkoj književnosti, a magiju susrećemo i u ovom

Shakespeareovu djelu. u antičko doba bogovi su odleđivali život pojedinaca, a svi su
likovi u ovom djelu podložni utjecaju vila, vilenjaka, bogova, čarobnog cvijeća i
ljubavnih napitaka. Također, možemo vidjeti i povezanost s antičkim i junacima i
grčkim bogovima. Shakespeare je svoje likove Teseja i Hipolitu uzeo iz grčke
mitologije. Tesej je jedan od najvećih junaka grčkih mitova, au djelu se još spominju i
Kupido (Eros), Helata, Dioniz i Feb. (Egej, atenski plemić i Hermijin otac spominje
se u mito o Ateni. Helena je inače u mitologiji žena spartanskoga kralja koja se
smatrala najljepšom ženom.)

Vrijeme radnje je također Ivanjska noć koja je bila posvećena čarolijama i obredima.
 Antički motiv je i motiv ljubavi koja se događa između mašte i stvarnosti. U djelu je
nejasna granica između sna i jave jer likovi stalno prelaze iz jednog svijeta u drugi.

Likovi su začarani u čarobnoj šumi. Kad čarolija nestane svi se bude iz sna. Taj motiv
sna poznat je i u bajkama.

Antički motiv je i motiv kazališta, predstave i igrokaza jer su kazališne predstave bile
jedna od najpopularnijih zabava stare Grčke.

 Istraži dramske sukobe u djelu.

u sukobu sa samim u sukobu s drugima u sukobu sa

sobom zakonima prirode
Helena u sukobu s
Hermijom (kad se
Hermija naljutila jer
se Lisandar zaljubo u
nju)
Puk

Oberon u sukobu sa
kraljicom vila
Titanijom (kad mju
nije htjela dati
dječaka=
Lisandar u sukobu sa
Demetrijem (kad su
se obojica borila za

 Objasni dramaturški postupak predstava u predstavi u navedenom djelu.

U predstavi postoji više scena gdje se pojavljuju likovi kako glume u predstavi. To
nam također govori nešto više o pojedinim likovima. Jedan primjer jest kada se
glumci prvi put sastanu kako bi podijelili uloge. Kad su dijelili uloge jedan lik
predlaže da bi on trebao glumiti više uloga. U to je vrijeme bilo prilično uobičajeno da
glumci igraju više likova unutar predstave. To se obično radilo kako to opisuje
udvostručiti druge značajne uloge kako bi se povećao ukupni broj glumaca.
Također, sama predstava koju oni pripremaju siromašnija je i scenski, u kostimima, a
i gluma nije toliko dobra. Tom predstavom u predstavi postiže se i kontrast između
aristokracije (kraljeva i plemstva) i običnih pučana (seljaka i obrtnika). Jezik i stil
aristokrata je profinjen i u stihovima, a pučani govore jednostavnim jezikom.
Taj je igrokaz pučana, tj. predstava u predstavi zapravo najduhovitiji dio predstave jer
gledatelji glasno komentiraju i dobacuju glumcima.

Shakespeare i u nekim svojim drugim djelima (Hamlet) koristi takav dramaturški

postupak kako bi se narugao tadašnjim glumcima i predstavama.
 Odredi vrstu komedije (potkrijepi dokazima).
Mislim da je to komedija intrige jer se temelji na nekom zapletu i spletkama. Neki
zaplet možemo uočiti kad su se oba mladića, Lisandar i Demetrije, zaljubila u Helenu
te su se počela boriti za njezinu ljubav. Primjer spletke pronalazimo kad se kralj vila
Oberon htio osvetiti svojoj kraljici Titaniji jer mu nije htjela dati indijskog dječaka pa
joj se odlučio osvetiti. Poslao je vilenjaka da joj stavi cvjetni sok na oči koji će
djelovati tako da će se zaljubiti u prvu osobu koju ugleda kad se probudi i prva osoba
je bio baš jedan od likova kojemu su pretvorili glavu u magareču.

Tara Valić, 2.a