INTELIGENCIJA (ODREĐENJE, MJERENJE I PRISTUP)

 sposobnost snalaženja u novim i nepoznatim situacijama

 sposobnost učenja iz iskustva
 sposobnost rješavanja problema i logičkog zaključivanja
 sastoji se od više različitih sposobnosti, a za njen razvoj bini su genetski potencijal i poticaji iz
okoline

MJERENJE INTELIGENCIJE
 1905. Binet i Simon – prva ljestvica za mjerenje intelektualnih sposobnosti kod djece
 1906. – otvoren prvi razred za djecu koja zaostaju
 mentalna dob – dob za koju je dijete sposobno riješiti zadatke
 kronološka dob – stvarne godine
 kvocijent inteligencije – primjenjivo do 16, 17 godina
 procjena inteligencije odraslih ljudi – standardni testovi inteligencije

m ⅇ nt a l n a d o b
k r onološ k ad ob
¿
10
0

MJERENJE INTELIGENCIJE – PRIMJENA

 profesionalna orijentacija učenika
 profesionalna selekcija u poslovni organizacijama
 primjereni oblik školovanja
 dio dijagnostičkog postupka u okviru postavljanja psihijatrijskih dijagnoza
 uz brojna ograničenja, najpouzdaniji su u predviđanju uspjeha u određenim aktivnostima ili
zanimanjima
 uz inteligenciju, za snalaženje u mnogim životnim izazovima važne su i ličnost, motivacija,
kreativnost

DISTRIBUCIJA INTELIGENCIJE

ispod 20 – izrazito teške intelektualne teškoće

20-34 – teške intelektualne teškoće
35 – 49 – umjerene intelektualne teškoće
50 – 69 – lake intelektualne teškoće
ispod 70 – intelektualne teškoće
ispod 90 – ispodprosječne kognitivne sposobnosti

90 – 110 – prosječne kognitivne sposobnosti

110 – 120 – iznadprosječna inteligencija
120 – 130 – blaga nadarenost
130 – 145 – nadarenost
OPĆA SPOSOBNOST ILI VIŠE RAZLIČITIH SPOSOBNOSTI

Spearman – opća inteligencija ili g-faktor, kao sposobnost uviđanja bitnih odnosa u različitim
situacijama; specifični ili s-faktori

Thurstone – 7 različitih sposobnosti

1. verbalna tečnost (navesti čim više riječi na neo slovo)

2. verbalno razumijevanje (sinonim za neku riječ)
3. prostorna sposobnost (rotiranje tijela)
4. brzina opažanja (koliko ima npr. prugastih likova negdje)
5. numerička sposobnost (izračunati nešto)
6. logičko zaključivanje (krugovi koji si pašu)
7. pamćenje

istraživanja upućuju na postojanje jedne opće sposobnosti ili g-faktora koji nam pomaže u rješavanju
novih problema u različitim situacijama, ali i na postojanje više specifičnih faktora ili sposobnosti
zbog kojih ćemo na nekim testovima postići nešto više rezultate nego na drugima
 RAZVOJ INTELIGENCIJE I RAZLIKE U INTELIGENCIJI
 razvoj inteligencije – razvija se i mijenja tijekom života
 nagli razvoj doseže u pubertetu razvojem apstraktnog mišljenja

 RAYMOND BERNAND CATELL:

a. FLUIDNA INTELIGENCIJA – naslijeđena sposobnost, brzo se razvija, tijekom života je
stabilna i u starosti opada; sposobnost brze obrade informacija, logičko rasuđivanje,
rješavanje problema u novim situacijama
b. KRISTALIZIRANA INTELIGENCIJA – različita života iskustva kojima promjene dolaze sa
starenjem; sposobnost korištenja znanja, vještina i naučenih strategija u različitim
situacijama

 naslijeđe – urođene karakteristike živčanog sustava

 okolinski utjecaji – vanjski uvjeti – utjecaj društva, socioekonomskog statusa, kulture i
životnog iskustva
 geni snažno utječu na inteligenciju? – istraživanja jednojajčanih blizanaca odraslih zajedno i
odvojeno
 razvoj ipak ovisi o okolini u kojoj odrastamo (posvajanjem zlostavljanje ili zanemarene
djece, povećava se njihov IQ)
 naslijeđe je osnova, potencijal, a okolina potiče ostvarenje tog potencijal

SPOLNE RAZLIKE U INTELIGENCIJI

 žene – verbalne sposobnosti, pravopis, pamćenje riječi, verbalna tečnost, brzo matematičko
računanje
 muškarci – neverbalni faktori, prostorna sposobnost, verbalna analogija, brzo matematičko
rasuđivanje
 među ženama ima manje osoba koje postižu jako niske i jeko visoke rezultate

ETNIČKE I RASNE RAZLIKE U INTELIGENCIJI

  razlike u prosječnim rezultatima na testovima inteligencije
 razlike – američki bijelci i crnci, Novozelanđani europskog porijekla domorodci Mauri
 viši prosjek – Hong Kong, SI Kina, Singapur, Japan, Južna Koreja
 prosjek – Europa, Sjeverna Amerika i Australija
 zabrinjavajuće – Subsaharska Afrika

RAZLIKE U INTELIGENCIJI

na rezultate u testovima utječu:

1. okolinski faktori – kvalitetna prehrana, zdravstvena skrb, pristup obrazovanju, poticajna

okolina, visoka očekivanja bliske okoline)
2. pristranost testova – zapadna kultura (sposobnost apstraktnog rješavanja problema i brzinu
opažanja), tradicionalne kulture (strpljivost, razboritost, mudro ophođenje s ljudima)

SUVREMENA GLEDIŠTA INTELIGENCIJE

 način testiranja inteligencije nema EKOLOŠKU VALIDNOST – ne sliči svakodnevnim
okolnostima u kojima ljudi razmišljaju
 ROBERT STRENBERG i HOWARD GARDNER
 inteligenciju ne možemo svesti na jedan testovni rezultat
 kvocijent inteligencije nije stalan tijekom života
 važno tragati za načinima mjerenja inteligencije u obavljanju realnih životnih zadataka

TRIARHIČNA TEORIJA INTELIGENCIJE – R. STERNBERG

a. ANALITIČNA (mjeri ju većina testova inteligencije)

b. KREATIVNA (sposobnost snalaženja u novim situacijama koristeći se postojećim znanjima i
vještinama)
c. PRAKTIČNA (ulična inteligencija, sposobnost snalaženja u svakodnevnim situacijama

HOWARD GARDNER – 8 vrsta inteligencije:

1. lingvističko-verbalna (sposobnost govora, tumačenja, povezivanja i analiziranja)

2. logičko-matematička (logičko povezivanje)
3. prirodoslovna (razumijevanje načina na koji priroda funkcionira)
4. prostorna (3D slike, zamišljanje prostornih i vidnih informacija)
5. glazbena (stvaranje, prijenos i razumijevanje zvukova)
6. tjelsno-kinestetička (fini i složeni motorički pokreti, baratanje predmetima)
7. intrapersonalna (poznavanje, upravljanje i razlikovanje vlastitih osjećaja)
8. interpersonalna (poznavanje tuđih osjećaja, vjerovanja i namjera)
  istraživanja potvrdila postojanje različitih vrsta sposobnosti
 Gardner smatra da su one međusobno odvojene te dovodi u pitanje postojanje g-
faktora
 široka primjena njegovog koncepta u području obrazovanja

INTELIGENCIJA I ŠKOLA

 na školski uspjeh utječu inteligencija, motivacija i očekivanje okoline

SAMOISPUNJUJUĆE PROROČANSTVO – vjerovanja koja imamo u sebi dovode do toga da se

nesvjesno ponašamo tako da ih i ostvarimo

TEORIJSKI PRISTUPI UBJAŠNJENJU LIČNOSTI

 ne postoji sveobuhvatna teorija koja može obuhvatiti složenost naše ličnosti
 glavni cilj: povezati različita područja objašnjenja ličnosti da se pomoću cjelovitog pristupa
objasni složena struktura naše ličnosti, kako bismo mogli opisati ljudsko ponašanje i
doživljavanje, objasniti ga i predvidjeti nečije ponašanje u budućim situacijama

PRISTUPI OBJAŠNJENJU LIČNOSTI:

1. PSIHOANALITIČKI
2. BIHEVIORISTIČKI
3. HUMANISTIČKI
4. OSOBINSKI
5. SOCIJALNO-KOGNITIVNI

PSIHOANALITIČKI PRISTUP:

 Sigmund Freud – usporedio ličnost s ledenjakom – mali dio je svjestan, a veliki dio čini
nesvjesno
 čovjek je iracionalno biće, njime upravljaju nesvjesni motivi
 radio sa histeričnim pacijentima
 uzrok je vidio u dubokom osjećaju manje vrijednosti i odbačenosti

 NESVJESNA RAZINA LIČNOSTI

 sadržaje potisnuti obrambenim mehanizmom represije
 nesvjesno znanje – sadržaji koji uopće nisu prošli kroz našu svijest
 iskustva koja ne možemo verbalizirati iz ranog djetinjstva
  nesvjesno snažno utječe na naše ponašanje
 osvještavanje vlastitih nesvjesnih sadržaja dubinskom analizom ličnosti PSIHOANALIZOM
 koristio METODU SLOBODNIH ASOCIJACIJA I ANALIZU SNOVA

STRUKTURA LIČNOSTI

 ID, EGO, SUPEREGO

 ID
 urođeni, primitivni, nagonski dio
 ŽELIM TO SADA
 sjedište Erosa i Thanatosa
 funkcionira po načelu ugode, ne razlikuje stvarnost od mašte, nije sposoban udovoljiti
svojim potrebama i održati organizam na životu
 u njemu se nalazi LIBIDO – rezervoar psihičke i seksualne energije
 novorođenče

 EGO
 kognitivni dio ličnosti, razvija se pod utjecajem okoline oko druge godine života, doživljaj
vlastitog ja
 podnosi napetost i može odgoditi trenutno zadovoljenje potreba
 odlučuje koje potrebe, kada i kako zadovoljava
 funkcionira po načelu realnosti

 SUPEREGO
 moralni dio ličnosti
 „nije to u redu činiti“
 kad nam nagrade i kazne nisu više potrebne – razvili smo samokontrolu ponašanja te činimo
dobro jer nas to usrećuje i zadovoljava
 EGO IDEAL – svi ciljevi kojima pojedinac teži, osjećaj ponosa i vlastite vrijednosti
 SAVJEST – osjećaj krivnje – pod utjecajem kazne
 funkcionira po načelu idealnog

SUKOB – ID, EGO I SUPEREGO

 slab ego – id je dominantan  impulzivna (nepromišljena) ponašanja

 prejaki superego – nerazumijevanje realnosti i moraliziranje
 slab superego – nemoralna ponašanja
 ego balansira između primitivnog ida i nerealističnog superega

PREDNOSTI: prva teorija ličnosti (širok utjecaj), razvoj psihologije, potvrđeno postojanje nesvjesnih
znanja, važnost verbaliziranja traumatskih događaja, otkrio obrambene mehanizme, pokušava
objasniti uzroke ljudskog ponašanja
NEDOSTATCI: ide, ego i super ego nije moguće znanstveno provjeriti, sve spoznaje temelji na radu s
pacijentima (nemogućnost generalizacije), ne može predvidjeti ponašanje, precjenjuje važnost ranog
djetinjstva

BIHEVIORALISTIČKI PRISTUP

 ličnost je ukupnost naučenih ponašanja – Skinner

 većinu ponašanja učimo putem operantnog uvjetovanja (potkrepljenja i kazne), a samo dio
putem klasičnog uvjetovanja
 ličnost se ne može objasniti promatranjem okoline u kojoj se osoba nalazi
 BIHEVIORALNA TERAPIJA – otkrivanje uvjeta koji su doveli do određenog ponašanja možemo
djelovati na određeno ponašanje
 POZITIVNE STRANE: potaknuli mnogobrojna istraživanja, bihevioralna terapija – uspješna,
važnost tumačenja situacije na naše ponašanje, podložan objektivnosti
 NEGATIVNE STRANE: prevelika važnost utjecaju okoline, zanemaruje nasljeđe i biološke
faktore, zanemaruje kognitivne procese koji se ne mogu opažati

TKO SAM JA
 pojam o sebi – doživljaj sebe u različitim aspektima života
 ne mora odgovarati našim sposobnostima i mogućnostima
 pozitivna/negativna slika utječe na naše odluke, ciljeve…

TRI OSNOVNE DIMENZIJE POJMA O SEBI:

1. znanje o sebi (volim/ne volim, navike, interesi, aktivnosti, vjerovanja)
2. očekivanje od sebe (što želim biti i što moja okolina očekuje od mene,
stvarno/idealno/očekivano ja, razlike – neugodne situacije)
3. vrednovanje sebe (svakidašnja procjena onoga što mislim da jesam i kakva želim biti)
SAMOŠTOVANJE

SAMOPOŠTOVANJE – osjećaj i uvjerenje u vlastitoj vrijednosti, gradi se na temelju osobnih iskustava,

uspjeha i neuspjeha, izazovnim i dostižnim ciljevima…

LIČNOST – relativno trajan oblik ponašanja i doživljavanja što ga je neka osoba razvila tijekom života
na osnovi genskog nasljeđa
 KREATIVNOST

 inteligencija  KONVERGENTNO MIŠLJENJE – sužavamo mnoštvo ideja i odgovora prema

jednom točnom odgovoru
 kreativnost  DIVERGENTNO MIŠLJENJE – o jednom problemu razmišljamo u više različitih
smjerova i pronalazimo načina za rješenje

 natprosječno kreativni imaju višu inteligenciju, no visokointeligentni nisu baš kreativni

 kreativnost postoji u različitim djelatnostima

METODE ISPITIVANJA KREATIVNOSTI:

 originalnost
 napuštanje okvira
 korištenje cijelog prostora
 zakretanje papira
 naslov

OCJENJIVANJE VERBALNOG ZADATKA: fluentnost (broj uporaba), originalnost, fleksibilnost (raspon

ideja), elaboracija (razina detaljnosti)

TRADICIONALNO SHVAĆANJE KREATIVNOSTI:

 samo nadareni ili posebni

 ili jesi ili nisi kreativan
 kreativna su samo vrhunska dostignuća
 samo neka područja ljudske djelatnosti
 mistična osobina
 praktična primjena

SUVREMENO SHVAĆANE KREATIVNOSTI:

 većina je kreativna, nisu razvili potencijal

 raspršene prema krivulji normalne raspodjele
 sva područja ljudskog djelovanja
 normalna psihološka funkcija
 namijenjena samoostvarenju pojedinaca