INDIVIDUALNE RAZLIKE U KOGNITIVNIM OSOBINAMA dovode do toga da se ljudi razlikuju po uratku u nekim

aktivnostima, primjerice u rjeavanju matematikih zadataka. INTELIGENCIJA Piaget i sljedbenici njegove teorije
kognitivnog razvoja zainteresirani za ono to je zajedniko vedini djece odreene dobi. Psihometrijski pristup-u
sreditu su individualne razlike u kognitivnim sposobnostima, prvenstveno i inteligenciji.
TEORIJSKI PRISTUPI INTELIGENCIJI
CHARLES SPEARMAN je smatrao da je inteligencija jedinstvena, opda sposobnost koja se pokazuje u svim testovima.
Spearmanov dvofaktorski model inteligencije - pretpostavio je da generalna sposobnost ili g faktor zahtijeva i neke
specifine sposobnosti ili s faktor.
GUILFORDOVA TEORIJA- struktura inteligencije sloena. Postoje mentalne operacije tj.procesi miljenja, sadraji tj.
ono o emu mislimo i produkti tj.rezultati miljenja. Svaki faktor ima svoj poloaj u trodimenzionalnom modelu
strukture intelekta, sposobnosti su meusobno nezavisne to znai da meu njima nema korelacija.
CATELL- postoje dva iroka faktora koji predstavljaju fluidnu i kristaliziranu inteligenciju. FLUIDNA-pod utjecajem
naslijea i kulturalno je nepristrana, maksimum u razvoju fluidne inteligencije oko 14.godine, a nakon nekoliko
godina rezultati na testovima inteligencije poinju sporo pa sve bre opadati. KRISTALIZIRANA INTELIGENCIJA-razvija
se pod utjecajem iskustva i kulture, maksimum se postie neto kasnije ali rezultati na testovima inteligencije mogu
rasti sve do kraja ivota.
HOWARD GARDNER-inteligencija nije entitet sloen od vie sposobnosti, ved je rije o sedam nezavisnih multiplih
inteligencija:

LOGIKO-MATEMATIKA: prirodno i spontano organizira stvari u red ili poredak, lako napamet barata
koliinama, brzo shvada matematike pojmove, voli igre logike, zagonetke i kompjutore
LINGVISTIKO-VERBALNA: uiva u itanju, pisanju, govoru ali i sluanju, dobro pamti verbalne podatke i voli
razvijati svoj rjenik, lijepo pria prie ili prepriava dogaaje, ima smisla za strane jezike
VIZUALNO-SPACIJALNA: lako zamjeduje simetriju i sklad, s lakodom moe u glavi rotirati sloene likove i
nacrtati to god vidi, uspjena je u slagalicama i lako se snalazi na ulicama novog i nepoznatog grada
TJELESNO-KINETIKA: dobra je u rukovanju predmetima, a i svoje tijelo pokrede skladno i s lakodom,
uspjena u tjelesnim vjebama, vjeto izrauje razne predmete
GLAZBENA: moe otkriti ritam, obrazac i tempo u stvarima koje ih naizgled nemaju, voli razne vrste glazbe i
svira neki instrument, bilo da je to uila, bilo da to ini po sluhu
INTERPERSONALNA: lako razumije druge ljude, njihova raspoloenja i osjedaje, prirodni je voa, vjeto
posreduje u meuljudskim sukobima jer je u stanju vidjeti situaciju oima obiju strana, omiljena je meu
ljudima
INTRAPERSONALNA: vrlo dobro poznaje samu sebe, svjesna je svojih osjedaja, ideja, potreba i snova, uporna
je, gotovo tvrdoglava u aktivnostima kojima se voli baviti

ROBERT STERNBERG-TRIARHINA TEORIJA INTELIGENCIJE govori o tri aspekta:

1.posredujudim komponentama (koje ljudi koriste da bi rijeili neki problem: metakomponente, komponente
usvajanja znanja i komponente uratka. Metakomponente slue u planiranju akcije, odabiru strategija i motrenju
napretka. Komponente usvajanja znanja omoguduju uenje novih informacija, a komponente uratka provode
odabrane strategije i postupke)
2. vezi inteligencije i okoline (ljudi koriste inteligenciju da bi odabrali za sebe povoljnu okolinu, promijenili je ili joj se
prilagodili)
3.mehanizmu modificiranja inteligencije kroz iskustvo ( dvije vane karakteristike inteligentnog ponaanja: uspjeno
snalaenje u novim situacijama i sposobnost efikasnog i automatskog rjeavanja problema)
Ova teorija inteligencije sugerira kako u kolskom radu uenika valja suoavati sa situacijama u kojima treba povezati
novo iskustvo sa starim znanjem.
MJERENJE INTELIGENCIJE- zaetkom mjerenja inteligencije tj.psihometrijskog pristupa inteligenciji smatra se rad
Alfreda Bineta na konstrukciji testa inteligencije. Binet i Simon ispitivali su kako zadatke u testovima rjeavaju dobri i
loi uenici, te uenici u redovnim kolama i u institucijama za skrb o mentalno zaostalima. Razvili su niz zadataka
1

primjerenih djeci razliite dobi (od 3 do 13 godina). Zakljuili su kako s dobi raste i sposobnost uspjenog rjeavanja
problema pa su zadatke kategorizirali prema dobi ispitanika.
Kvocijent inteligencije (IQ) (William Stern) omjer mentalne i kronoloke dobi koji se zbog izbjegavanja decimala
mnoi sa 100.

Kvocijent inteligencije iznosi 100 ukoliko dijete uspjeno rijei onoliko zadataka koliko u prosjeku rjeavaju druga
djeca njegove kronoloke dobi.
Danas se rezultati izraavaju u obliku DEVIJACIONOG KVOCIJENTA INTELIGENCIJE. Takvo izraavanje rezultata uzima
u obzir prosjenu vrijednost(aritmetiku sredinu) i rasprenje rezultata(standardnu devijaciju) one skupine kojoj
dijete pripada po kronolokoj dobi.
Wechslerova skala inteligencije WISC namijenjena djeci od 6 do 16 godina i WPPSI za djecu od 4 do 6.5 godina
starosti. Ove skale sastoje se od niza testova iji se rezultati mogu i posebno iskazati kao verbalni i neverbalni IQ.
Testovi inteligencije: individualni i skupni testovi inteligencije, verbalni i neverbalni, testovi brzine i testovi snage.
Naslijeena inteligencija- odreena naslijeem (Hernnstein i Murray).Steena inteligencija- rezultat utjecaja okoline
(Plomin). Istraivanja pokazuju da je inteligencija pod utjecajem oba initelja.
Uenik koji ima vedi kvocijent inteligencije postidi de, u prosjeku, bolji kolski uspjeh i vie obrazovanje. Inteligentniji
uenici bre i lake ue, bolje integriraju nove sadraje u postojede znanje, bolje se snalaze u novim situacijama.
kola svojim zahtjevima poboljava razvoj inteligencije.
KOGNITIVNI STIL opisuje na koji nain osoba percipira i organizira informacije a ne govori o tome kako dobro to
osoba ini. Neki od stilova:
1.OVISNOST-NEOVISNOST O POLJU: ljudi ovisni o polju teko razlikuju podraaj od okoline tako da se promjenama u
okolini moe utjecati na njihovu percepciju. Oni imaju tekoda u razdvajanju podraaja od konteksta pa de tako u
crteu teko uoiti detalje ili prepoznati to je nacrtano na nepotpunoj slici. Percepcija neovisnih o polju vie je
analitika, oni lake razdvajaju podraaj od okoline u kojoj je zadan i na njihovu percepciju manje utjeu promjene
konteksta.
Miljenje i stavovi ovisnih o polju vie su pod utjecajem miljenja drugih ljudi. Oni paljivije promatraju ponaanje
drugih ljudi ne bi li otkrili to oni misle. Ovisni o polju vole biti s drugim ljudima. Drugi ljudi ih vide kao tople i obzirne
osobe i vole ih. Neovisni o polju lake odolijevaju socijalnom pritisku i donose odluke na temelju vlastite percepcije
situacije. Orijentirani su vie analitiki i teorijski, manje su usmjereni na ljude, a drugi ih doivljavaju kao hladne i
neosjetljive.
Osobine uenika ovisnih o polju
-bolje ue u socijalnom okruenju
-bolje pamte informacije vezane uz druge ljude
-vie ih pogaa kritika
-tee ue nestrukturirane materijale
-prihvadaju zadanu organizaciju materijala i ne
mogu je promijeniti
-trebaju jasnu poruku kako rjeavati probleme
-zahtijevaju izvana definirane ciljeve i nagrade

Osobine uenika neovisnih o polju

-trebaju pomod u uenju materijala s drutvenim sadrajem
-ponekad ih treba pouiti kako koristiti kontekst u
razumijevanju socijalnih situacija
-manje ih pogaa kritika
-na svoj nain oblikuju nestrukturirane situacije i materijale
-analiziraju i po potrebi reorganiziraju zadane materijale
-mogu rjeavati probleme bez pouke i voenja
-sami definiraju ciljeve i nagrade

2.REFLEKSIVNOST-IMPULZIVNOST: Refleksivni pojedinci paljivo razmatraju ponuene alternative i onda odabiru

odgovor. Impulzivni vrlo kratko razmatraju ponuene alternative i brzo odabiru svoj odgovor. Neki ljudi brzo
razumiju problem pa ga brzo i rijee. Impulzivni pojedinci rjeavaju zadatke brzo i s pogrekama, dok ih refleksivni
rjeavaju sporo i tono. Impulzivno dijete imat de potekoda u uenju, itanju, rjeavanju zadataka.
2

Tri pristupa modifikaciji impulzivnosti:

1.poticanje ispitanika na usporavanje odgovora,
2.trening specifinih strategija panje,
3. Trening verbalne samoinstrukcije (uvjebavanje unutarnjeg govora djeteta: to sad moram uiniti? Moram polako i
paljivo proitati zadataksad moram vidjeti to je nepoznato u zadatku)
KREATIVNOST
Biti kreativan=pronadi novo, originalno rjeenje nekog problema, vidjeti neobian odgovor tamo gdje ga drugi ne
vide, napraviti originalno umjetniko djelo.
GALLAGHER je kreativnost definirao kao mentalni proces kojim osoba stvara nove ideje ili produkte, ili kombinira
postojede ideje i produkte na nain koji je za nju nov.

Dva temeljna pristupa kreativnosti: pogled na kreativnost kao osobinu i pogled na kreativnost kao vjetinu.

Prvi pristup uvelike je obiljeen Guilfordovim modelom inteligencije koji ukljuuju konvergentnu i divergentnu
produkciju. Konvergentna produkcija zahtijeva potragu za jednim jedinim tonim odgovorim koji rjeava postavljeni
problem(Koji je glavni grad RH?). Divergentna produkcija zahtijeva da se na problem odgovori na nove i originalne
naine(Kako bi izgledao svijet da smo svi jednako visoki?).
Drugi pristup vidi kreativnost kao vjetinu koju je mogude uvjebati i poticati pa su tako stvarani programi za
treniranje kreativnog ali i kritikog miljenja. Osim toga vano je uklanjanje prepreka kreativnom miljenju i
ponaanju i jaanje kreativnog stava, naime prepreke nauene u obitelji, od vrnjaka ili u radnoj okolini mogu
sprijeiti pojedinca da misli kreativno ili da prihvati i u svoj rad ugradi kreativne ideje.
ODNOS KREATIVNOSTI I INTELIGENCIJE- prosjena inteligencija je nuan ali ne i dovoljan uvjet za kreativno
miljenje. Oni koji postiu niske rezultate u testovima inteligencije, postiu i niske rezultate u testovima kreativnosti.
Oni koji postiu visoke rezultate u testovima inteligencije postiu od najniih pa do najviih rezultata u testovima
kreativnosti.
MJERENJE KREATIVNOSTI-mjerenje kognitivnih vjetina, ispitivanje osobina linosti
Najpoznatiji test kreirao je TORRANCE oslonivi se na Guilfordovu reoriju. Zahtijeva od ispitanika:
FLUENTNOST(koja se ogleda u velikom broju odgovora na pitanje ili zadatak)
FLEKSIBILNOST(meusobno razliite kategorije odgovora)
ORIGINALNOST(jedinstveni ali relevantni odgovor)
ELABORACIJU(uzimanje postojede ideje ili produkta i njegovo modificiranje i mijenjanje).

URBAN-YELLEN test kreativnosti: od ispitanika se trai da dovri zadani crte, a uradak se ocjenjuje na temelju
mnogostrukih sloenih kriterija.
Za uenje su od posebne vanosti: anksioznost, ekstravertiranost-introvertiranost i strAtegije suoavanja sa stresom.
ANKSIOZNOST
Odreena razina anksioznosti moe biti korisna kod uenja, ali ako pree granicu djeluje kao ometajudi faktor.
Najedi izvor anksioznosti u djece je strah od neuspjeha.
Ispitna anksioznost stanje uzbuenosti , napetosti, osjedaja neugode i zabrinutosti koja se javlja u ispitnim
situacijama, nakon njih i pri njihovom zamiljanju i oekivanju:

uenici i studenti s visokim stupnjem ispitne anksioznosti postiu najloije rezultate na testovima i ispitivanju
kada im je jako stalo da postignu dobar rezultat i kada je naglaeno vrednovanje njihovog uratka
to su zadaci tei i sloeniji to su njihovi rezultati loiji
tee se odluuju na pogaanje tonog rjeenja u pitanjima s vie ponuenih odgovora, tako postiu slabiji
rezultat jer se pogaanjem na osnovi sluaja moe dobiti odreeni broj bodova

ovi uenici i studenti ede gube studijske godine ili naputaju studij te postiu nii prosjek ocjena u odnosu
na osobe slinih kognitivnih sposobnosti,ali niske ispitne anksioznosti
-najloije rezultate postiu kod usmenog ispitivanja

Danas je prihvaden dvokomponentni model ispitne anksioznosti po kojem do pada uspjeha u ispitnim situacijama
dolazi zbog djelovanja dviju grupa faktora. To su neodgovarajudi kognitivni procesi i poviena pobuenost
autonomnog ivanog sustava. Visoko ispitno anksiozni uenici imaju velik broj ometajudih misli i povienu
pobuenost koja smanjuje raspoloivi kapacitet panje potreban za kognitivne procese koje zahtijeva ispitna
situacija.
EKSTRAVERTIRANOST-INTROVERTIRANOST
Ekstravert je osoba koja voli promjene i raznolikost i usmjerena je prema ljudima i dogaajima oko sebe, dok je
introvertiranoj osobi vanija stabilnost i njen unutarnji svijet osjedaja i razmiljanja.
Istraivanja pokazuju da su u osnovnoj koli ekstravertirana djeca bolji uenici, a u srednjoj i na fakultetu bolji su
introvertirani. Ekstravertirani vie vole nestrukturirano, a introvertirani strukturirano uenje. Najbolji uenici
introvertirani s visokim stupnjem inteligencije. Introvertirana djeca vole uliti u miru i imati jasno odreene zadatke.
Ekstravertirana djeca vie vole uiti u grupi kroz razliite aktivnosti.
SUOAVANJE SA STRESOM ZBOG LOE OCJENE
Strategije suoavanja s neuspjehom mogu se podijeliti na one usmjerene na rjeavanje problema (popravljanje
ocjene) i na one usmjerene smanjenju neugodnih emocija koje prate lou ocjenu. Tri strategija usmjerene na
problem(preuzimanje odgovornosti, socijalna podrka, traenje pomodi od roditelja) dok su ostale usmjerene na
emocije(izraavanje ljutnje, traenje utjehe, zaboravljanje, neadekvatne reakcije i bavljenje drugim aktivnostima).
Istraivanja pokazuju da uenici koji upotrebljavaju strategije suoavanja sa stresom usmjerene na rjeavanje
problema imaju unutranje mjesto kontrole, viu motivaciju za postignudem i bolji kolski uspjeh. Imaju vedi osjedaj
vlastite vrijednosti(samopotovanje), oni sebe opaaju kao kompetentne na podruju uenja i osjedaju se
uspjenima u socijalnim odnosima.
UENICI S POSEBNIM POTREBAMA
Svako ono dijete koje se razlikuje od prosjenog djeteta u odreenoj drutvenoj i kulturnoj zajednici u:
1.senzornim sposobnostima (otedenja vida,sluha)
2.komunikacijskim sposobnostima(ukljuivi tekode u uenju i govorne smetnje)
3.intelektualnim sposobnostima(panja,pamdenje, opaanje, zakljuivanje,rjeavanje problema)
4.socijalnom ponaanju i emocionalnom doivljavanju
5.tjelesnim osobinama
U skupinu djece s posebnim potrebama ubrajaju se djeca koja su ispodprosjena ali i iznadprosjena (darovita) u
navedenim osobinama.
Izraz uenik s posebnim potrebama odnosi se na osobu ija tjelesna, misaona ili ponaajna postignuda bitno
odudaraju od drutvene norme, tako da je potreban poseban pristup kako bi se zadovoljile njezine obrazovne
potrebe. Ukoliko uvjeti nisu osigurani, takvi uenici su osueni na kolski neuspjeh i slabiju prilagodbu u koli.
INITELJI KOLSKOG NEUSPJEHA
UNUTRANJI
-mentalna zaostalost
-senzorni nedostaci
-emocionalne tekode
-tekode u uenju

VANJSKI
-nepovoljni uvjeti za uenje
-nepovoljne kulturalne okolnosti
-socio-ekonomske nepogodnosti
-neodgovarajudu poduka

-nadarene djece ima od 4 do 6%, opdenito broj kolske djece s posebnim potrebama izmeu 10 i 15%
Oznaavanje uenika ili kategorizacija i izdvajanje u posebne odjele dovodi do tekoda u kasnijoj integraciji u
drutveni ivot.
4

Prednosti kategorizacije: odreivanje kategorija moe pomodi pri planiranju tretmana, kategorizacija dovodi do
zatitnikog odnosa jer djeca bez smetnji mogu lake prihvatiti kategoriziranu djecu nego kad bi ih smatrali
normalnima, kategorizacija pomae boljoj komunikaciji meu strunjacima koji se bave djecom s razvojnim
smetnjama, uspostava posebnih oblika obrazovanja temelji se na posebnim kategorijama posebnosti, kategorizacija
omoguduje okupljanje posebnih interesnih grupa koje zastupaju i promiu interese pojedinih kategorija osoba s
razvojnim smetnjama, kategorizacija omoguduje lake usmjeravanje pozornosti ire javnosti na probleme pojedinih
skupina s posebnim potrebama.
Opasnosti kategorizacije: kategorije se obino odnose na negativne aspekte djetetova funkcioniranja, tako da su u
prvom planu djetetovi nedostaci, postavljanje niskih oekivanja u odnosu na dijete to moe rezultirati
neprimjerenim razvojem postojedih potencijala, moe dovesti do niskog samopouzdanja djeteta kao i do socijalnog
odbacivanja od strane ostale djece, neopravdano velik broj djece koja su kulturalno razliita ili socijalno uskradena
mogu se pogreno svrstati u kategoriju mentalno zaostale djece, kategorije su esto opravdanje za izdvajanje djece iz
normalnih razreda.
Suvremeni pristupi obrazovanju osoba s posebnim potrebama polaze od triju shvadanja: normalizacije,
dezinstitucionalizacije i integracije. Normalizacija se odnosi na osiguravanje to normalnijih uvjeta uenja i socijalnog
okruenja za osobu s posebnim potrebama. Dezinstitucionalizacija je proces u kojem se to vedi broj djece izdvaja iz
posebnih ustanova. Integracija je proces ukljuivanja djece s razvojnim smetnjama u redovite ustanove i osiguranje
svakodnevnog dodira s normalnom djecom u obrazovnom okruenju.
Uiteljice mogu znatno pridonijeti boljoj integraciji djece s posebnim potrebama u redovne razrede i to ako:
unaprijed poblie upoznaju prirodu djetetove smetnje ali i njegove jake smetnje, pripreme uenike u razredu na
dolazak takvog uenika, predvide mogude reakcije uenika u razredu, utvrde uenikovo uvjerenje u vlastite
sposobnosti uenja i njegove mogude reakcije na kolske zadatke.
DAROVITI UENICI
Pojam darovitosti u poetku je podrazumijevao samo visoku opdu inteligenciju,izmjerenu kao kvocijent inteligencije
od 130 ili vedi, ovaj psihometrijski pristup uveo je Lewis Terman poetkom 20.st. Neto noviji pogledi na darovitost
ne iskljuuju vanost opde intelektualne sposobnosti, ali uvode i specifine sposobnosti(glazbene, matematike,
psihomotorne) te neke nekognitivne initelje (motivacija, osobine linosti). Neki teoretiari razlikuju darovitost i
talent pa izraz talent koriste za specifine sposobnosti koje omoguduju uspjeh u posebnim podrujima ljudske
djelatnosti.
Darovita su djeca ona kod kojih se zbog njihovih iznimnih sposobnosti mogu oekivati visoka postiguda, a
identificirana su od strunjaka. Ona pokazuju potencijal ili ved ostvaruju visoko postignude u sljededim podrujima:
opde intelektualne sposobnosti, specifine akademske sposobnosti,kreativne sposobnosti, sposobnosti voenja i
rukovoenja, umjetnike sposobnosti, psihomotorne sposobnosti. Moe se pretpostaviti da te kriterije zadovoljava 3
do 5% kolske populacije.
Postoji sedam razliitih specifinih sposobnosti, talenata ili inteligencija (Gardner): logiko-matematika, lingvistika,
vizualno-spacijalna, tjelesno-kinetika, glazbena, interpersonalna, intrapersonalna.
Darovito ponaanje pokazuje interakciju triju osnovnih skupina ljudskih osobina: iznadprosjene opde i/ili specifine
sposobnosti, visoke usmjerenosti na zadatak i visokog stupnja kreativnosti. Pojedinci koji pokazuju nadareno
ponaanje su oni koji imaju ili mogu razviti ovu kombinaciju osobina i primijeniti je u nekom vrijednom podruju
ljudske aktivnosti. Nadarenost je sklop osobina na osnovi kojih je pojedinac u jednom ili vie podruja ljudske
djelatnosti sposoban trajno postizati izrazito visok natprosjeni uradak. Uspjeno rjeavanje problema i usvajanje
znanja indikatori su darovitosti. to su vjetine bolje osoba je nadarenija. Tri su vrste darovitosti: analitika, sintetika
i praktina sposobnost.
JOSEPH RENZULLI: darovitost je kombinacija sposobnosti i osobina linosti, javlja se u razliitim domenama kao
jedinstvena sposobnost ili kombinacija sposobnosti, moe biti manifestna pa su rezultati vidljivi,potencijalna koja de
se razviti uz poticaje i potporu okoline.
Prema J.Whithmore osobine darovitih su:
kad su zainteresirani ue brzo i lako, imaju iznimne sposobnosti pri uenju, zadravanju i upotrebi znanja, pri
rjeavanju problema koriste potrebno znanje i superiorne vjetine rezoniranja, njihov govor ukljuuje napredan
5

rjenik, razumiju sloene i apstraktne ideje u mlaoj dobi, pokazuju visoku razinu potrage za informacijama, imaju
osobitu kvalitetu misaonih procesa, stvaraju principe i generalizacije, neki daroviti su i kreativni, imaju irok raspon
interesa, vrlo su znatieljni, pokazuju jaku elju za znanjem i razumijevanjem stvari, pokazuju interes za izvankolska
znanja i imaju posebne hobije, pokazuju nezavisnost u miljenju, trae razloge i objanjenja za zahtjeve, skloni su
perfekcionizmu, samokritini, postavljaju sami sebi visoke zahtjeve i standarde, pokazuju vedu osjetljivost za svjetske
probleme i moralna pitanja, mogu biti netolerantni na ljudske slabosti
POUAVANJE DAROVITIH-akceleracija i obogadenje programa
AKCELERACIJA je svladavanje obrazovnog programa bre i/ili u mlaoj dobi nego to je to uobiajeno. Ideja o
akceleraciji poiva na tri pretpostavke:

daroviti uenici razlikuju se od vrnjaka po brzini kojom usvajaju znanje

bre svladavanje programa bolje de udovoljiti obrazovnim potrebama darovitih
sadraji propisanih programa prikladni su i za darovite, ali nisu im dostupni zbog dobne barijere tj. djeca idu
u nii razred zbog kronoloke dobi, a njihovim obrazovnim potrebama odgovarao bi sadraj programa vieg
razreda

Akceleracija u koli: kad dijete krene u koli prije zakonski odreene kronoloke dobi ili tijekom kolovanja preskoi
jedan ili vie razreda. Neki oblici ne postoje kod nas: akceleracija u predmetu, saimanje predmeta, izvankolsko
obrazovanje.
OBOGADENJE PROGRAMA
Uobiajen sadraj kolskih predmeta ogranien je i premonoton darovitim uenicima. Programi zanemaruju velik broj
zanimljivih i vrijednih sadraja i ograniavaju se na relativno suen skup znanja i vjetina. Darovitim uenicima sadraj
predmeta mora biti obogaden mogudnostima za primjenu i elaboraciju znanja. Temu treba odraditi detaljnije i
svestranije nego to je uobiajeno. Osobine darovita djeteta trebaju odreivati tip i sadraj obogadene pouke.
Obogadenje se razlikuje od akceleracije zbog nastojanja da se kroz obogadeni program potuju jedinstvena priroda
svakog djeteta, njegove potrebe i interesi. Ukoliko ponueni program ne odgovara interesima i eljama djeteta, rije
je o tzv. irelevantnom obogadenju.
Zadada je kolskog sustava da darovitoj djeci ponudi odgovarajude programe, osigura struan rad u identifikaciji
uenika i izvedbi programa, kao i da osigura mogudnost strunog savjetovanja darovite djece,njihovih obitelji i
uiteljica. MENTORSTVO-rad uenika sa strunjakom u nekom podruju individualno ili u skupinama daje izuzetno
povoljne rezultate.
Poeljne osobine uitelja i uiteljica darovite djece: ima tone ideje o darovitosti, osposobljen za rad s darovitima,
pokazuje potrebu za postignudem, dobro poznaje svoje podruje, sposoban poticati uenike, dobro poznaje
strategije pouavanja, razvija blizak odnos s uenicima, ima pozitivan stav, razumije stres, dobro obrazovan i
organiziran, motivira uenike, samopouzdan, topla osoba, ima dobar smisao za humor, kreativan, visokih verbalnih
sposobnosti, fleksibilan, ima visoku razinu energije, entuzijast, ima originalne zamisli
Zakonske odrednice:
Zakon o kolstvu kae da je osnovna kola duna organizirati uoavanje, kolovanje, pradenje i poticanje darovitih
uenika te organizirati dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima. Predvieno je da kola
omogudi rad po programima razliite teine i sloenosti, izborne programe, grupni i individualni rad, rad s mentorom,
raniji upis darovite djece, akceleraciju, izvannastavne i izvankolske aktivnosti, kontakte sa strunjacima iz podruja
interesa djeteta i pristup izvorima specifinog znanja. Pravilnik za poticanje darovitih predvia i rad u posebnoj
odgojno-obrazovnoj grupi u okviru redovne nastave. Uenici mogu zavriti dva razreda u jednoj kolskoj godini pri
emu uenici viih razreda polau razredni ispit, a uenici niih razreda napreduju na temelju objektivnog ispitivanje
znanja.
Zakonom o srednjokolskom obrazovanju predvieno je da kola otkriva, prati i potie darovite uenike te organizira
dodatni rad prema njihovim sklonostima i interesima. Pravilnik o srednjokolskom obrazovanju darovitih uenika
predvia razlikovne programe; grupni, individualni rad, rad s mentorom, osiguran upis u srednju kolu s obzirom na
rezultate na dravnim i meunarodnim natjecanjima znanja, raniji upis u umjetnike kole, akceleraciju, kontakte sa
strunjacima, pristup izvorima specifinog znanja, programe o izboru profesije i izvankolske programe.
6

BIHEVIORISTIKI PRISTUP UENJU

BIHEVIORIZAM pravac koji je imao znaajan utjecaj u razliitim podrujima psihologije. Prema bihevioristima
psihologija se trebala ugledati na prirodne znanosti i prouavati samo objektivno i mjerljivo ponaanje, a ne
unutarnja stanja.Zaetkom biheviorizma smatra se tekst Psihologija kako je vidi biheviorist Johna. B. Watsona
objavljen 1913.
KLASINO UVJETOVANJE
Klasinim uvjetovanjem uimo automatski odgovarati na podraaje koji prije uenja nisu izazivali taki reakciju.Npr,
psi naue luiti slinu na pojavu jakog svjetla, ljudima se ire zjenice nakon zadavanja zvunog podraaja
Niz ljudskih i ivotinjskih reakcija nauen je postupkom klasinog uvjetovanja.
Ivan Petrovi Pavlov- najzasluniji za otkride te vrste uenja, Pavlovljev eksperiment na psima kojim eli utvrditi kako
unos hrane i neprehrambenih tvari djeluje na luenje sokova u probavnom traktu rezultirali su iznimno znaajnim
otkridem u podruju uenja. U laboratorijskim uvjetima psima je pomodu posebnog ureaja mjerena koliina
izluene sline.U sklopu teorije klasinog uvjetovanja hrana je u ovom sluaju bezuvjetni podraaj, a luenje sline je
bezuvjetna reakcija. Zatim je u eksperiment uveden novi podraaj-zvuk zvona. Zvono nema nikakav utjecaj na luanje
sline i u ovom sluaju predstavlja neutralni podraaj.
Eksperiment je nastavljen tako da su psu u vrlo kratkom razmaku zadavani neutralni podraaj(zvuk zvona) pa zatim
bezuvjetni podraaj(hrana). Pas bi poeo luiti slinu ved na zvuk zvona. Neutralni podraaj postaje uvjetovani
podraaj, a luenje sline uvjetovana reakcija. Ovaj proces uenja naziva se klasino uvjetovanje.
Koristimo li termin klasino uvjetovanje u vrlo strogom znaenju tog pojma, onda o toj vrsti uenja govorimo kad se
pojavi refleksna reakcija na neki podraaj i uz novi podraaj zadavan u paru s bezuvjetnim.
Watson i Raynoriin-eksperiment s malim Albertom, uenje emocionalne reakcije klasinim uvjetovanjem
Dakle, ako uenici poveu kolu(neutralan podraaj) s toplim i srdanim ponaanjem uitelja(bezuvjetni podraaj),
poet de kolu doivljavati kao ugodno i sigurno mjesto(uvjetovana reakcija)
OPERATIVNO UVJETOVANJE
Eksperimenti vezani uz klasino uvjetovanje uskoro su proireni na ispitivanja adaptivnog ponaanja ivotinja u
situacijama rjeavanja problema.
Thorndik- svojim istraivanjim pokazao da podraaj koji se javio poslije ponanja utjee na budude ponaanje. Na
temelju istraivanja postavio je zakone uenja poznate kao zakon vjebe i zakon efekta.
Zakon vjebe-kae da de ponavljanje uvjetovanog odgovora uvrstiti vezu izmeu podraaja i odgovora.
Zakon efekta-govori o tome da de se ponaanje pradeno nagradom uvrstiti, dok de se ponaanje pradeno kaznom
oslabiti
NEKE ZAKONITOSTI UENJA
1. Vjetine svladane u potpunosti trajno se zadravaju i obavljamo ih relativno lako ali zaboravljamo
one vjetine koje smo svladali samo povrno ili djelomino.
2. Uenje ovisi ne samo o broju ponavljanja ved i o tome kako su ponavljanja raspodjeljena u
vremenu,uenje koje dugo traje-pogodno za svladavanje jednostavnih vjetina,krade uenje-pogodno
za uenje sloenijih vjetina i stjecanje znanja.
3. Za djelotvorno uenje potrebna je vjeba. Vjeba je nunija ako su sloenija znanja koja treba
usvojiti i efikasnija to su jasnije i bre povratne informacije o uinku.
Skinnerov rad-najpoznatije ime koje se vee uz uenje operantnim uvjetovanjem. Skinner je mijenjao okolinu s ciljem
da na eljeni nain mijenja ivotinjsko pponaanje. Vjerovao je da se vedina ponaanja moe objasniti posljedicama i
da paljiva kontrola posljedica moe oblikovati poeljne oblike ponaanja pojedinaca i itavih zajednica.
Posljedicu koja povedava vjerojatnost pojaljivanja nekog ponaanja zovemo potkrepljenjem.
Potkrepljenja mogu biti:
Primarna potkrepljenja-zadovoljavaju nae osobne potrebe (glad, e) ne trebamo ih posebno uiti i bitna su za
preivljavanje
Sekundarna potkrepljenja-uimo uparivanjem s primarnim ili nekim drugim ved usvojenim sekundarnim
potkrepljenjima(npr. Novac je sekundarni potkrepljiva ali se u stvarnom ivotu moe zamijeniti za niz primarnih
potkrepljivaa)
7

Tri osnovne vrste sekundarnih potkerepljenja:

1. Socijalna potkrepljenja (osmijeh, zagrljaj, pohvala, panja)
2. Potkrepljivake aktivnosti (pristup omiljenim igrakama, zabavi ili igrama)
3. Simbolika potkrepljenja (novac, ocjene)
POTKREPLJENJA
Skinner je potkrepljenje definirao kao posljedicu koja povedava vjerojatnost pojavljivanja ponaanja.
Razlikujemo dvije vrste:
Pozitivna i negativna potkrepljenja:
Pozitivna potkrepljenja-povedavaju estinu ponaanja jer dovode do eljenih i ugodnih posljedica.
Potkrepljenje treba biti jasno povezano s ponaanjem, potkrepljivai trebaju biti primjereno odabrani i njihova
vrijednost se ne smije umanjivati bezrazlonom uporabom,treba znati da su potkrepljenja dobra za poticanje
poeljnih ponaanja ali vjerojatno nede u potpunosti ukinuti neeljena ponaanja.
Raspored potkrepljivanja i kanjavanja
Nova ponaanja bre de se uiti ukoliko je potkrepljivan svaki toan odgovor i ako je potkrepljenje uslijedilo
neposredno nakon odgovora. Jednom kad je ponaanje usvojeno i elimo ga odrati, povremeni potkrepljivanje
pokazalo se efikasnim.
Postoje 4 moguda naina ili rasporeda davanja povremenog potkrepljenja:
U pravilinim vremenskim razmacima
Potkrepljivanje nakon tono odreenog broja reakcija
U nepravilnim vremenskim intervalima
Potkrepljivanje nakon sluajnog broja reakcija
Vano je kanjavati dosljedno tj svaki put kad se javi nepoeneljno ponaanje.
Najvanije ja napomenuti da de kazna smanjiti nepoeljno ponaanje ali nede dovesti do novih poeljnih oblika
ponaanja. To se moe postidi samo potkrepljenjem.
Negativna potkrepljenja-povedavaju estinu ponaanja zbog uklanjanja ili smanjenja nekog neugodnog
podraaja.Ako neko ponaanje omoguduje izbjegavanje neugodnog podraaja, vjerojatno je da demo takvo
ponaanje ponoviti. Ako markiranje omoguduje da se efikaso izbjegne test iz fizike, a ne donese neke druge neeljene
posljedice, uenik de vjerojatno i drugi put pribjedi takvom ponaanju.
Kazne
Kazna, za razliku od negativnog potkrepljenja, smanjuje vjerojatnost pojavljivanog ponaanja. Drugim rijeima, u
slinoj situaciji vjerojatno nedemo ponoviti ponaanje za koje smo kanjeni.
Kazne imaju dva oblika: zadavanje neugodnih podraaja i uskradivanje ugodnih i eljenih podraaja.Pri kanjavanju
treba voditi rauna da se djeci ne smiju uskratiti neki njim anuno potrbni sadraji.
Odnos potkrepljenja i kazne
Potkrepljenje je posljedica koja pojaava vjerojatnost pojavljivanja ponaanja, a kazna je posljedica koja smanjuje
vjerojatnost pojavljivanja ponaanja. Razliita potkrepljenja i kazne prikazani su na slici:
Slika: Posljedice ponaanja

povedavaju
vjerojatnost
ponaanja

POSLJEDICE
PONAANJA
smanjuju
vjerojatnost
ponaanja

zadavanje ugodnih podraaja-uenik se posebno trudio

i dobio odlinu ocjenu za svoj uradak
uklanjanje neugodnih podraaja-uitelj kae da su djeca
marljivo radila tijekom tjedna pa nema zadade za vikend
zadavanje neugodnih podraaja-djeca su bacala papiride
po podu i uitelj im kae da dobro oiste cijelu uionu
uklanjanje ugodnih podraaja-cijeli razred je vie puta
markirao s nastave i ukinut im je odlazak na izlet

OBLIKOVANJE PONAANJA
Oblikovanje ponaanja - proces potkrepljivanja uzastopnih aproksimacija tonog odgovora. Drugim rijeima,
potkrepljuje se ponaanje koje je slino eljenjom ponaanju, nakon toga ono koje mu je jo slinije, i tako dok se ne
doe do eljenog ponaanja. Uitelj vodi uenika prema cilju potkrepljujudi niz usputnih priblino eljenih odgovora.
OBRAZOVNA TEHNOLOGIJA
Bihevioristike teorije uenja imale su znaajan utjecaj na kolu, a svoju primjenu su dobile i kroz obrazovnu
tehnologiju.
Programirani materijali su tekstovi koje uenik koristi kako bi se pouio o nekoj odreenoj temi. Napravljeni su u
skaldu s bihevioristikim principima:
Na poetku je jasno iskazan cilj uenja
Kroz materijal uenik napreduje u malim koracima
Uenik napreduje valstitom brzinom
Uenik odmah daje odgovor na postavljeno pitanje i dobiva povratnu informaciju
Tekstovi su sastavljeni tako da smanje broj pogreaka i povedaju vjerojatnost tonog odgovora, tj.
pozitivnog potkrepljenja
Cjelina koja se eli pouavati kao programirani materijal podijeli se u niz kradih jedinica(okvira). Svaka jedinica
prikae se ueniku na jednoj stranici. Najede je rije o kratkom tekstu na ijem se kraju nalazi pitanje.
Uenik proita tekst, odmah odgovori na pitanje, provjeri na sljededoj stranici tonost svog odgovora i ako je tono
odgovorio ide na stranicu sa novim tekstom.
Dva su naina konstrukcije materijala:
Linearno programiranje-koristi se kad uitelj smatra da svi uenici trebaju prodi isto gradivi. Na kraju svake jedinice
nalazi se pitanje na koje uenik mora sam odgovoriti tj. zadatak dosjedanja ili nadopunjavanja. Na sljededoj stranici
nalazi se toan odgovor i uenik nastavlja s radom na novoj jedinici.
Razgranato programiranje-primjerenije ukoliko uitelj eli uvaiti individualne potrebe uenika. Na kraju jedinice
nalazi se pitanje viestrukog izbora. Ovisno o odabranom odgovoru, uenik se alje na odreenu stranicu za nove
informacije.
Ako je odabrao toan odgovor, nastavlja napradovanje kroz cjelinu. Za pogrean odgovor uenik dobiva dodatnu
poduku o odgovoru koji je izabrao o nako n toga se vrada na poetnu jedinicu da pokua ponovno.Provjere
uspjenosti programiranih materijala u odnosu na klasinu nastavu pokazuju da su oba tipa nastave podjednako
uspjena
Skinner je 1968. Ponudio uiteljima neka opda naela za poboljanje procesa pouavanja:
Jasno navedite to treba uiti
Prvo pouavajte osnovne stvari
Ne tjerajte sve uenike da napreduju istim koracima
Programirajte obrazovne jedinice
KOGNITIVISTIKI PRISTUPI UENJU I PAMDENJU
Kognitivna psihologija pokuava odgovoriti na pitanje kako se odvijaju sloeni spoznajni procesi poput uenja i
pamdenja, miljenja, zakljuivanja, rjeavanja problema. Kognitivistiki pristupi prouavaju uenja i pamdenja razvili
su se u prvoj polovici 20. st.
Razumjevanje suvremenih pristupa obrade informacija predstavlja poznavanje kognitivne psihologije, osobito Gestalt
psihologije i prouavanja verbalnog uenja.
PRISTUP I NAELA GESTALT PSIHOLOGIJE
Organizacija percepcije
Znanstveni pristup prouavanju kognitivnih procesa, posebno percepcije, poinje pojavom Gestalt psihologije u
Njemakoj prije prvoh svj. rata. Meu istaknute gestaliste ubrajaju se: Max Wertheimer, Kurt Koffka i Wolfgang
Khler.
Gestalisti dre da ljudi primjenjuju razliita naela opaanja kako bi organizirali odnosno dali znaenje svojim
zamjedbama.

Jedno od temeljnih gestaltistikih naela percepcije jest naelo zatvorenosti prema kojem ljudi tee organiziranju
svoje zamjedbe tako da bude to loginija i jednostavnija. Ako neki dijelovi cjeline nedostaju ili nisu vidljivi promatra
sam ispunjava te praznine.
Naelo odnosa lika i pozadine govori o tome da se svako perceptivno polje sastoji od pozadine i lika i izdvjaja od te
pozadine zbog nekoh osobina (boje, oblika). Kada su lik i pozadina nejasni, tada zamjedbu organiziramo u skladu sa
vlastitim oekivanjem.
Naelo blizine govori da se elementi bliski u preceptivnom polju zamjeduju kao cjelina. Naelo blizine djeluje i pri
slunoj percepciji govora. Govor zamjedujemo kao kao niz rijei odvojenih stankama.
Naelo slinosti pretpostavlja da percepciju nastojimo organizirati tako da sline elemente povezujemo u cjelinu.
UENJE UVIDOM I PRODUKTIVNO MILJENJE
Proirujudi podruje istraivanja na misaone procese koji dovode do kognitivnog restrukturiranja gestaltisti du poeli
sustavno empirijski prouavati mehanizme produktivnog miljenja odnosno rjeavanje problema.
Temeljni mehanzam rjeavanja probelma je uenje uvidom iza kojeg naglo dolazi do spoznaje o rjeenju. Glavnu
prepreku u rjeavanju problema vide u funkcionalnoj fiksiranosti, tj. U nesposobnosti da se neko sredstvo uptrijebi
na drugi nain ili da se u nekoj strukturi prepozna novi sklop elemenata.
Klasini pokusi u tom podruju obino se sastoje od zadavanja odreenog praktinog problema.
PROUAVANJE VERBALNOG UENJA
Prouavanje verbalnog uenja temelji se na asocijacionistikim teorijama koje pretpostavljaju da zapamdivanje
novih sadraja ovisi o vrsti i snazi asocijacija izmeu novog i starog znanja. Poticaj za prouavanje verbalnog uenja
bila su Ebbinghausova istraivanja-zasluan je za mnoge spoznaje o initeljima koji olakavaju i poboljavaju uenje.
Svojim pokusima Ebbinghaus je pokazao:
Uenje je uspjenije ako se pri uenju gradivo glasno ponavlja.
Uenje je uspjenije ako se gradivo raspodijeli na manje cjeline koje se ue zasebno.
Postojanje serijalnog uinka. Pri uenju nizova besmislenih slogova utvrdio je da se poetak i kraj niza ue
bre od dredinjeg dijela.
Odnos izmeu vremena i koliine nauenog. Pokazao je da to se due ui to se vie materijala moe i
nauiti.
Iz krivulje zaboravljanja vidljivo je da je pri uenju napamet zaboravljanje bre u vremenu neposredno
nakon uenja ali zatim dolazi do usporavanja.
Na lakodu i brzinu uenja djeluju tri znaajna initelja koja povedavaju uspjenost uenja: smislenost estica
koje se ue, stupanj slinosti meu njima i duina razdoblja izmeu zasebnih pokuaja uenja
Slika: Krivulja zaboravljanja

Slika: Krivulje serijalnog uenja

10

injenica sa se poetak gradiva bolje pamti pripisuje se efektu prvenstva. Bolje pamdenje rijei na kraju liste
pripisuje se efektu novosti. Serijalni efekt javlja se zbog razlika u istaknutosti pojedinih dijelova niza.
Pri uenju parova podraaja jedan se podraaj povezuje s jednim odgovorom. Novija istraivanja pokazala su da se
uenje parova estica temelji na naelu sve ili nit. Uenik zna ili ne zna toan odgovor.
Kod zadataka slobodnog dosjedanja ispitanicima se zadaju liste s nizovima estica, koje se mogu nauiti bilo kojim
redosljedom. Glavna pojava koja je uoena pri uenju slobodnim dosjedanjem jest kategorijalno grupiranje.
VERBALNO UENJE I ZABORAVLJANJE
Ebbinghaus je pretpostavljao da je zaboravljanje uzrokovano gubitkom tragova pamdenja do kojeg dolazi ukoliko
naueno ne upotrebljavamo ili ne ponavljamo. Stupanj zaboravljanja ovisi i o jo nekim initeljima kao to su stupanj
nauenosti te koliina i stupanj smislenosti grae koja se ui.
Postoje dvije vrste ometanja ili interferencije:
Retroaktivna interferencija javlja se kada nove verbalne asocijacije oteavaju dosjedanje starih asocijacija.
Proaktivna interferencija se javlja kada staro znanje oteava uenje novog. Primjer retroaktivne interferencije- kada
novi podaci koje uimo iz povijesti dovode do toga da zaboravimo godine i povijesne dogaaje iz razdoblja o kojem
smo uili ranije. Proaktivna interferencija pojavit de se u situaciji kada smo prvo nauili zbrajanje prirodnih brojeva
pa zatim uimo zbrajanje razlomaka.Znanje o zbrajanju pr.br. esto oteava primjenu trenja zajednikog nazivnika
pri zbrajanju razlomaka. Djeca koja poinju uiti zbrajanje razlomaka ponekad zbroje sve brojnike i sve
nazivnike.Valja napomenuti da uenje jednog gradiva esto moe pomodi uenju drugog slinog gradiva. Tada
govorimo o pozitivnom transferu ili prijenosu znanja i vjetina iz jednog podruja u drugo. (npr. ako smo prvo nauili
francuski jezik to de nam znanje kasnije olakati uenje drugog romanskog jezika kao to je talijanski).
TEORIJA OBRADE INFORMACIJA
Suvremena elektronika tehnologija dala je kognitivnim znanstvenicima snaan poticaj za novi nain razmiljanja o
djelovanju ljudskog uma. Teoretiari obrade informacijama razvili su model pamdenja i uenja utemeljen na analogiji
s funkcioniranjem raunala.
Trostupanjski model pamdenja i uenja kao obrade informacija
Najutjecajniji model obrade informacija jest model pohrane koji su prvi predloili Atkinson i Shiffrin(1968.).Taj model
obuhvada tri povezana podsustava od kojih svaki obavlja posebnu funkciju: senzorni registar ili primatelj podraaja,
radno ili kratkorono pamdenje i dugorono pamdenje.Model ukljuuje i nekoliko vrsta procesa koji povezuju
pojedine podsustave. To su:
a) percipiranje i obradanje panje, koji povezuju senzorni registar s radnim pamdenjem
b) procesi pohrane i dozivanja informacija koji povezuju kratkorono s dugoronim pamdenjem
c) kontrolni procesi koji nadziru cjelokupan protok informacija kroz sustav
Panja
Kljunu ulogu pri odabiru i daljnjem prosljeivanju informacija koje se zateknu u naem senzornom registru ima
proces panje. U svakom trenutku naa su osjetila izloena najrazliitijim podraajima-bojama,zvukovima,
mirisimaPanja se odreuje kao proces izbora nekih podraaja iz mnotva onih koji nas okruuju i stalno salijedu.
Najedi pokusi u tom podruju raeni su u podruju tzv.dihotikog sluanja u kojima se ispitanicima kroz slualice
istodobno odailju razliite poruke za svako uho. Tako npr. jedno uho slua glazbu, a drugo priu, ili jedno muki,a
drugo enski glas,ili pak, jedno uho govor, a drugo nerazumljive zvukove. Pritom se ispitanicima kae da se pri
sluanju usmjere prvenstveno na poruke za jedno uho. Pokazalo se da ispitanici posve dobro mogu usmjeriti panju
na zadano uho te kasnije i prepriati sadraj poruke za to uho.Kad je rije o zapostavljenom uhu pokazalo se da tu
nisu mogli pratiti ni sadraj poruke ni jezik na kojem je izgovarana poruka. Ali su mogli odrediti je li to bio um ili
ljudski glas. Drugim rijeima kod informacija namjenjenih zapostavljenom uhu registrirane su samo njihove fizikalne
karakteristike.
Te je pojave Broadbent(1958.) pokuao objasniti teorijom filtera. Prema toj teoriji ulazna se informacija kratko
zadrava u osjetilnom sustavu. Tamo se prvenstveno na temelju fizikalnih karakteristika odabire za daljnju obradu u
perceptivnom sustavu. Kod panje kao svjesnog procesa razlikujemo dva aspekta, usmjeravanje i zadravanje, koji
su nuan preduvjet svakog uenja.
11

Uenje nije mogude bez usmjeravanja panje na relevantne informacije, kao to nije mogude ni bez sposobnosti
zadravanja panje na sadraju koje se ui. Kad jednom nauimo odreene injenice ili vjetine, svjesna panja nije
vie potrebna. initelji koji nepovoljno djeluju na mogudnost zadravanja i usmjeravanja panje u uenika mogu biti
osobni i okolinski. Osobni initelji su: mlaa dob, hiperaktivnost, specifine tekode u uenju, smanjena opda
mentalna sposobnost,emocionalni problemi. Okolinski initelji mogu biti glasni podraaji u okolini ili pak monotoni
uspavljujudi glas uitelja.
Kratkorono ili radno pamdenje
Informacija koja je nakon prolaska kroz senzorni registar zadrana,dolazi zatim u drugi podsustav, u kratkorono ili
radno pamdenje, tj. ono ega smo u odreenom trenutku svjesni. Ta se vrsta pamdenja naziva kratkoronim jer se tu
svjee informacije zadravaju razmjerno kratko osim ako ih ne ponemo preraivati tj. ako ne aktiviramo proces
uenja. Otuda upravo i naziv radno pamdenje - na toj se razini odvijaju proseci obrade informacija u srvhu pohrane u
dugorono pamdenje. Osim iz senzornog registra, informacije ulaze u radno pamdenje i iz dugoronog pamdenja.
Rije je o procesu dozivanja ved pohranjenih informacija(predznanja) koje zatim usporeujemo sa svjeim
informacijama kako bismo ih integrirali u sloene kognitivne sheme. Jedna od osobina kratkronog pamdenja je
njegov razmjerno ogranieni kapacitet. U radnom pamdenju moemo istovremeno baratati s oko 7 jedininih
informacija. Na sredu, jedinine informacije ne moraju biti pojedinani brojevi ili rijei. To mogu biti nizovi brojki koje
pamtimo kao cjelinu (primjerice, pojedina godina) ili cijele reenice.Meu ljudima postoje razlike u kapacitetu
radnog pamdenja.Glavni initelji koji uzrokuju te razlike jesu dob, misaone sposobnosti i predznanje ili iskustvo. Ova
teorija objanjava i neke nalaze ranijih istarivanja kao to su efekt prvenstva (tendencija boljeg zapamdivanja
poetnih informacija u nizu) i efekt novosti (tendencija boljeg zapamdivanja posljednjih informacija u nizu). Prema
ovom modelu poetne estice se bolje pamte jer su najvie puta ponovljene pa su se ved preselile u dugorono
pamdenje, dok se posljednje estice bolje pamte jer se u vrijeme dosjedanja jo uvijek nalaze u radnom pamdenju pa
su izravno dostupne.
Pohrana informacija u dugoronom pamdenju
Proces kojim nove informacije pripremamo za pohranu u dugorono pamdenje naziva se kodiranjem. Kodiranje
podrazumjeva osmiljavanje novih informacija i njihovu integraciju s ved poznatim informacijama u dugoronom
pamdenju. U dugorono pamdenje moemo pohraniti i neku informaciju premda ju nismo posve razumjeli (npr. neku
formulu ije objanjenje ne znamo). Za takvo znanje kaemo da je naueno mehaniki. Pri pohrani znanja u
dugorono pamdenje sluimo se strategijama uenja. To su misaoni postupci koji nam omoguduju da gradivo koje
elimo zapamtiti preraujemo, povezjujudi ga u postojede sheme u dugoronom pamdenju. Strategije uenja
ukljuuju ponavljanje, organizaciju i elaboraciju informacijama.
Ponavljanje
Ponavljanje podrazumjeva doslovno ili saeto viekratno prelaenje preko informacija bez napora usmjerenog prema
njihovoj preradi. Tu strategiju koristimo kada neki sadraj moramo doslovno nauiti odnosno nauiti napamet.
Organizacija
Druga strategija je strategija oragnizacije koja poiva na gestalistaikoj spoznaji da se dobro organizirane informacije
lake ue i lake dosjedaju. Istraivanja pokazuju da pri uenju ispitanici spontano pokuavaju povezati materijal koji
nije oragniziran. Organizirani materijal poboljava pamdenje jer su estice sustavno povezane. Jedan od naina
organizacije materijala jest traenje unutranjih veza odnosno uspostava hijerahije meu kljunim informacijama.
Jedan vid organizacije je i upotreba shema koj koristimo kada elimo organizirati vedu koliinu jedninih informacija
u koherentnu cjelinu. Sheme se vrste planova koje nauimo i onda primjenjujemo na pojedine situacije.
Elaboracija
Elaboracija je proces proirivanja novih informacija dodavanjem ili povezivanjem s onim to ved znamo. Pri
elaboraciji moemo koristiti razliita mnemonika sredstva ili mnemotehnike. Menmonika sredstva omoguduju
ueniku da osmisli gradivo na njemu prihvatljiv nain radi lakeg zapamdivanja. (kako bismo lake zapamtili neku
formulu, moemo od simbola napraviti neku smislenu rije).

12

Struktura znanja u dugoronom pamdenju

elimo li prikazati kako su informacije pohranjene u dugornom pamdenju korisna je analogija s knjinicom. U
knjinici se pojedine knjige lako mogu pronadi, jer su pospremljene prema odreenom naelu. Knjige slina sadraja
pohranjene su pod bliskim brojevima. Znanje pohranjeno u dugoronom pamdenju vrlo je raznovrsno i moe se
razvrstati u dvije ire kategorije:
1. osobno znanje, povezano s osobnim iskustvom, dogaajima iz naeg ivota
2. objektivno znanje, povezano sa znaenjima, injenicama, postupcima koji nisu nuno s nama u bliskoj vezi
Tulving(1972.) je predloio klasifikaciju pamdenja u dugoronom pamdenju upravo s obzirom na osobno znaenje.
Epizodiko znaenje esto je povezano s mjestima i dogaajima iz osobnog iskustva. Ono je ukopljeno u semantiko
znanje koje se odnosi na opde infomacije i pojmove koji nisu vezani uz osobni kontekst. Na najvioj razini koja
obuhvada dvije prethodne, nalazi se proceduralno znanje koje odreuju nain izvoenja pojedinih operacija.
(npr. itanje, sviranje, raunanje).
Paivio(1971.) pak razlikuje dvije vrste pohranjenog znanja i to s obzirom na oblik pohrane. Tako govori o vizualno i o
verbalno pohranjenim infomacijama. Vizualno se znanje osniva na mogudnosti vidnog predoavanja u slikama, dok
verbalno znanje posatje bitno kad je rije o apstraktnoj grai. Informacije koja je istodobno pohranjena u verbalnom
i vidnom obliku moemo se lake dosjetiti. Paivio dodatno ralanjuje verbalno znanje koje se prema njemu javlja u
tri oblika i to kao:
1. deklarativno znanje koje se odnosi na injenice, stavove ili skriptove. Deklarativno znanje jest ono koje nam
govori da neto jest. To je znanje o sebi, drugima i svijetu, a mjeri se dosjedanjem odreenih informacija.
Ono se pohranjuje u obliku pojmova koji se meusobno povezuju u mree.
2. proceduralno znanje koje se sastoji od pojmova, pravila i algoritama. Proceduralno znanje odnosi se na
poznavanje izvoenja odreenog misaonog postupka ili aktivnosti. Primjeri takvih procedura jesu poznavanje
koraka u matematikim operacijama, poznavanje pravila pri slaganju vremena u stranom jeziku i sl.
3. metakognitivno znanje koje upravlja primjenom deklarativnog i proceduralnog znanja. Metakognicija je
pojam koji se odnosi na spoznaju o mogudnostima vlastite spoznaje. Metakognicija ukljuuje tzv.
kondicionalno znanje ili poznavanje uvjeta pod kojima se neka operacija moe uspjeno izvesti, kao i
sposobnost samomotrenja vlastitih misaonih aktivnosti. U djece se prvi znakovi metakognicije javljaju u dobi
od oko 5 godina, primjerice kada dijete kae da je neku pjesmicu zapamtilo lako, ili neku drugu teko.

Model dubine obrade informacija

Model dubine obrade informacija usmjeren je na kvalitetu obrade informacija u radnom pamdenju(Craick i Lockhart
1972.). Autori ovog modela dre da se rijei ili pojmovi mogu obraivati na nekoliko razina, od povrinske, osjetilne
razine koja polazi od analize fizikalnih obiljeja do viskoko razinske semantike analize znaenja. Primjerice, uenici
de prije zapamtiti nazive biljaka ako pri tom razmiljaju koja im biljka ljepe izgleda ili ljepe mirie. Isto tako bolje de
se sjedati lektire ako se od njih trai da razmisle to bi oni uinili u odreenoj situaciji ili objasne koji im lik iz romana
najvie slii.
SOCIJALNE TEORIJE UENJA
1. OPSERVACIJKO UENJE
Socijalna teorija uenja koju je postavio Albert Bandura prihvada vedinu postavki bihevioralnih teorija uenja, ali
sadri elemente kognitivnih teorija. Prema Bandurinom miljenju ponaanje, unutarnje kognitivne strukture i okolina
su u takvom meusobnom odnosu da svaki dio utjee na ostale. Bandura je nazvan teoretiarom socijalnog uenja,
jer je prouavao uenje koje se zbiva u socijalnom okruenju. Za vrijeme socijalnih interakcija, pod utjecajem
ponaanja drugih ljudi u grupi, pojedinac moe nauiti modificirati svoje ponaanje. Ovakvo opservacijsko uenje
odvija se u 2 oblika: modeliranjem i vikarijskim uenjem
MODELIRANJE
Modeliranje se odnosi na promjene u ponaanju pojedinca koje su rezultat promatranja ponaanja drugih. Primjer:
djeca ustaju za vrijeme sviranja himne jer su to vidjeli od roditelja.

13

Vrste modeliranja:
4 su tipa modeliranja. Zajedniko im je da pojedinac ui promatranjem ponaanja drugih.
a) Direktno modeliranje uenik jednostavno pokuava oponaati ponaanje modela
Pr. Uenica u 1. Razredu pie slovo na isti nain na koji to ini uitelj
b) Simboliko modeliranje oponaanje ponaanja koje je prikazano u knjigama, filmovima ili na televiziji
Pr. Uenici se poinju oblaiti poput glavnih junaka njihove dobi u popularnoj tv seriji
c) Sintetizirano modeliranje razvijanje ponaanja kombiniranjem dijelova opaenih akcija
Pr. Dijete se penje na stolac kako bi otvorilo vrata kuhinjskog ormarida nakon to je vidjelo svog brata kako
koristi stolac da bi uzeo knjigu s police, i svoju majku kako otvara vrata kuhinjskog ormarida
d) Apstraktno modeliranje stvaranje sustava pravila opaanjem primjera u kojima se ta pravila vide
Pr. Uenik zakljuuje o redoslijedu pridjeva i imenica u reenici opaajudi primjere razliitih reenica
VIKARIJSKO UENJE
Ljudi takoer ue promatrajudi kako su drugi nagraeni ili kanjeni za svoje ponaanje. Takvo uenje nazivamo
vikarijskim uenjem. Uitelji u razredu stalno koriste principe vikarijskog uenja. Ueni koji se loe ponaa vidi da se
ozbiljan rad nagrauje i stoga i on poinje ozbiljnije raditi.
Ishodi opservacijskog uenja: Eggen i Kauchak navode slijedede:
a)
b)
c)
d)

Uenje novih ponaanja

Poticanje postojedeg ponaanja
Usmjeravanje panje
Mijenjanje inhibicija inhibicija je ogranienje u ponaanju koje osoba sama sebi postavlja. Modeliranje
moe i pojaati i smanjiti inhibiciju
e) Izazivanje emocija Pr. Entuzijazam uitelja koji govori o nekoj temi moe u odreenoj mjeri prijedi i na
uenike
Proces opservacijskog uenja: opservacijsko uenje odvija se u 4 faze:
1. Usmjeravanje panje prva faza opservacijskog uenja je usmjeravanje panje na model. Najvie panje
privlae oni pojedinci koji imaju visok status, koji su kompetentni, struni, te oni koji su privlani, popularni i
kojima se drugi dive. Uitelji su vrlo utjecajni modeli.
2. Zadravanje kad je uitelj privukao panju uenika, demonstrira im ponaanje koje eli da oni oponaaju.
To ponaanje mora na neki nain biti pohranjeno u pamdenje kako bi ga uenici mogli kasnije reproducirati.
3. Reprodukcija za vrijeme ove faze uenici pokuavaju uskladiti svoje ponaanj s ponaanjem modela. U
razredu je ovo povezano s procjenom koliko je uenik nauio. Primjerice, uenik je gledao kako uitelj pie
slovo A, i zatim ga sam pokuava napisati nekoliko puta.
4. Motivacija motivacija zapoinje direktnim ili vikarijskim potkrepljenjem. U razredu ova faza najede
ukljuuje pohvale ili dobre ocjene za uspjeno oponaanje uiteljeva ponaanja. Uenici usmjeravaju panju
na model, vjebaju i reproduciraju odreeno ponaanje jer su nauili da se to uitelju svia, jer mu ele
ugoditi.
U razredu se mogu prepoznati 3 opda tipa modeliranja:
1. Uitelj stalno modelira nain razmiljanja kako o gradivu koje se ui, tako i o razliitim drutvenim, politikim
i vrijednosnim pitanjima. Ako se ovakvo modeliranje izvodi sustavno, ono moe biti znaajan faktor u
socijalizaciji uenikovih stavova, vjerovanja i ponaanja.
2. Uitelj modelira kognitivne vjetine poput kreativnog miljenja ili rjeavanja problema koje se ne mogu
nauiti korak po korak, nego se mogu indirektno poticati kroz modeliranje.
3. Tredi tip modeliranja ukljuuje demonstraciju korak po korak odreenog postupka to je esto
najdjelotvorniji nain pouavanja motornih vjetina i kognitivnih vjetina na nioj razini, ali i sloenih
kognitivnih vjetina ( poput aha ili kartanja)

14

2. SOCIJALNO KOGNITIVISTIKA TEORIJA UENJA

U kasnijoj fazi razvoja svoje teorije Bandura je sve vie naglaavao kogniciju, a sve manje potkrepljenje. Po njegovom
miljenju, ljudi stalno ue kognitivnim posredovanjem onoga to opaaju o odnosu izmeu ponaanja i posljedica tog
ponaanja. To vrijedi za opanje vlastitoga ponaanja, ali i za ponaanja drugih ljudi. Bandura vjeruje da se u osnovi
naeg uenja nalazi 5 temeljnih kognitivnih procesa.
1. Simbolizacija na temelju naih socijalnih iskustava stvaramo kognitivne modele okoline u kojoj ivimo. Ti
modeli usmjeravaju nae razmiljanje i donoenje odluka u socijalnim situacijama.
2. Vikarijsko uenje promatrajudi druge uimo o mogudim ponaanjima i posljedicama njihovoga ponaanja u
razliitim socijalnim situacijama.
3. Prethodno razmiljanje moemo iskoristiti nae akumulirano socijalno uenje da bismo doli do ideja kako
se ponaati, procijeniti je li to ponaanje primjereno situaciji i predvidjeti mogude posljedice takvog
ponaanja.
4. Samoregulacija reagirajudi na modeliranje i utjecaj od strane znaajnih ljudi u naem ivotu, stavaramo
standarde o tome to je prihvatljivo, a to neprihvatljivo ponaanje.
5. Samorefleksivnost moemo promatrati vlastite mislim i ponaanja, vradati se na njih i donositi zakljuke o
bududnosti. Jedna vana kategorija zakljuaka koji se stvaraju na ovaj nain su uvjerenja o samoefikasnosti
procjene jesmo li sposobni uiniti sve to treba za postizanje nekog cilja.
KAKO POVEDATI MOTIVACIJU
Kako poticati tenju k uspjehu?
Atkinson je pokazao da ljudi mogu pokuati postidi cilj na dva naina: stremedi uspjehu ili izbjegavajudi neuspjeh.
Neuspjeh povedava motivaciju ljudi usmjerenih na postizanje uspjeha, a smanjuje motivaciju onih usmjerenih na
izbjegavanje neuspjeha. Takoer, pojedinici usmjereni na izbjegavanje neuspjeha imaju sklonost birati ili izrazito
teke ili izrazito lagane zadatke. Na taj nain izbjegavaju neuspjeh. U laganim zadacima mala je vjerovatnost da de ga
doivjeti, dok u tekim zadacima, ako ga i doive, nitko ih nede za to okrivljavati.
Kako smanjiti strah od neuspjeha?
Jako dobar uspjeh u koli mogu postidi samo neki uenici ostali su ili prosjeni ili loi. Natjecateljska atmosfera u
razredu prenaglaava ulogu sposobnosti u postizanju kolskog uspjeha tako da se uenici koji ne uspjevaju osjedaju
nesposobnima. Stoga oni razvijaju razliite strategije da bi izbjegli osjedaj neuspjeha i sauvali obraz. Evo najedih
takvih strategija:
-Ne sudjelovati, izbjegavati - neuspjeh moemo doivjeti samo ako neto radimo, stoga mnogi loi uenici
izbjegavaju svaku aktivnost, nikad se ne javljaju, ne pokuavaju napraviti ono to uiteljica trai.
-Postavljati nerealno visoke ciljeve.- ako sebi postavimo nerealno visoke ciljeve i ne ostvarimo ih, nitko nas nede
optuiti za neuspjeh jer je ved na poetku bilo jasno da je to teko ostvariti. To je strategija koju koriste mnogi
uenici i studenti.
-Postavljati preniske ciljeve - uenik sebi ne postavlja cilj koji je teak, ali ostvariv, nego cilj koji je toliko lagan da ga
gotovo svi mogu dostidi (pr. Dobiti dva na ispitu).
-Odlagati rad do zadnjeg trenutka - mnogi uenici i studenti odlau uenje sve dok ne bude prekasno, no onda uvijek
mogu redi da sam imao vremena, sigurno bi proao pa se doivljeni neuspjeh pretvara u potencijalni uspjeh.
-Ne ulagati napor - mnogi uenici i studenti ue vrlo malo, u tom sluaju pad na ispitu ili loa ocjena za njih nisu
neuspjeh jer ionako nisu uili.
to moe uiniti uiteljica kako bi smanjila ove negativne uenike strategije usmjerene izbjegavanju osjedaja
neuspjeha?
-Uiti uenike natjecanju sa samim sobom- vrednovati napredak svakod uenika
- Koristiti suradniko uenje- ui se u timovima sastavljenim i od dobrih i od loih ulenika

15

- Nauiti uenike da dijele zadatke na manje dijelove- tako uimo uenike da ne postavljaju sebi previsoke ili preniske
ciljeve i tako sami sebe onemogudavaju u postizanju uspjeha
- Davati zadatke primjerene teini i povezati ulaganje napora u uspjehom- osjedaj uspjeha imamo kad rijeimo teak
problem zbog kojeg smo se morali truditi, da bi to uspio, uenik mora dobiti zadatak primjerene teine, a nuna je i
uiteljeva pomod i usmjerevanje
-Ne izjednaavati sposobnost s osobnom vrijednodu- to to je netko sposoban ne znai da je kao ovjek bolji od
nekog tko je manje sposoban
Uiteljice bi morale pomodi uenicima da prevladavaju osjedaj bespomodnosti (vjerovanje da bez obzira to uinili
nedemo uspjeti.). To mogu uiniti naglaavanjem onoga to je pozitivno, odstranjivati negativno, polaziti od
poznatog ka nepoznatom.
Kako poticati oekivanje uspjeha?
Ukoliko uiteljica oekuje da de neka djeca pokazati znaajan intelektualni napredak i dobar kolski uspjeh, djeca de
ga doista i pokazati.
Kako uiteljice mogu uenicima prenijeti oekivanja uspjeha
Vrlo je vano uenicima prenijeti pozitivna oekivanja.Uenicima se oekivanja uspjeha mogu prenijeti sljededim
ponaanjima:
-Uenicima treba dati dovoljno vremena da odgovore na pitanja- due vrijeme ekanja na odgovor daje uenicima
poruku da uiteljica ima od njih visoka oekivanja to moe pozitivno utjecati na njohov uinak
-Potrebno je izbjegavati nepotrebno naglaavanje razlika u uspjehu meu uenicima
-Treba se jednako ponaati prema svim uenicima - sve uenike treba prozivati jednako esto i posvetiti im jednaku
koliinu vremena
Kako loim uenicima prenijeti oekivanje uspjeha
Kada neki uenik postie lo uspjeh uiteljica poinje od njega i dalje oekivati takav uspjeh i svoja negativna
oekivanja prenosi mu na razliite naine. Takvo ponaanje uiteljica moe se grupirati u 3 kategorije:

PONAANJE KOD ISPITIVANJA I OCJENJIVANJA (krade ekaju odgovor na postavljeno pitanje, rjee ih
prozivaju, od loih uenika uiteljice zahtjevaju manje-daju im lake zadatke ili uopde ne oekuju da neto
uine),
DAVANJE POVRATNIH INFORMACIJA (rjee pohvaljuju ove uenike za dobar odgovor),
NAIN KOMUNIKACIJE U RAZREDU (posveduju manje panje loim uenicima ili manje s njima razgovaraju,
postavljaju loije uenike na mjesto udaljenije od uiteljice, imaju kradi kontark oima s loim uenicima,
manje prihvadaju i koriste njihove ideje)

to mogu uiniti uiteljice, a da loim uenicima ne prenose ovakva oekivanja neuspjeha nego da svojim
oekivanjima uspjeha i njih potaknu na uenje?
1.
2.
3.
4.

Razvijati vjetine pomodu smislenih zadataka

Tretiranje svakog loeg uenika kao osobu za sebe
Povezati uspjeh s ulaganjem truda
Staviti naglasak na pomod, a ne na suosjedanje - svakom ueniku treba zadavati zahtjevne zadatke, ali takve
u kojima uz trud i pomod moe uspjeti
5. Omoguditi ueniku javni uspjeh - loim uenicima povremeno treba omoguditi da pred drugima u razredu
postignu uspjeh u nekom zadatku

16

UPRAVLJANJE RAZREDOM I DISCIPLINA

UVOD
Roditelji, uitelji i ravnatelji navode ueniku disciplinu (nedisciplinu), kao jedan od najvedih problema u koli,a
istraivanja to i potvruju.
Najedi disciplinski problemi su: ometanje rada, nepotivanje drugih uenika, opreme i uitelja, nepanja, te
nedostatak odgovornosti i motivacije.
Pojam upravljanje razredom odnosi se na ponaanja uitelja i faktorre organizacije u razredu koji dovode do
stvaranja pozitivne okoline za uenje.
Pojam disciplina odnosi se na ona ponaanja uitelja koja predstavljaju reakciju na uenika ponaanja koja ometaju
red, sigurnost i proces uenja.
Opda naela rukovoenja
Razred kao grupa
Uitelj je rukovoditelj razreda i trebao bi poduzeti sve da pod njegovim vodstvom razred uspjeno funkcionira kao
visoko kohezivna grupa. U visoko kohezivnim razredima uenici se dobro poznaju i meusobno su povezani, konflikti
se konstruktivno rjeavaju i nema sukobljenih pojedinaca kao ni podgrupa.
Uitelj moe poticati kohezivnost razreda tako da:
-daje uenicima zadatke koji zahtjevaju suradnju
-smanji natjecanje na najmanju mogudu mjeru
-potie prosocijalno ponaanje
-pomogne svakom ueniku da se identificira s razredom kao cjelinom
-izbjegava favoriziranje nekih uenika, ne svaljuje krivicu uvijek na iste uenike
Kada razred postane grupa koja ima svog vou,uitelj mora suraivati s njim, izbjegavati konflikte i ne ugroavati
njegov status pred grupom.
Stilovi rukovoenja razredom
Autoritarni voditelj postavlja vrsta pravila i standarde, ali ne eli s lanovima grupe raspravljati ni pregovarati o
razlozima za postavljanje takvih pravila.
Demokratski voditelj pomae uspostaviti pravila unutar grupe tako da ukljuuje grupu u postavljanje pravila i
spreman je s lanovima grupe raspravljati i pregovarati o razlozima za postavljanje takvih pravila.
Stihijski voditelj ne uspostavlja niti odrava grupna pravila.
Stihijski stil rukovoenja opdenito nije uspjean. Autoritarni je uspjean, ali lanovi grupe obino nisu zadovoljni.
Demokratski stil dovodi do pozitivnih stavova u grupi i dobrih meusobnih odnosa. Demokratski stil rukovoenja je
najuspjeniji iako, u situacijama kada je uspjenost grupe najvaniji cilj moe biti potrebno neto strukturiranije
voenje.
Baumrind je roditelje prema stilu odgoja podijelila na autoritativne, autoritarne i permisivne. Autoritarni roditelji
naglaavali su poslunost i konformizam,a njihova djeca su prilino nesigurna i zaokupljena time kako da ugode
drugima. Autoritativni roditelji davali su objanjenja za postavljena pravila i omogudavali su djeci inicijativu i
preuzimanje odgovornosti. Njihova djeca su samopouzdanija, samostalnija, imaju dobru sliku o sebi, spremna
preuzeti rizik, uspjenija i socijalno odgovornija.
Baumrind je koristila termin autoritativni stila, a ne demokratski jer se odluke ne donose vedinom to je glavna
karakteristika demokracije.
Autoritativno rukovoenje se naziva tako jer voditelj kao iskusna i zrela odrasla osoba zadrava odgovornost i pravo
konanog donoenja odluka.
17

Od lanova grupe trai miljenje, osigurava da svi razumiju zato su odreena pravila i pojedine odluke. Ponaanje
autoritativnog uitelja trebalo bi pomodi ueniku da shvati i internalizira razredna pravila i ponaa se prema njima.

MODEL POSLUNOSTI
Nauiti uenike da potuju naredbe
Poslunost autoritetu
Kazniti i nagraditi
Uenici naue konformizam i poslunost

MODEL ODGOVORNOSTI
Nauiti uenike da donose odgovorne odluke
Uenje iz vlastitog ponaanja i odluka
Objasniti i primjetiti logine posljedice
Uenici internaliziraju razloge za postojanje
pravila i naue samoregulaciju

Model poslunosti vee se uz autoritarnog uitelja, a Model odgovornosti uz autoritativnog uitelja.

Kako ostvariti pozitivnu okolinu za uenje?
Klju za uspjeno odravanje discipline nije u reakciji uitelja kad se problem ved dogodi . Uitelji koji uspjeno
odravaju disciplinu su oni koji se ponaaju tako da do remedenja discipline uopde ne doe.
etiri su faktora o kojima trebamo voditi rauna elimo li da ne doe do remedenja discipline u razredu:
1. STRUKTURNA OBILJEJA RAZREDA
Pod strukturnim obiljejima razreda podrazumijevamo veliinu razreda, heterogenost uenika te neka obiljeja
fizikog prostora samog razreda .
Uitelji ne mogu utjecati na veliinu razreda, ali vedina eli raditi sa manjim brojem uenika. Prednosti rada u malim
grupama: pouavanje se moe prilagoditi specifinim potrebama uenika u gupi, uitelj moe izravno nadgledati rad
uenika u grupi i odmah im dati povratnu informaciju jesu li uspjeno napravili zadatak, uenici de slobodnije
postavljati pitanja u maloj grupi nego pred cijelim razredom, uenici osjedaju vie odgovornosti za zadatak
Heterogenost uenika u razredu-lake je raditi s uenicima podjednakih sposobnosti nego u razredu s izrazito
iznadprosjenim i ispodprosjenim .
Fiziki prostor razreda-uionica je esto premala,prolazak izmeu klupi preuzak ->treba pripaziti o sljededa tri
faktora: vidljivosti (svi uenici moraju vidjeti plou, projicirano platno,uitelji trebaju pisati itljivo i pregledno po
ploi), dostupnost (uenici moraju imati dovoljno prostora da ulaze i izlaze iz razreda,a da se ne sudaraju,uitelj
mora imati dovoljno mjesta za kretanje izmeu klupi za vrijeme sata), distraktibilnost (stvari koje odvlae panju
uenika moraju biti svedena na najmanju mogudu razinu-ometanja koja dolaze izvan razreda,nain na koji uenici
sjede).
Prednosti i nedostaci razliitih naina sjedenja u razredu:
KLUPE U REDOVIMA

KLUPE U POLUKRUGU

SKUPINE OD PO NEKOLIKO
KLUPA

18

PREDNOSTI
-oteano je brbljanje
-potie se uenika panja i
usmjerenost na zadatak
-prikladno za predavanja i
individualni rad uenika
-uitelj moe dobro vidjeti sve
uenike
-uenici se meusobno vide,
vide uitelja i plou
-potie grupnu raspravu,a
prikladno je i za predavanja
-prikladno za grupni rad
-uenici lako razmjenjuju
materijale i pribor

NEDOSTATCI
-otean je rad u grupi i grupna
rasprava
-oteano pradenje nastave
uenicima u zadnjim klupama
-neki misle da je na taj nain
uenike tee kontrolirati
-neki misle da bi takav nain
sjedenja uenike poticao na
brbljanje
-neki mogu tee vidjeti plou
-veda mogudnost za brbljanje

Fiziki izgled razreda utjee na est faktora: sigurnost i zatitu, socijalni kontakt, obavljanje zadataka, zadovoljstvo,
simboliku identifikaciju,te rast i razvoj.
2.POETAK KOLSKE GODINE
Ponaanje uitelja prvog dana kolske godine je od izuzetnog znaenja za odravanje discipline u razredu tijekom
itave kolske godine.
-stalno su u razredu i ne doputaju da ih ometaju roditelji ili pojedini uenici
-materijali su dobro pripremljeni,jasno prezentirani, od uenika se oekuje da odmah ponu raditi,pauze izmeu
aktivnosti su kratke
-jednom postavljenja pravila se stalno nadgledaju, na ponaanje uenika koji remete pravila reagira se odmah i svaki
put
3. PRAVILA I POSTUPCI
Postupci se odnose na svakodnevne uenike aktivnosti dok pravila govore o tome to je prikladno ponaanje u
razredu.
Definiranje pravila:
-uenicima mora biti jasno to je douteno, a to nije
- usuglasiti pravila razreda s pravilima u koli
-uenicima jasno navesti pravila
-objasniti zato je svako od pravila potrebno
-navesti pravila u pozitivnim terminima (Dolazit demo u kolu na vrijeme je bolje nego Nema kanjenja)
-odabrati manji broj pravila (najvie 5-7)
-ukljuiti uenike u proces donoenja odluka
4.VRIJEME PROVEDENO U RADU
Vrijeme koje uenici provode u koli nije uvijek provedeno u uenju (izleti,proslave). Uenje je vana stvar koja je
vrijedna i vremena i truda. Ako uitelj pronalazi izlike da ne bi radio, onda ni uenici nede shvadati uenje ozbiljno. S
pouavanjem se treba poeti odmah na poetku sata.
Takoer je vano ne zavravati sat ranije jer i to smanjuje koncentraciju uenika pred kraj sata. Odravanje reda u
razredu ne bi trebalo naruavati tijek sata(otar pogled, pribliavanje ueniku koji ometa sat bez opominjanja bi
trebali biti dovoljan znak da se uenici smire). Najbolji nain da se poveda vrijeme koje uenici provode u uenju je
da sat bude zanimljiv, da ukljui uenike,da ono to se ui bude u skladu s uenikim interesima. Uitelj mora biti
aktivan i ne prespor, a metode je dobro esto mijenjati.
Dva glavna principa za odravanje grupne panje su odgovornost i grupna budnost ili spremnost. Odgovornost se
odnosi na stupanj u kojem uitelj dri uenike odgovornima za njihov uinak za vrijeme grupnog rada. Grupna
budnost odnosi se na strategiju postavljanja pitanja koja sve uenike za vrijeme sata dri spremnima (prvo se postavi
pitanje,a onda prozove uenik da odgovori).
Uspjean uitelj je u stanju izadi na kraj s remedenjem discipline u razredu a da pri tome ne prekida sat.
KOLSKA NEDISCIPLINA
-rije disciplina je latinskog porijekla, znai uenje
-izvorno se odnosila na samodisciplinu potrebnu za ispunjenje neke zadade
-danas se koristi u znaenju navike na pokoravanje skupu propisa koji odreuje nain odravanja poretka i
stjerivanja u red
Razliite su klasifikacije nepoeljnog ponaanja u razredu:
1. agresija (fizika ili verbalna)
2. nepotenje (prepisivanje,varanje na testu,kraa)
3. prkos autoritetu (odbijanje da se slijede upute uitelja)
4. remedenje reda (brbljanje,dobacivanje papiridima,sms)
5. nesudjelovanje u radu (sanjarenje, bavljenje drugim aktivnostima)
19

UZROCI KOLSKE NEDISCIPLINE

Bioloke osobine djeteta znaajne za pojavu kolske nediscipline:

- Slabija mentalna razvijenost suava raspon i trajanje panje. To moe potaknuti impulzivnost i agresivnost
koji se manifestiraju i teim oblicima nediscipliniranog ponaanja npr. markiranje, laganje
- Otedenja sredinjeg ivanog sustava koji dovodi do nemira, pretjerane aktivnosti, vrpoljenja i
nespretnosti

Emocionalni problemi djeteta koji dovode do kolske nediscipline - najede je uzrok nemogudnost djeteta
da na konstruktivan nain zadovolji neke svoje potrebe. Npr. privlaenje panje neprimjerenim ponaanjem.

Situacije u koli koje doprinose nediscipliniranom ponaanju: loe upravaljanje uitelja razredom, lo odnos
uitelja meusobno, te odnos uitelja s ravnateljom i strunom slubom, nepostojanje jasnih pravila i njihovo
nepotivanje, slaba suranja kole s roditeljima, neurednost kolske zgrade i okolia

OSTVARIVANJE DISCIPLINE
Rjeavanje svakodnevnih razrednih problema
Odmah na poetku zajednikog rada treba definirati pravila ponaanja, a potom dobro strukturirati nastavno
vrijeme. A kada se problem ipak pojavi, treba ga rijeiti, a istovremeno treba sprijeiti nepotrebno naruavanje
nastavnog rada.
Naelo najmanje intervencije ne treba praviti veliku frku ako se stvar dade rijeiti malim zahavatom. Primjena u
razredu:
1) Neverbalni znaci najede je dovoljno samo pogledati uenika koji se bavi nekom nedoputenom aktivnodu, a
ako to nije dovoljno uitelj moe dodi do njega, ne prekidajudi ono to govori, moe ga dotaknuti ili mu eventualno
zapljeniti stvar s kojom se igra.
2)Hvaljenje ispravnog ponaanja- Ako neki uenik viekratno ponavlja neku ometajudu aktivnost, npr. umjesto da
mirno digne ruku kad eli odgovoriti, skae s mjesta i vie, treba ga uloviti u situaciji kad se ipak javio kako treba i za
to ga pohvaliti. Istodobno, skakanje treba ignorirati.
3) Hvaljenje drugih uenika ako se uenik ne uspijeva uloviti u poeljnoj reakciji, pohvaliti treba one koji diu ruku
kako se oekuje.
4) Izravni zahtjev ako ne djeluju ni neverbalni zahtjevi ni pohvale ueniku se upuduje izravni zahtjev npr. Marko,
prestani prepisivati! Pri tome ne smijemo uenika etiketirati kao glupog, zloestog ili bezobraznog, ved naglasak
mora biti na njegovom ponaanju.
5) Ponavljanje zahtjeva Nije li uenik uvaio zahtjev od prve, treba ga ponoviti u istom obliku kako bi shvatio da
uitelj doista misli ozbiljno. Ta se metoda jo zove metoda pokvarene poloe, a dio je tzv. asertivnog programa.
6) Posljedice ako sve navedeno ne djeluje, uitelj treba suoiti uenika s posljedicama , npr. Vidim li te jo
jedamput da prepisuje oduzet cu ti test !
Kako moemo znati je li kazana djelotovorna
Jedini sigurni pokazatelj je gubljenje tj. gaenje nepoeljnog ponaanja. Meutim, mnogi uitelji i roditelji nastavljaju
kanjavati ne uviajudi da kazna ne djeluje i da zapravo potiu neeljeno ponaanje . Ako se neeljeno ponaanje
ponavlja to znai da se ono zapravo nagrauje, a tri su moguda izvora nagrade:
1) Panja uitelja ima jae pozitivno djelovanje nego to su negativni efekti kazne. Ako je dijete eljno panje tada
mu je i negativna panja bolja od ikake
2) Panja suuesnika - dobar razlog za ponavljanje loeg ponaanja: oni se pritom dobro zabavljaju
3) Razbijanje dosade ne treba zanemariti kao razlog nepodoptinama .
to uiniti? Uitelj mora doista uporno ignorirati uenikove ispade ili zaista kazniti nepoeljno ponaanje, a
istovremeno nagraivati eljeno ponaanje. Treba takoer ostvariti suradnju s uenicima u razredu koji isto tako
trebaju ignorirati ovakve ispade.
Modifikacija neeljenog ponaanja
Njezin glavni cilj je zamjena neprihvatljivog ponaanja prihvatljivim. Da bi se to ostvarilo potrebno je osigurati da
posljedice koje slijede nakon uinkovitog ponaanja budu takve da potkrepljuju poeljno, a ne nepoeljno ponaanje.
20

Cijeli proces modifikacije neeljenog ponaanja odvija se u nekoliko etapa:

1) Definiranje neeljenog ponaanja i nain(e) na koje se ono odraava. Vano je poeti s jednim do dva oblika
ponaanja koja bismo eljeli promjeniti. To treba biti neto to je lako opaziti i deava se esto.
2) Odrediti ime dete i kada potkrepljivati eljeno ponaanje.
Nagrade mogu biti:

Konkretne u obliku neke stvari, sitnog poklona (bombon, olovka, )

U obliku aktivnosti koje uenik moe obaviti za nagradu (ii nekud prvi, ispriati vic, )
Socijalne nagrade pohvale, ljubazan osmijeh i sl.

3) Odrediti, ako je potrebno, vrste kazne i naine njihove primjene, ali imati na umu da je kazna zadnja mjera u
nastojanju da se sprijei neeljeno ponaanje
4)Smanjiti uestalost potkrepljivanja nakon to se ponaanje uenika popravi
Restitucija ( Diane Gossen)
Koncept restitucije nain da se upravlja uenicima, a da se pritom ne narui njihovo samopotovanje.
- Restitucija pomae u unutarnjoj procjeni onog to ovjek sam moe uiniti kako bi ispravio svoju pogreku.
Suoava ga s posljedicama onoga to ini i trai da sam odredi nain kako de stvar popraviti.
Restituciju obiljeava sljedede: povezana je s nekom viom vrijednosti, jaa osobu koja je pogrijeila,
zadovoljavajuda je naknada za otedenog, poinitelj se treba potruditi, malo je vjerojatno da de se greka ponoviti,
nema kritike, krivnje i ljutnje
Snaga je restitucije u tome to, davanjem prilike da se teta ispravi, dijete postaje jae kroz vlastiti trud vrada mu
se samopotovanje, a i otedeni dobiva odgovarajudu kompenzaciju.
SURADNJA S RODITELJIMA
Istraivanja pokazuju da se suradnja s roditeljima prvenstveno oituje na viestrukoj dobiti uenika to se tie
boljeg ponaanja, rjeavanja disciplinskih problema, boljim ocjenama, redovitijem polasku kole, vedom voljom da se
piu domade zadade.
Uitelj de, poznavajudi djetetove roditelje i uvjete u kojima obitelj ivi, modi bolje razumijeti djetetovo ponaanje u
koli.
OBLICI SURADNJE S RODITELJIMA:

Roditeljski sastanci najuobiajeniji oblik komunikacije roditelja i uitelja. Na njima se iznose informacije s
uiteljskih vijeda, upoznavanje sa kolskim planovima i obvezama uenika, opde informacije o uspjehu i
napredovanju razrednog odjela, dogovor za razliite zajednike akcije i slino. Ono emu na roditeljskom
sastanku nije mjesto su informacije o uspjehu, izostancima i drugim problemima uenika kao pojedinca
osim u pisanom obliku.
Individualni razgovori roditelja s uiteljom (strunim suradnikom, ravnateljem)
Uobiajno je da uitelj,
prvenstveno razrednik, odredi dane kad moe primiti roditelje uenika na razgovor o osobnijim stvarima
nego to je to mogude na roditeljskom sastanku.
Posjet uitelja domu uenika uobiajno u privatnim, alternativnim te kolama u
manjim mjestima
Pismene poruke roditeljima - u najmanju de mjeru svesti mogudnosti pogrenog razumijevanja obavijesti
to ih uitelj ponekad eli prenjeti roditeljima

KAKO UNAPRIJEDITI SURADNJU S RODITELJIMA

Izvor sukoba roditelja i uitelja (najedi):

21

Roditelji i uitelji opaaju istu stvar razliito npr. uitelj moe dijete opaziti kao divlje i nedisciplinirano, dok
ga roditelji vide kao energino, spontano i drutveno
Mnogi roditelji su vrlo osjetljivi kad su u pitanju ocjene njihova djeteta jer ako je dijete loe, na neki nain,
znai da su i roditelji loi, i da nisu dobro obavili svoj zadatak.

Uitelji i roditelji imaju razliito iskustvo za neke roditelje je kola mjesto kamo im nije ugodno odlaziti, to
se obino odnosi na manje obrazovane roditelje, stoga su skloni kazati uitelji da uini to on misli da je
nabolje. Uitelju to moe izgledati kao nedostatak brige za dijete. Visokoobrazovani roditelji se pak
podcjenjivaki odnose prema uitelju jer misle da su struniji i sposobniji od njega.
kola mijenja djecu - polaskom u kolu djeca postaju neovisnija o roditeljima pa neki roditelji to teko
podnose. Neki su roditelji ljubomorni ako dijete previe voli ili cijeni uitelja. Problemi nastaju i kada se u
koli propagiraju moralni i religijski stavovi s kojima se roditelji ne slau
Roditelji nemaju dovoljno vremena za komunikaciju i suradnju roditelja i uitelja potrebno je osim dobre
volje i vrijeme stoga bi kola trebala biti fleksibilna kad je pitanje vrijeme kad roditelji mogu dodi na razgovor

to sve uitelj moe uiniti

- uspostavite komunikaciju s roditeljima na samom poetku kolske godine. Nemojte ekati da se dogodi problem.
- upoznajte to detaljnije obitelj svakog uenik
- komunikaciju odravajte tijekom cijele kolske godine
- ako se roditelji ne pojavljuju na roditeljskim sastancima ili informacijama, nazovite ih ili im napiite pismo. Nemojte
ih napadati i optuivati
- nemojte roditeljima govoriti o loim stvarima u njihova djeteta, recite zato svaki put i ono to je dobro i ono to je
loe
Kako se ophoditi s tekim roditeljima
Teki su oni roditelji to se u kolu stalno dolaze zbog neega aliti.
- ako ste uinili pogreku odmah to priznajte ravnatelju prije nego teki roditelj stigne u kolu
- nauite sluati. Uitelj se esto pome braniti prije nego uje to roditelja mui
- nakon to je jedan problem rijeen, nemojte se na njega vradati
- ostanite mirni i ne dajte se uvudi u prepirku
Edukacija uitelja za suradnju s roditeljima
Programski sadraji osposobljavanja uitelja za rad s roditeljima mogli bi se uvjetno podijeliti:
1) metodiki sadraji : sadraji vezani uz organizaciju i ostvarivanje djelotvorne suradnje s roditeljima npr. principi
rada s roditeljima, oblici i sadraji suradnje obitelji i kole, organizacija roditeljskog sastanka, dinamika grupnog rada,
kultura komunikacije, ponaanje u konfliktnim i frustriranim situacijama, metode upoznavanja ljudi
2) edukacijski sadraji : sadraji vezani uz neposredno, praktino, unapreivanje roditeljske funkcije i pedagoke
kulture opdenito
-psihoedukacijski pristup kroz njega se lanove obitelji nastoji osposobiti za razumijevanje i adekvatnu primjenu
novih stavova, vjetina i obrazaca ponaanja u svakodnevnom ivotu, a koji de im omoguditi da se rijee aktualnih
problema i djelotvorno sprijee budude sukobe
POUAVANJE MATEMATIKE I
PRIRODNIH ZNANOSTI
PREDKOLSKA NEFORMALNA MATEMATIKA ZNANJA
Uenje matematikih pojmova poinje vrlo rano. Tijekom 2.god. mnoga djeca naue nazive brojeva no ne pridruuju
im znaenje, do predkolske dobi obino svladaju brojenje do 10. U poetku kolovanja rade neke greke, npr.
preskakanje desetice (28,29,40...), zastajkivanje u brojenju na broju koji zavrava s 9 ili 0 i sl. Predkolska djeca
koriste i razliite strategije zbrajanja (prebrojavanje prstima, rastavljanje pribrojnika na jednake brojeve i pribrajanje
ostatka (4+4=8 i jo 1 je 9)) i oduzimanja (podizanje i sputanje prstida,dozivanje rezultata iz dugoronog pamdenja i
sl.). Prije polaska u kolu djeca usvoje predmatematike pojmove poput gore-dolje, veliko-malo i sl.

22

KOLSKA MATEMATIKA
kolsko pouavanje matematike treba se to jasnije nadovezati na djeja svakodnevna iskustva iako se ponekad od
djece trai da se suoavaju s apstraktnim pojmovima. Brojke u poetku esto nemaju znaenje i ine zadatke
tekima. Naglasak se stavlja na vanost matematikih operacija s brojevima, a ne na rjeavanje problema. Djeca to
mehaniki rjeavaju i problemske matematike zadatke doivljavaju kao apstraktne probleme koje ne moraju
razumjeti da bi ih rijeili.
JE LI VANIJE POUAVANJE POJMOVA ILI POSTUPAKA
Neka matematika znanja se mogu svrstati u jednu ili drugu skupinu, dok druga pripadaju u obje ili pak ni u jednu.
Znanje pojmova ukljuuje razumijevanje i smjetanje pojma u kognitivnu shemu. Novo se znanje umreuje s
postojedim ili se stvaraju nove veze izmeu ved usvojenih pojmova.
Asocijacionistike teorije
-potiu uvjebavanje postupaka
-Thorndike tvrdio kako valja uvjebati ono to uenik radi, nauiti numerike injenice, pravila i algoritme
-Bisanz i Dunn (1995.) provode istraivanja
Kognitivistike teorije
-ue da treba pouavati i razjasniti pojmove i organizirati kognitivne sheme
-postupci se mogu uvoditi smisleno, a ne mehaniki; djeca su sposobna rijeiti sloene matematike probleme
ukoliko se situacija povee s njihovim ivotnim iskustvom
-kognitivisti smatraju da kolska matematika mora uvaavati kognitivni razvoj djece, te da se uenika moe pouiti
strateki razmiljati
-postupci trebaju sluiti za rjeavnje matematikih problema no treba ih i razumjeti da bi bili primjenjivi u novoj
situaciji; poznavanje postupka trebalo bi se temeljiti na razumijevanju pojmova
Konstruktivistiki pristup pouavanju matematike
-ishodite pristupa u teorijama Piageta i Vigotskog
-svako uenje se zbiva kroz socijalnu interakciju, tj. uenik de biti potaknut reakcijama drugih uenika i zadada
uiteljice je organizirati takvo okruenje-rasprave, suradniko uenje i sl.
-uiteljice pomae ueniku da nadograuje novo na postojede znanje
-konstruktivisti istiu kako uenike treba suoiti sa sloenim situacjama koje de potaknuti rjeavanje problema
RAZLIKE IZMEU SPOLOVA U RJEAVANJU MATEMATIKIH ZADATAKA
Starija ispitivanja pronalaze razlike u korist mukih ispitanika, dok noviji radovi pokazuju da smjer razlika ovisi o dobi
ispitanika i vrsti primjenjenih zadataka (Marshall i Smith). Meutim ukoliko se u obzir uzmu vrsta zadataka i dob
ispitanika, djevojice su neto uspjenije u raunanju u osnovnokolskoj dobi, a srednjokolci, studenti i odrasli muki
ispitanici su uspjeniji u rjeavanju problemskih matematikih zadataka.
Kad je rije o kolskim ocjenama iz matematike, djevojice su neto uspjenije od djeaka (Hyde i sur. 1990.), a
studentice imaju jednake ocjene u mat. kolegijima kao i njihovi kolege.
Danas nije jo jasan uzrok razlika meu spolovima u uspjenosti u matematici.
POUAVANJE PRIRODNIH ZNANOSTI
Prirodne znanosti su uenicima teke jer programi zahtijevaju usvajanje velikog broja novih injenica i pojmova od
kojih su mnogi na apstraktnoj razini. Djeca esto imaju neka svoja pogrena uvjerenja to dovodi do toga da vjeruju
kako ono to su nauili u koli vrijedi za kolu, ali ne i u stvarnom ivotu.
23

Konstruktivisti istiu vanost uenja otkridem- treba provoditi eksperimente i postavljati hipoteze koje se
provjeravaju i dolazi se do rjeenja problema. Cilj pouavanja je da tako usvojena znanja uenici znaju kasnije
primijeniti u ivotu.
PAMDENJE I ZABORAVLJANJE
PAMDENJE dio ukupne obrade podataka.
Podatci se, aktivnodu senzornih organa, pretvaraju u fizioloke reprezentante koji se sasvim kratkotrajno zadravaju
u skladitima senzornog pamdenja. Iz tog se skaldita reprezentanti identificiraju i kodiraju u tzv. kratkoronom
skladitu. U kratkoronom skladitu podatci se selekcioniraju. Oni podatci koji privuku nau pozornost, zatim oni koje
smo organizirali ili ih vie puta ponovili, transponiraju se u tzv. dugorono skladite. Iz dugoronog se skladita , kad
to zatreba, dozivaju pohranjeni podatci. Podatci pohranjeni u dugoronom pamdenju mogu se izgubiti iz nae
kontrole te ih smatramo zaboravljenima.
Osim to kratko taje ( najede nekoliko sekundi) operativno ili kratkotrajno pamdenje ima i razmjerno malen
kapacitet, a interferencija se u njemu dogaa znatno lake nego u dugoronom pamdenju.
Dugorono pamdenje ima golem kapacitet, interferencija se u njemu dogaa tee, a traje koliko i pojedinev ivot.
Prepoznavanje prijanjih doivljaja
U analizi znaenja podraaja tj. u njegovoj identifikaciji, sudjeluju neuroni (ili samo jedan neuron) koji su stekli
funkciju reprezentiranja tog podraaja u mozgu. To su tragovi pamdenja, engrami, mnemogrami ili nervni modeli.
Aktiviranjem odreenog reprezentanta prijanjih zbivanja stavljaju se u funkciju i reprezentanti zbivanja koja su s
njima povezana.Tako nastaje karakteristino obraivanje informacija, povezivanje, kombiniranje i usklaivanje sa
zahtjevima situacije, ali i s vlastitim osobinama.
Pamdenje je dinamiko pa u pamdenju, osobito sloenih zbivanja, nastaju stanovite promjene koje su odreene
prethodnim iskustvom, stavovima, namjerama itd. (F.C.Bartlett). I uenje i dosjedanje aktivni su procesi, usmjereni
na traenje smisla, te se zbog toga podatci transformiraju. Te transformacije mogu biti tolike da nastaju potpuno
nove konstrukcije tj. izmiljene.
Pri uenju i reproduciranju formira se vlastiti smisao teksta, koji se vie ili manje razlikuje od izvornika. Stupanj
vjernosti izvorniku ovisi o tzv. metamemoriji.To je poznavanje vlastitog sustava pamdenja, a ine ga dva glavna
aspekta:
a) poznavanje naina kako se informacije odreene vrste transponiraju iz kratkoronog u dugorono pamdenje.
b) poznavanje sadraja svoga dugoronog pamdenja.
Organizacija dugoronog pamdenja
Najvie je istraeno verbalno dugorono pamdenje.
Ono to je pohranjeno u verbalnom dugoronom pamdenju obino se rabi u jednom od dva glavna oblika: tvrdnja i
intelektualna vjetina.
Tvrdnja je reenica koja najede sadri jedan bitan pojam. Tvrdnje su povezane u mree tvrdnji, preko asocijacija
meu pojmovima.
Intelektualna vjetina sastoji se od pojmova i pravila i to u obliku plana akcije ( kako treba neto uraditi, npr. rijeiti
dvije jednadbe s dvije nepoznanice)
Rije ima svojstva i ona su pohranjena zajedno s njom. Analizom svojstava otkrivamo znaenje rijei. to rijei imaju
vie zajednikih svojstava, slinije su po znaenju
Znaenja rijei i pravila njihova kombiniranja u reenici sadraji su semantikog pamdenja. Dakle, semantiko
pamdenje sadri injenice i pravila npr. Znanje da Ivan ima sestru Mariju, pravilo zbrajanja i oduzimanja.

24

Epizodiko pamdenje je pamdenje posebnih epizoda tj. odreenih dogaaja i odreenih stvari i pojava, vezanih uz
odreeno vrijeme. Epizodiko pamenje sadri obavjesti o vlastitom vienju stvari i vlastitom doivljaju i ponaanju.
Npr. Ivan je jutros zaksanio u kolu.
Privremeni i trajni tragovi pamdenja
Privremeni trag u senzornom skladitu sasvim je kratkotrajan. Kodirani tag u kratkoronom (operativnom) skladitu
prerauje se, kombinira, dovodi u vezu s tragovima u dugoronom skladitu te tako transponira u dugorono
pamdenje. Meutim, neki se tragovi gube i nikad ne uu u dugorono skladite. Gubljenje tragova iz senzornog i
kratkoronog skladita je korisno, ono nas titi od nevanih informacija i uva dugorono skladite od
preopteredenja.To je percepcijska selekcija podraaja.
Tragovi u kratkoronom pamdenju su elektrine promjene odnosno protjecanje ivanih impulsa odreenim
neuronima. To su funkcionalne promjene u ivanom sustavu. Zbog tih dogaaja se stvaraju u ivanim stanicama
nove bjelanevine, koje od stanine jezgre putuju aksonom do sinapse (mjesta prijelaza ivanog uzbuenja s jedne
ivane stanice na drugu). Ako proizvodnja bjelanevina nije dovoljna ili se prekine, informacija, iako je bila obraena
u kratkoronom pamdenju, nede predi u dugorono pamdenje. Ako se kemijska promjena dogodila znai da se trag
uvrstio i postao dijelom dugoronog pamdenja .
Informacije se pamte ako zbog neeg privuku nau pozornost, ako ih prikladno organiziramo ili ako ih dovoljno puta
ponovimo.
Restorffov efekt oznauje eksperimentalni nalaz da se od niza elemenata koje treba zapamtiti bolje pamte oni to su
perceptivno istaknuti, koji se na neki nain razlikuju od ostalih elemenata.
Zeigarnik efekt je eksperimentalni nalaz da se bolje pamte nazivi nedovrenih nego zavrenih zadataka. Zbog
nerijeene tenzije koja izaziva nezadovoljstvo tragovi tih zadataka u mozgu ostaju due dostupni.
U uenju sloenih tema dolazi do procjenjivanja dijelova na vanije i manje vane. Bolje se pamte oni dijelovi koji se
procijenjuju najvanijima. Razvrstavanje dijelova prema vanosti je svojstveno organiziranje grae koja se ui.
Integriranje novih i starih informacija zapravo je ponavljanje i jednih i drugih u novom obliku, nerijetko i s novim
smislom.Razlikujemo:
a) integracijsko ponavljanje koje nove informacije ugrauje u postojede sheme ili izaziva stvaranje novih shema
(zajedno sa starim informacijama)
b) obino ponavljanje - bez povezivanja s drugim informacijama, tj. svjesno zadravanje informacije u obliku u kojem
je primljena.
Uzroci zaboravljanja
Brzina zaboravljanja uvelike ovisi o stupnju nauenosti grae, a mnogo manje o njezinoj teini.
Teorije zaboravljanja:
Freudova teorija represije kae da neke neugodne doivljaje potiskujemo u podsvijest i time se njih prestajemo
sjedati. Meutim, ta teorija ne objanjava kako se to dogaa.
Teorije zaboravljanja s eksperimentalnom potporom:
Teorija slabljenja traga kae da trag pamdenja slabi jer se graa koju trag reprezentira u mozgu ne ponavlja.
Teorija interferencije istie da trag u mozgu ne slabi, nego dolazi do uzajamnog ometanja razliitih tagova, te se
smanjuje njihova uporabljivost tj. mogudnost dovoenja na svjesnu razinu. Npr. Ako nam jave da je sastank sutra u
10, a nakon toga javi da je sutra u 9 postoji mogudnost da ne doemo na vrijem na sastanak.
Teorija pogrenog plana reprodukcije plan reprodukcije stvara se u procesu uenja. Ako se u testu pamdenjane
primjeni taj isti plan nastaju greke u reprodukciji. Npr. Danas se ne moemo sjetiti onog to smo znali jue, al sutra
bez ponovnog uenja to moemo lako reproducirati.

25

Gubljenje informacija iz kratkoronog pamdenja

Razlozi:
1) Zbog koliina informacija koja se obrauju u kratkoronom pamdenju. Ako je kapacitet kratkoronog pamdenja
5-9 informacijskih jedinica nije svejedno obraujemo li istodobno npr. jednu ili devet. Vano je da dok obraujemo
koliinu informacija blisku maksimalnoj , ne treba dopustiti ulaz novih informacija. Meutim , kapacitet kratkoronog
pamdenja moemo povedati sjedinjavanjem informacija u kategorije vieg reda.
2) Zbog slinosti meu razliitim zadatcima koji se obavljaju u kratkoronom pamdenju
3) Zbog sloenosti grae tj. sloenosti zadataka koji se obavljaju u kratkoronom pamdenju.
Nedostupnost informacija u dugoronom pamdenju
Informacije pohranjene u dugoronom pamdenju se zapravo odande nikad ne gube. Ono to nazivamo
zaboravljanjem iz dugoronog pamdenja zapravo je smanjena mogudnost aktiviranja tragova nekih informacija na
svjesnoj razini.
Uzroci toga mogu biti: slabljenje tragova( ali ne i nestajanje), intreferencija (mjeanje razliitih tragova) i koritenje
pogrenog plana reprodukcije.
Dugorono pamdenje je permenentrno, u prilog tome idu nalazi:
1)Razlika izmeu raspoloivosti i dostupnosti informacija u pamdenju je pohranjeno vie informacija nego to ih u
odreenom trenutku moemo upotrijebiti .
2) Superiornost prepoznavanja nad dosjedanjem odreenu formulu ne moemo reproducirati, ali je moemo
prepoznati (njezin trag je dakle sadran u pamdenju, posrijedi je nain akriviranja tog traga
3) Uteda da nauimo neku grau trebamo npr. 10 min, nakon nekog vremena tu grau ne moemo reproducirati
, zatim uimo ponovno istu grau i potrebno nam je 5 min da nauimo (tragovi prethodnog uenja nisu nestali nego
se nisu mogli aktivirati).

Poremedaji pamdenja
razni uzroci: bolest mozga, otedenja mozga i njegove degeneracije te razliiti psiholoki razlozi npr. vrlo jake
neugodne emocije.
1) Hipomnezija smanjenje sposobnosti zapamdivanja novih i kortenja prije steenih informacija. Osim kod
duevnih bolesnika, javlja se sa starenjem.
2) Amnezija potpun gubitak pamdenja tjekom odreenog razdoblja u ovjekovom ivotu ili za sav ivot. Amnezije
nastaju obino zbog udarcau glavu ili jakog emocionalnog oka, traju neko vrijeme i postupno slabe, te mogu i
nestati.
Retrogradna amnezija kak se bolesnik ne moe sjetiti onoga to je prethodilo amneziji.
Anterogradna amnezija nemogudnost prisjedanja dogaaja nakon amnezije.
3) Paramnezija lano sjedanje. ovjek vjeruje da je neto ved susreo, iako nije.
4) Hipermnezija nesposobnost zaboravljanja nekih doivlaja, osobito pamdenje nevanih pojedinosti.
NAPREDOVANJE U NAMJERNOM I SUSTAVNOM UENJU
Hijerarkiska klasifikacija tipova uenja R.M. Gagnea:
1) Klasino uvjetovanje uenje znaka tj. uenje opdeg difuznog odgovora na odreeni znak
2) Instrumentalno uvjetovanje povedanje ili smanjenje vjerojatnosti da de se ponoviti neka spontano izvedena
aktivnost, ovisno o tome je li njezina posljedica pozitivna ili negativna.
3) Uenje niza motorikih reakcija povezivanje jednostavnijih motorikih reakcija u sloeniju npr. vjetina hodanja.
4)Uenje niza verbalnih reakcija
5) Uenje viestrukog razlikovanja razliito reagiranje na razliite podraaje
6) Uenje pojmova davanje zajednikog odgovora na razliite podraaje koji svi imaju neto zajedniko
7) Uenje naela, pravila i zakona uenje povezivanja dvaju ili vie pojmova
8) Rjeavanje problema povezivanje prije nauenih naela

26

Uenje uvjetovanjem javlja se u tri razliita oblika (klasino, instrumentalno i opservacisko).

Uvjetovanje kod ljudi :
- emocionalno uvjetovanje
-semantiko uvjetovanje je uvjetovanje na znaenje, a manje na fizike osobine podraaja.
- verbalno uvjetovanje je klasino uvjetovanje u kojem ulogu podraaja obavlja verbalni stimulans.
Stjecanje psihomotornih vjetina
Psihomotorne vjetine se nazivaju jo perceptivno motorne ili senzorno motorne vjetine.
To su usmjerene motorne aktivnosti pod kontrolom osjetilnih organa. Mogu biti preteito perceptivne i preteito
motorne.
U razvoju psihomotrone vjetine primarno znaenje imaju razvoj plana aktivnosti. To je odreenje onoga to se eli
ili mora postidi i naina postizanja. Kad tono znamo to treba uiniti usklaujemo, kombiniramo i ispravljamo
aktivnosti prema tom cilju.
Psihomotrone se vjetine najede razvijaju povezivanjem manjih jedinica aktivnosti u sloenije (senzorno motorne
sheme) koje se kao repertoari ponaanja pohranjuju u dugorono pamdenje.

27