Od književnih vrsta srednji vijek poznaje lirska, epska i dramska djela.

Jezici u književnosti srednjeg vijeka su latinski jezik i narodni jezici europskih naroda.

U srednjem vijeku su kultura i pismenost bili ograničeni na svećenstvo.

Crkva se je kroz rani srednji vijek brinula za naobrazbu i državnu upravu, a kasnije isto tako i za pravo
i medicinu.

Kroz cijeli rani srednji vijek, sve do početka 13. stoljeća, čak i u Italiji, svećenici i redovnici su
praktično imali monopol na učenost i samu pismenost.

Crkvenim je ocima bilo jasno da se pismenost mora ohrabrivati ako se želi da se čita Biblija.

kršćanstvo je postalo glavni pokrovitelj obrazovanja u Europi

Djeca iz bogatijih obitelji imala su djelomično drugačije mogućnosti.

roditelji su im mogli omogućiti određeno školovanje.

Dječake bi često nakon 12. godine uputili na naukovanje raznovrsnim majstorima ili u crkvene
organizacije.

Dječaci bi tamo ostali do pune zrelosti što je moglo znači i do kraja dvadesetih godina života.

Djevojčice bi ostajale kod kuće kako bi od majke i druge ženske rodbine naučile sve vještine potrebne
za održavanje domaćinstva.

U prvom dijelu književnost je svoj vrhunac dosezala na latinskom jeziku.

Srednjovjekovna književnost čija su djela bila pisana na latinskom jeziku nastavak je klasične rimske
književnosti iz razdoblja starog vijeka.

Književnost se služila latinskim jezikom koji je kroz nekoliko stoljeća srednjeg vijeka bio jedini
književni jezik koji se koristio na zapadu Europe.

U X. st. se sve više piše na narodnim jezicima.

Polako dolazi do sve šire upotrebe narodnih jezika. U 8. stoljeću se počinju pojavljivati djela na
engleskom, u 9. stoljeću na njemačkom i francuskom jeziku, a od 12. stoljeća na portugalskom i
španjolskom

Prepisivanje je bio kompliciran proces nakon kojeg su rukopise preuzimali minijaturisti koji su
crvenom tintom stvarali inicijale koji su se najčešće nalazili u bogato oslikanim rukopisima.

Pismenost se isprva njegovala samo u samostanima u kojima su redovnici poučavali čitanju i pisanju.
Viši stupanj obrazovanja zvao se ''sedam slobodnih vještina", a sastojao se od trivija i kvadrivija.
Osnova znanja bilo je Sveto pismo.

U samostanima su se i prepisivale i umnožavale knjige. Manuskript je latinska riječ za rukopis. U

videu je detaljan prikaz kako je on nastajao
U ranom srednjem vijeku, nepismenost je bila veliki problem. Njegovala se samo u samostanima gdje
su redovnici otvarali škole te poučavali čitanje i pisanje. Redovnici su imali veliku ulogu u širenju
obrazovanja, kako su većinom oni bili jedini pismeni, otvarli su prve škole u samostanima. Jedna od
značajnih redovničkih skupina koje vežemo za otvaranje škola jesu franjevci koji su se bavili
otvaranjem i vođenjem škola, otvaranjem hospitala i drugim vjerskim i kulturnim djelatnostima.

Država i crkva se zajednički brinu za intelektualni odgoj mladih u srednjem vijeku. Tako Karlo Veliki
smatra kako djeca trebaju naučili čitati i pisati, a papa Ivan X. se zalaže kako se djeci treba omogućiti
školovanje.

Viši stupanj obrazovanja sastojao se od sedam slobodnih vještina (nastava se odvijala na latinskom
jeziku) koji su bili podijeljeni u dvije kategorije: trivij i kvadrij.

Trivij se sastojao od:

gramatike

retorike

logike

Kvadrij se sastojao od:

algebre

geometrije

astronomije

glazbe

U 13. stoljeću javljaju se "facultas" tj. sveučilišni tečajevi s posebnim predmetima:

facultas atrium - fakultet slobodnih umijeća (klasični trivijum i quadrivium)

facultas theological - teološki fakultet (predavanja se temelje na Bibliji i naučavanju crkvenih Otaca)

facultas decretorum - "pravni" fakultet (pariško sveučilište se usmjerilo prema kanonskom pravu)

facultas medicine - medicinski fakultet (polaznici medicinskog fakulteta su sve do 15. stoljeća bili
obvezani na celibat)

Arapi prevode grč. Djela na arapski i tako počinje revolucija o obrazovanju.

Djetinjstvo u srednjem vijeku, Profil https://hr.izzi.digital/DOS/773/2850.html 2020

Europska srednjovjekovna književnost, lektike.hr, https://www.lektire.hr/europska-srednjovjekovna-

knjizevnost/ 2010