GOSPODARSTVO - POJAM I STRUKTURA

 GOSPODARSTVO – ljudska djelatnost koju čine proizvodnja, razmjena i potrošnja

materijalnih dobara i usluga
 EKONOMIJA – znanost koja proučava kako se dručtvo koristi oskudnim resursima da bi
proizvodilo dobara i usluge čime bi što bolje zadovoljilo vlastite potrebe

STRUKTURA GOSPODARSTVA

 tržišna (otvorena) i autarkična (zatvorena)

 TRŽIŠNA – zasnivaju se na djelovanju tržišta kao regulatora ekonomskog razvoja

- uključena su u povezanost svijeta

 AUTARKIČNA – usmjerena na iskorištavanje bogatstva iz vlastite sredine

 podjela prema veličini:

1. LOKALNO – vezano uz jedno naselje seosko ili gradsko
2. REGIONALNO – temelji se na jednom području neke države
3. NACIONALNO – obuhvaća gospodarsvo neke države
4. SVJETSKO/GLOBALNO – bavi se proučavanjem gosp. razvoja čitavog svijeta

 pri analizi strukture važnu ulogu imaju primarne, sekundarne, tercijarne, kvartarne te
kvintalne djelatnosti
 RAZVIJENOST GOSPODARSTVA

 prvi, drugi i treći svijet

GOSPODARSTVA U SVIJETU PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI

 nejednaka razvijenost – jedan od najvećih problema

 razlike između razvijenih i slabije razvijenih gospodarstva – razvijene zemlje i zemlje u
razvoju

 RAZVIJENE ZEMLJE – znatno razvijena industrijska proizvodnja i gosp.

- visoh HDI i dohodak po stan.
 ZEMLJE U RAZVOJU – niska razina životnog standarda
- nizak stupanj razine industralizacije i gosp., niski HDI

KRITERIJI ZA ODREĐIVANJE STUPNJA RAZVIJENOSTI

 bruto domaći proizvod (BDP), BDP po stanovniku, parterit kupovne moći, uhranjenost i
učekivano trajanje života, potrošnja energije po stanovniku, udio u svjetskoj trgovini,
smrtnost dojenčadi, kvaliteta života, indeks ljudskog razvoja

 BDP – vrijednost svih proizvedenih gotovih proizvoda i usluga u jednoj državi tijekom jedne
godine bez salda i uvoza
 BDP po stanovniku (vjerodostojniji kriterij)

INDEKS LJUDSKOG RAZVOJA

 sintetečki pokazatelj razvijenosti koji obuhvaća BDP, očekivano trajanje života te stupanj
obrazovanja
 LOKACIJSKI ČIMBENICI GOSPODARSTVA

 lokacijski čimbenici – pogodnosti vezane za smještaj neke gospodarske grane na određenom

mjestu
 ne postoji idealna lokacija

 podjela loacijskih čimbenika:

1. PRIRODNI – prirodna bogatstva, reljef…
2. DEMOGRAFSKI – broj, struktura, cijena radne snage
3. POVIJESNI – tradicija, postojeći razmještaj proizvodnih kapaciteta, naselja
4. TEHNIČKO-EKONOMSKI – dostupnost sirovina, blizina tržišta
5. EKONOMSKO-POLITUČKI – ravnomjerni razvoj, brži razvoj
6. OSTALI – ekološki zahtjevi, utjecaj institucija, tržište

 lokacijsko čimbenici različiti su u proizvodnji i prodaji

 u proizvodnji dominiraju oni koji smanjuki troškove rada unutar određenog geografskog
područja
 RUDARSTVO
 minerali izgrađuju stijene te su oni sastavni dijelovi litosfere

RESURSI I SIROVINE

 PRIRODNI RESURSI – tvari koje su i bez obrade gospodarska vrijednost

- podjela: obnovljivi (živa bića, tlo, vjetar, voda) i neobnovljivi

 SIROVINE – prirodni neobrađeni resursi koji se crpe i ako je potrebno pročišćavaju, a pritom
nije potrebna njihova proizvodnja
- koriste se za izravnu potrošnju, kao oprema ili materijal za daljnju obradu
 gospodarske grane koje iskorištavaju prirodne resurse su rudarstvo, crpljenje nafte i plina,
ribolov i šumarstvo

RUDARSTVO

 gospodarska grana sekundarnog sektora koja se bavi opskrbljivanjem industrijskih djelatnosti

 površinski i podzemni kop
 NAFTNO RUDARSTVO – dobivanje nafte i flina (posebna rudarska grana)

MINERALNE SIROVINE

 prirodne, organske i anorganske tvari koje se u prirodi pojavljuju u čvrstome, tekućemu ili
plinovitom stanju
 koriste se kao sirovine za indrustrijsku preradu
 željezna ruda, bakrena ruda

 podjela mineralnih sirovina:

1. METALNE RUDE (boksit)
2. NEMETALNE MINERALNE SIROVINE (crveni lapor)
3. ENERGETSKE MINERALNE SIROVINE (ugljen, nafta, geotermalni plin, uranijeve
rude)

SEKUNDARNE SIROVINE

 dobivaju se preradom različitog otpada – RECIKLIRANJE

 najprije su počeli prepađivati sirovo željezo i materijale obojenit metala (bakar, olovo, cink
aluminij)
 kasnije se pojavljuju

 nove sekundarne sirovine poput stakla, papira, tekstila, gume i plastike
 ENERGETIKA
 ENERGIJA – obilježje sustava kojim se opisuje sposobnost toh sustava da obavi neki rad
 o energiji ovise svi oblici ljudske djelatnoti, stupanj razvijenosti gospodarska snaga

 energetski izvori su izvori primarne energije

 nositelju su:
1. kemijske energije (ugljen, nafta, drvo, plin)
2. hidroenergije (vodotoci, morske mjene i valovi)
3. nuklearne energije (litij, uranij)
4. energije zračenja (Sunce)
5. toplinske energije (geotermalna, energija mora i oceana)
6. kinetičke energije (vjetar)

 sekundarni izvori energije s oblici energije koji služe za finalnu potrošnju

 neobnovljivi i obnovljivi izvori
 NEOBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

 izvori energije koji se ne mogu obnoviti, a ni ponovni proizvoditi

 nafta, ugljen, prirodni plin i nuklearno gorivo

NAFTA

 sirova nafta – dominir u energetskoj potrošnji suvremenog svijeta

 koristi se u prometu te za dobivanje električne energije u hidroelektranama
 važna za proizvode poput plastike i umjetnog goriva
 koristi se od davnina, komercijalna proizvodnja počinje u 19. st te se znatnije povećava
nakon Drugog svjetskog rata
 Saudijska Arabija, SAD, Rusija, Kanada, Kina

PRIRODNI PLIN

 smjesa ugljikovodika koja se nalazi u prirodnim podzemnim ležištima u pinovitom stanju te

otopljena u sirovoj nafti ili je s njom u kontaktu
 komercijalna proizvodnja – tijekom 19. st.
 nalazišta plina uglavnom su u sedimentnim tijenama
 Saudijska Arabija, Katar, Ruska Federacija, Norveška, Nizozemska, SAD, Kanada, Meksiko
 Molve, Bokšić Lug, Legrad, Žutica, Kloštar

UGLJEN

 oblik fosilnog goriva pretežito biljnog podrijetla

 nastao je raspadanjem i kompakcijom biljaka u nekadašnjim močvarnim područjima
 njegovim izgaranjem otouštaju se nečistoće (sumpor i dušik) -nastanak kiselih kiša
 važnost ugljena sve je manja

NUKLEARNO GORIVO

 neobnovljiv izvor energije koji označije materijal koji sadržava jezgre nekih teških kemijskih
elemenata
 PREDNOSTI: izazivaju male emisije u atmosferi, imaju velike energetske zalihe, niski troškovi
proizvodnje i velika pouzdanost u radu
 NEDOSTATCI: opasnost od oštećenja reaktora, problemi vezani uz odlaganje
 SAD, Francuska, Kina, Rusija…
 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

 izvori energije koji se dobivaju iz prirode te se mogu obnavljati

 na djeluju štetno na okoliš

 dvije glavne kategorije:

1. TRADICIONALNI OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE (biomasa, hidroelektrane)
2. NOVI OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE (energija Sunca, vode, vjetra, biomase, geotermalna
energija…)

SUNCE

 izvor gotovo sve raspoložive energije na Zemlji

 njegova energija potječe od nuklearnih reakcija koje se događaju u njegovu središtu
 oslobađa energiju u obliku svjetlosti i topline
 koristi se za sustav grijanja i proizvodnju električne energije
 PREDNOSTI: nema emisije štetnih sastojaka u okoliš, izravna pretvorba energije
 NEDOSTATCI: skupi proizvodni pogoni, potrebni veliki prostorni pogoni i ovisna je o
vremenskim uvjetima

GEOTERMALNA ENERGIJA

 energija koja se dobiva odvajanjem topline iz Zemljine unutrašnosti

 ima golem potencijal
 pojavljuje se u obliku vulkana, gejzira i izvora vruće vode
 ljekovito iskorištavanje
 PREDNOSTI: gotovo nepotrošivi izvor energije, relativno niski troškovi proizvodnje
 NEDOSTATAK: nema mnogo područja gdje bi se ona mogla iskorištavati

ENERGIJA VJETRA

 vrlo ekonomičan obnovljiv izvor energije

 proizvodnja električne energije
 PREDNOSTI: niski troškovi proizvodnje, nema emisije u atmosferi, nema otpadnih voda
 NEDOSTATCI: ovisan o vremenskim uvjetima, stvara buku

ENERGIJA BIOMASE

 obnovljivi izvor energije koju tvore mnogi proizvodi biljnoga i životinjskoga podrijetla
 PREDNOST: mala emisija u atmosferu
 NEDOSTATAK: potrebne velike površine za obnovu biomase
ENERGIJA VODE

 snaga dobivena iz energije tekuće vodene mase koja se najčešće koristi za proizvodnju
električne energije
 koristi se u za navodnjavanje te za pogon raznih strojeva
 može se proizvoditi energijom rijeka, plime i oseke, valova i morskih struja
 PREDNOSTI: nema onečišćenja vode, tla i atmosfere, niski troškovi proizvodnje
 NEDOSTATCI: visoka cijana troškova izgradnje, utjecaj na ekosustav rijeke
 INDUSTRIJA – OPĆI OBILJEŽJA I RAZVOJ

 INDUSTRALIZACIJA – proces uvođenja i razvoja industrijske proizvodnje

 temeljio se na indrustrijskoj evoluciji
 u početnoj fazi ravila se laka indstrija (TEKSTILNA), a kasnije teška industrija
 proces industralizacije počeo je na prijelazu iz 18. u 19. st. u Engleskoj, SAD-u i Švicarskoj

RAZVOJ INDUSTRIJE

 pojavi industrije prethodili su: kućna radinost, obrtništvo i manufaktura

 MANUFAKTURE – male proizvodne radionice u kojima je postojala opširna podjela poslova
te prevlast ručnog rada
 na njihovu proizvodnju prvo dolazi tekstilna djelatnost u UK

 četiri industrijske revolucije:

1. PRVA INDRUSTRIJSKA REVOLUCIJA
- od kraja 18. i sredine 19. st.
- parni stroj, nestanak manufaktura, pojava tvornica, jača urbanizacija

2. DRUGA INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA

- druga polovija 19. st.
- nafta i električna energija

3. TREĆA INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA

- od 1960-ih
- digitalna industrijska revolucija

4. ČETVRTA INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA

-današnje vrijeme
- promjene u robotici, umjetnoj inteligenciji, internetu

 DEINDUSTRALIZACIJA – opadanje industrije u cjelini, smanjenje udjela industrije u ukupnom

gospodarstvu
 REINDUSTRALIZACIJA – razvoj novih industrija
 STRUKTURA I INDUSTRIJSKI PROSTORI

STARA I NOVA INDUSTRIJA

 STARA INDUSTRIJA – skupine koje su se razvijale tijekom prve i druge industrijske revolucije
 crna metalurgija, obojena metalurgija, metalopreraivačka, kemijska, tekstilna, prehrambena,
isndustrija i elektro industrija
 doživjele velike promjene i modernizaciju – automobilska, kemijska, eletroindustrija

 NOVA INDUSTRIJA – pojava nakon Drugog svjetksog rata

 industrije visokih tehnologija
 elektronička, računalna industrija, proizvodnja telekomunikacijskih i uređaja za svemirska
istraživanja, industrija robota, biotehnološka proizvodnja, vojna industrija, industrija
mobilnih uređaja
 članice G7 i Kina

STARI I NOVI INDUSTRIJSKI PROSTORI

 STARI INDUSTRIJSKI PROSTORI

- zapadna Europa (Midlands, Ruhr, Saar, Lorraine)
- SAD (oko Pittsburgha)
- bivši SSSR (Donbas, Kuznjecki bazen, Karaganda)
- jeftina energija i sirovine, dobra ponuda radne snage, mogućnost privoza robe do tržišta

 NOVI INDUSTRIJSKI PROSTORI

- u gradovima i morskim lukama te uu glavne prometne smjerove
- rubni dijelovi grada, prigradska područja i šire područje gradske regije
- tu nastaju industrijski ili tehnološki parkovi (Silicijska dolina u Kaliforniji)

 GIGANTIZAM – gradnja velikih brodovs

 samnjuje se trošak prometa i omogućen je prijevoz velikih količina sirovina
 TEHNOLOŠKI PARKOVI

 organizirane poslovne jedinice u kojima su znanje i tehnologij ujedinjeni s proizvodnjom i

tržištem
 to nastaje povezivanjem malih i srednjih poduzeća s viskokoškolskim ustanovama i
institucijama
 sve su tvrtke smještene na jednome mjestu kako bi mogle biti u stalnom kontaktu
 samostalno je organizira i povezuje strčnjake

RAZMJEŠTAJ U SVIJETU

 razvijaju se nakon drugog svjetskog rata

 prvi su osnovani u SAD-u
- Silicijska dolina u Kaliforniji
- Cesta 128 u Bostonu
- Research Triangle Park u Sjevernoj Karolini

 Europa
- Cambridge
- Antipolis i Sorbonne u Francusoj
- Louvain u Belgiji
- Oulu u Finskoj

 potreba za razmjenom inforamcija u svijetu – udruženja tehnoloških parova

 MEĐUNARODNO UDRUŽENJE ZNANSTVENIH PARKOVA ili IASP

- sjedište: Malaga
- bavi se kooridiniranjem mreže stručnjaka koji upravljaju u područjima inovacija i
znanosti unutar tehnoloških parkova

 ASTP, AURP, AUTM, NBIA, AAU