1. Šta je privreda, a šta proizvodnja?

- Privreda je jedna od temeljnih funkcija ljudskog društva koju čine djelatnosti koje
obuhvaćaju proizvodnju, razmjenu I potrošnju materijalnih dobara I usluga.
- Proizvodnja je primarni element privrede čiji je cilj proizvesti što više uz što manje
troškove.
2. Šta proučava ekonomska geografija?
- Ekonomska geografija proučava privredne prostorne sisteme proizvodnje, razmjene I
potrošnje te međuovisnosti privrede I stanovnivštva koje se očituje u organizaciji
prostora.
3. Kako dijelimo privredu s obzirom na veličinu I stupanj proizvodnje?
- S obziriom na veličinu razlikujemo: lokalnu(jedno naselje ili manja prostorna cjelina),
regionaln(dio jedne zemlje), nacionalnu I svjetsku/globalnu privredu.
- Prema strukturi proizvodnje privredne djelatnosti dijelimo na: autarkična(samoopskrbna)
i tržišna gospodarstva.
4. Po čemu se autarkična privreda razlikuje od tržišne?
- Autarkična privred karakterizira proizvodnja za vlastite potrebe i skoro nikakvo učešće u
međunarodnoj trgovini I razmjeni, dok je tržišna privreda uključena u svjetsko tržište I
dominantna je u većini zemalja svijeta.
5. Podjela gospodarskih djelatnosti. (sektori):
1. Primarni (poloprivreda, lov, ribolov i šumarstvo)
2. Sekundarni (industrija, rudarstvo, građevinarstvo, proizvodnja-
zanatstvo)
3. Tercijarni (turizam, saobraćaj, trgovina, ugostiteljstvo, novčarstvo)
4. Kvartarni (školstvo, zdarvstvo, sudstvo, vojska, policija,
administracija)
6. Šta je poljoprivreda?
- Poljoprivreda je najvažnija grana primarnog sektora koja se bavi obradom zemlje I
uzgojem i iskorištavanjem korisnih biljaka i domaćih životinja.
7. Koji je značaj poljoprivrede?
1. Vodeća privredna djelatnost, u njoj je zapošleno više od polovine
ukupnog stanovnivštva
2. Egzistencijalni značaj – prhrana sve većeg broja ljudi
3. Značajna sirovinska baza proloprivrednoj proizvodnji
4. Značajan uticaj na opšti izgled prostora
8. Kako se dijeli poloprivreda u osnovi?
- Poljoprivreda se u osnovi dijeli na:
1. Zemljoradnju/ratarstvo (povrtlarstvo, voćarstvo i vinogradarstvo)
2. Stočarstvo/animalna proizvodnja (govedarstvo, ovčarstvo,
svinjogojstvo, peradarstvo)
9. Kako dijelimo pp u zavisnosti od ukupnoh razvoja?
- Dijelimo na:
1. Tradicionalnu/motičarsku poloprivredu (polikulturalna, za vlastite
potrebe, usitnjenost posjeda, ratarsko - stočarska)
2. Moderna/savremena poloprivreda (veći poloprivredni prostori,
orimjena mehanizacije, savremene agrotehničke mjere,
monokulturalna, tržišna)
10. Koji je osnovni cilj poloprivrede?
- Osnovni cilj poljoprivrede je da što u kraćem vremenu proizvede što više različitih
poloprivrednih proizvoda.
11. Šta je zemljoradnja?
- Zemljoradnja je grana poljoprivrede koja se bavi obradom zemljišta i uzgojem biljaka.
12. Kako možemo podijeliti zemljoradnju?
- Zemljoradnju možemo pdoijeliti na: ratarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo i povrtlarstvo
13. Šta utiče na razvoj i zastupljenost zemljoradnje?
- Na razvoj i zastupljenost zemljoradnje utiče geografska širina i nadmorska visina.
14. Kako zemljoradnju razlikujemo?
- Razlikujemo:
1. Ekstenzivnu zemljoradnju (slabo razvijena u pogledu alata i
prinosa)
2. Intenzivnu zemljoradnju (primjena agrotehničkih mjera i
mehanizacije)
15. Objasni plantažni uzgoj.
- U pojedinim zemljama tropskog pojasa raširena je plantažna komercijalna proizvodnja.
Na velikim plantažama se uzgajaju kafa, šećerna trska, duhan, banana, kokosov orah I
druge kulture. Ovaj oblik proizvodnje zahtjeva brojnu radnu snagu, visoko ulaganje
kapitala.
16. Šta je stočarstvo?
- Stočarstvo je poljop. djelatnost koja se bavi uzgojem različitih vrsta domaćih životinja.
17. Objasni nomadsko I transhumantno (polunomadsko) stočarstvo.
- Nomadsko stočarstvo je jedan od najstarijih oblika stočarstva, gdje su stočari i stoka u
stalnom kretanju u potrazi za boljom ispašom.
- Transhumantno stočarstvo karakterizira sezonsko kretanje između ljetnih ispaša na
planinama I zimskih ispaša u nizinama.
18. Koji su najpovoljniji prostori za razvoj stočarstva?
- To su: travnjaci umjerenih I tropskih širina (pampasi, janusi, stepe itd.), vlažna okeanska
i monsunska primorja (Atlansko primorje, istočno primorje Australije i atlansko primorje
Amerike)
19. Koje su glavne karakteristike tržišno ekstenzivnog i tržišno intenzivnog stočarstva?
- Tržišno ekst. karakterizira uzgoj određene vrste stoke na velikim pašnjačkim posjedima
zbog mesa, mlijeka, kože i vune.
- Tržišno intenzivno stočarstvo gdje su relativni mala stočarska gospodarstva orijentira na
proizvodnju jedne vrste stoke (farme, mlijeko) namijenjenih tržištu je zastupljeno u sjev.-
ist. dijelu Sjeverne Amerike, Zapadne I Srednje Evrope, jugo.ist dijelovima Australije i
Novog Zelanda.
20. Šta je rudarstvo?
- Rudarstvo je privredna djelatnost sekundarnog sektora I bavi se istraživanjem,
vađenjem, transportom i oplemenjivanjem mineralnih sirovina iz Zemljine kore.
21. Šta su sirovine i kakve mogu biti?
- Sirovine su tvari iz prirode u neprerađenom stanju koje služe za daljnju preradu. Mogu
biti organskog (biljnog i životinjskog), mineralnog porijekla i fosilna goriva.
22. Zašto se neke rude oplemenjuju?
- Najveći značaj imaju rude s velikim postotkom sadržaja ,etala. U slučaju da su rude
lošije kvalitete s mali udijelom metala one se oplemenjuju tj. izdvaja se metal iz rude
 (ekstrakcija). Pritom se stvara koncentrat koji zauzima manje prostora i lakše se
transporita na veće udaljenosti do mjesta dalje prerade.
23. Kako dijelimo rude?
- Rude dijelimo na 3 osnovne skupine:
1. Rude za dobijanje metala crne metalurgije (željezne rude)
2. Rude za dobijanje metala obojene metalurgije (aluminij, cink,
bakar, olovo)
3. Plemeniti i rijetki metali (zlato, platina, srebro, živa, titan)
24. Kako se dobijaju sekundarne I tercijarne sirovine?
- Procesom recikliranja već korištenih sirovina dobijaju se sekundarne sirovine koje imaju
novu upotrebnu vrijednost.
- Veliki broj proizvoda od sekundarnih sirovina ponovo se može preraditi pri čemu nastaju
tercijarne sirovine.
25. Koji je značaj recikliranja?
- Recikliranjem se rješavaju problem onečišćenja okoliša i gomilanja velikih količina
otpada. Pored toga imaju i veliko privredno značenje. Upotrebom sekundarnih sirovina u
proizvodnji znatno se smanjuju troškovi proizvodnje jer su jeftinije od prirodnih sirovina.