GOSPODARSTVO ILI EKONOMIJA

Ekonomija-znanost zaduena za prouavanje gospodarstva Gospodarstvo ili ekonomija je smiljena ljudska aktivnost koja obuhvada proizvodnju,razmjenu i potronju materijalnih dobara i usluga S obzirom na prostor razmatramo : lokalno gospodarstvo regionalno ili podruno nacionalno ili narodno globalno ili svjetsko Ekonomsko naelo je ostvarenje to vedeg profita ili zarade S obzirom na razvijenost dijele se: -visoko razvijena -srednje razvijena -slabije razvijena gospodarstva Kriterij za odreivanje razvijenosti: BDP,BND,kvaliteta ivota Prevladavaju nerazvijena gospodarstva IMBENICI RAZVOJA GOSPODARSTVA Prirodni reljef,klima,tlo,voda,vegetacija Drutveni kapital,rad,znanje,organizacija,politika,drutveni sustav itd. Primarne djelatnosti ovisne su o prirodnim imbenicima;sekundarne o prirodno pogodnom lokalitetu;tercijalne o drutvenim imbenicima TIPOVI GOSPODARSTVA Prema umijeanosti drave razlikujemo :-slobodno trina (na najrazvijenijim prostorima) -dravno-planska socijalistika (Kuba,Sj. Koreja,Vijetnam) -tranzicijska (bive socijalistike zemlje i drave nastale raspadom SSSR) SEKTORI DJELATNOSTI Primarne Sekundrane Tercijarne (vedi dio stanovnitva) Kvartarne

IMBENICI RAZVOJA POLJOPRIVREDE I SUSTAVI AGRARNOG ISKORITAVANJA

POLJOPRIVREDA je glavna primarna djelatnost koja se bavi uzgojem te koritenjem biljnih i ivotinjskih vrsta s ciljem zadovoljavanja prehrambenih i ostalih potreba ljudi. poljodjelstvo stoarstvo IMBENICI RAZVOJA POLJOPRIVREDE prirodni: - klima-padaline (suha granica)-temperatura(hladna granica visinska;polarna) -tlo- imbenici nastanka tla: klima,sastav stijena,vegetacija,ovjek(elementi tla:org.tvari i humus,minerali,zrak,voda;obiljeja: boja,veliina zrna,poroznost)-rahli sloj

Zemlje -reljef- nagib,ekspozicijske padine(osoj i prisoj),visina drutveni:- veliina posjeda - oblik vlasnitva:privatni,zadruni (biva Jugoslavija),drutveni (kolhozi/sovhozi u SSSR; moevi/kibuci u Izraelu) - radna snaga -trite : blizina,razvijenost -prometna povezanost -dravna regulativa -obiaji i kulturno nasljee NAINI AGRARNOG ISKORITAVANJA pokretna (prelonost) obrada zemljita tropoljni sustav plodored-suvremene agrotehnike mjere SUSTAVI AGRARNOG ISKORITAVANJA samoopskrbno ili autarkijsko gosp.- proizvode za vlastite potrebe i eventualno prodaju do 25% svojih proizvoda;dijele se na: 1) lovako-sakupljako gosp. (Amazonija,sredinja Afrika,Kalahari i austalske pustinje) 2) nomadsko stoarstvo-( od zapadne Afrike do sredinje Azije) 3) tradicionalna poljoprivreda (intenzivna se temelji na ratarstvu u kombinaciji sa stoarstvom;ekstanzivna se bazira na transhumantnom stoarstvu gdje se kombinira ljetna i zimska ispaa) trina ili komercijalna gosp. su rezultat napretka agrarne proizvodnje i stvaranja vikova namijenjenih tritu te razvoja prometa i trgovine 1) Farme-velika gospodarstva koja zahtijevaju i velika ulaganja. Razlikuje se intenzivni (velika ulaganja i vedi prinosi uz kombiniranu proizvodnju itarica,krmnih kultura i stoke;istok SAD-a,Austalija,juna Afrika,jug Brazila,vedi dio Europe) i ekstenzivni tip (velike povrine s manjim ulaganjima i prinosima ali i dalje s dobrom zaradom;Australija,stepe u Ukrajini i Rusiji,amerike prerije,junoamerike pampe) 2) Ran-gospodarstvo usmjereno na komercijalno ekstenzivno stoarstvo (Juna i Sjeverna Amerika,sredinja Azija i Australija) 3) komercijalna plantana poljoprivreda-temelji se na monokulturnom plantanom uzgoju.Uzgaja se kava,kakao,ederna trska,banana,aj,duhan. 4) Mediteranska poljoprivreda uzgajaju se itarice,krmne kulture,maslina,smokva,agrumi,povrde,vinova loza.

STRUKTURA SVJETSKE POLJODJELSKE PROIZVODNJE

poljoprivredne proizvode moemo podijeliti na itarice,uljarice,biljke za dobivanje edera,biljke za dobivanje napitaka,vinova loza,vode i povrde te biljne i ivotinjske tekstilne sirovine ITARICE Penica(stepa u stepsko-savanska pod.,umjereni pojas;otporna na hladnodu,suu) jara i ozima (Kina,Indija,SAD,Ruska Federacija,Francuska,Njemaka,Kanada,Austalija,Turska...) Kukuruz(SAD,Kina,Brazil,Meksiko,Francuska,Indija,Rumunjska,Argentina,Indonezija,Italij a),treba dosta kie i sunca,uzgaja se u tolpijim djelovima umjerenog pojasa.corn belt izmeu Missouri i Mississippi Ria (monsunska Azija,vlana i topla podruja;Kina Indija, Indonezija, Banglade, Vijetnam, Tajland, Mianmar,Filipini,Brazil,Japan) Jeam Ra Zob Heljda Sezam Proso ULJARICE Kokosova palma-tropski pojas(otoci Tihog i Indijskog oceana) Palma uljarica ili afrika palma-podruje Gvinejskog zaljeva i ekvatorijalne Afrike, jugoistona Azija. Araid (kikiriki)-tropsko podruje Suncokret -(Ruska Federacija,Ukrajina,Argentina,Kina,Rumunjska) Uljana repica- Kina,Kanada,Indija,Njemaka,Francuska Soja-SAD,Brazil,Argentina,Kina i Indija Maslina-mediteran:panjolska,Italija,Grka,Turska i Sirija BILJKE ZA DOBIVANJE EDERA ederna trska tropsko i sutropsko podruje:Brazil,Indija,Kina,Tajland i Pakistan ederna repa- umjereni pojas: Francuska,SAD,Njemaka,Rusija,Turska

BILJKE ZA DOBIVANJE NAPITAKA Kavovac- vruda i vlana klima, podrijetlom iz Afrike; proizvoai: Brazil, Vijetnam, Indonezija,Kolumbija i Meksiko;vrste: arabica i robusta Kakaovac-podrijetlom iz ekvatorijalnog dijela Latinske Amerike; prozivoai: Obala Bjelokosti,Gana,Indonezija,Nigerija,Brazil. ajevac-grmolika biljka tropskog monsunskog podruja koja ne podnosi hladnodu i nedostatak vlage; vrste:zeleni (suenjem),crni (fermentacijom),bijeli (mladi listovi); proizvoai: Indija,Kina,ri Lanka,Kenija i Indonezija.

VINOVA LOZA,VODE I POVRDE,CVJEDARSTVO Vinogradarstvo-intenzivni oblik poljoprivrede; Sredozemlje; proizvoai: Italija, Francuska, panjolska, SAD i Kina Vode-agrumi,vode tropskog i umjerenog pojasa Povrtlarstvo i cvjedarstvo-u blizini velikih gradova Duhan Zaini TEKSTILNE SIROVINE Pamuk-tropsko i suptropsk pojas; proizvoai: Kina, SAD,Indija, Pakistan i Brazil Lan-umjereni pojas Konoplja-podruje Euroazija Juta-tropsko podruje,slui za proizvodnju ambalae,vreda i sl.; proizvoai: Indija, Banglade i Kina

STOARSTVO
-grana poljoprivrede u kojoj se ivotinje uzgajaju s ciljem zadovoljavanja prehrambenih,ali i ostalih potreba

EKSTENZIVNO Vrste: -> govedarstvo -> konjogojstvo krupno -> svinjogojstvo -> peradarstvo ->ovarstvo -> kozarstvo sitno Oblici: -> nomadsko ili lutalako podruje sjeverne Afrike,jugozapadne i sredinje Azije; za zadovoljavanje vl. potreba uz minimalnu razmjenu za najnunije proizvode -> transhumano sezonsko kretanje izmeu ljetnih i zimskih panjaka;vl. potrebe; podruje Mediterana,sredinja Azija,dijelovi Australije,planine Amerike -> komercijalno ekstenzivno(ranevi) najrazvijeniji oblik;stoka slobodno pase na velikim panjakim povrinama;mala ulaganja,stoka se uzgaja zbog mesa,koe i vune; SAD, Argentina,Australija INTENZIVNO Farme-velika ulaganja-veliki prihodi;mogu biti specijalizirane za proizvodnju mesa, mlijeka ili kombinirane farme uz biljni uzgoj;u blizini vedih gradova; podruje zapadne Europe i Sj. Amerike Alpsko sto.-komercijalno stoarstvoalpskog podruja gjde ljeti stoka pase na panjacima a zimi se smjeta u staje u dolinama i prehranjuje

RAZVOJ STOARSTVA zastupljenost: 1.svinjsko meso 2.govee meso 3.perad proizvoai mesa:Kina,SAD,Indija proizvoai svinjetine: Kina,SAD,Njemaka proizvoai govedine:SAD,Brazil,Kina -II- piletine: SAD,Kina,Brazil -II- ovjeg mesa:Kina,Australija,Novi Zeland -II- kravljeg mlijeka:SAD,Indija,Rusija,Njemaka -II- koe:Argentina,Indija,Kina -II- vune: Australija,Kina,Novi Zeland

RIBARSTVO
-Djelatnost primarnog sektora koja uz ribolov obuhvada i akvakulturu Ribolov (morski i slatkovodni)-slobodan izlov riba i ostalih vodenih organizama Akvakultura-uzgoj razliitih vodenih organizama u slatkoj vodi Marikultura-uzgoj riba,koljaka,rakova,algi u moru Bogatsvtvo mora ribom i ostalim organizmima ovisi o koliini hraljivih tvari u vodi,prije svega fitoplanktona Ribolovna podruja:elfovi oko Lofota,Dogger Banka,Newfoundland Banka,Kamatke i Japanskog otoja te podruje Humboldtove,Kalifornijske i Benguelske struje Vodede ribolovne zemlje: (morski ribolov)Kina,Peru,Japan,ile; (slatkovodni ribolov) Kina,Indija,Banglade,Kamboda i Indonezija

UMARSTVO
PODJELA: - tropske kine ume ili praume- heterogene (mahagonij,tikovina,ebanovina); podruje Amazonije, zavala Konga, Gvinejskog zaljeva, Malezije, Indonezije, Bornea i Nove Gvineje - mosunske ume-dungle - tajge ili borealne ume- podruje crnogorine ume homogene (jela, smreka, ari) ;hladna,sjeverna podruja:sjever Kanade,Skandinavije i Rusije -kontinentalne -sredozemne Izvorni ili prirodni umski pokrov Kultivirani ili uzgojeni pokrov-zamijenile su unitene izvorne ume Deforestacija ili krenje uma-sjea zbog gradnje puteva,dolazi do pretjerane erozije zemljita,brojne biljne i ivotinjske vrste gub svoja stanita,povedava se efekt staklenika...;podruje Amazone 54% drva se koristi za gorivo;15% kao graevinski materijal;15% za papir;14% namjetaj

SVJETSKA ENERGETIKA
Industrija: - u uem smislu-strojna prerada sirovina u zavrne proizvode) - u irem smislu - energetika - rudarstvo - industrijska proizvodnja Podjela energetskih sirovina: -> podrijetlo- bioloki (en. pot. ovjeka, ivotinja, drveta) - mehaniki izovr (ugljen,nafta,zemni plin) -> gospodarska vanost-ovisi o potroenoj koliini -> ekoloka vanost(utjecaj koji imaju na okolinu)-iste -neiste ->mogudnost obnavljanja- obnovljive -neobnovljive SVJETSKA PROIZVODNJA I POTRONJA ENERGIJE