KLIMATSKE PROMJENE U MEĐUNARODNIM ODNOSIMA

- klimatske politike počinju 1988. kada Svjetska meteorološka organizacija proglašava klimatske
promjene zajedničkom brigom čovječanstva
- iznose Međuvladin panel o klimatskim promjenama → bavi se praćenjem i rpocjenom rizika od
klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem

1992. Rio de Janeiro

- donesena Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime (UNFCCC)
 cilj: ograničavanje stakleničkih plinova u atmosferi
 države članice sastaju se gotovo svake godine
► COP  u javnosti poznate kao Konferencije UN-a o klimatskim promjenama

Protokol iz Kyota 1997.

- treći sastanak COP-a po redu
- države potpisnice su se obvezale:
 između 2008.-2012. smanjiti emisije stakleničkih plinova za prosječno 5 % u odnosu na
emisije iz 1990.
 nije se odnosio na države u razvoju: npr. Kina, Brazil, Indija
 kako bi stupio na snagu trebalo ga je ratificirani 55 država (proizvode 55% ukupnih emisija
stakleničkih plinova)
 stupio na snagu tek 2005. godine

Pariški klimatski sporazum 2015.

- 21. sastanak COP-a po redu
- prvi globalni (sve države svijeta), zakonom obvezujući dogovor o borbi protiv klimatskih promjena
- dogovoreno je:
 ograničiti porast globalne prosječne temperature u ovom stoljeću na „znatno manje” od 2 °C
iznad predindustrijske razine, s ciljem da ga se zadrži na najviše 1,5 °C
- stupio na snagu manje od godinu dana od kada je dogovoren ratifikacijom od strane EU parlamenta

Europska Unija u borbi protiv klimatskih promjena → ciljevi

do 2020. plan 20-20-20 (staklenički plinovi-ob. izv. en.-en. učinkovitost)

do 2030. 40% stak. plin. – 27% ob. izv. en. – 27-30% en. učinkovitost. – 15% elektroenergetske
interkonekcije
do 2050. 80 – 95% stak. plin.

Mogućnosti rješavanja problema

➢ očuvanje šumskih površina i sprječavanje daljnje deforestacije
➢ proces obnavljanja šuma – apsorpcija dijela emisija stakleničkih plinova u budućnosti
➢ stabilizacija metana → reciklirati otpad da bi se spriječilo ispuštanje metana iz odlagališta otpada +
sanacija plinovoda
➢ stabilizacija koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi
➢ očuvanje energije i energetsku održivost u domovima
SUBEKUMENSKI PROSTORI NA ZEMLJI
subekumena → privremeno naseljeno područje ( < 15 stan./km2)
- pustinjski i polupustinjski krajevi
- prostori tropskih kišnih šuma i tajgi
- polarni i subpolarni krajevi
- planine i visoravni na velikoj nadmorskoj visini
- pojedini otoci nepogodni za stalno naseljavanje

pustinja → područje sa srednjom godišnjom količinom padalina manjom od 250 milimetara

- ako je srednja godišnja temperatura viša od 18 °C, tada se takva pustinja naziva vrućom pustinjom
- ako je srednja godišnja temperatura niža od 18 °C tada se takva pustinja naziva hladnom pustinjom

Vruće pustinje
- nastaju u područjima uz obratnice
➢ stalno područje visokog tlaka sprječava formiranje padalina
- nastaju uz obale zbog hladnih morskih struja
➢ hladnija voda smanjuje isparavanje

Hladne pustinje
- u umjerenim geografskim širinama
➢u unutrašnjosti kontinenta (npr. Azije) zbog izražene kontinentalnosti
- uz oceane radi hladnih morskih struja i zavjetrine planina

Tropske kišne šume

- vlažni i topli uvjeti
- izrazita gustoća i velika visina drveća
- podnožje vlažno i mračno

(Sub)Polarni krajevi
- područje Sjevernog i Južnog pola
- između polarnica i polova
- izmjena polarnog dana i noći
- niske temperature
- malena ukupna količina padalina (oko 250 mm)
➢zimi anticiklone, a ljeti temperatura preniska da bi zrak mogao sadržavati dovoljne količine
vodene pare za nastanak padalina
- subpolarna područja:
➢ prostori oko polarnica
➢ vegetacija tundre
➢ blaža klima (prosječna temperatura ljetnih mjeseci između 0°C -10° C )
Visokoplaninski krajevi
- razlozi slabe naseljenosti:
- hladnija i vlažnija klima
- veći nagib terena
- manjak plodnog tla
iznimke:
- veće nadmorske visine u žarkom pojasu
- ugodnija klima za život na nadamorskoj visini između 2000 i 3000 metara (npr. Meksička
visoravan, Afrička jezerska visoravan)
- u umjerenim širinama:
- međuplaninske udoline i prisojne strane nižih gorja i planina

ŽIVOT U SUBEKUMENI
Pustinjski nomadi
- afričke i azijske pustinje
- žive i kreću se između oaza
- bave se stočarstvom (ovce, koze, deve, goveda)
➢izvor hrane, materijala za odjeću (vuna)
- turizam ► iznajmljivanje deva, turistički vodiči
Najpoznatiji nomadi:
- Beduini, Tuarezi, Berberi (Afrika i Arapska pustinja
- mongloski nomadi (Azija)
- Aboridžini (Australija)
- Bušmani (Afrika)

- velika gospodarska preobrazba pustinjskih područja

- pustinje su nalazišta važnih ruda
- nafta i zemni plin su se počeli iskorištavati u Sahari nakon II. svjetskog rata
- Alžir – drugi na svijetu po proizvodnji zemnog plina
- Libija – najveće zaliha nafte među saharskim državama
- 1938. – nafta je otkrivena na Arapskom poluotoku
- UAE, Saudijska Arabija, Bahrein, Katar i Kuvajt

- životni standard stanovništva nevjerojatno je porastao

- najveće i najluksuznije građevine na svijetu – Doha, Kuvajt, Dubai, Abu Dhabi i Rijad
- vodoopskrba je riješena izgradnjom desalinizatora
- razorni ratovi i nedemokratski politički režimi
- turističko vrednovanje pustinja
- najviše turista privlači Mecca, Dubai te pustinja Atacama
- pustinja Mojave – NP Dolina smrti i Joshua Tree te Las Vegas

- širenje pustinja će u sljedećem desetljeću potaknuti migraciju više od 50 mil. ljudi

- dezertifikacija se dugoročno može spriječiti sadnjom šuma
- UNCCD – Konvencija Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije – prihvaćena 1994.
- 17. lipnja se obilježava kao Dan suzbijanja širenja pustinja
- inicijativa Great Green Wall – planira se sadnja šume na 100 mil. hektara u Sahelu do 2030. godine

- Pigmeji su skupina plemena patuljastog rasta

- izvorno se bave lovom i sakupljanjem plodova
- žive u jednostavnim kupolastim nastambama
- uništavanjem tropskih kišnih šuma i dolaskom farmera mijenja se njihov tradicionalni način života
- vrlo kratak životni vijek – samo 24 godine
- zavala Konga, Kalahari, Australija, Tajland, Malezija, Filipini, Indonezija, Brazil
- svi žive na prostoru subekumene
- 1950. – tropske šume su prekrivale 11% Zemlje
- do 1980-tih polovina tropskih šuma uništena je ljudskim djelovanjem
- proces uništavanja do danas nije prestao
- najviše prašume krči se u Brazilu, DR Kongu i Indoneziji
- šume su jedina djelotvorna tehnologija za apsorpciju ugljikovog dioksida
- 14. rujna – Svjetski dan prašuma

- prije dolaska Europljana u Amazoniji je živjelo oko 2 mil. Indiosa – danas manje od 200 000
- neka plemena nikada nisu ostvarila kontakt s našom civilizacijom
- većina ih živi kao nomadski poljoprivrednici
- nekontaktirana plemena imaju između 30 i 500 pripadnika i nesvjesni su postojanja vanjskog svijeta -
- u takve je rezervate strogo zabranjeno ulaziti

Arktički nomadi
- krajnji sjeverni djelovi kontinenta
Najpoznatiji narodi:
- Inuiti (Eskimi)
- skandinavski Laponci (Saami)
- sibirski Neneci (Samojedi)
- prelazak sa nomadskog na sjedilački stil života radi klimatskih promjena i teških životnih uvjeta
- bave se ribolovom i stočarstvom
- mladi se iseljavaju u gradove radi boljih uvjeta života

Antarktika
- jedini kontinent bez stanovnika
- početak 20. st.
- nastaju znanstveno-istraživačke postaje
- područja interesa:
- vrijeme i klima
- geologija
- životinjski svijet
- tijekom trajanja polarnog dana na Antarktici je do 4000 znanstvenika

Visokoplaninski krajevi
- naseljavaju se ako se mogu gospodarski iskorištavati
- poljoprivreda ► planinsko stočarstvo
- turizam
- zimska sezona ► skijališni turizam
- ljetna sezona ► izletničko-rekreacijski turizam
- rudarstvo
- andske države (Peru, Čile, Bolivija, Argentina)
- rudnici soli, zlata, srebra, bakra i drugih metala
- posljedice: ekološki devastirana područja
- Šerpe – narod s planinskih područja Nepala i Himalaja
- „Ljudi s istoka” - geografsko podrijetlo s istočnog Nepala
- nomadski narod koji se stoljećima bavio stočarstvom i trgovinom
- žive na visokim himalajskim visinama
- posljednjih se desetljeća povećalo zanimanje za turizam u himalajskim područjima
- Šerpe – cijenjeni i elitni planinari te vrijedni vodiči na ekstremnim visinama Himalaje
- tropska i suptropska visokoplaninska područja – naseljenost je sve veća
- Meksička visoravan – Ciudad de Mexico, Ande – Quito, Bogota, La Paz-El Alto, Lima
- etiopsko-somalsko područje i Istočno-afrički jezerski ravnjak – Adis Abeba, Nairobi, Kigali

SUBEKUMENSKA PODRUČJA U HRVATSKOJ

- smještaj u sjevernom umjerenom pojasu ►ne postoje ekstremni subekumenski okoliši
➢pojedini brdsko-gorski krajevi
➢područja koja demografski izumiru
➢pojedini otoci
➢izbjeglička ili prognanička naselja

Brdsko-gorski krajevi
- uz većinu gradova nastala su naselja na obližnjim uzvišenjima
- pogođena su procesom deruralizacije
- pretvaraju se u vikendaška naselja za stanovnike gradova
- razvoj ruralnog turizma u unutrašnjosti iznajmljivanjem istih tih smještajnih kapaciteta

Jadranski otoci
- 47/604 hrvatskih otoka i otočića stalno je naseljeno
- neki su naseljeni samo tijekom turističke sezone (npr. kampovi aktivni samo tijekom sezone)
- dolazak domaćih iseljenika na djedovinu tijekom ljeta
- otoci u privatnom vlasništvu (Jakljan, Šćedro, Sveti Klement, Veruda)
- na nekim stalno naseljenim otocima postoje također povremena naselja (npr. Vidovići na Cresu)

Depopulacijska područja u Hrvatskoj

- nepovoljna demografska kretanja problem su gotovo čitave Hrvatske
- najviše ugroženi dijelovi demografski izumiru ►400 naselja s manje od 10 stanovnika
- najugroženiji prostori:
➢ brdsko-planinski krajevi Žumberka, Gorskog kotara i Like, Banovine i Korduna, dijelova
Slavonije
➢ naselja u unutrašnjosti većih otoka bez potencijala za bavljenje turizmom

Izbjeglička ili prognanička naselja u Hrvatskoj

- grade se kada su ljudi iz različitih razloga prisiljeni napustiti svoja stalna naselja
- sastoje se od kontejnera, šatora ili jednostavnijih montažnih objekata
- Mala Gorica ► 1995. – 2019. hrvatski prognaninci iz Domovinskog rata
- izbjeglička naselja u Sl. Brodu i Opatovcu ► migrante velikog migrantskog vala 2015.
- kontejnersko naselje za stanovnike Gunje nakon poplave 2014. godine, Sisak i Petrinja nakon potresa
2021.