OBILJEJA TLA I UMSKO BOGATSTVO

- TLO - povrinski ili pedaloki pokrov na stijenama

- 4 imbenika djelovanja na tlo:
sastav stijena u podlozi
klimatski imbenici
vegetacijski imbenici
antropoloki imbenici - djelovanje ovjeka
- ANTROPOGENO tlo - tlo nastalo intenzivnom ljudskom obradom kroz dulje
vremensko razdoblje (npr. isuivanje, navodnjavanje, dodavanje humusa)
1. MEDITERANSKA ZONA
- smee tlo ba vapnencima i dolomitima (rahlo) - mora se navodnjavati
- crvena - na ovom podruju najplodnije (uz fli) - Istra, Konavli, R.
Kotari
- antropogena i flina tla
2. GORSKA ZONA
- lesivirana (isprana) tla pogodno za razvoj uma
- reliktna crvenica
- planinska crnica
- agrikultura: krumpir, zelje
3. KONTINENTSKA ZONA
- prava crnica (ernojza) - najvaniji poljoprivredni prostor (na lesu)
- movarna i aluvijalna crnica melioracija (odvodnjavanje)
- lesivirana, smea i antropogena tla
- Oteenja tla u Hrvatskoj:
pad sadraja humusa
oneienje tetnim tvarima
prenamjena tla
erozija
zbijanje tla
UME
- 3 800 biljnih vrsta
- 20 800km2 povrine pod umama = 36,7% kopnenog terit. RH + umsko
zemljite 44%
- bjelogorine ume 80%
etinjae 13%
mjeane 7%
- bukva 30,9%; hrast 26,7%; grab 5,7%; jela 6,6%; bor 5,7%, grab 5,7%...
- umska podruja
1. Kontinentalno .p. - hrast lunjak, h. kitnjak, bukva, smreka, jela, vrba,
topola, joha, grab
2. Podruje . visokog kra (gorski) - bukva, jela, smreka
3. Podruje . kra (Mediteran) - makija,, garig, ikara, kamenjar, h. crnika, h.
medunac, crni bor,
alepski bor....
- umitavanje uma: sjea, poari, kisele kie, otpad....

ZATIENA GEOGRAFSKO-PRIRODNA PODRUJA

- nacionalni parkovi - najvii stupanj zatienosti (8): Plitvika jezera, Paklenica,
Risnjak, Kornati, Mljet, Brijuni, Krka, Sj. Velebit
- parkovi prirode (11+1?) : Kopaki rit, Medvednica, Velebit, Biokovo, Telaica,
Lonjsko polje, Papuk, Uka, umberak - Samoborsko gorje, Vransko jezero
(Biograd n/m), Lastovsko otoje + Neretva (?)
- strogi rezervati: Hajduki i Roanski kukovi, Bijele i Samarske stijene,
Malostonski zaljev (vegetacija + podmorje)
- 750 zatienih prirodnih posebnosti
- ostali stupnjevi zatite: posebni rezervat, park uma, zatieni krajolik
(suhozid), spomenik prirode, spomenik parkovne arhitekture (Maksimir,
dvorci Zagorja), biljne i ivotinjske vrste
- NP Plitvika jezera - (1949) 16 jezera (nastala sedrenim barijerama), na Korani,
najvee jezero Kozjak, zatiena uma bukve 73%, najstariji NP u Hrv
- NP Paklenica - (1949), 70-ak pilja, zatiene geoloke forme
- NP Risnjak - (1953) - vapnenaki sastav stijena, temperaturna inverzija,
vegetacija, ivotinje...
- NP Mljet - (1960) - SZ dio zatien; benediktinski samostan iz 12.st., peine,
vegetacija, 2 slana jezera, meduze, prstac, periska, jakobova kapica...
- NP Kornati - (1980), 150 otoka, klifovi (rasjedni)
- NP Brijuni - (1983) 14 otoka
- NP Krka - (1985) sedrene barijere, zatieni Roki slap i Skradinski buk te otoi
Visovac (samostan)
- NP Sjeverni Velebit - (1999) geoloke forme, Hajduki i Roanski kukovi,
Vegetacija, najvie endemskih vrsta

JADRAN
- povrina: 135 000 km2 manje obalno more u svijetu (0,38% svjetskog mora)
- od ukupne povrine Hrvatskoj pripada 31 067 km2 (teritorijalno more) +
21 000 km2 (epikontinentalni pojas ZERP - ako ga proglasimo naim)
- razvedena obala:
- ukupno 5 800 km
index razvedenosti 11
- obala kopna
1 777 km
- obala otoka
4 000 km +
- regije:
1. SJEVEROZAPAD->plitak (do 50 m)
2. JABUKA MORSKA UDOLINA (do 250 m)
3. PALAGRUKI POPRENI PRAG (do 130 m)
4. JUGOISTONA JADRANSKA ZAVALA (do 1233 m)
- fizika svojstva:
1. TEMPERATURA - ljeti 22-25C / zimi 5-15C
- sjeverni Jadran se bre grije i bre hladi (zato jer je plii)
2. PROZIRNOST - na puini i do 56m, zbog biolokog siromatva
- na obali od 22 - 33 metra
3. BOJA - modra (Makarska rivijera - najljepa boja mora)
4. MORSKE MJENE
- plima i oseka zbog utjecaja Mjeseca i Sunca
- nisu jako izraene (do 0,5 metara) osim ako se pojave u isto
vrijeme kao i plimni val najjai u sjevernom Jadranu
5. MORSKE STRUJE
- tople morske struje ulaze u Jadran i idu naom stranom, a hladne se
vraaju talijanskom stranom
6. MORSKI VALOVI - najvie ih uzrokuje jugo (5-6 metara)
- kemijska svojstva:
- SLANOA - 38 (vie od svjetskog prosjeka)
- slanost vea na puini na obali slatke rijeke i vrulje - salinitet nii
- bioloka svojstva - more siromano
- organizmi:
nektonski - plivai
planktonski - lebdei (fitoplanktoni i zooplanktoni)
bentonski - vezani uz morsko dno (koljke, rakovi.)
- osnovne zone prema zagaenosti u Jadranu
- izvorna kakvoa voda (otvoreno more)
- smanjena kakvoa mora (obalno more, pliaci 10-30 metara)
- ugroeni morski zaljevi - uz vee gradove

- ekoloki kritino ugroeno more (SZ - rijeka Po, pliak)

RIJEKE I NJIHOVO ZNAENJE
- korist: promet, hidroenergija, turizam, navodnjavanje, voda za pie, sport,
ribolov...
- slivovi
1. CRNOMORSKI (Dunavski) SLIV - 62%
a. SAVA - najdua (562 km)
- pluvijalni reim (puni se kiama), zbog bujice nije plovna u svom
gornjem toku (tek od Siska), donji tok - jako meandrira
- lijeve pritoke: Sutla, Krapina, Lonja, Orljava, Bosut
- desne pritoke: Odra, Kupa, Una, Vrbas, Bosna
b. DRAVA - oko 500 km
- pluvijalno-nivalni (puni se otapanjem snijega) reim
- mogue hidroelektrane (veliki protok po m3)
- Mura - najvea pritoka - hidroenergetski potencijal
- plovna od Donjeg Miholjca, najvea luka - Osijek
c. DUNAV - oko 200 km kroz Hrvatsku (ukupno oko 3 000 km)
- najvea luka Vukovar, plovni put kroz Srednju Europu (8 drava)
d. KUPA - oko 300 km
- djelomino plovna
- hidroelektrana Ozalj
- rijeke Crnomorskog sliva su sporije, due, plovnije, dublje, ali i zagaenije
- granica izmeu 2 sliva se pribliava i na 10 km od Jadrana kod Mrzle Vodice
(Gorski Kotar)
2. JADRANSKI SLIV - 38%
Dragonja, Mirna, Raa, Rjeina, Zrmanja, Krka, Cetina, Neretva...
samo su Neretva, Cetina i Zrmanja plovne
3 ponornice: Lika, Gacka, Krbava
rijeke su pogodne za izgradnju hidroelektrana najvie ih ima Cetina
kod Perukog jezera
rijeke su ie, bre (pad je vei) , plie, krae...

JEZERA
- korist: ribolov, sport, slatka voda, natapanje, turizam...
- prirodna jezera u Hrvatskoj:
nastala potapanjem udubljenja u holocenu, karakter. za kontinentalnu H.
zamovarena jezera: Jelas polje, Crnac polje, Crna Mlaka, Trakoan,
Kopaki rit, Lonjsko polje
jezera u kru: nastaju na sedrenim barijerama; Plitvika (Kozjak,
Proansko), Prokljansko, Visovako; potopljena krka udolina; MljetVelika i Mala jezera, Vransko na Cresu (kriptodepresija), Vransko kod
Biograda (najvee u Hrv., na zamovarenoj flinoj podlozi), Bainska
jezera; uruavanje podzemnih upljina; Crveno i Modro j.kod Imotskog
(nastala uruavanjem povrine vapnenakih pukotina)
- umjetna jezera u Hrvatskoj:
nastala nakon 2.svj.rata stvaranjem brana; akumulacija vode, elektrina
energija; Peruko(13 km2, najvea akumulacija u kru), Trakoansko,
Ormoko, Dubravsko (17 km2, najvee), Varadinsko, Butoniga,
Kruiko, Lokvarsko, Fuinsko