GEOGRAFIJA -PONAVLJANJE GRADIVA ZA ODGOVARANJE

Reljef su sve ravnine, uzvisine i udubljenja na Zemlji.

Geomorfologija je znanost o reljefu i ona proučava njegov postanak, razvoj i
procese koji ga oblikuju .
Nizine su kategorije reljefa do 200m nv.
Nadmorska visina gorja je od 500m do 1000m nv.
Pobrđa su na nadmorskim visinama od 200m do 500m nv.
Planine su reljefna kategorija iznad 1000m nv.
U hrvatskoj prevladavaju nizine (53,42%).
Dva reljefna oblika u nizinskoj kategoriji reljefa su riječna terasa i ravnjački
reljef .
Poloj ili neplavna ravan je područje neposredno uz rijeku poplavljeno za
visokog vodostaja močvare ,nije pogodno za naseljavanje (Kopački rit, Lonjsko
polje).
Poloj se koristi za turizam te nastaju ribnjaci,
Riječna terasa ima plodno tlo te ima gospodarsko značenje jer je pogodna za
naseljavanje i poljoprivredu.
U ravnjački reljef ubrajamo lesne zaravni ,krške zaravni i Flišne zaravni .
Les ili proper su sitne naslage koje su se širile vjetrom za vrijeme ledenog doba
te su tako nastale lesne zaravni .
Polja u kršu nastala su djelovanjem tektonskih pokreta ,riječnom erozijom,
taloženjem te korozijom.
Polja u kršu imaju plodno tlo te omogućuje razvoj poljoprivrede .
Prisojna padina je osunčana padina okrenuta prema suncu (prema jugu,
prigorje).
Osojna padina je padina u sjeni okrenuta od sunca (prema sjeveru
,zagorje/podgorje).
Stara gromadna gorja u Hrvatskoj su Medvednica, Papuk, Krndija,
Ivančica,Žumberačko gorje ,a mlada gorja u Hrv. su Velebit, Dinara,Biokovo
Transregija je izdizanje mora nakon ledenog mora.
Istočna obala Jadrana je izrazito razvedena zbog izmjena ledenih doba i toplih
razdoblja u geološkoj prošlosti.
Sjeverozapadna jadranska podmorska je plića zavala zaravljenog, muljevitog
dna s najvećom dubinom u Jabučnoj kotlini (243m).
Jugoistočna jadranska podmorska zavala je dublja s više od 90% volumena vode
Jadrana, najveća dubina u južnojadranskoj zavali (1233m).
Abrazija je razarajuće djelovanje valova na obali.
Ako je mjesto blizu ekvatora tada je mjesto najtoplije zbog najviših
temperatura ,a udaljavanjem od ekvatora temperatura se smanjuje i klima se
mijenja te postaje hladnije.
Kopno i more djeluju kao klimatski čimbenik zbog utjecaja Atlantskog oceana i
puhanja zapadnih vjetrova.
Reljef djeluje kao klimatski čimbenik jer ograničava utjecaj mora na uski obalni
pojas i planine mogu zaklanjati druge dijelove prostora svojom visinom te tako
temperature i klime mogu biti drukčije.
Nadmorska visina utječe kao klimatski čimbenik zbog toga što se za svakih 200
metara temperatura smanji za 1 stupanj celzijev.
Insolacija je obasjavanje zemlje sunčevim zrakama.
Inverzija temperature se dogodi kada se zrak noću jako brzo ohladi te nastaje
magla pa zbog magle ne može probiti dovoljno sunčevih zraka do nižih prostora.
Gorska hrvatska ima najveći broj padalina zbog puno vlage koja kondenzira.
Najmanji dio padalina imaju najistočniji dijelovi Hrvatske i pučinski otoci.
Vjetrovi koji se javljaju u primorskoj Hrvatskoj su : Jugo, Bura i Maestral
Bura nastaje prelijevanjem hladnog zraka ,hladan zrak i suh vjetar
sjeveroistočnog smjera koji puše na mahove .
Jugo puše s jugoistoka ,topao i vlažan vjetar (jer nastaje u sjevernoj Africi i
prelazi preko Sredozemnog mora pa se zrak navlaži).
Maestral najslabiji vjetar puše s sjeverozapada nagovještava vedro i stabilno
vrijeme.

Tipovi klime u Hrvatskoj su Sredozemna klima (s vrućim ljetom),vlažna

snježno-šumska klima, umjereno topla vlažna klima s toplim/vrućim ljetom.
Najrašireniji tip klime u Hrvatskoj je Umjereno topla vlažna klima s toplim
ljetom.
Snježno-šumska klima je prisutna u Gorskoj Hrvatskoj.
„Klimu masline“ nazivamo sredozemnu klimu
Mahovitost znači da je prisutna stalna smjena jačih i slabijih udara te zastoja .
Negativne posljedice koje mogu nastati od bure su hladno vrijeme, iščupana i
slomljena stabla, razbijeni prozori, dizanje krovova…
Kriptodepresija ima dno ispod razine mora, a površina iznad razine mora .
Najveće prirodno jezero je Vransko jezero (30,7km kvadratnih).
Jezera nastala za potrebe HE : Krušćičko, Bajersko, Sabljaci i Lokvarsko jezero.
Ribnjaci RH Jasinje, Poljana, Končanica, Siščani, Našička Breznica.
Prirodna baština je prirodna vrijednost nekog područja, prostora, zakonom
zaštićena.
Kategorije zaštite prirode u RH su : Strogi rezervati, Nacionalni park i Park
prirode.
KATEGORIJA ŠTO JE PREDSTVNICI
ZAŠTITE DOPUŠTENO
/NEDOPUŠTENO
Zabranjena ljudska Bijele i Samarske
STROGI REZERVATI djelatnost jer bi mogla stijene, Hajdučki i
ugroziti prirodu Rožanski kukovi
Dopuštene određene Risnjak, Brijuni, Pl.
NACIONALNI ljudske djelatnosti jezera, Sj. Velebit,
PARKOVI (turizam, tradicionalna Paklenica, Krka,
poljoprivreda) Kornati, Mljet
Kopački rit, Papuk, Lonjsko
Dopuštena ljudska polje ,Učka Medvednica,
PARKOVI PRIRODE djelatnost koja ne Žumberak-Samoborsko
narušava sklad prirode gorje, Velebit, Vransko
jezero, Telašćica, Biokovo,
Lastovo otočje (i Dinara)

Ponornice su tekućice koje djelom teku na površinu, a djelom ispod podzemlja.

Neke su : Lika, Gacka, Krbava, Pazinčica, Dobra.
Razvodnica je granica između sljevova ili porječja
Rijeke jadranskog slijeva su :Neretva, Cetina, Krka, Mirna, Raša, Dragonja,
Riječna, Jadro, Ombla.
Jadranski slijev ima duljinu vodotoka puno kraće, izolirane, nego crnomorski
slijev i često povezane podzemnim tokovima.
Rijeke Crnomorskog slijeva su : Sava, Drava, Dunav, Kupa.
Crnomorski slijev ima veće vodotoke s većim rijekama.
Slijev su sve rijeke koje se ulijevaju u jezero ili more, a porječje tekućice sa
svim svojim pritocima .
Riječni režim je način opskrbe tekućice vodom te promjena vodostaja tijekom
godine.

Tlo je rastresiti sloj atmosfere.

Tlo se sastoji od mineralnih tvari, humusa, vode i plinova.
Tlo nastaje od stijenki +vanjskih činitelja +minerala +humusa,vode i plinova.
Tlo je izvor sirovina, pročišćivač vode, proizvodi hranu i ima klimatsko
regulacijsku ulogu.
Vrste tla u Hrvatskoj su : Crnica, Močvarna crnica, Aluvijalna tla ,Smeđa tla,
Podzoli, Planinska crnica, Crvenica.

TIP TLA OBILJEŽJA I ISKORIŠTAVANJE RASPROSTRANJENOST

CRNICA Bogata humusom, poljoprivredno Istočna Slavonija i Srijem
najvrijednije tlo
MOČVARNA Visok udio humusa, Uz rijeke (i naplavnim ravnicama)
CRNICA poljoprivredno dobro tlo
ALUVIJALNA TLA Mladog postanka, manje humusa, Nizinska
poljoprivreda Hrvatska
SMEĐA TLA Udio humusa ovisi o stijenskom Nizinska Hrvatska
sastavu
Isprana, kisela ,siromašna tla s
PODZOLI malo humusa Gorska Hrvatska
PLANINSKA CRNICA Bogata humusom nastalim Planinski prostor Hrvatske
razgradnjom
Smeđe-crvene boje, boju joj daju
CRVENICA hidroksidi, uzgoj voća(Istra) Primorje