REGIJE HRVATSKE (PRIMORSKA-GORSKA-NIZINSKA HRVATSKA)

Krš je tip reljefa koji se razvija na tlu, krški reljefni oblici nastaju djelovanjem vode na
karbonatne (vapnenac i dolomit) stijene.
Krški reljefni oblici od najvećih do najmanjih: krške zaravni, polja u kršu, ponikve.
Polja u kršu su nastala tektonskim pokretima i okršavanjem.
Važnost polja u kršu -deblji sloj tla i tekućica na flišnoj (nepropusnoj) podlozi
-poljoprivreda i naselja na rubovima polja
Prisoj - osunčana padina okrenuta prema suncu (prema jugu)
Osoj - padina u sjeni okrenuta od sunca (prema sjeveru)
Geografski položaj Jadranskog mora -obuhvaća sjeverni dio Sredozemnog mora (4.6%), pruža se
od sjeverozapada prema jugoistoku, okružuje ga Hrvatska, Italija, Crna Gora, Albanija,
Slovenija, BIH, Grčka
Dalmatinski tip obale nastao je podizanjem razine mora otapanjem ledenog pokrova za oko 130
m (transgeresija).
Reljefne cjeline podmorja Jadranskog mora:
-sjeverozapadni dio - plići, površinom veći
-jugoistočni dio - dublji, površinom manji
Abrazija - razarajuće djelovanje valova na obale
-Palagruški prag
Svojstva Jadranskog mora - temperatura (toplo more), slanost/salinitet (36% slano more),
prozirnost – dubina do koje vidimo golim okom (max 56 m), boja - modrozelena (turistički
privlačna)

Kretanje morskih struja u JM – tople ulaze kroz Otrantska vrata i prolaze kroz hrv obalu prema
sjeverozapadu donoseći svježiju vodu iz Sredozemlja, hladne izlaze duž talijanske obale u
smjeru jugoistoka
Značenje turizma - tradicija duga više od 125 godina, potiče razvoj drugih djelatnosti
(zapošljavanje), preobražaj prostora (ribarska naselja atraktivnija)
Elitni turizam podrazumjeva visoke stndarde, što znači i visoke cijene, a masovni podrazumjeva
niže cijene te više turista.
Turističe regije Primorske Hrv: Istarska (najrazvijenija), Kvarnerska, Sjevernodalmatinska,
Južnodalmatinska
Gorska Hrv obuhvaća: Gorski kotar, Liku i Ogulinsko-plaščansku udolinu
Gorski kotar - planinsko područje na SZ, hrv gorski prag
- Risnjak, Velika Kapela
Lika - krška zavala raščlanjena nižim gorjima i poljima u kršu
- prostor između Velebita, Male Kapele, Plješevice, ličko Pounje
- obuhvaća niz polja u kršu: Ličko, Gacko, Krbavsko
Hrvatski prometni prag povezuje: nizinsku i primorsku Hrv, srednju Europu i Sredozemlje
Gradnja autoceste:
pozitivni učinci - brže i učinkovitije prometovanje turista, brža povezanost makroregionalnih
središta, povećanje važnosti hrv luka za uvoz i izvoz
negativni učinci - narušavanje staništa divljih životinja, buka, stvaranje “prometne sjene”, javni
prijevoz stagnira
Šuma u hrvatskoj definirana je kao složeni kopneni ekosustav čije je glavno obilježje raznovrsno
drveće.
Važna šumska područja u RH su: Gorski kotar, Velebit, Lonjsko polje, Spačva
Šume ugrožava : prekomjerna sječa, požari, onečišćenje, klimatske promjene, strane vrste
drveća, štetočine i gradnja
Gospodarska važnost šuma je:
ŠUMARSTVO - najšumovitiji Gorski kotar
- bukva i jela
DRVNA INDUSTRIJA – nedovoljno razvijena
GRADNJA / TRADICIJSKA ARHITEKTURA - turizam, lov, rekreacija
- drvene igračke (UNESCO)
Depopulacija je smanjenje broja stanovništva, na nju utječe staro stanovništvo, mali udio
visokoobrazovanog stanovništva puno napuštenih staova, iseljavanje …
Prirodna obilježja Gorske Hrvatske : planinsko područje (s poljima u kršu) na sjeverozapadu RH,
najviše kiše padne u hladnijim djelovima godine, česti su snijeg i magla, najkišovitiji je dio
hrvatske (kisele kiše),tlo je nepogodno za poljodjelstvo samo kulture koje podnose oštrije uvijete
opstaju (krumpir, kukuruz, kupus), vegetacijski pokrov je većinom bukva i jela dok je
podkapelska udolina obešumljena.
Najvažnija gradska središta GH su : Ogulin, Gospić, Otočac, Delnice i Gračac...
Najvažnija društevna središta GH – nema puno središta, stanovništvo ostarilo, veliki udio
neobradivih poljoprivednih površina, puno napuštenih domova, mali broj visokoobrazovanog
stanovništva.
Ravničarska poljoprivredna regija je do 200m nv, intenzivna poljoprivreda, uzgajanje
ŽITARICA (pšenica, kukuruz) , INDUSTRIJSKO BILJE (šečerna repa, duhan...) , KRUMPIR
( okolica Varaždina i Međimurja), staklenička i plastenička
proizvodnja,VOĆE(jabuke,kruške,šljive), vinogradarstvo, vinarstvo i podrumarstvo.
Svinjogojstvo i govedarstvo stajnog tipa (Bjelovar),peradarstvo(Čakovec i Varaždin)
Brežuljkasta poljoprivredna regija iznad 200m nv, tlo je slabije kvalitete, manji posjedi,
mješovita proizvodnja, govedarstvo pašnjačkog tipa, vinogradarstvo i vinarstvo.
Područja ravničarske regije pogodna za vinogradarstvo: Lesne zaravni istočne hrvatske - bijele
sorte vina. Najpoznatiji i najveći vinogradi (okolica Kutjeva - Graševina, Erdut, Ilok-Traminac,
Vukovar, Đakovo i Baranja).
Brežuljkasta regija je od manje važnosti jer nema velike prirodne kvalitete I nije kvalitetna kao
Ravničarska regija.
Značaj grada Zagreba -¼ hrv stanovništva - Zagreb 800 000
- zagrebačka urbana regija 1 100 000
-najveća koncentracija radnih mjesta
-regija jezgre
Primarne djelatnosti: šumarstvo, ribarstvo, poljoprivreda
Sekundarne djelatnosti: industrija, rudarstvo, građevinarstvo, energetika
Tercijarne djelatnosti: promet, bankarstvo, trgovina, turizam, uslužni obrti
Kvartarne djelatnosti: zdravstvo, školstvo, vojska, policija, kultura, znanost

Suburbanizacija - proces imigracije stanovništva iz središta grada u naselja na rubovima grada

Depopulacija – smanjenje broja stanovnika
Urbanizacija – rast gradova I gradskog stanovništva
Deruralizacija - smanjenje broja stanovnika u selu
Litoralizacija- koncentracija stanovništva na obalama
Industrijalizacija - povećanje ljudi zaposlenih u sekundarnim djelatnostima
Deagrarizacija – proces iseljavanja iz sela u gradove
Tercijalizacija - povećanje broja ljudi u tercijalnim skupinama