Reljef

Hrvatske
Reljef su svi ravni i neravni oblici
↓ ↓
200m nizine brijeg,brežuljak, gorice do 500m

visoravni gora,sredogorje 500-1000m

planina više od 1000m
na površini Zemlje ili u podzemlju.
• Stijene po postanku:
1.magmatske ili eruptivne
2.sedimentne ili taložne
3.metamorfne ili preobražene

-prevladavaju sedimentne stijene :

1. u Prim.i Gor. VAPNENAC → krški reljefni oblici
→davna mora,prije 250-65mil.god.
taloženje ljuštura=CaCo3,
izdizanje zbog pomicanja Af.ploče
vodopropusne stijene Slojevi u Grand Canyonu

2. u Nizinskoj:
aluvijalni (riječni) i eolski (vjetar)
nanosi+taloženje materijala s
viših predjela
*vodootporne stijene
Vrste stijena u
Hrvatskoj po načinu
postanka
RELJEF NIZINSKE HRVATSKE
Ponovimo
1. Što je reljef?
2. Kako ga označavamo na fizičkim
geografskim kartama?
3. Koja velika europska nizina zahvaća i dio
Hrvatske?
Reljef nizinske Hrvatske
- nizine – 70% teritorija Niz. Hrv.

Nizinski reljefni oblici:

1.poloji
2.riječne terase
3.lesne zaravni
Poloji su najniži reljefni oblici, uz velike rijeke koji su u vrijeme visokih
vodostaja rijeka poplavljeni. Nastali su erozijom tekućica i taloženjem njezina
nanosa: gline, mulja, pijeska, šljunka. Velik dio poloja močvarno je područje.
Poloji – Crnac polje, Jelas polje, Lonjsko polje, Kopački rit,Crna mlaka,Spačva..

Lonjsko polje
Neki poloji poput Lonjskog polja i Kopačkog rita proglašeni su parkovima prirode
Močvarna područja nisu naseljena, već se iskorištavaju za
ribnjačarstvo, šumarstvo ( lužnjak) te kao stanište mnogih biljaka i
životinja.

Crna mlaka
 riječna terasa
poloj

Nastanak riječne terase

Riječne terase reljefno su viši dijelovi uz rijeke, oblik nastao usijecanjem rijeke u
vlastitu naplavnu ravan, sastoji se od nanosa rijeke .Terase su zapravo ostaci
nekadašnjih poloja koje je rijeka svojim protjecanjem usijecala.

Kako se rijeka sve dublje usijecala, njezini su viši predjeli postajali neplavljeni i
oblikovali su terase.
Riječne terase nalaze se izvan poplavnog područja pa su stoga pogodne za
naseljavanje i poljoprivredu.
• lesne zaravni – viši zaravnjeni prostori nastali
teloženjem prapora (lesa) tijekom geološke
prošlosti, odosno radom vjetra u glacijalnim
razdobljima (Đakovačka, Vukovarska,
Erdutska, Baranjska)

- plodna područja ,na lesu se razvila crnica,ali

ne teška močvarna,već laka propusna
Đurđevački pijesci – geološki fenomen.
 Pobrđa i gorja
• 4.pobrđa – gorice i humlja (dijelovi Hrvatskog
zagorja-Macelj,Kalnik, Bilogora, Vukomeričke
gorica, Petrova gora, Zrinska gora)
• prisojne padine – prigorja
• osojne padine – podgorja,zagorja
• 5. gorja – gromadna, otočne planine (500 –
1000 m) (Žumberačka gora, Ivanščica,
Medvednica, Psunj, Papuk, Krndija, Dilj,
Požeška gora)
• Požeška kotlina
Pobrđa i prisojne padine Hrvatskog zagoja gusto su naseljene i dobro obrađene.
Žumberačka gora sa svojim vrhom Svetom Gerom (1173 m) najviša je gora Nizinske
Hrvatske.
Često se nazivaju i otočnim gorama. U dalekoj geološkoj prošlosti bili su otoci u
Panonskom moru, a i danas izgledaju kao reljefni otoci u pretežito nizinskom
prostoru.

Medvednica je gora starog postanka.