EGZOGENI PROCESI

-Pokreću ih sunčeva energija i gravitacija zemlje

-Ključni proces je erozija trošenje stijena
a) Mehaničko: nema kemijskih promjena, klasični sedimenti
b) Kemijsko: otapanjekemijski sediment

-Uzroci trošenja: -živa bića(korijenje drveća, tupkanje životinja)

-otpad spojevi s vodom reagiraju sa stijenama i dovode ih do otapanja
-promjena temperature: kad se stvari hlade one se stišću i stvaraju
pukotine, ako još i voda dođei onda kada dođe zima ona e raširi i stvrdnestijene pucaju

PADINSKI PROCESI

1. Isprianje:uzrokovano jakim padalinama, voda isprala dio terena, isti uzroci kao i kod
klizanja

2. Klizanje: uzroci padine i gravitacija, dio terena se odvojio od podloge jer se jako natopio
vodom, postao je teži i odvojio se od suhog dijela koji još nije natopljen

3. Odron: samo se odvoji i otkotrlja, stijene na padini stalno su pod silom koja ih gura
prena dolje, gravitacija ih gura dole i puknu, odvoje se od ostatka i otkotrljaju se
-Čestoih uzrokuju ljudi

4. Urušavanje: mogu nastati ponikve, često su u krševnim prostorima jer je tlo ispod šuplje
-Najčešće nastaje iznad pukotina i špilja

5. Puzanje i tečenje tla: tlo se smrzne s vodom koja je u njemu, kad dođe proljeće voda se
odmrzava od gore prema dole gornji se dio odvoji od donjeg jer se prvi odmrzne i počne
kliziti
 FLUVIJALNI RELJEF

-Riječne doline izdužene u svom otjecanju

U ušću su šira nego na izvoru
Normalne(šire se prema ušću)
Složene(imaju klasove i klanjce)

-Podzemne vodenalaze se na nepropusnim slojevima

U dubini- slojevi vodonepropusna podlogabunari
Izvor na mjestu gdje se dotiču propusni i nepropusni slojevi

Etape fluvijalnih procesa:

1) Erozija- sadrže ju svi endogeni procesi, dubinska (V-doline, u gornjem toku)- bliži izvoru
Spušta tekućicu u dubinu:
a) mehanička: voda ispire tlo, voda podiže sitne čestice i njima udara u veće komade i troši ih
b) kemijska: voda otapa stijenu ispod sebe i na taj način ide u dubinu
U donjem toku dubinska erozija se usporava.
-bočna erozija(donji tok, nastaju neradni i mrtvaje)
Rijeka teče gdje joj se najjednostavnije kretati(mekše stijene)

2) Transport: prijenos materijala od izvora prema ušću, na izvoru bistra, ušće mutno

3) Akumulacija:-nastaju poloji
-U nizinama normalno da se rijeka izlijeva iz svog korita
-izlijevaju se i materijali i kad se rijeka vrati u korito, materijal ostaje i popunjava neke
udubine u površini
nastaju: riječne terase, sedreno kamenje, ade i spiiudoni(posljedia akumulacije

Deltasto ušće: samo gdje se voda ulijeva u masive, rijeka probia i stvara nikve
a) Estuarij: jaki valovi i strujeodnosi se sav materijal koji rijeke donese, ušće lijevkastog
oblika, na njima nastaju brane i luke

b) Rijasi: potopljena ušća i dolina rijeka, posljedica transgresije, povećava se razinamora i

more potopi rijeku

MARISNSKI RELJEF
Obala- prostor utjecaja mora na reljef
Procesi
1) Abrazija oblici koji nastaju: klif(valovi jaki i dugotrajni udaraju o obalu, erozija),
obrazijska ravina, ostinjak, potkapina

2) Akumulacija:
Žal- ako na neku abrazijsku terasu more nanese materija sediment se digne
Laguna- nešto što je zatvorio sprud
Tumbulo- sprud povezuje otok i kopno
Lido- sprud koji samo strši u moru, ne treba zatvarati lagnu

Tipovi obala:
1) Abrazijski tip:prevladavaju klifovi, u hrvatskoj samo južni jadran, da bi bila oblikovana
mora biti jak i stalan udar vala

2) Organogen: prvi tip organizama

Koralji izrastu uz obale i formiraju koraljne grebene, taloži se marinijski sedement i formiraju
koraljne otoke.
Koraljni grebeni i otoci- koralji rastu oko obale jer je zbog erozije vodostaj vode postao sve
niži, otišao ispod razine mora
-mangove šume
3)Transgresijska: Najčešći čimbenik je promjena klime
-nastaju podizanjem razine mora i potpunjuju djelove šelfa
-Dalmatinski tip obale: otoci paralerni s gorjem na kopnu, tu valovi djeluju tek zadnjih
10 000g

GLACIJALNI RELJEF
-Nastao je djelovanjem leda
-Stalni led zauzima 10%kopna
-Prostori koji ssu pod ledom-glacijalni reljef
-Danas i ovi na kojima nije led- imaju utjecaj leda glacijalni reljefi izvan krajeva koji nisu
pod ledom
-Danas postoji i antropogeni(utjecaj čovijeka) utjecaj na reljef

-Formiranje leda- temperatura ne smije biti preniska jer nema isparavanja jer onda nema ni
padalina
Vrste leda:
a)Zrnati(firm)
b) kompaktni-u prostorima niskog ledenog pokrova
Nastaje u prostorima gdje je snježna granica 0m cijele godine

Vrste ledenjačkog reljefa:

1) ledenjaci: rijeke leda, građeni od zrnatog leda, izvorište ledenjaka
Kreće sse uz padinu: erozija ledom:egazarcija
Pokreću se sporo 2m godišnje

2)Ledenjačke doline: na završetku ledenjaka, ostatak leda iz glacijala, led ima utjecaj na
dolinu velik 2km

3)Ledenjačka jezera:na zvršetku ledenjaka, topljenje leda

4)Fjord: ujedino i manski reljef, potopljena ledenjačka dolina, nastao transgresijom mora

5)Ledeni pokrov nizina: Grenland, Antartika, sjever Kanade,nema otapanja

6)Pennglacijalni reljef:prostori oko starog leda

7)Les: sitna, žuta površina, nastala ispod leda,

Doline koje su prekrivene njime su vrlo plodne
Lesne zaravne- odlične podloge za plodno tlo

BIOGENI I ANTROPOGENI UTJECAJ NA RELJEF

Biogeni:
a)Zoogeni: koraljni grebeni i otoci, životinje svojim djelovanjem ubrzavaju denudaciju,
sredrene barijere

b)Fitogeni: mangove šume, šume djeluju suprotno od životinjašume općenito smanjuju

eroziju i padinske procese, korijenje mehanički troši stijene

Antropogeni:
-Defrostizacija ubrzava padinske procese, olakšava opustinjivanje
-Isušavanje močvara: dobiva se alunjalno tlo(plodno tlo), intenziraju sse eoloski procesi
-Rijeke: gradnja brana, nasipa i stvaranje tokova
Umjetn toci, umjetna jezera, smanjuje se utjecaj rijeka na reljef,