Voda na zemlji

Voda na Zemlji važan je sastavni dio Zemlje kao planete, čini većinu površine, osnova je života,
oblikuje reljef i regulira klimu.
RASPODJELA ZEMLJINE VODE
Svjetsko more – oko 96% ukupne vode
Led na kopnu – oko 2,8% ukupne vode
Voda u podzemlju – oko 1,1% ukupne vode
Ostala voda (oko 0,1% od ukupne vode) – tekućice, jezera, močvare, atmosfera, živi organizmi,
ljudska upotreba
VODA U PODZEMLJU
Oborinska voda ponire u tlo (infiltrira) te puni prazne prostore između čestica tla i stijena.
Akumulira se iznad vodonepropusnog sloja stijena u tzv. prozračnoj zoni.
Prostor u podzemlju potpuno zasićen vodom zove se voda temeljnica.
Vodno lice je gornja površina temeljnice i nalazi se na različitim dubinama (ovisno o stijenskom
sastavu, klimi, reljefu…)
 Tekućice
Tekućice su tokovi vode na kopnu (rijeke i potoci) kojima voda stječe zbog sile teže.
Početak toka može biti izbijanje podzemne vode na površinu (izvor, vrelo) ili istjecanje vode iz
jezera (odvirak).
Količina vode u tekućicama je promjenjiva, na količinu utječu brojni faktori, najviše se odnose
na klimatska obilježja prostora.
Razina vode u određenom trenutku zove se vodostaj, a godišnji hod vodostaja zove se protočni
režim.
Protočni režim ukazuje na način opskrbe tekućice vodom te mogu biti:
Kišni – Najviši vodostaj u vlažnom periodu godine.
Snježni – Najviši vodostaj u proljeće, a najniži u kasnu zimu.
Ledenjački – Najviši vodostaj ljeti, a najniži zimi.
Složeni (kombinirani) - Kombinacija dva režima: npr. kišno-snježni, snježno-kišni,
snježno-ledenjački (koji prije dolazi). Karakteristični za duže rijeke koje teku kroz više klimatskih
prostora .
Porječje: područje za kojeg tekućice otječu prema glavnoj rijeci (na površini i u podzemlju).
Pritoci: tekućice koje se ulijevaju u zajedničku rijeku. Postoje lijevi i desni ( ovisno o obali rijeke
gdje se ulijevaju ako su okrenuti nizvodno).
Slijev: područje sa kojeg voda svih tekućica pritječe nekom oceanu, moru ili jezeru.
Ako pritječu moru pripadaju egzoreičkom prostoru, a ako pritječu jezeru pripadaju endoreičkom
prostoru.
Granica između porječja i slijeva zove se razvodnica.
Najčešće prolazi najvišim vrhovima i hrptovima gorja.
 Jezera
Jezero je svako vodom ispunjeno udubljenje na Zemljinoj površinom bez izravne veze sa
svjetskim morem.
Prema položaju površine i dna jezera u odnosu na razinu mora:
Depresija – površina i dno su ispod razine mora.
Kriptodepresija – površina iznad, a dno ispod razine mora.
TEKTONSKA JEZERA
Jezera nastala zbog tektonskih pokreta.
Kotlinska – vodom ispunjena riftna dolina na konstruktivnoj granici ploča. Često izdužena i
duboka.
Primjeri: Tanganjika, Malawi, Bajkalsko j.
Reliktna – ostaci nekadašnjeg mora zatvorenog tektonskim pokreta.
Primjer: Kaspijsko j.
RIJEČNA JEZERA
Jezera nastala kao mjestimično proširenje korita rijeke. Voda kroz njih protječe pa se zovu
protočna jezera.
Primjer: Prokljansko jezero kod Šibenika
Mrtvice
LEDENJAČKA JEZERA
Nastale kao udubljenja stvorena kretanjem ledenjaka ili težinom ledenog pokrova.
Mogu biti i akumulacija vode od otapanja ledenjaka na njegovom završetku.
Najbrojnija vrsta jezera na svijetu.
Primjer: Velika jezera, Ladoga…
KRŠKA JEZERA
Vodom ispunjena krška udubljenja kao npr. polja i uvale u kršu, ponikve…
Primjeri: Vransko jezero (Cres), Modro i Crveno j. kod Imotskog
Mogu biti i vrsta protočnih jezera kada se stvore vapnenačke barijere na dnu rijeke.
Primjer: Plitvička jezera
 Svjetsko more
Svjetsko more je čitava međusobno povezana morska površina na Zemlji.
Dijeli se na 5 oceana ( Tihi, Atlantski, Indijski, Južni i Arktički)
Svaki ocean dijeli se na:
MORA
Dijelovi oceana uz kontinente koji imaju svoje vlastite udubljenje na dnu i po karakteristikama
se razlikuju od ostatka svjetskog mora.
Mogu biti zatvorena ( međuotočna i sredozemna) ili otvorena (rubna) ovisno o izgledu i
položaju okolnog kopna.
Primjeri zatvorenog mora: Baltičko, Crno, Sredozemno, Crveno
Primjeri otvorenog mora: Arapsko, Filipinsko, Koraljno
ZALJEVE
Manji dijelovi oceana ili mora koji su okruženi kopnom: imaju slične karakteristike kao mora
kojima pripadaju. (npr. Gvinejski zaljev)
PROLAZE
Morska suženja između istaknutih dijelova kopna.

Svojstva: salinitet, temperatura, prozirnost i boja

SALINITET (slanost)
More je slano zbog otopljenih iona iz stijena ( najviše ima iona Na i Cl).
Salinitet je količina soli (grama) u litri vode, izražava se u promilima (‰).
Prosječna slanost mora je 35‰.
Toplija i zatvorena mora su slanija, a manje slana su polarna mora i mora u koje pritječe više
slatke vode s kopna.
TEMPERATURA
Morska voda toplinu dobiva od Sunčeve radijacije stoga je distribucija temperature na površini
najveća oko ekvatora. Sa dubinom temperatura opada sve dok ne dosegne oko 4 stupnjeva.
Na temperaturu mora utječu i morske struje.
Zbog slanosti, ledište mora je nekoliko stupnjeva ispod 0°C.
PROZIRNOST I BOJA
O prozirnosti mora ovisi količina raspršenih čestica (prirodnih ili zagađivača), te o osvjetljenju.
Topla mora imaju manje planktona, pa su prozirnija od hladnih mora.
Prozirnost se mjeri dubinom vidljivosti.
Boja mora ovisi o mnogim faktorima (dubina, osvjetljenje, količina planktona, boja neba i obale,
boja dna …)

Gibanja: morske struje, morske mijene, valovi

MORSKE STRUJE
Kontinuirano premještanje morske vode koje pokreću planetarni vjetrovi i razlike u gustoći
mora.
Struje mogu biti tople ili hladne ovisno o tome kakvu temperaturu mora donose prostoru u
kojem struje.
Tople struje: Golfska, Kuroshio, Brazilska
Hladne struje: Kanarska, Oyashio, Humboldtova, Benguelska
Važne su jer utječu na život u moru, ali i na klimu na kopnu.
MORSKE MIJENE
Nastaju zbog gravitacije Mjeseca (ali i Sunca).
Mjesec svojom gravitacijom utječe na izdizanje morske razine (plima), dok drugi dijelovi Zemlje
tada imaju nisku razinu mora (oseka).
Dnevno se dogode dvije plime i oseke (razmak između plime i oseke je 6 sati i 12 minuta).
Oblik kopna i obale utječe na visinu plime stoga nije svugdje jednaka (zaljev Fundy ima najvišu:
15 m)
VALOVI
Površinsko gibanje morske vode.
Nastaju zbog prijenosa energije vjetra na morsku površinu.
Visina valova ovisi o jačini vjetra, no važna je i otvorenost mora. Vjetar koji struji po dužoj
„stazi“ iznad mora stvara veće valove.
 Jadransko more
OPĆA OBILJEŽJA:
Ime dobilo po talijanskom gradu Adrija
Od Jonskog mora odvojeno morskim prolazom zvanim – Otrantska vrata
Izduženo i usko more.
Sjever je plitak, a dubina se povećava prema jugu.
Izdizanjem razine mora nakon ledenog doba formirana je današnja obalna linija.
SVOJSTVA:
Slanost:
spada u slanija mora (38‰)
Slanost se povećava prema jugu.
Temperatura:
Toplo more
Ljeti: 22-25°C
Zimi: 9-14°C
Boja i prozirnost:
Prozirno more (do 56 metara na istočnim obalama)
Plava boja (plavozelena i plavosiva)
GIBANJA:
Male razlike između plime i oseke (veća na sjeveru)
Morske struje kreću se obrnuto od kazaljke na satu
Topla struja kreće se uz istočnu obalu, a hladna uz zapadnu.
Važna za hrvatski turizam!
Valovi od 0,5 do 2 metara visine
Stvaraju ih jugo i bura.
Jugo stvara veće valove.
GOSPODARSKO ZNAČENJE:
Promet:
Važno prometno značenje za srednju Europu.
Najveće luke – Trst (Italija), Koper (Slovenija), Rijeka (Hrvatska).
Ribarstvo i sol:
Nije bogato ribom (najviše ulova ostvari Italija).
Za Hrvatsku važne solane (Pag, Nin, Ston).
Turizam:
Najvažniji gospodarski značaj! Čisto i toplo more uz istočnu obalu.