SVJETSKO MORE

Svjetsko more su sve morske površine na Zemlji međusobno povezane u jednu cjelinu.
OCEANI
Oceani su najveći dijelovi svjetskog mora
Razlikujemo 5 oceana: Tihi ocean, Atlantski ocean, Indijski ocean, Južni ocean i Arktički ocean.
Tihi ocean
- Površinom i obujmom najveći
- Najdublji, prosječno i apsolutno
Atlantski ocean
- Drugi najveći po površini
- Ima oblik slova S, kao i srednjooceanski hrbat
- Najprometniji do 20. St.
Indijski ocean
- Najvećim dijelom u tropskom pojasu
- Prema jugu otvoren prema Antarktici
- Dobiva prometno značenje prokopavanjem Sueskog kanala 1869.
- Počeo se oblikovati prije 120 milijuna godina raspadanjem Gondvane što ga zajedno s Južnim
oceanom čini jednim od najmlađih oceana
Južni ocean
- Obuhvaća more oko Antarktike
- Poklapa se s Antarktičkom cirkumpolarnom strujom
Arktički ocean
- Površinom najmanji
- Obuhvaća Sjeverno ledeno more te rubna mora na sjeveru Sjeverne Amerike i Euroazije
MORA
Mora su manji ili veći dijelovi oceana.
Zajedno sva mora obuhvaćaju oko 40 milijuna km2.
Sredozemna mora ili mediterani se nalaze između kontinenata.
To su europsko-azijsko-afrički mediteran, azijsko-australski mediterani srednjoamerički mediteran.
Pojam Sredozemlje ili Mediteran označava Sredozemno more s okolnim prostorom Europe, Azije i
Afrike.
Sredozemno more je izduženo u smjeru zapad-istok po dužini od 3860 km, od Gibraltarskih vrata do
najistočnije točke Crvenog mora.
Najveća dubina mu je 5121 m.
Granica između istočnom i zapadnog dijela Sredozemnog mora prolazi Mesinskim i Sicilskim prolazom
(između Sicilije i Tunisa).
Rubna mora su mora koje se nalaze na rubu oceana, a mogu biti i odvojena otocima.
Nazivamo ih otvorenim morima zbog njihove dobre i jednostavne povezanosti s ostatkom svjetskog
mora.
Zatvorena mora su mora koja su dublje uvučena u kopno te su s ostatkom svjetskog mora povezana
tjesnacima ili brojnim prolazima.
Morski prolazi imaju veliko prometno značenje.
Tjesnaci su prirodni prolazi (Gibraltarska vrata, Bospor, Malajski prolaz, Bab al-Mandab), dok su kanali
umjetno prokopani (Sueski, Panamski, Kielski kanal).
SVOJSTVA MORA
Mora se, osim po veličini, razlikuju i po fizičko kemijskim svojstvima.
Najvažnija od tih svojstva su slanost, temperatura, prozirnost i boja.
Slanost mora
- Podrazumijeva količinu otopljenih soli u morskoj vodi, koliko grama soli ima u 1kg morske vode
- Izražava se u promilima - ‰
- Najzastupljeniji kloridi, natrijev klorid (85%)
- Slanost povećavaju isparavanje mora i nastanak morskog leda
- Smanjuju slanost veća količina padalina, dotok slatke vode s kopna i otapanje leda
- Prosječno najslanije mora su oko obratnica, a najmanje slana su bliže polovima
- Izohaline su linije koje spajaju mjesta iste slanosti svjetskog mora na njegovoj površini
- Prosječna slanost svjetskog mora iznosi 35‰ (Sredozemnog 38‰)
Temperatura mora
- Potječe od Sunčeva zračenja, stoga su najtoplija mora oko ekvatora
- Dobivenu toplinu more razmjenjuje s okolišem (morske struje)
- Hidroizoterme su linije koje povezuju mjesta s istom temperaturom svjetskog mora na njegovoj
površini
- Prosječne dnevne temperaturne amplitude su nepoznate, a godišnje su znatno manje nego na
kopnu
Prozirnost mora
- Optičko svojstvo mora
- Ovisi o mnogo čimbenika: kutu upada Sunčevih zraka, količini organskih i anorganskih tvari,
temperaturi te promjenama vremena
- Mjeri se Secchiijevim diskom (bijelo-crni disk na užetu koji se spušta u vodu dok je vidljiv)
- Prozirnije, topla mora su biološki siromašnija oda hladnih mora
- Najveća prozirnost je zabilježena u Sargaškom moru – 66,5 m
Boja mora
- Ovisi o jačini upijanja i raspršivanja svjetlosti, obalnom okolišu, boji neba, živom svijetu, sastavu
morskog dna, dubini i čistoći mora
- Topla mora ⇒ modra i pod većim utjecajem vremena i okoliša
- Hladna mora ⇒ zelenoplava do maslinastozelene
- Plića mora ⇒ organizmi I primjese im mogu davati boju (Crveno more ⇒bakterije I alge koje
cvatu crveno)
GIBANJA MORA
Valovi su valovita gibanja morske vode.
Čestice vode u valovima ne putuju nego opisuju kružnu putanju.
Najveće valove uzrokuju olujni vjetrovi u južnom dijelu Tihog oceana.
Morske mijene su vertikalna pomicanja razine mora.
Plima je izdizanje razine mora. Oseka je spuštanje razine mora.
Glavni im je uzročnik privlačna sila Mjeseca. Kroz jedan Mjesečev dan (24h i 50min) dolazi do smjene
dviju plima i dviju oseka.
Na njih utječe i privlačna sila Sunca.
Amplituda morske mijene je visinska razlika između najvišeg i najnižeg stanja mora.
Žive morske mijene su kada su one najveće ⇒ kada su Zemlja, Sunce i Mjesec u istoj ravnini.
Mrtve morske mijene su kada su one najmanje ⇒ kada su Sunce i Mjesec pod 90° u odnosu na Zemlju.
Morske struje su horizontalna premještanja velikih masa morske vode na velike udaljenosti.
Glavni im je uzročnik vjetar. Osnovni su elementi smjer, brzina i stalnost.
Smjer je pravac kretanja morske struje i obrnut je od smjera vjetra.
Stalnost ⇒ postojanost ⇒ stalne, periodične i povremena morske struje.
Tople struje nose vodu topliju od mora kroz koje teku. U pravilu teku od nižih prema višim geografskim
širinama i blagotvorno utječu na kopno.
To su Golfska, Brazilska, Kuro-Shio i Aljaška morska struja.
Hladne struje nose vodu hladniju od mora kroz koje teku. U pravilu teku od viših prema nižim
geografskim širinama, smanjuju isparavanje i doprinose bogatstvu morskog života.
To su Kanarska, Humboldtova, Benguelska, Kalifornijska i Oja-Shio
JADRANSKO MORE
- Zaljev Sredozemnog mora
- Izlaz imaju zemlje: Hrvatska, Italija, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Albanija i Crna Gora
- Na jugu graniči s Jonskim morem i od njega je odvojeno Otrantskim vratima
- Otapanje ledenjaka u pleistocenu i holocenu ⇒ morska razina se izdigla 135 m
- Od oko 1300 jadranskih otoka, njih 1246 je hrvatsko
- Sjeverni i južni dio Jadrana odvojeni su Palagruškim pragom
- Prosječna slanost iznosi 38‰ ⇒ posljedica zatvorenosti mora
- Ubraja se u topla mora ⇒ ljeti od 22 do 25°C, a zimi od 9 do 14°C
- More je prevladavajuće plave boje, a u iznimnim slučajevima plavozelene ili plavosive boje
- Iznimno čisto more (osim uz lučke i industrijske gradove) ⇒ visoka prozirnost (do 56 m)
- Gibanja nisu toliko istaknuta zbog zatvorenosti mora
- Morske mijene kreću se od 30 do 90 cm
- U vrijeme najvećih amplituda izmjenjuju se dvije smijene plime i dvije oseke
- Morske struje ⇒ slabijeg intenziteta, u smjeru kazaljke na satu ⇒ hrvatskom obalom teku tople
struje i hladnom se vraćaju talijanskom obalom
- Najčešći valovi ⇒ od 0,5 do1,5 m
- Najveći valovi ⇒ do 5 m ⇒ zbog lokalnih vjetrova ⇒bura (na zapadnoj obali) i jugo (na istočnoj
obali)

Sjeverni dio Jadrana Južni dio Jadrana

Manja ⇒ zatvorenost mora i veća Veća ⇒ dotjecanje slanije vode iz
slanost količina dotjecanja slatkih voda s Jonskog mora i manjak slatke vode s
kopna kopna
dubina Pliće ⇒ u pleistocenu bilo kopno Dublje ⇒ Južnojadranska kotlina
Temperatura Tijekom zime je nekoliko Viša od sjevernog dijela ⇒ pritjecanje
 mora stupnjeva niže tople vode iz Jonskog mora
Prometno i političko značenje Jadranskog mora
- Prodire duboko u europsko kopno
- Srednjoeuropski prostor ima preko Jadrana najkraću vezu sa Sredozemljem te s azijskim i
afričkim zemljama
- Morske luke: Trst, Koper (Slovenija) i Rijeka
- Političko značenje ⇒ sporovi između državama o posjedu izlaza na Jadran
Gospodarsko značenje Jadranskog mora
- Turizam ⇒ zbog njegove temperature i čistoće te ugodne klime ⇒ postaje jedna od najvažnijih
gospodarskih grana RH
- Ribarstvo ⇒tradicionalna gospodarska grana za brojne stanovnike ⇒ riblji fond nije bogat, ali je
raznolik
- Marikultura ⇒ razvija se od druge polovine 20. st.
- Najveći ulov ⇒ ribari iz Italije
- Proizvodnja soli ⇒ solane ⇒ Pag, Nin, Ston
- Brodogradnja ⇒gospodarska djelatnost ⇒ Hrvatska međunarodno poznata i priznata
- Pet većih brodogradilišta ⇒ Uljanik (Pula), Viktor Lenac i 3. maj (Rijeka), Brodotrogir i Brodosplit
- Podmorje sj. Jadrana ⇒ važan izvor zemnog plina za Hrvatsku i Italiju
LITORALIZACIJA - život na obali
Litoralizacija je okupljanje stanovništva i funkcija na obali.
Litoralizacijom se ističu SAD, Japan, Kina, Brazil, Australija i neke europske države.
Litoralizacija nije svugdje moguća jer je uvjetovana prirodno-geografskim čimbenicima.
Morske luke postaju multimodalnim čvorištima zbog dostupnosti različitim tipovima prometa.
Gradnja industrijskih kompleksa blizu luka ⇒ smanjuje se trošak prijevoza sirovina i lakši provod robe
do tržišta.
More predstavlja i potencijalni izvor pitke vode.
Desalinizacija je proces pretvaranja morske vode u pitku ⇒ vrlo skupo ⇒ naftom bogate države
Jugozapadne Azije.
Nafta ⇒ podmorje Arapsko-perzijskog zaljeva, zaljeva Maracaibo, Meksičkog zaljeva i Sjevernog mora.
Kontinentske države su države koje nemaju izlaz na more.
Polderi su dijelovi kopna dobiveni isušivanjem mora ⇒ npr. Nizozemska
Litoralizacija u RH
- Glavni pokretač ⇒ turizam, koji potiče i razvoj prometne infrastrukture
- Centri litoralizacije ⇒ gradovi Primorske Hrvatske, obalni pojas
- Litoralizacija na otocima ⇒ postojeća, ali manjeg intenziteta nego na obali
- Udaljeni otoci, unutrašnjost Istre i Dalmatinska zagora ⇒ izgubili su dio funkcija te su
demografski opustjeli
Negativni utjecaj litoralizacije
- Uzrok velikih ekoloških problema
- Oko 80% onečišćenja mora dolazi s kopna
- Plastični otpad ⇒ ugibanje životinja koje se u nju zamotaju ili ju pojedu
- Otpadne vode ⇒ uzrokuju pretjeranu bioprodukciju i s time manjak kisika u moru (eutrofikacija)
- Iz tih razloga litoralizacija obale mora biti dobro isplanirana
VODE NA KOPNU
Svake minute s površine Zemlje ispari 1 milijarda tona vode. U prosjeku se voda u atmosferi godišnje
izmijeni 45 puta
Svjetskom moru pripada 97%, a vodi na kopnu samo 3% sve vode na Zemlji.
Vodu na kopnu nalazimo u obliku leda, tekućica, stajačica (jezera i močvare), vode u podzemlju i
atmosferske vode.
Najveći udio vode na kopnu imaju ledenjaci ⇒ voda na kopnu nije ravnomjerno podijeljena.
Led na kopnu
- Najveći dio vode na kopnu
- Najveći ledeni pokrov je na Antarktici ⇒ 90% leda
- Grenland ⇒ 9% leda na kopnu, 1% ⇒ planinski ledenjaci
- Velike zalihe slatke vode, hidroenergija i zimski turizam
Voda u podzemlju
- Voda ispod površine kopna i u sklopu Zemljine kore
- Javlja se u tri agregacijska stanja, najčešće u tekućem
- Prema hidrodinamičkim obilježjima ⇒ voda prozračne zone, vode temeljnica i voda pod tlakom
- Voda prozračne zone ⇒ djelomično ispunjava praznine u podzemlju, dok je ostatak ispunjen
zrakom
- Voda temeljnica ⇒ u potpunosti popunjava praznine i nalazi se iznad vodonepropusne podloge
- Voda pod tlakom ⇒ ukliještena između nepropusnih slojeva, na površinu se izdiže kroz
pukotinu ili umjetni otvor
- Arteška voda ⇒ voda koja izbija na površinu iz podzemlja pod tlakom

Voda u kršu
- Siromaštvo vode na površini, a bogatstvo vode u podzemlju
- Voda se giba u svim smjerovima ⇒ teško joj je pratiti tok
- Vrulje ⇒ podzemni izvori slatke vode na dnu mora
- Poniranje vode ⇒ rijetki stalni i obilni tokovi
- Izvorska voda ⇒ izbija na površinu kada površina zemljišta presijeca razinu vode temeljnice ⇒
riječne doline ⇒ na spoju propusnih i nepropusnih stijena ⇒ vrele
- Vrelo ⇒ može presušiti u sušnom razdoblju
- Krško područje RH ⇒ sredozemna klima ⇒ mala količina padalina ljeti ⇒ opasnost od nestašice
vode
Osnovna obilježja tekućica
- Voda koja teče pod utjecajem gravitacije ⇒ što je strmiji teren to je brži tok
- Dijele se na rijeke i potoke
 - U potocima u pravilu teče manja količina vode, kraćeg su toka i imaju manje porječja od rijeka
- Ključni preduvjeti za nastanak tekućica ⇒ količina padalina te hidrogeološki pogodan prostor
- Količina padalina mora biti veća od količine isparavanja
- Hidrogeološki pogodan prostor ⇒ kako bi tekućica mogla teći površinom kopna
- Prema prisutnosti vode ⇒ stalne, sezonske (periodične) i povremene tekućice
- Stalne tekućice ⇒ voda potječe tijekom cijele godine
- Sezonske tekućice ⇒ voda potječe samo u vlažnom dijelu godine ⇒ karakteristične za stepske
krajeve
- Povremene tekućice ⇒ voda protječe samo povremeno, nakon iznenadnih i kratkotrajnih
pljuskova ⇒ korita su najčešće suha ⇒ karakteristične za pustinjske krajeve
- Korita povremenih tekućica ⇒ u Sj. Africi i Jz. Aziji se zovu vade, a u Australiji creeks

Protočni režimi
Vodostaj je razina vode u koritu tekućice. On nije uvijek isti, a na njega najviše utječe klima.
Protočni režim pokazuje kako se tekućica puni vodom ⇒ iščitava se iz promjena vodostaja tijekom
godine.
Tekućice se pune vodom koja potječe od kiše (kišnica), snijega (sniježnica) i leda (sočnica).
Postoje jednostavni i kombinirani režimi.
Jednostavni režimi ⇒ jedan visoki i jedan niski vodostaj godišnje ⇒ kišni, snježni i ledenjački.
Ledenjački režim
- Porječje gdje ledenjaci i ledenjački pokrovi zauzimaju 15 – 20% površine
- Najveći vodostaj ljeti, a najmanji zimi ⇒ otapanje leda u ljeto
Kišni režim se dijeli na oceanski i tropski.
Oceanski kišni režim
- Najveći vodostaj zimi ⇒ zbog maritimnog hoda padalina, najviše kiše zimi
- Niski vodostaj ljeti ⇒ sušna ljeta
Tropski kišni režim
- Najviši vodostaj ljeti, a najniži zimi ⇒ Sunčeva kulminacija (vezano za kut pod kojim Sunčeva
svjetlost pada na Zemljinu površinu) utječe na raspodjelu padalina
Snježni režim
- Visoki vodostaj na sjevernoj polutci imaju u svibnju ili lipnju ⇒ otapanje snijega u porječju
- Niski vodostaj u veljači i ožujku ⇒ zbog niskih temperatura
Kombinirani protočni režimi
- Kombinacija jednostavnih režima
- Tekućice kombiniranih protočnih režima primaju vodu iz više izvora
- Dva ili tri visoka i niska vodostaja godišnje

Prema otjecanju vode na kopnu razlikujemo egzoreička, endoreička i areička područja.

Egzoreička područja
JEZERA I MOČVARE
TLO
A-horizont (živica) - površinsko tlo
- Površinski sloj
- Razgradnja organskih tvari ⇒ humus
- Najbogatiji organskim tvarima i bio procesima
- O-horizont je iznad njega
- Padalinama hranjive tvari ispiru u niže horizonte
B-horizont (mrtvica) - unutrašnje tlo
- Siromašan organskim tvarima
- Bogat mineralnim sastojcima iz viših horizonta
C-horizont (stanac) – podloga
- Prijelazni prostor između rahlog tla i čvrste
stijene
- Razdrobljena stijenska podloga
- Manje promjena
R-horizont (stijena u podlozi)
- Čini ga temeljna stijena