GEOGRAFSKA OBILJEŽJA JADRANSKOG MORA

 Najveća blagodat geografskog položaja Hrvatske njezin je izlaz na Jadransko more

 Razvedena obala: 1246 otoka, otočića i grebena  ¼ Jadranskog mora
 JM  malo veći zaljev Sredozemnog mora s kojim je povezan Otrantskim vratima
 P=138 597 km2  čini 4,6% SM, duljina 738 km, širina 160 km (najveća 217 km)
 Izduženo u smjeru SZ-JI (Maranska laguna u Italiji – ušće rijeke Butrint u Albaniji)
 Najveća širina između Stobreča i talijanskog Vasta
 Nastalo tijekom gornjopleistocensko-holocenske transgresije
 ¾ JM pripada kontinentalnom šlefu – dubina do 200 m
 Najveće dubine u JI dijelu – južnojadranska zavala – najveća dubina JM 1233 m (blizu Budve)
 PODJELA JADRANSKOG MORA NA TEMELJU DUBINE OD S PREMA J
 SZ PLIĆAK – dubine do 100 m, potopljen morem nakon posljednjeg ledenog doba
 JABUČKA UDOLINA – dubine do 243 m, predstavlja ostatak nekadašnje veće depresije
zapunjavane tijekom pleistocena sa S nanosima nekadašnej rijeke Po
 PALAGRUŠKI POPREČNI PRAG – između Lastova i Monte Gargana, dubina 130 m
 JUŽNOJADRANSKA PODMORSKA ZAVALA – prostrano područje (1/4 jadranskog podmorja),
gdje se nalaze najveće dubine Jadranskog mora.
SVOJSTVA MORSKE VODE JADRANSKOG MORA
 Temperatura i salinitet
 TEMPERATURA
 Toplo more, ni u dubljim dijelovima temperatura ne pada ispod 11*C
 Izotermni tip temperature – tijekom zime zbog hlađenja površinskog sloja morske vode uspostavlja
se jednaka temperatura od površine do morskog dna
 Katotermni tip temperature – sjeverni dijelovi Jadrana imaju zimi, zbog pritjecanja hladne, slađe i
lakše vode alpskih rijeka, nižu temperaturu vode pri površini nego u dubljim dijelovima mora (pri
površini i do 5*C)
 Antotermni tip temperature – temperatura morske vode opada od površine prema dubini jer se
tijekom ljetnih mjeseci površina brže zagrijava (22*C – 25*C)
 SALINITET – ukupna količina soli u morskoj vodi
 Slanije more – između 38 i 39 promila (u prosjeku više od svjetskog mora 35)
 Slaniji dijelovi JM su na jugu, isparavanje veće, na sjeveru je veći utjecaj rijeka koje se ulijevaju, a
južni dio prima slaniju vodu od susjednog Jonskog mora
 Slanoća niža uz obalne dijelove, gdje su riječna ušća, vrulje i ljudska naselja (manje od 25)
 Morske solane: Pag, Nin, Ston
 PROZIRNOST
 Velika prozirnost, između 20 i 33 m
 Prema pučini i jugu raste (do 56 m)
 CVJETANJE MORA(ALGI)
 Prozirnost se smanjuje
 Masovno se razmnožavaju alge i cijanobakterije (prljavo more – sjeverni dio Jadrana)
 MODRA BOJA
 Siromašno biomasom
GIBANJA MORSKE VODE JADRANSKOG MORA
 Morske mijene, valovi i morske struje
 MORSKE MIJENE
 Nastaju pod djelovanjem plimnog vala kroz Otrantska vrata, u roku od 12 h obiđe cijelo JM (obrnuto
od kazaljke na satu)
  Najveći utjecaji gravitacije (Sunca i Mjeseca) u vrijeme sizigija (uštap i mlađak)
 Najmanju utjecaji gravitacije u vrijeme kvadratura (prve i posljednje četvrti Mjeseca)
 Amplitude između plime i oseke povećavaju se od JI prema SZ
 Prosječne amplitude u Otrantskim vratima – 25 cm, Tršćanskom zaljevu – 80 cm
 Mogu se povećati pod utjecajem naglih promjena tlaka zraka
 VALOVI
 Nastaju zbog utjecaja vjetrova na površinu mora
 Osim kad je bonaca
 Najveće valove stvaraju: bura, jugo, maestral i lebić
 Bura: nisu konstantni, opasni jer nastaju iznenada, 2-3 m, smanjivanje vidljivosti i dim mora
(maglice)  štiga (naglo podizanje i spuštanje morske razine) kada bura se spusti s planine
 Jugo: JI, zbog širokog i dugog privjetrišta izaziva valove najviše visine 5-6m J, 11m S)
 Maestral: SZ – ublažavaju ljetne žege
 Lebić: JZ – ublažavaju ljetne žege
 Jedrenje: bura – uz pučinsku stranu otoka, jugo – morski kanali i prolazi
 MORSKE STRUJE
 Dio sustava struja iz SM
 Pretežito horizontalno gibanje mora
 Kretanje u smjeru suprotnom od kazaljke na satu
 Ogranak glavne mediteranske struje ulazi kod Otranta te se kao topla i spora morska struja kreće
istočnom obalom JM
 Dolaskom u SZ dio JM počinju zakretati i vraćati se uza zapadnu obalu kao brze i hladne struje
 Na smjer kretanja utječu i promjene razine JM koje su prouzrokovane promjenama barometarskog
tlaka, promjene uzrokovane morskim mijenama te puhanje vjetrova
 U međuotočnim kanalima važne su periodične izmjene struja morskih mijena koje otočani nazivaju
zmorašnji (SZ smjera), južni korenat (JI smjera)
JOŠ
 Jedan grad koji je na moru: Venecija – Serenissima
 Tonući grad – poplave (1966. digla se razina mora za gotovo 2 m)