 dinamiku mora čine 3 vrste gibanja:

1) VALOVI MORA

- valove pokreće vjetar

- kretanje valova se vrši bez prijenosa čestica morske vode
- dijelovi vala: brijeg, dol, dužina, visina i brzina
2) MORSKE MIJENE – PLIMA I OSEKA

- podizanje razine mora = plima

- spuštanje razine mora = oseka

- nastaju zbog gravitacijskog privlačenja Mjeseca i Sunca

- svakih 6 i 12 minuta sati se smjenjuje plima i oseka
(2 plime i 2 oseke u 1. danu)

- konjukcija = kad su Zemlja, Mjesec i Sunce u ravnini;

velike plime i oseke (mlađak i uštap)
- kvadratura = kad su Zemlja, Mjesec i Sunce pod pravim kutem
male plime i oseke (prva i posljednja četvrt)
3) MORSKE STRUJE

- horizontalna kretanja morske vode

- zbog stalnih vjetrova (kojih?)

- tople struje (crvene) se kreću od ekvatora prema polovima

- hladne struje (plave) se kreću od polova prema ekvatoru

- najpoznatija topla struja je Golfska:

- Karipsko more  Meksički zaljev  prema sjeveru Europe
- 6 – 10 °C toplija od okolnih mora
- zimi grije zrak  zapadni vjetrovi nose topli zrak prema
Europi  Velika Britanija i Norveška topliji od ostalih na toj gš
- olakšava transport morem, razrjeđuje otpad uz Atlantik...
Morske struje
Gibanja morske vode

- valovi mora - pomicanje oblika bez prijenosa čestica, uvjetovani

vjetrom
- morske mijene: plima - dizanje mora, oseka - spuštanje mora
(2 plime i 2 oseke u 24 sata i 50 min)
- utjecaj gravitacije Mjeseca i Sunca
- morske struje - horizontalna kretanja morske vode uvjetovana
stalnim vjetrovima
- tople morske struje - struje od ekvatora prema polovima; npr.
Golfska, Brazilska, Kuro-šio, Sjeverna i Južna ekvatorska struja
- hladne morske struje - struje od polova prema ekvatoru npr.
Humboldtova, Benguelska, Labradorska, Istočnogrenlandska,
Oja-šio, Kalifornijska, Kanarska