1) Podjela atmosfere •prema temperaturi: -troposfera–najgušći sloj, vremenske pojave, na ekvatoru

16-18 km umjerene širine 9-12 km polarne širine 6-8 km pad temperature 0,65°C/100m -
tropopauza–prijelazni sloj, temperatura gotovo stalna -stratosfera–porast temperature s visinom,
ispočetka slabije zatim više, ozon upija UV zračenje -stratopauza–prijelazni sloj, temperatura gotovo
stalna, mezosfera–temperatura pada s visinom -termosfera–doseže do 800 km visine, temperatura
raste s visinom, atomi kisika i dušika upijaju sunčevo zračenje, temperature dosežu preko 1000 °C -
egzosfera–iznad termosfere vanjski sloj, razmjena čestica s međuplanetarnim prostorom,
temperature još više

temperaturni gradijent (do visine 11000 m) 0,0065 K/m (-0,65 °C/100 m ) …

2) ravnotežni tlak vodene pare -prostor zasićen vodenom parom

tlak vodene pare–hPa, parcijalni tlak •ravnotežno stanje -tlak vodene pare jeravnotežni (maksimalni)
–zasićenje
relativna vlažnost omjer je stvarne količine vlage zraka prema najviše mogućoj, pri danom tlaku zraka
i temperaturi •rosište-temperatura pri kojoj je stvarni tlak vodene pare jednak ravnotežnom, zrak
postaje zasićen vodenom parom (na koju temperaturu vlažan zrak treba ohladiti da bi postao zasićen)

3) CIKLONA - golemi zračni vrtlog u kojem se zrak na sjevernoj polutki giba u smjeru suprotnom od
kazaljki na satu, a na južnoj polutki u smjeru kazaljki na satu s najmanjom vrijednošću tlaka zraka u
središtu •u središtu ciklone, u umjerenim zemljopisnim širinama uz Zemljinu površinu, atmosferski
tlak u rasponu od 950 do 1025 hPa, u prosjeku oko 1000 hPa •izobare (izohipse) slične elipsi, promjer
100 do preko 4000 km •strujanje zraka je opisano gradijentnim vjetrom

4) JUGO - tipični vjetar Jadranskog mora, uvjetovan općim južnim strujanjem nastalim zbog
Sredozemne ciklone (Genova) ili ciklone na Jadranu •nad otvorenim morem obično puše iz južnog
kvadranta, dok sve bliže obali zbog utjecaja orografijei trenja skreće na jugoistočni kvadrant •topli i
vlažni vjetar, javlja se uz oblačno i kišovito vrijeme •puše po nekoliko dana ujednačenom brzinom
oko 10 m/s •Maksimalna brzina vjetra za vrijeme juga izmjerena je na Palagruži 57 m/s (205 km/h)
•izraženiji na otvorenom moru, prema kopnu slabi •javlja se u svim godišnjim dobima, izraženiji u
hladno doba godine, zimski vjetar jači od ljetnog •češći na južnom Jadranu, i jači •uvjetuje sparno
vrijeme što dosta negativno utječe na ljude

5) MORSKE STRUJE - gibanje morskih masa u jednom smjeru – prisutne su svugdje u moru –miješaju
morsku vodu, vodoravno i okomito, smanjuju razlike nastale zbog različitih utjecaja –imaju veliku
važnost za život u moru, prenose hranjive tvari, plinove i ostatke proizvoda izmjene tvari organizama,
jaja, ličinke i dr.
Horizontalno gibanje čestica morske vode nazivamo morske struje, a vertikalno gibanje se najčešće
povezuje uz intenzivna uzdizanja/poniranja (upwelling/downwelling).
UPWELLING – (uzdizanje, uviranje) jest transport dubokih vodenih masa prema površini. Donosi
hranjive soli iz dubokih slojeva mora, pogoduje razvoju fotosinteze i primarne produkcije, područja
bogata životom.
DOWNWELLING (poniranje) jest transport površinskih vodenih masa prema dubljim slojevima.
Glavne sile uzročnice su: 1. Sila koja nastaje zbog horizontalnih razlika u gustoći mora-gradijentske
struje; 2. Plimotvorna sila koja uzrokuje struje morskih mijena; 3. Sila potiska vjetra koja nastaje
djelovanjem tangencijalne napetosti vjetra na površinu mora struje drifta; 4. Coriolisovasila(efekt).

6) METEOROLOGIJA – znanost koja proučava vremenske pojave oko nas, dio je geofizičke znanosti
VRIJEME – skup svih vrijednosti meteoroloških elemenata izmjerenih u nekom trenutku na nekom
mjestu.
GRANE METEOROLOGIJE: OPĆA, DINAMIČKA, SINOPTIČKA, FIZIČKA, KLIMATOLOGIJA, AEROLOGIJA,
AERONOMIJA, MIKROMETEROLOGIJA.
7) izalobare-linije istih vrijednosti barometarske tendencije -važne u vremenskoj analizi i prognozi jer
iskazuju područja rasta, odnosno pada atmosferskog tlaka -iscrtavajuse obično za svaki 1 hPa/3 h
linije iste vrijednosti –izobare, najčešće svakih 5(4) hPa •oblik izobara na karti -polje atmosferskog
tlaka (barički reljef –sustav)
SINOPTIČKE KARTE - meteorološke, vremenske •prizemne temperatura, tlak, vlažnost, vjetrovi,
oblaci, oborine, vidljivost, sadašnje i prošlo vrijeme, druge pojave •visinske temperatura, vlažnost,
vjetrovi na visinama koje odgovaraju određenim tlakovima •karte različitih razmjera ovisno o
procesima koji nas zanimaju -makro, procesi krupnih razmjera, cijela Zemlja, kontinenti, oceani ili
njihova velika područja -mezo, procesi srednjih razmjera, manji dijelovi kontinenata ili oceana, regije,
države -mikro, procesi sitnih razmjera, manji dijelovi nekog područja, neko mjesto ili dijelovi mjesta.

8) osnovna sila koja uvjetuje gibanje zraka -sila zbog razlike tlakova -sila gradijenta tlaka -gradijentna
sila -uvijek je okomita na izobarnu plohu i usmjerena od visokog prema niskom tlakutj. u smjeru
gradijenta tlaka -zbog zagrijavanja zraka izobarne plohe nagnute –sila tlaka odstupa od uspravne crte
-uspravna komponenta sile tlaka uravnotežena s težinom česti, vodoravna komponenta nije ničim
uravnotežena •vodoravni gradijent tlaka malen, oko 1 hPa/100 km (ekstremno oko 10 hPa/100 km)
velik utjecaj na gibanja zraka u atmosferi
Coriolisova sila -zbog Zemljine vrtnje oko svoje osi od zapada prema istoku •pojavljuje se samo
kada postoji relativna brzina kojom se kreće tijelo u odnosu prema rotirajućem sustavu •djeluje na
svako tijelo koje se giba i djeluje okomito na smjer gibanja
ne mijenja brzinu, nego smjer gibanja tijela –na sjevernoj polukugli skreće tijela udesno od smjera
gibanja, a na južnoj ulijevo •na ekvatoru nema Coriolisove sile (ovisi o zemljopisnoj širini)
centrifugalna sila djeluje kod gibanja sa zakrivljenim putanjama, u smjeru od središta prema van
•sila trenja -djeluje u suprotnom smjeru od vektora brzine, razmjerna je iznosu vektora brzine i ovisi
o svojstvima okolice -mijenja i smjer vjetra
GEOSTROFIČKI VJETAR - vodoravna ravnina -polje tlaka ravnih (pravocrtnih) i međusobno jednako
udaljenih izobara -gradijentna sila uvjetuje početak gibanja •s gibanjem se pojavljuje Coriolisova sila
koja skreće čest udesno do ravnoteže –geostrofička ravnoteža -dalje gibanje zbog tromosti (trenje
zanemareno) paralelno s izobarama •sjeverna polukugla -niski tlak je s lijeve strane –(Buys Ballot's
law) -to gibanje –geostrofički vjetar •teoretski vjetar u slobodnoj atmosferi paralelan s ravnim,
jednako razmaknutim izobarama pri ravnoteži gradijentne i Coriolisove sile

9) BURA - tipični vjetar Jadranskog primorja •puše na obalama mora uz koje planinski lanci dijele
općenito topliji zrak nad morem od hladnog zraka nad kopnom, spušta se niz planinu •jak, hladan i
pretežno suh vjetar, puše sa sjeveroistoka i na udare, brzine 15, prelaze i 30 m/s, udari vjetra i 50
m/s, maksimum na Masleničkom mostu 69 m/s (250 km/h) •puše po nekoliko sati do nekoliko dana,
javlja se kroz cijelu godinu, prevladava zimi kad s prekidima može potrajati do dva tjedna •na istočnoj
obali Jadrana učestalost opada od sjeverozapadnog prema jugoistočnom dijelu •sličan vjetar u južnoj
Francuskoj, Novorosisku(Crno more), Novoj Zemlji (NovajaZemlja), Češkoj, Meksiku, USA i drugdje

10) Elementi vala:

-duljina (L), horizontalna udaljenost od brijega do brijega vala
-visina (H) - vertikalna udaljenost od dola do brijega vala
-amplituda (A) - pola visine, udaljenost od srednje visine čestice mora do vrha brijega ili do dna dola
-period (T) - vremenski razmak od pojave brijega vala do pojave slijedećeg brijega na istom mjestu
Valovi plitkog mora su valovi koji se šire u moru mnogo pliće od njihove valne duljine. Oni su ne
disperzivni, te je brzina njihovog širenja definirana relacijom: c=𝑐 = √𝑔ℎ
gdje je h dubina mora, a g je ubrzanje sile teže. Prema tome, brzina valova je ovisna o dubini mora,
odnosno valovi plitkog mora se brže šire u dubokom moru.
11) frontogeneza - sužavanje frontalnog pojasa, povećanje razlike između zračnih masa, frontalni
pojas prelazi u frontalnu plohu
• frontoliza – širenje frontalnog pojasa, smanjivanje razlika između zračnih masa
ATMOSFERSKA FRONTA - frontalni pojas (zona) -prijelazno područje između dviju različitih zračnih
masa -fizikalna svojstva zraka se razmjerno brzo mijenjaju u vodoravnom smjeru -duljina više tisuća
kilometara -širina u smjeru napredovanja i preko 100 km -visina, i kroz cijelu troposferu
PODJELA ATMOSFERSKIH FRONTI : prema zemljopisnom području -arktička fronta, dijeli hladni
arktički zrak od zračnih masa umjerenih širina (antarktička na južnoj polutki) -polarna fronta dijeli
zračne mase umjerenih širina od suptropskog pojasa, jedna od najvažnijih, dijeli hladniji zrak viših
zemljopisnih širina od toplijeg zraka nižih širina, granica stacionarna planetarna fronta, proteže se
uglavnom zapad-istok, određuje nastajanje ciklona -unutartropska (ekvatorska) fronta, između dviju
tropskih zračnih masa pojedinih polutki.

12) atmosferski tlak se u pred frontalnom području lagano mijenja, izrazito raste iza frontalne pruge,
pri čemu barometarska tendencija iznosi nekoliko hPa/3 h
• temperatura zraka padne za nekoliko °C, često za 10°C, a ponekad i znatno više
• vjetar u pred frontalnom području puše obično iz zapadnog kvadranta, po prelasku fronte izrazito
mijenja smjer i skreće na sjeverni kvadrant, može dosizati i prelaziti brzine od 30 m/s
•oborine ovisno o vrsti fronte su jake i postižu svoju najveću jakost uz nailazak fronte •prolazom
frontalne pruge, koji traje do nekoliko sati, te nakon prestanka oborine uz djelomice razvedravanje,
nastupa bitno poboljšanje vidljivosti

13) ANTICIKLONA - golemi zračni vrtlog u kojem se zrak giba na sjevernoj polutki u smjeru kazaljki na
satu, a na južnoj polutki u smjeru suprotnom od kazaljki na satu s najvećom vrijednosti tlaka zraka u
središtu •u umjerenim zemljopisnim širinama uz Zemljinu površinu, atmosferski tlak u rasponu od
1000 do 1050 hPa(najviše do 1080 hPa), u prosjekuoko 1025 hPa •izobare (izohipse) sliče elipsi,
promjer 100 do preko 4000 km •vrijeme u anticikloni je ljeti je pretežno vedro i toplo, zimi, ovisno o
količini vlažnosti u atmosferi (kopneni suhi zrak) može biti vedro i vrlo hladno, odnosno maglovito i
manje hladno •povećani atmosferski tlak u anticikloni posljedica i taloženja hladnog zraka

14) OLUJA - grmljavinska nepogoda praćena jakim udarima vjetra, izrazitim uzlaznim i silaznim
zračnim strujanjima, pljuskovitim oborinama posebno tučom, slabom vidljivošću, električnim
pražnjenjima, turbulencijom, zaleđivanjem, naglom promjenom temperature i tlaka zraka te drugim
popratnim pojavama •sastavni dio oluja su konvekcijski oblaci (Cumulus-Cu i Cumulonimbus-Cb) koji
su to razvijeniji što je jače dizanje zraka, odnosno što je zrak nestabilniji tj. topliji i vlažniji
PIJAVICA - zračni vrtlog uspravne osi razmjerno malih dimenzija, promjer od nekoliko metara do
nekoliko stotina metara -male pijavice (prašinski ili pješčani vrtlog) pri tlu i nisu vezane s oblacima,
promjer 2-50 m, visina 5-100 m, u pustinjskim krajevima mogu dosizati do 1000 m, u umjerenim
širinama su kratkotrajne, vanjski rubovi cijevi imaju spiralno dizanje zraka, dok u unutrašnjosti postoji
spuštanje -velike pijavice, u jakim olujama povezane s jako razvijenim kumulonimbusom, koji može
imati jednu ili više cijevi, promjer 20-100 m, visina 100-1000 m, trajanje desetak minuta do sat-dva,
obodna brzina vjetra 50-70 pa i preko 100 m/s, brzina premještanja do 30 m/s, staze nekoliko km pa i
stotine km, u unutrašnjosti tlak zraka pada više od 50 hPa, jak učinak usisavanja.

15) Rodovi oblaka: Cirrus (Ci), Cirrocumulus (Cc), Cirrostratus (Cs), Altocumulus (Ac), Altostratus (As),
Nimbostratus (Ns), Stratocumulus (Sc), Stratus (St), Cumulus (Cu), Cumulonimbus (Cb).
visoki na visini 7-13 km, srednji na visini 2-7- km, niski od tla do visine 2 km.

16) GRADIJENTSKI VJETAR - polje tlaka zakrivljenih i međusobno jednako udaljenih izobara -slično
kao geostrofički vjetar uz dodatno djelovanje centrifugalne sile -takvo gibanje –gradijentni vjetar
•teoretski vjetar u slučaju ravnoteže gradijentne, Coriolisovei centrifugalne sile kod zakrivljenih,
jednako razmaknutih izobara -u ravnotežnom odnosu (bez trenja) na sjevernoj polutki kruženje u
cikloni u smjeru suprotnom kazaljki na satu, a anticikloni u smjeru kazaljke na satu -trenje zakreće
prema niskom tlaku.
gradijentni vjetar bez trenja slijedi kružne izobare (izohipse), tako da je niski tlak na lijevoj strani za
sjevernu polutku (na desnoj strani za južnu polutku) •u slučaju trenja vjetar skreće prema niskom
tlaku •u ciklonama postoji spiralno gibanje zraka prema središtu niskog tlaka •u anticiklonama
postoji spiralno gibanje prema van od središta visokog tlaka zraka.