Vjetar Wikipedija https://hr.wikipedia.

org/wiki/Vjetar#Vjetrovi_na_Jadranu

Vjetar je strujanje zraka. Iskoritenje snage vjetra bilo je

u povijesti od velikog znaaja prvenstveno za razvitak
pomorstva, a s njime i zemljopisa, pogon mlinova-
vjetrenjaa i dr., a i danas se panja usmjerava na
energiju vjetra kao na jedan od moguih alternativnih
ekolokih izvora energije.

1. Beaufort
Bura u Ninu
2. Rua vjetrova
3. Tlak vjetra
4. Uragan
5. Vjetrovi na Jadranu
6. Povezani pojmovi
7. Izvori
8. Literatura
9. Vanjske poveznice
9.1. Ostali projekti

Podrobniji lanak o temi: Beaufortova ljestvica

Vjetar nastaje uslijed nejednakosti tlaka u atmosferi zbog meteorolokih mijena. Vjetar je odreen brzinom,
smjerom i jainom. Brzina vjetra mjeri se pomou anemometra, a izraava se uobiajenom jedinicom za
brzinu - metrima u sekundi, kilometrima na sat, vorovima ili specijaliziranom jedinicom - beaufort (itaj
"bofor"). Odnos ovih jedinica vidljiv je iz sljedee tablice:

beaufort 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
km /h 4 8 13 20 27 36 45 56 67 80 93 108 123 140 157 176 195 216

Vjetar vrlo rijetko pue stalnom brzinom, tj. uobiajeno mijenja jakost. Izuzetak ine monsuni - vjetrovi koji
na odreenim zemljopisnim podrujima tijekom dijela godine puu stalnim smjerom i jainom, zbog ega su u
vrijeme jedrenjaka obilato koriteni za prekooceanske plovidbe. Jaina vjetra moe se priblino ocjeniti i
prema uinku na objekte u prirodi (npr: lahor - pomicanje lia na granama itd).

Uea pojedinih smjerova i prosjenih ili maksimalnih brzina vjetra u tim smjerovima prikazuje tzv. rua
vjetrova s naznaenim stranama svijeta prema slici. Na jakost vjetra uz odnos tlakova u atmosferi utjee i
konfiguracija, prisustvo prirodnih i umjetnih prepreka i obraslost terena to uvjetno reeno moemo shvatiti i
kao trenje s podlogom.

1 of 5 15.8.2017 9:26
Vjetar Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetar#Vjetrovi_na_Jadranu

U tehnikoj struci se s vjetrom rauna kao s optereenjem koje on moe

proizvesti na graevine, konstrukcije i plovila. Optereenje vjetrom
spada pod promjenjiva djelovanja (statika konstrukcija) i ono djeluje
okomito na povrinu konstrukcije i obuhvaa: vjetar koji djeluje na
konstrukciju i trenje vjetra po konstrukciji (tangencijalno niz povrinu
konstrukcije). Optereenje uslijed vjetra iskazuje se u kN/m2
(kilonjutnima po kvadratnom metru) ili kp/m2 (kilopondima po
kvadratnom metru), a ovisno je od brzine vjetra i smjera pod kojim
napada povrine objekata. Tlak vjetra jaa s visinom iznad terena, pa je
osobito izraen kod visokih objekata i moe poprimiti vrlo velike
vrijednosti, pa i dovesti do prevrtanja dizalica ili vozila ili drugih naina
oteenja objekata. Orijentacijske vrijednosti tlaka vjetra daje slijedea Primjer rue vjetrova
tabela.

visina - brzina - tlak

iznad vjetra vjetra
tla m: m/s : kp/m2
0 - 8 28,3 50
8 -20 35,8 80
20-100 42,0 110
> 100 45,6 130

Osobito velike tete moe uzrokovati vjetar olujne do orkanske snage ili vrtloni
oblik vjetra poznat pod nazivom pijavica ili regionalno kao ijun, uvjetovan prije
svega temperaturnim razlikama, a uslijed njih i okomitim razlikama tlakova u
kombinaciji s konfiguracijom terena. Posebno snana vrtlona strujanja zovu se
uragani a uestali su nad oceanima, pa su primjerice esta katastrofalna razaranja
koja uzrokuju na amerikim obalama atlantika.

Temperaturne razlike izmeu povrine planete i zranih masa uzokuju uzlazno

okomito vrtlono strujanje, tzv. ciklonu (slike gore i desno), ili silazno vrtloenje
koje zovemo anticiklonom. Smjer vrtloenja definira Zemljina rotacija i njome
uzrokovane Coriolisove sile tako da ciklona na sjevernoj polutci slijedi matematski pozitivan smjer (smjer
suprotan smjeru kazaljke na satu), a kod anticiklone je obrnut. U sreditu vrtloenja vlada tiina, a na rubnim
podrujima se iskazuje jak vjetar.

Najjai vjetrovi u Hrvatskoj su bura koja pue s kopna prema moru, iz pravca sjeveroistoka i jugo koje pue iz
pravca jugoistoka. Bura uobiajeno traje tri dana i karakteristino je da pue "na refule", tj. na mahove i
osobito je jaka u podvelebitskom kanalu na podruju Senja, no i u Bakru dosie i do 180 km/h.

Godine 1988. godine u Dubrovakoj zranoj luci izmjerena je vrijednost od 44,3 m/s (159,5 km/h), na
Marjanu je 1994. godine izmjerena brzina bure od 48,5 m/s (174,6 km/h), u Novalji 1995. godine 39,9 m/s
(143,9 km/h). Godine 1996. na Krkom mostu izmjereno je 58,9 m/s (212 km/h), a 2002. u Makarskoj je
zabiljeeno 49,9 m/s (179,6 km/h). Najsnaniji udar bure u Hrvatskoj, izmjeren je 24. prosinca 2003. godine,
na autocesti A1, izmeu tunela Sveti Rok i Maslenice, na vijaduktu Boii, jedan od rijetkih instrumenata za
mjerenje brzine vjetra koji je uope uspio neoteen izdrati nalete vjetra, zabiljeio je tada brzinu od 307
km/h, to je najvea ikad izmjerena brzina vjetra u Hrvatskoj. Zbog toga to taj instrument nije bio predvien

2 of 5 15.8.2017 9:26
Vjetar Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetar#Vjetrovi_na_Jadranu

za tolike iznose (radi se o instrumentu tvrtke "VAISALA" Wind Set WA15), podatak se ne uzima kao
slubeni te kao slubeno najjai udar vjetra iz NNE smjera u Hrvatskoj i dalje vrijedi onaj od 21. prosinca
1998. godine s Maslenikog mosta od 248 km/h (69,0 m/s).[1][2][3]

Jugo uzrokuje valove koji "valjaju" i na plovilu se tee podnose od valova po buri. Uz pojam vjetra vee se i
pojam nevera koji oznaava nevrijeme, odnosno vrijeme vrlo loe za boravak na moru. Za plovila su opasni i
iznenadni neverini (kako i ime govori, manje i krae nevere) koji kratkotrajno mogu dii neugodno visoke
valove.

Promatramo li ruu vjetrova u naem priobalju moemo nai

sljedee vjetrove: Vjetrovi na Jadranu.

tramontana - N - (S) sjever - hladan vjetar slian buri, Tramontana

ali stabilniji
burin - NNE - (SSI) - vjetar koji pue nou s kopna, Maestral Bura
preteno iz NNE na sjevernome Jadranu, a esto iz E ili
SE na junome dijelu Pulenat Levanat
bura - NE - (SI) - najjai vjetar na Jadranu, pue s
kopna preko planina na more, esto na mahove i Lebi Jugo
promjenjiva smjera
grego levante - ENE - (ISI) -jak vjetar koji zimi pue Otro
levanat - E - (I) - istonjak, esto istih obiljeja kao i
bura, ponekad i topli vjetar lijepog vremena
jugo levante - ESE - (IJI) -
jugo - SE - (JI) - ili iroko, vjetar jugoistonog smjera koji uglavnom donosi kiu i loe biometeoroloke
prilike
otro - S - (J) - je isti junjak, karakterizira ga velika jaina, i relativno malo vrijeme trajanja. Veinom
je otro prijelazna faza izmeu juga i lebia
maestral obalni - SSW - (JJZ) -
lebi - SW - (JZ) - je kratak vjetar, esto zapue nakon juga. Moe biti jak i tada se zove lebiada
garbin - WSW - (ZJZ) -
pulenat - W - (Z) - ponent, punenat ili pulent je rijedak vjetar kod nas. Kada je jak naziva se pulentada
maestral - NW - (SZ) - u pravilu ugodan ljetni vjetar koji za lijepa vremena uobiajeno pue poslije
podne, donosei lagano rashlaenje u toplim danima.

Nai otoani imaju jednu reenicu koja pomae zapamtiti vjetrove na naoj obali, prva slova vjetrova i rijei
su ista:

Teak
Gorak
Lavur
Svakon
Onon
Ludon
Potenon
Mornaru

U unutranjosti (prvenstveno na podruju podunavskih ravnica) zimi pue vrlo snaan i hladan jugoistonjak
koava. Na naem podruju anticiklona u pravilu nosi vedro vrijeme, a ciklona oblano vrijeme i padaline.
Sukladno tome, na naoj obali razlikujemo "obinu" suhu (anticiklonalnu) buru koja "isti" zrak i tzv.
"ciklonalnu buru", koja je praena kiom, poveanim tlakom i pogoranjem tegoba meteoropata (ljudi
osjetljivih na meteoroloke prilike).

Na oceanskoj i morskoj povrini snani vjetrovi uzrokuju valovitost, pa i pojavu razornih valova visokih
desetke metara, koji mogu ugroziti priobalje ili potopiti ak i najvea plovila. S druge strane, valovitost

3 of 5 15.8.2017 9:26
Vjetar Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetar#Vjetrovi_na_Jadranu

doprinosi snabdijevanju voda kisikom i njihovom "samoienju", a kroz dugo vremensko razdoblje oblikuje
obalni pojas razarajui stijenje i stvarajui pijesak. Iako bi preciznije bilo iskazivanje valovitosti duinom i
visinom valova, uobiajena je skala od 1 - 5 definirana oblikom valova (npr. pojavom krijesta na valovima i
sl.) Na ponaanje valova utjee i dubina mora. Na pliinama se valovi vie "lome" i pri istoj snazi vjetra u
pravilu predstavljaju veu opasnost nego na dubokom moru (utjecaj svojevrsnog "trenja" vode o dno koi
dno vala i uzrokuje pojavu krijesta, a kod velikih valova lomljenje vala).

jugo
Pijavica
ciklona
anticiklona
vjetrenjaa
vjetroturbina
vjetroelektrana
meteorologija
mistral

Ue Dubraine u Crikvenici tijekom bure

Ue Dubraine u Crikvenici tijekom juga

U ovom lanku treba naslovima dopuniti internetske

adrese.
Vanjske internetske stranice treba napisati tako da ne sadre samo golu
internetsku adresu (URL), nego neka sadri i naslov glavne stranice i
naslov podstranice. Poeljno je navesti autora stranice i nadnevak kad se
pristupilo stranicama.

1. http://www.meteoadriatic.net/pub/zadarski_list/2006/2006_03_15.doc
2. http://hrcak.srce.hr/file/18613
3. http://info.grad.hr/!res/gf_osoblje/.../doc/h08-djelovanje_vjetra.pdf

http://www.er-ef.net/opterecenja.html
Peljar za male brodove, Hidrografski institut JRM - Split, Zaloba Mladinska knjiga, 1989., Ljubljana -
Zagreb

4 of 5 15.8.2017 9:26
Vjetar Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetar#Vjetrovi_na_Jadranu

Optereenja na graevinske konstrukcije (http://www.er-ef.net/opterecenja.html)

Vjetrovi na Jadranu (http://croatia.aventin.hr/jedrenje/vjetrovi.htm)

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se lanak na temu: vjetar

U Wikimedijinu spremniku nalazi se jo gradiva na temu: vjetar
Pogledajte rjeniku natuknicu vjetar u Wjeniku, slobodnom rjeniku.

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vjetar&oldid=4902899"

Ova je stranica posljednji put ureivana dana 26. svibnja 2017. u 14:38.
Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni
uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete uporabe za detalje.

5 of 5 15.8.2017 9:26