Atmosfera – plinski omotač oko Zemlje koji se zajedno s njom vrti

a) Troposfera – najniži i najgušći sloj – u njoj je veći dio uk. mase atmosfere
sredina u kojoj se zbivaju sve vremenske pojave
visina: 16-18km
b) Tropopauza – tanak sloj između troposfere i stratosfere – mala promjena temp. s visinom
c) Stratosfera – 50-55km – donja polovica je hladna, gornji sloj – topla stratosfera
temp. se mijenja s visinom
d) Stratopauza – mala promjena temp. s visinom
e) Mezosfera – 80km – temp. opada s visinom
f) Termosfera – temp. raste – vrlo visoka dnevna kolebanja temp.
g) Egzosfera – vanjski sloj atmosfere – nadovezuje se na termosferu i gubi se u Svemiru
temp. vrlo visoka – molekule i atomi u stanju plazme

Temp. zraka – temp. u prizemnom sloju atmosfere – nije uvjetovana toplinskim zračenjem tla i
okoline ili sunčevim zračenjem – dnevni hod ovisi o dobu dana i vrsti naoblake, a godišnji hod o
položaju Zemlje prema Suncu, zemljopisnom položaju mjesta te klimatskim promjenama

Najniža temp. u povijesti: -89,2 (Vostok, Anktartika) Najviša temp: 57,3 (Libija)

Tlak zraka – djelovanje udaraca molekula i atoma atmosfere na neku površinu (Paskal)

veličina tlaka u određenoj točki neovisna je o položaju te površine

tlak opada s visinom i mijenja se s promjenom količine vlage u zraku

Vjetar – vodoravno strujanje zraka – što je veće područje preko kojeg prelazi zračna struja, to je
izraženije vodoravno strujanje

brzina vjetra izražava se u čvorovima – u pomorstvu se izražava Beaufortovom ljestvicom

smjer se izražava zemljopisnim stranama svijeta

Pasati – stalni vjetrovi – pušu cijele godine istim smjerom na velike udaljenosti

pušu iz suptropskih zemljopisnih širina prema ekvatoru, a nastaju zbog planetarne razlike u tlaku
zraka

na sjevernoj polukugli su sjeveroistočnog smjera, a na južnoj jugoistočnog

skretanje pasata događa se zbog rotacije Zemlje

pušu u cijelom području Zemlje u blizini ekvatora, osim u jugoistočnoj i južnoj Aziji (tamo pušu
monsuni)

Monsuni – strujanja zraka u donjim dijelovima troposfere na vrlo velikim područjima u tropima i
suptropima

monsuni imaju velik utjecaj na klimu – područja gdje puše su područja monsunske klime

Zračna masa – veliki volumen zraka određenih svojstava koja je poprimio boraveći neko vrijeme nad
određenom podlogom

hladne, tople, suhe, vlažne, stabilne, nestabilne

Atmosferske fronte – uska granična područja između atmosferskih zračnih masa

sastavni dio ciklona, a sa sobom donose vrijeme praćeno naoblakom, kišom i pljuskovima

Oblaci – vidljive nakupine kaoljica vode i/ili ledenih čestica koje lebde u slobodnoj atmosferi

Rodovi: cirrus (vlaknast), cumulus (grudast), stratus (slojevit)

cirrus (Ci), cirrocumulus (Cc), cirrostratus (Cs), altocumulus (Ac), altostratus (As), nimbostratus (Ns),
stratocumulus (Sc), stratus (St), cumulus (Cu), cumulonimbus (Cb)

da bi oblaci nastali potrebna je - dovoljna količina vodene pare

odgovarajući broj i kakvoća ledenih jezgara

proces koji omogućuje nastajanje kapljica

Oborine – skupine vodenih čestica u tekućem ili krutom stanju koje padaju iz oblaka na zemljinu
površinu ili se iz zraka talože na tlu i predmetima

oborine su sastavni dio meteora tj. one su meteori koji sadrže vodu

Podjela: oborine koje lebde u atmosferi – oblaci

oborine koje smanjuju vidljivost – magla, sumaglica

oborine koje padaju iz atmosfere – kiša, rosulja, snijeg, tuča

oborine u vezi s vjetrom – morski dim, snježna vijavica

oborine nataložene na zemljinoj površini – poledica, izmaglica, inje, rosa, mraz

Magla - lebdenje vrlo sitnih kapljica u atmosferi koje smanjuju vodoravnu vidljivost na manje od 1km

ako je vodoravna vidljivost veća od 1 km, riječ je o sumaglici

da bi magla nastala potrebno je hlađenje slojeva zraka, lagano adijabatsko dizanje zraka, miješanje
masa zraka te isparavanje

Meteori – skupine lebdećih tekućih ili krutih čestica ili čestica svjetlosne ili električne naravi

hidrometeori, litometeori, fotometeori, elektrometeori

Elektrometeori – vidljivo ili čujno očitavanje elektriciteta u obliku grmljavine ili sijevanja

Grmljavina – naglo električno pražnjenje popraćeno oštrim zvukom

Sijevanje – svjetlosno očitavanje praćeno naglim električnim pražnjenem koje se događa iz oblaka ili
unutar njega

Ciklona – područje sniženog tlaka zraka u odnosu na okolinu

zrak struji od rubova prema središtu te se pri spuštanju zagrijava, zbog koncentracije se počinje
izdizati i hladiti te nastaju uvjeti za stvaranje oborina

ciklona donosi promjenjivo vrijeme i oborine – kreće se u smjeru suprotno od kazaljke na satu

ciklona nastaje djelovanjem Coriolisove sile na zračne mase

Anticiklona – područje povišenog tlaka zraka – 1013 hPa ili više

zrak struji od središta prema rubovima te se pri spuštanju zagrijava

anticiklona se kreće u smjeru kazaljke na satu, a donosi suho, stabilno, često i sunčano vrijeme