Klima

 Prosječno stanje atmosfere nad nekim područjem

 Prirodni proces podložen promjenama kroz određeno vremensko razdoblje

Klimatologija

 Početci – klimu smatrali nepromjenjivom

– mjerenjem klimatskih elemenata kroz vrijeme došlo se do točnije „normalnije “ vrijednosti elemenata

- odustali od te ideje ne postoji normalna klima  dokaz: klimatološki uvjeti tijekom geološke
prošlosti

Promjena klime

 Generalni termin koji obuhvaća sve moguće oblike nepostojanosti klime

 Klimatska fluktuacija podrazumijeva nepostojanost klime koja se sastoji od bilo kakva oblika sistematske
promjene (ne)pravilne
 Klimatska oscilacija pravilna fluktuacija

Instrumentalni period

 Period u kojem se vrše mjerenja klimatoloških elemenata pomoću točnih meteoroloških instrumenata
baždarenih prema jedinstvenim međunarodnim kriterijima
 Usporedba u svijetu prekratki period s obzirom na Zemljinu prošlost

Paleoklimatologija

 Znanost koja rekonstruira klimatske promjene tijekom geološke prošlosti

 Dokazi o klimama: ledeni zapisi, godovi, sedimenti, špiljski ukrasi, koralji… (malo dokaza o dalekoj zemljinoj
prošlosti)

Dva osnovna klimatska razdoblja:

1. Hladna razdoblja (ledena doba) – glacijali

2. Topla razdoblja – interglacijali, trajala duže od hladnih

KLIMATSKE PROMJENE OD POSTANKA ZEMLJE DO KVARTARA – neprestano promjenjiva

Stvaranje zemlje

 Vruća užarena masa

 Magma na površini
 Klima vruća zbog raspada radioaktivnih izotopa
 Izražen efekt staklenika – aktivnost vulkana

Hadij

 Hlađenje površine  prva oceanska i kontinentalna kora

Arhaik

 Nastavlja se hlađenje
 Prve litosferne ploče
 Prvi biljni organizmi u moru – mijenja se sastav atmosfere i smanjuje se efekt staklenika
Donji proterozoik

 Prva hladna razdoblja – prve olebde koje se mogu 100% potvrditi

 Hladna klima – raširena (Kanada, Finska, Južna Afrika i Indija)
 Ponovo toplo razdoblje

Gornji proterozoik

 Najizraženija kontinentalna oledbina – „Snowball Earth“ – velika snježna kugla

Paleozoik

 Zatopljenje klime i transgresija na kontinentalna područja

 „Kambrijska eksplozija života“ – nagla pojava i procvat života
 Gornji paleozoik
 Razlika između sjeverne i južne hemisfere
 Južna – karbonsko-permska oledbina  klima na Gondvani – hladna s ledenim pokrovom  najveći pad razine
mora
 Sjeverna – topla i vlažna klima  formuliranje Pangee – unutrašnjost stalna (kontinentalnost), rubovi- hladni i
suhi

Ordovicij

 Oledba Gondvane – oledbe ne moraju zahvatiti cijeli svijet  maksimum površine i izgled
 Pad razine mora masovno izumiranje zbog zahlađenja vode i nestanak šelfnih prostora

Silur i Devon

 Toplo koraljni grebeni

 Klima: suha  taloženje evaporita
 Mjestimično hladna razdoblja

Mezozoik: klima ujednačena u pojasima

Trijas

 Topla suha klima

 Kontinentalnost
 Pangea poprima konačan oblik i max. površine
 Nema ledenih pokrova

Jura

 Tropski klimatski uvjeti

 Dinosauri
 Dominacija gmazova

Kreda

 Topla klima
 Najviše temperature ikad  krajem počinju padati zbog raspada Pangee oslobađanje CO2
Kenozoik: velike varijacije klime

Paleogen

 Klima se razlikuje u različitim pojasima

Paleocen

 Pad temperature za 10C

Eocen

 Novo zatopljenje
 Guste, tropske šume
 Kružno kretanje hladnih struja zbog pucanja Antartike s JA i AU

Oligocen

 Globalni pad morske razine

 Klima: toplija djelomično topljenje leda
 Više nikad temperatura kao u eocenu

Neogen

 Pad temperature južna hemisfera

Pliocen

 Rast razine mora i globalno zatopljenje

Razdoblje ledenog doba

Traje do danas

1. Glacijal kontinentalna oledba

2. Interglacijal bez kontinentalne oledbe

KVARTAR

Izmjena glacijala i interglacijala

 Ledeno doba kroz cijeli kvartar

 4 glacijala s kontinentalnim oledbama
 4 interglacijala bez kontinentalnih oledba
 Promjene u razini mora glac. smanjuje se, interglac. diže se
 Početak interglac  transgresija na kontinentske rubove zbog taljenja leda
 Antartika i Grenland  zauvijek zaleđeni
 Alpe- 5 glacijala: Donau, Gruenz, Mindel, Riss i Wuerm
 SA- 4 glacijala

Uzroci pelistocenskih glacijala

 Više teorija, niti jedna općeprihvaćena

1. Smanjenje sunčeve radijacije
2. Izdizanje planinskih lanaca alpskom orogenezom krajem pelogena nastanak ledenog pokrova
3. Stvaranje Panamske prevlake koja spaja S i JA stvaranje tople Golfske struje vlaga na s. hemisferi  više
snježnih padalina
Milankovićev ciklus

 Ciklično se mijenjaju 3 orbitalna parametra zemlje koja dovode do različitog intenziteta sunčeva zračenja 
različito zagrijana zemlja

KLIMA POSLJEDNJEG GLACIJALA

Wuermski glacijal

 Pad temperature ledeni pokrov u SA, na EA tlu postupno hlađenje optimalni uvjeti za širenje leda
ALBEDO(moć odbijanja svijetla), pad temp
 Južna granica, ovisi o temp tijekom ljeta i količini padalina zimi(temp niska, ali i visoka) Europska granica
južnija, nego na Sibiru širenje leda nije bilo kontinuirano faza ekspanzije leda: 50 000g faza povlačenja
leda: 10 000g
 Pelistocen holocen  EA tlo i SA – nema leda

Klima

 Početak: umjerene geografske širine: snježna i vlažna

 Sredina: utjecaj leda, hladnija i sušija, manje padalina
 Kasni: pad temperature, hladna i suha, temp. niža povlačenje, viša širenje leda
 Odnos padalina i temperature ključni za širenje leda

Holocene promjene kime

 Slična pleistocenskim interglacijalima

 Generalno topla klima
 Početak: porast temperature, deglacija kopna temp rasla sve do max. u atlantskom klimatskom optimumu,
ugodna i povoljna klima, Af – vlažna, JZ Azije isto, Sahara super za život pogoršanje klime, seoba naroda
sekundarni klimatski optimum (subatlantik): topli period, žitarice na Grenlandu, ali zime hladne  labilnost
klime: izmjene suša i poplava, hladne i blage zime malo ledeno doba: hladne zime u Europi, ledenjaci najniže
od WG, zaleđena mora
 Promjena – nagla

PROMJENE U SASTAVU ATMOSFERE  utječu na klimu jer različiti plinovi različito propuštaju sunčevu radijaciju i
terestričku radijaciju

 Atmosfera- zemljin plinoviti omotač koji se sastoji od smjese plinova

 Staklenički plinovi – oni koji dobro apsorbiraju dugovalnu terestričku radijaciju i istovremeno propuštaju
kratkovalnu radijaciju
 Zemlja se zagrijava, ali teško emitira natrag u svemir (vodena para, CO2 više njih viša temp)

Vulkanska aktivnost

 Vulkanska prašina uzrokuje rast temp jer dobro apsorbira sunčevu radijaciju
 Prevelika količina prašine ima suprotan efekt- spriječen sunčev prodor

UGLJIKOV CIKLUS biokemijski ciklus u kojem se C izmjenjuje između biosfere, pedosfere, litosfere, hidrosfere i
atmosfere

 Održava količinu ugljika stabilnom

 Čovjek sve kvari – globalno zatopljenje (izgaranje fosilnih goriva, pretjerana deforestacija)
 Zrak, tlo, oceani, litosfera, sediment, živi i neživi organizmi
 Hladnija voda – više C
PALEOGEOGRAFIJA I RELJEF

 Raspodjela kopna i mora- utječe na smjer morskih struja

 Led- struje koje donose vlažan zrak na kontinente na kojima postoji planinski lanac
 Micanje litosfernih ploča- mijenja položaj kontinenata- više geografske širine- stvaranje ledenog pokrova
 Paleogeografske promjene utjecaj na klimu

ASTRONOMSKI UZROCI – Milankovićevi ciklusi

 Milutin Milanković, 20.st.

 Mijenjanje 3 orbitalna parametra zemlje koja dovode do različitog intenziteta sunčevog zračenja i zagrijavanje
zemlje
1. Nagib osi zemljine rotacije(na orbitalnu ravninu) ljeta toplija, zime hladnije; danas u sredini
2. Promjena oblika zemljine putanje oko sunca od kružnice do elipse; AFEL- zemlja najdalje od sunca,
PERIHEL- zemlja najbliže suncu
3. Osna procesija promjena osi zemlje u odnosu na zvijezde; SOLSTICIJ godišnja doba različita na
polutkama, EKINOCIJ godišnja doba ista na polutkama

 mali utjecaj na količinu energije koju zemlja prima od sunca

INTENZITET SUNČEVA ZRAČENJA

 Cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja sunca

 Sunčeve pjege tamnija i hladnija područja na površini sunca- magnetska polja- više pjega, jači intenzitet
 Nije konstantno- dokaz: zemljina prošlost

STAKLENIČKI PLINOVI U ATMOSFERI

 Staklenički plinovi- svi plinovi koji u atmosferi apsorpcijom terestričke radijacije sprečavaju vraćanje topline
natrag u svemir i tako se onda zagrijava zemljina površina
 CO2, metan, dušikov oksid, kloroflourougljici, vodena para
 Aerosoli- hlađenje zemljine površine jer reflektiraju sunčevo zračenje i sprečavaju da dođe do površine
izgaranje fosilnih goriva i industrijske djelatnosti
 1. Čovjek- CO2 (industrijska revolucija, izgaranje fosilnih goriva…)
2. ¼ globalnog zatopljenja uzrokovana metanom; izvori: močvare, ispuštanje prirodnog plina, stočarstvo,
raspad smeća
3. Dušikov oksid- izvori: poljoprivreda i kemijska industrija
4. Kloroflourogljici- uništavaju ozonski omotač

ANTROPOGENI UTJECAJ NA POVEĆANJE STAKLENIČKIH PLINOVA

 Fosilna goriva- promet, energetika, industrija; 95% izgaranja na sjevernoj hemisferi razlike u razvijenosti
 Krčenje šuma- zbog slobodne površine ili prodaje kvalitetnog drveća
 Intenzivna poljoprivreda- korištenje umjetnih goriva koje pridonose efektu staklenika jer se iz gnojiva oslobađaju
dušikovi oksidi

KISELE PADALINE I OCEANI

 Kisela padalina- svaka padalina čija je pH vrijednost manja od 5

 Dušikovi i sumporovi oksidi + vodena para = dušična i sumporna kiselina
 Domaćinstva, industrijska postrojenja i ispušni plinovi automobila
 Posljedice: vidljive u biljkama i tlu- hranjive tvari otapa kiselina oštećenje tkiva, isušivanje i smeđe mrlje
 kalcij
 Kiselost svjetskog mora- posljedica otapanja CO2 u oceanima
 Skelet od kalcijevog karbonata- karbonati se otapaju u kiselim uvjetima

OŠTEĆENJE OZONSKOG OMOTAČA

 Ozonski omotač- u stratosferi, štiti nas od UV zračenja

 O3- jedini apsorbira UV zračenje i omogućava život jer bi UV uništio organske molekule, djelomično pridonosi
efektu staklenika
 Spojevi kloroflourougljika(CFC)- freoni uništavaju ozonski omotač (O3O2O) pri nižim temperaturama
najveće oštećenje na polovima

EFEKT STAKLENIKA

 Zagrijavanje zemlje i donjih slojeva atmosfere zbog selektivnog propuštanja zračenja

 Staklenički plinovi- propuštaju sunčevo kratkovalno zračenje, a dugovalno zemljino apsorbiraju
 Negativan utjecaj- globalno zatopljenje, povećanje temperature na zemlji
 Pozitivan utjecaj- omogućuju život na zemlji, da ga nema temperatura na zemlji -73C
 Pojačan učinak zbog čovjeka

GLOBALNO ZATOPLJENJE

 Postupno zagrijavanje donjih slojeva atmosfere uzrokovano stakleničkim učinkom

 Dovodi do globalnih klimatskih promjena
 Jedan od najznačajnijih ekoloških problema
 1980, 90-ih  izuzetno topla razdoblja
 Protokol u Kyotu- cilj: smanjenje emisije stakleničkih plinova
 Klimatske promjene su normalne i prirodne
 Porast vremenskih nepogoda porast broja tropskih ciklona, poplava, tornada i suša

PROJEKCIJE KLIME U BUDUĆNOSTI

 Na temelju postojećih mjerenja klimatskih elemenata i pretpostavi o količini antropogene emisije stakleničkih
plinova u budućnosti
  Globalna emisija stakleničkih plinova (+ prirodni faktori- zanemarive u usporedbi s stakleničkim plinovima)-
najteža za predvidjeti zbog različitih čimbenika (broj stanovnika, gospodarska razvijenost, ukupna potrošnja
energije); porast tijekom 21.st.
1. Porast temperature zraka- antropogena emisija stakleničkih plinova; početak- 18.st., industrijska
revolucija; 2040.-2070. očekuje se udvostručena koncentracija nego prije industrijske revolucije;
geološka prošlost: duži period između toplijeg i hladnijeg glacijala; kopno brže zagrijavanje, pogotovo
S.H. jer nema snijega i leda; najslabije zagrijavanje Antartika i Sjeverni Atlantik (duboko miješanje vode
u oceanima)
2. Povećana količina padalina- porast temperature više isparavanja više padalina; +3% u svakom
stupnju(intenzivniji hidrološki ciklus)- najveće povećanje na S.H. tijekom zime i u Aziji tijekom ljeta
(sušnija ljeta u JE, Sr i JA, JAF i AU)
 Regionalne i lokalne projekcije izrađuju se smanjenom sigurnošću
 Globalni klimatski model (Hamburg): 2041.-2070.
 Porast temperature – zimi >3 u SI Europi, ljeti >4 na Pirinejskim otocima
 Porast količine padalina – ljeti smanjuje se u Europi(srednja i zapadna)
 Državni hidrometeorološki zavod
 Temperatura- zimi +2 u kontinentalnom dijelu
+1.6 u priobalju
- ljeti +2.4 unutrašnjost
+1.3 priobalje
 Padaline- Gorska i primorska Hrv- smanjenje ljeti, zimi minimalan porast u primorju i SZ HRV

EKSTREMNI VREMENSKI UVJETI

 Porast broja vrućih dana, pad broja hladnih dana, veliki toplinski valovi
 Porast ekstremnih vremenskih prilika- intenzivan hidrološki ciklus; topla površina- veća konvekcijska
aktivnost=češći pljuskovi i jače ljetne oluje; više CO2= jači pljuskovi; manje kišnih dana, ali povećana količina
padalina tijekom tih dana, smanjenje dana sa slabom kišom
 Poplave- suše JE i SAF
 Tropski cikloni- zbog porasta temperature oceana i mora, 5-10% jači vjetar i 20-30% više padalina
 Oluje- povećanje temperature svjetskog mora povećanje energije, povećanje razlika temperature mora i
kopna(SH), ljetne oluje + velike padaline (Europa uz Atlantik)
 Hrvatska- sve toplija i sušnija razdoblja s jakim olujama, grmljavinska nevremena i pijavice ljeta; zima toplija s
više padalina; ukupna godišnja količina padalina- smanjena, ljeto i zima kompenziraju

UTJECAJ NA KRIOSFERU

 Kriosfera- svi ledeni pokrovi, ledenjaci, led u moru, snijeg i trajno zamrznuto tlo
 Arktičko područje- smanjenje proljetnog i ljetnog rasprostiranja leda; sami led, nema kopna= brže otapanje nego
Antarktika
 Smanjenje leda- posljedica rasta temperatura zbog globalnog zatopljenja
 Antarktika- nisu zabilježene značajnije promjene u volumenu leda, postoje faze lagane ekspanzije povezano s
povećanjem snježnih padalina; porast temperature uzrokovao porast padalina; zapadni dio-česta pucanja i
lomljenje leda- veći porast temperature
 Grenland- stopa topljenja leda značajnije se povećala na početku 21.st.
 Jače taljenje led na Antarktici započelo kasnije u odnosu na Arktik
 Permafrost- stvaranje viška vod na površini i intenziviranja hidrološkog ciklusa, oslobađanje metana i ugljikovog
dioksida
 Posljedice: promjene u ekosistemu- migracije biljnih i životinjskih vrsta ili smanjenje brojnosti jedinki; polarni
oceani kiseliji zbog apsorbiranja CO2
UTJECAJ NA RAZINU SVJETSKOG MORA

 Promjene uzrokovane pomicanjem litosfernih ploča i promjenom rasporeda kopna i mora

 Pangea- niska razina, raspad Pangee- visoka razina
 Kontinentalne oledbe= pad morske razine
 Izmjena interglacijala i glacijala- znatne promjene morske razine
 Termalna ekspanzija oceanske vode- najveći utjecaj, mala promjena temperature (viša) uzrokuje značajan porast
razine vode
 Izostatska ravnoteža- lagano izdizanje površine uzrokovano pritiskom na podlogu zbog taljenja velikih količina
leda
 Topljenje leda na Grenlandu i Antarktici- na trećem mjestu

PODRUČJA UGROŽENA PORASTOM RAZINE SVJETSKOG MORA

 Deltna područja- najugroženija, plodna poljoprivreda –

 Nemogućnost izgradnje brana, gubljenje prostora za život i poljoprivredne površine
 Jača izloženost tropskim ciklonama
 Intruzija slane vode u slatku podzemnu- preduboko
 Nizozemska, Bangladeš, Maldivi, Venecija (problem slijeganja mulja)
 Mali i reljefno niski otoci- ugroženi

UTJECAJ NA ZALIHE PITKE VODE

 Suha ljeta s dugim periodima bez kiše

 Viša temperatura= pojačana evaporacija= smanjeno prihranjivanje podzemnih voda i površinsko otjecanje
 Vodoopskrba, poljoprivreda, proizvodnja električne energije u hidroelektranama- pogođeni
 Porast broja stanovnika, smanjenje vode
 Veliki problemi zbog sve češćih klimatskih ekstrema poput suša i poplava

UTJECAJ NA EKOSISTEM

 Najmanja klimatska promjena utječe na promjene u ekosustavu

 Bolesno drveće- oštećeno kiselim kišama pa je osjetljivije na klimatske promjene
 Preseljenje vegetacijskih zona- tjeraju i migraciju životinja (preseljenje, prilagodba ili izumiranje)

UTJECAJ NA POLJOPRIVREDU I OPSKRBU HRANOM

 Dostupnost vode- najrizičnija aridna i semiaridna područja

 Povišena koncentracija ugljikovog dioksida
 Temperatura- porast negativno utječe na rast pojedinih kultura
 Klimatske promjene će imati mali utjecaj na proizvodnju hrane, ali postoje velike razlike u pojedinim svjetskim
regijama
 Razvijene države- porast proizvodnje hrane
 Nerazvijene- smanjenje i moguća migracija zbog nemogućnosti bavljenja poljoprivredom

UTJECAJ NA ZDRAVLJE ČOVJEKA

 Topliji svijet- manje zalihe vode i jače zagađenje atmosfere

 Klimatski ekstremi- rizik za zdravlje i odnose živote
 Toplinski valovi- smrt
 Ekstremne vrućine- smanjuju kvalitetu sna, povećavaju nezadovoljstvo te mogu dovesti do povećanja rizika od
psihičkih bolesti
 Porast koncentracije dioksida dovodi do povećanja alergena što produljuje sezonu alergija
  Pozitivno- smanjenje broja umrlih od ekstremnih hladnoća
 Toplina pridonosi razvoju različitih bolesti
 Topli vlažni uvjeti pogoduju insektima poput komaraca koji su često prenositelji raznih bolesti poput malarije
 Više temperature mogu dovesti do povećanog broja trovanja hranom, jer bakterija salmonele živi dulje u toplim
uvjetima
 Izloženi štetnom UV zračenju koje to utječe na veću učestalost karcinoma kože, oštećenju oka i imunološkog
sustava

PRILAGODBA ČOVJEKA NA GLOBALNO ZATOPLJENJE

 U urbanističkim planovima trebalo bi voditi računa o izgradnji svijetlih površina i širenju zelenih zona za
smanjenje efekta vrućine
 U sušnim područjima trebalo bi smanjiti udio betonskih površina zamijeniti Ih vegetacijom jer će na taj način
infiltracija kišnice u podzemne vode biti olakšana
 Na mnogim mjestima potrebna je izgradnja brana za obranu od poplava ili prodiranja mora
 Bogatije države će se lakše prilagoditi, siromašnije će osjetiti posljedice globalnog zatopljenja

SVJETSKA POLITIKA U BORI PROTIV KLIMATSKIH PROMJENA

 Međuvladino tijelo za klimatske promjene 1988. – Svjetska meteorološka organizacija

 Glavni međunarodni sporazum o promjeni klime je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime koja
je stupila na snagu 1994. godine
 Države potpisnice prepoznala globalno zatopljenje kao problem, vodeću ulogu u rješavanju preuzimaju
najrazvijenije države
 Kratkoročni cilj: smanjenja emisija stakleničkih plinova, prvenstveno ugljikovog dioksida u razvijenim državama;
nije ispunjen
 Dugoročni cilj: stabilizacija koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi da se omogući dovoljno vremena
ekosustavima na prilagodbu novonastalim klimatskim uvjetima
 Kyotski protokol, 1997.- kontrole emisije 6 stakleničkih plinova; stupio na snagu tek 2005.
 Pariški sporazum, 2016.- novi globalni sporazum o klimatskim promjenama; Definiran akcijski plan za
ograničavanje globalnog zatopljenje porast temperatura od maksimalno 2C do 2100.
 Ciljevi: osiguravanje opskrbe hranom borba protiv klimatskih promjena razvoj novih zelenih tehnologija i
pomaganje slabije razvijenim državama u ostvarenju planova o smanjenju emisije stakleničkih plinova
 Povjerenstvo za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere ublažavanje i prilagodbu klimatskim
promjenama, 2014. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike planiranje mjera za ublažavanje i prilagodbu
klimatskim promjenama
 Strategija prilagodbe klimatskim promjenama provedba potrebnih mjera u sektoru poljoprivrede energetike i
turizma
 hrvatski promjene najviše će utjecati na rast žitarica i okopavina poput kukuruza
 Porast temperatura jadranskog mora može dovesti do migracije pojedinih vrsta riba u hladnije vode
 Predviđena dulja sušna razdoblja  problem za energetiku
 Nekim turističkim lokalitetima na obali prijeti opasnost od poplavljivanja zbog podizanja morske razine
 Hrvatska se nalazi među 3 države s najvećim udjelom štete od nevremena v odnosu na bruto nacionalni proizvod

MOGUĆNOSTI RJEŠAVANJA PROBLEMA

 očuvanje šumskih površina i sprječavanje daljnje deforestacije

 Proces obnavljanja šuma Pomoć u apsorbiranju barem dijela emisije stakleničkih plinova u budućnosti
 Stabilizacija metana Recikliranje otpada, važna sanacija plinovoda koji su oštećeni eventualno ispuštaju metan
 Stabilizacija koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi
 U cilju smanjenje emisija stakleničkih plinova i postizanje očuvanja energije i energetska efikasnost
 ¼ Emisije stakleničkih plinova povezane s prometom
 Dobivanje energije iz obnovljivih izvora Snaga vode i vjetra, sunčeva energija, geotermalna energija i upotreba
biomase kao goriva
 Pametno vođena politika s ciljem dugoročne koristi za čovječanstvo može smanjiti emisiju stakleničkih plinova