KLIMATSKE PROMJENE

Klimatske promjene
 dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli/intenzitetu klimatskih elemenata koji traju više
od nekoliko desetljeća (promjena vrste klime, raspodjele klimatskih događaja s obzirom na
prosječne vrijednosti, povećanje ekstremnih uvjeta), najizraženije u atmosferi
 povezane s događajima u klimatskom sustavu (atmosfera + hidrosfera + kriosfera (led) +
litosfera (kopna + tlo) + biosfera)
 prirodni čimbenici = astronomski događaji + terestričke aktivnosti

Prirodni čimbenici
Uzrok Trajanje Kako i zašto Utjecaj
Solarna radijacija D Sunčev ciklus Izmjena klime, koncentracija
plinova
Erupcije vulkana K Aerosol, smanjuju intenzitet Sunčeva Zahlađenje
zračenja
Staklenički plinovi D Promjena kemijskog sastava atmosfere = Globalno zatopljenje
porast T
Sunčeve pjege K Utječu na intenzitet Sunčeva zračenja Ledena doba
Milankovićevi ciklusi D Promjena ekscentričnosti + nagiba Ciklična izmjena klime
Zemljine osi i kuta precesije
Gibanje tektonskih ploča D Promjena rasporeda kontinenata i oceana Promjena smjera/ T struja i
zračnih masa = vlage i topline

 Sunčev ciklus – ciklička promjena intenziteta Sunčeva zračenja, 11 god.

 Aerosol – plinovite smjese česica krutih tvari i kapljica tekućine
 Supervulkan Toba (Sumatra) → prije 70 tis. god. = 6-10 god. vulkanske zime iza toga došlo
 Milankovićevi ciklusi – promjena kad sve 3 vrijednosti dosegnu max u istom smjeru
 Antropogeni čimbenici:
1. Izgaranje fosilnih goriva
2. Sječa šuma staklenički plinovi, kem. sastav
3. Intenzivno staočarstvo/ratarstvo

Posljedice
Indikator Dokaz Jakost Objašnjenje jakosti
Stope otapanja ledenjaka D, povećanje stope J Velike količine vode koje se izljevaju u oceane
(razina)
Napredovanje/ K, brzo kretanje i J Sateliti pokazali ubrzanje kretanja
povlačenje ledenjaka povlačenje
Rast T mora D, utvrđeno J Povećanjem T voda se širi (razina)
mjerenjima
Ostatci bilja i polena D, ostatci u ledu J Pokazuju drugačiju klimu prošlosti
Jezgre leda D, dokazano da se J Razina vode, lakše otkidanje santi
tanji
Satelitska tehnologija K, uočen porast T J Precizna tehnologija
Ekstremni uvjeti
 Smanjena kvaliteta i
dostupnost H2O

 Obale najgušće naseljene i gospodarski najaktivnije

 Od posljednjeg ledenog doba razina mora porasla za 120 m, prosjek rasta 1,6 mm/god. → sad: 3,5

Međuvladin panel o klimatskim promjenama

Osnovan 1988. god pod pokroviteljstvom UN-a → 1992. god = Okvirna konvencija UN-a o
promjeni klime

Promjene u geološkoj prošlosti

 Ledeno doba – razdoblje naglog zahladnjenja tijekom kojih nastaju i šire se ledeni pokrovi i
ledenjaci
 ?uzroci?: astronomski, promjene reljefa i T morskih struja, promjene T atmosfere
 Proterozoik = 2 l.d, fanerozoik = 3 l.d
 Glacijal (ledeno razdoblje) ≠ interglacijal (razdoblje zatopljenja između glacijala)
 Kvartar = 5 glacijala (Donau, Günz, Mindel, Riss, Würm)

Posljednje ledeno doba

Pojava modernog čovjeka
Prije 33,9 mil. god.
Würm – posljednji glacijal u Alpama (završio prije 11,7 tis. god.)
Europa prije - ledeni pokrov preko Skandinavije i sjevera, manja razina mora
Prosječna T < 10°C
Pluvijal – iznimno vlažna razdoblja u područjima bez izravnog utjecaja ledenog pokrova
Morene – nakupine glacijalnog sedimenta
Ledenjačke doline
Štitovi – udubljena od težine ledenog pokrova (Kanadski i Baltički)

Globalno zatopljenje
 Prekomjeran porast prosječne temperature
 Efekt staklenika – učinak stakleničkih plinova na zagrijavanje Zemlje, 30% Sunčeva zračenja se
odbija od vode, leda, oblaka, a 70% apsorbira
 Staklenički plinovi: H2O (g), CO2, freoni, CH4, N2O, HFC
 Bez prirodnog efekta staklenika T bi iznosila -18°C
 Posljedice: klimatske promjene, ekstremni uvjeti i nepogode, rast razine mora, izumiranje vrsta
 Vodena para – isparavanje hidrosfere i transpiracija (u), otežava ulaz dugovalnog toplinskog
zračenja
 Ozon – nastaje: pražnjenjem atmosferskog elektriciteta i uporabom motora s unutarnjim
izgaranjem (u) viši slojevi atmosfere, upija UV
 Ugljikov dioksid – 63% globalnog zatopljenja, porastom temperature u interglacijalu se povećala
njegova koncentracija, disanje i izgaranje fosilnih goriva (u), 50-200 god., elektrane i zračni
promet
 Metan – 19% globalnog zatopljenja, 12 god., učinkovitije zadržava toplinu, taljenje + industrija +
oslobađanje iz permafrosta i metanskih klatrata te intenzivno stočarstvo (u)
  Dušikov oksid – 6% globalnog zatopljenja, 114 god., izgaranje fosilnih goriva i intenzivno
stočarstvo(u)
 Freon R-12 – 100 god., freon R-22 – 12 god.
 Fluorirani plinovi – industrija (u) = rashladne tekućine i pjene te Mg i Al
 Gl. izvori stakleničkih plinova:
1. Fosilna goriva
2. Sječa šuma
3. Poljoprivreda
4. Industrija
5. Stočarstvo
6. Odlaganje otpada
Posljedice
Tuvalu - ,,tone'', T raste, naoblaka i sparina izraženije, česte suše, visoke plime, poplave i oluje,
erozija obala, povremeno zatvaranje piste u Funafutiju, manjak vode
2016. najtoplija godina
Zatopljenje je globalno, ali nije jednoliko na cijeloj Zemlji (s. polutka jače, Arktik 2 puta brže od
ostatka planeta)
Topljenje leda (do kraja 21.st. porast od 26-82 cm), ukiseljavanje i grijanje mora te manjak kisika
u njemu, erodiranje obala
Migracije vrsta, izbjeljivanje koralja ( izumiru alge koje žive u simbiozi s koraljima i daju im
boju)
Jače i češće tropske oluje, ugroza permafrosta, produljene sezone požara, suše
Problemi sa zdravljem
Pozitivne: smanjenje troškova grijanja i pojačanje turizma u hladnijim područjima, povećanje
hidroenergetskog potencijala i prinosa ujeva

Borba protiv globalnog zatopljenja

Greta Thunberg

 Dan Zemlje (22.4.) - 22.4.1970. prosvjed u SAD-u

 Greenpeace - nenasilna kreativna akcija za trasiranje puta prema zelenijem, mirnijem svijetu i
suočavanje sa sustavima koji prijete našem okolišu
 1968. god – 1. globalna rasprava o zaštiti okoline, organizirana Međuvladina konferencija o
racionalnoj upotrebi biosfere i njezine zaštite
 1979. – Svjetska klimatska konferencija u Ženevi
 Rio de Janeiro (1992.) → potpisana Okvirna konvencija UN-a o klimatskim promjenama
 Kyoto (1997.) → Kyotski protokol = propisano globalno smanjenje emisije stakleničkih plinova
od 5,2%, sporazum Izmjene iz Dohe (smanjenje za min 18%)
 Kopenhagen (2009.) → Kopenhaški dogovor = smanjenje emisija stakleničkih plinova za 80% do
2050. god. za razvijene zemlje te 15-30% za one u razvoju
 Pariz (2015.) – Sporazum u Parizu = ograničenje globalnog zatopljenja na 2 °C i emisija
stakleničkih plinova od 40%
 New York (2019.) – Konferencija UN-a o klimi
 Emisije stakleničkih plinova se donekle smanjuju, ali nedovoljno (najveće emisije: Kina, SAD, Indija,
Rusija, Japan i Brazil)
 Do 2100. god. T bi mogla porasti za 1-5°C, a sve više od 1,5°C ima nesagledive posljedice
 More
Reljef morskog dna
 Britanska korveta Challenger isplovila 21.12.1872. iz Porthsmoutha kako bi istražila Atlantski,
Indijski, Južni i Tihi ocean (Marijanska brazda – Challenger Deep = 10 994 m), 4 god. =
utemeljena moderna oceanografija
 Rel. mlado (nastalo prije 200 mil. god.)
 Dubokomorski jarci = zone podvlačenja
 Srednjooceanski hrptovi
 Paleomagnetizam – prirodni magnetizam očuvan u stijenama u mineralima s Fe (stijene nastale
hlađenjem i kristalizacijom lave ili prekristalizacijom), dokazuje starost i stvaranje dna

Kontinentalni Kontinentalni Najplići, zaravnjen, većina flore i faune, aktivni dio, do 200m, 8%
rub plićak/šelf oceanske površine, najvažniji = gospodarstvo (ribolov, nafta,
prirodni plin, metan, turizam)
Kontinentalna Strma padina, 200-3000 m, podmorski kanjoni, područja sumraka
padina/slaz (batijala) i mačna područja
Kontinentalno Do 5000 m, pasivni (Atlantski- lagano se spušta i sedimenti se
podnožje skupljaju pravilno) ili aktivni (Pacifički – uzdizanje zbog
podvlačenja = pojačan vulkanizam i seizmičnost, snažna tektonika)
Dubokomorske Najdublje, na granicama podvlačenja, rubovi oceana, do 100 km
brazde široke, presjek = oblik V
Dubokomorski/oceanski Najprostraniji, 70% dna, 5000-6000 m, mali nagib i velika količna sedimenta (mogu
bazeni/abisalne ravnice biti deblji od 5 km), mrak, golem tlak, niska T
Oceanski Najviši reljefni dijelovi, međusobno povezani planinski lanci, područje razmicanja
lanci/srednjooceanski hrptovi ploča
Kontinentalni plićak

 Rijeke s puno materijala koje pridonose: Nil, Mississippi, Amazona, Ganges, Žuta rijeka,
Yangtze
 Izvori hrane, nafte i prirodnog plina, turizam i plovidba
  Off-shore proizvodnja – vađenje nafte ( 13 )i plina iz mora i oceana
→ havarije; nasukavanje tankera, eksplozije naftnih platforma, istjecanje nafte
 Exxon Valdez – naftni tanker koji se 1989. god. nasukao u tjesnacu princa Williama (Aljaska)
 Deepwater Horizon – naftna platforma čija je eksplozija uzrokovala istjecanje velikih količina
nafte, 2010. u Meksičkom zaljevu

Otoci

 Dio kopna uvijek okružen morem (vodom)

 9,9 mil. km2 (6,5% površine Zemlje)
 Prema postanku:
1. Prirodni (kontinentalni i oceanski)
2. Umjetni
 Kontinentalni otoci – dio strukture susjednog kopna, rezultat potapanja kopna, kontinentalni plićak
(VB, Irska, Sicilija), prema postanku: tektonsko rasjedni, tektonsko nabrani, akumulativni i abrazivni
 Oceanski otoci – izdignuti iznad oceanskog dna i izdvojeni, vulkanski (srednooceanski hrptovi, lučni
– povezani s podvlačenjem = Aleuti i otoci na riftu – razmicanje = Hawaii, Island) i koraljni (Veliki
koraljni greben i Mikronezija)
 Umjetni – želja za većim brojem (Vasiljevski otok) ili gospodarstvo (turistički otoci Dubaija)

Hrvatska
1244 otoka (kontinentalni tip)
Stanovništvo: Krk > Korčula > Brač
Veličina: Krk = Cres > Brač > Hvar > Pag > Korčula > Dugi otok > Mljet > Vis > Rab
Dužina obale: Pag > Hvar > Cres > Krk > Korčula > Brač > Dugi otok > Mljet > Rab > Vis
Nadmorska visina: Brač > Cres > Hvar > Vis > Korčula > Krk > Mljet > Rab > Pag > Dugi otok
NP: Mljet, Brijuni, Kornati
PP: Lastovo, Telašćica
Prihodi od turizma: Hvar, Brač, Krk
Problemi: opskrba vodom, iseljavanje, skupoća, izoliranost, starenje

 Najveći otok: Grenland

 Otok s najnaseljenijim gradom: Honshu (Tokio), Japan
 Otok s najvišom točkom: Nova Gvineja (Puncak Jaya, 4884 m), Indonezija
 Otok koji dijeli najviše zemalja: Borneo (Brunej, Indonezija, Malezija)
 Otok s najranijim naseljem: Sumatra ( špilja Lida Ajer), Indonezija
 Najnaseljeniji otok: Java, Indonezija

Načini mjerenja dubina:

1. Ručni dubinometar – uteg na uzici
2. ultrazvučni dubinometar – gleda se koliko treba ultr.impulsu da ode do dna i vrati se
3. sonar – mjeri se vrijeme refleksije od objekta(aktivni) i pasivni(prima podvodne zvukove koji se
odašilju)