KLIMATSKE PROMJENE

KLIMATSKE PROMJENE
 KLIMATSKE PROMJENE- dugotrajne promjene u statističkoj raspodijeli ili intenzitetu klimatskih elemenata
koje traju više od nekoliko desetljeća
 najizrazitije su u atmosferi ali i usko povezani s događajima u cijelome klimatskom sustavu (uključuje
atmosferu, oceane, ostale vode (hidrosfera), sav led na Zemlji (kriosfera), površinu kopna (litosfera) i živi
svijet (biosfera)
 klimatske promjene u geološkoj prošlosti ovisile su o prirodnim čimbenicima (astronomski događaji i
terestričke aktivnosti- promjena u rasporedu kontinenata i oceana, erupcija, promjene smjera i temp.
mroskih struja)
 PRIRODNI ČIMBENICI KOJI MIJENJAJU KLIMU

o promjene u globalnom kruženju morskih struja i vjetrova

o promjene u koncentraciji stakleničkih plinova

o globalna tektonika ploča (pomisanje kontinentalnih masa)

o promjene zemljine orbite

o promjene u Sunčevom zračenju

 Sunce je glavni izvor energije na Zemlji- prije 2,4 milijarde godina klima je postala slična današnjoj (kada se
Sunčevo zračenje pojačalo i pojavio se kisik u atmosferi)
 Sunčev ciklus- ciklička promjena Sunčeva zračenja koje stiže do Zemlje, traje prosječno 11 godina
 Na mijenjanje intenziteta dolaznog Sunčeva zračenja utječu i promjene u Zemljinoj orbiti
 Milutin Milanković- njegova matematička teorija povezuje klimatske promjene u trima Zemljinima
astronomskim ciklusima → ekscentričnosti Zemljine orbite, promjeni nagiba Zemljine osi i promjeni kuta
precesije, Milankovićevi ciklusi
 gibanje tektonskih ploča- uvjetuje promjenu rasporeda kontinenata i oceana, utječe na: promjenu smjera i
temp. morskih struja, smjer gibanja zračnih masa, prijenos vlage i topline, npr. stvaranje Panamske prevlake
 vulkanske erupcije- u atmosferu izbacuju velike količine aerosola (plinovite smjese čestica krutih tvari i
kapljica tekućine) koji smanjuje intenzitet Sunčeva zračenja i uvjetuje zahlađenje, na promjenu klime u
geološkoj prošlosti utjecale u erupcije supervulkana (na otoku Sumatri prije 70 000 g.→ supervulkan Toba
(nakon erupcije nastupila vulkanska zima→ veliki broj uginulih vrsti))
 ANTROPOGENI UTJECAJ NA KLIMU
o izgaranje fosilnih goriva (poslije ind.Rev.), krčenje tropskih kišnih šuma, te krčenje europskih,
sjevernoameričkih i azijskih šuma u umjerenom pojasu, izmjena podloge (urbanizacija), intenzivno
stočarstvo i poljoprivreda → posljedica: staklenički plinovi
o staklenički plinovi nastali izgaranjem fosilnih goriva pojačavaju efekt staklenika i uvjetuju globalno
zatopljenje
 POSLJEDICE SUVREMENIH KLIMATSKIH PROMJENA
o smanjenje snježnog pokrivača, topljenje leda na polovima i ledenjaka u visokim planinama

o povećanje volumena oceanske vode

 o nakon posljednjeg ledenog doba razina svjetskog mora porasla je oko 120 m

o prema novim istraživanjima razina mora bi mogla porasti za 62-238 m do 2100.g.

o pojava sve češćih ekstremnih vremenskih uvjeta

o poplave, suše, ekstremne vrućine, požari…

 Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC)

o osnovan 1988.g., zbog velikom antropogenog utjecaja

o 1992.g. donesen je najvažniji međunarodni sporazum o klimatskoj politici → Okvirna kovencija UN-a
o promjeni klime (UNFCC)

KLIMATSKE PROMJENE U GEOLOŠKOJ PROŠLOSTI

 Završetkom ledenog doba većina životinja se nije uspjela prilagoditi novim klim. uvjetima

 Na zemlji se izmjenjuju topla i hladna razdoblja

o Najpoznatiji primjer klim. promjena u Zemljinoj geološkoj prošlosti su ledena doba (razdoblja naglog
zahladnjenja → nastajali ledeni pokrovi i ledenjaci, posljedice: promjene u kruženju zračnih masa i
morskih struja)

o Tijekom posljednjeg ledenog doba pojavio se i moderni čovjek, ledenih doba je bilo 5

o Leden doba su utjecala na razvoj ljudskog roda te su poticala migracije

o Razlozi nastajanja ledenih doba: astronomski, promjene u reljefu, smjer i temp. morskih struja

 Posljednje ledeno doba

o Počelo prije 33,9 milijuna g., stvaranjem leda na Antarktici

o Izrazito zahladnjenje prije 2,6 milijuna g. početkom kvartara → počinje epoha pleistocena -
izmjenjuju se glacijali (ledena razdoblja) i interglacijali (razdoblja zatopljenja)

o U kvartaru je bilo 5 glacijala(tragovi uočeni na Alpama)- Donau, Günz, Mindel, Riss i Würm

 Würm- posljednji glacijal u Alpama, završio prije 11 700 g., područja prekrivena ledom-
Skandinavija, Baltik, Alpe, S. Amerika

 Ledeni pokrov u pleistocenu

o Na područjima koja nisu bila pod izravnim utjecajem ledenog pokrova nastajala su iznimno vlažana
razdoblja → pluvijali

o Širila se riječna mreža time se povećavala snaga tekućica te došlo do erodiranja podloge

o Povlačenje ledenjaka i ledenog pokrova izazvalo je nakupljanje glacijalnih sedimenata (morene), a

glacijalna erozija nastanak mnogih glacijalnih reljefnih oblika (ledenjačke doline)

o Dijelovi reljefa iznad kojih je bio najdeblji sloj leda udubili su se pod težinom ledenog pokrova, a
nakon završetka ledenog doba središnji dijelovi takvih udubina prekriveni su morem → nastaju
štitovi (Kanadski štiti, Baltički štit)

 Dokazi o promjeni klime

o Naslage tilita (morenski materijal različite kompaknosti) nanesene u planinskim područjima te

djelovanjem globalne tektonike poloča premještene u topla područja na kojim nema tragova
posljednjeg ledenog doba

o Malo ledeno doba (1400.- 1800.)

 o DOKAZI LEDENOG DOBA U KVARTARU I DRUGE KLIM. PROMJENE

 PALEONTOLOŠKI- vegetacijski, peludni, životinjski fosili, godovi fosiliziranih stabala

 GEOLOŠKI- glacijalni reljefni oblici, promjene u razini mora

 KEMIJSKI- morski sedimenti, glaciologijska istraživanja

GLOBALNO ZATOPLJENJE
 Staklenički plinovi i globalno zatopljenje- atropogenim utjecajem dolazi do sve većih ispuštanja ferona

 Čimbenici koji utječu na stupanj stakleničkih plinova u atmosferi:

o Koncentracija plina u atmosferi, trajnost plina (koliko dugo ostaje u atmo.), mogućnost zagrijavanja
plina

 Povećanje stakleničkih plinova uzrokuje jače zagrijavanje Zemlje→ porast temp. (globalno zatopljenje)

o Posljedice globalnog zatopljenja- velike kilmatske promjene, vremenski ekstremi i nepogode, rast
morske razine, izumiranje biljnih i životinjskih vrsta, zakiseljavanje oceana

 Najvažniji staklenički plinovi- vodena para (H2o): u atmosferu dolazi prirodnim putem isparavanjem
hidrosfere, ozon (O3 ): nalazi se u višim slojevima atmosfere, upija ultraljubičasto zračenje, uništavaju ga
staklenički plinovi, ugljikov dioksid (CO2 ): najzastupljeniji antropogeno uvjetovani plin, njegova
koncentracija značajno je porasta nakon ind. rev., metan (CH4 ): uzrokuje 19% glob. zat., prisutan u tlu i
oceanskim sedimentima, dušikov (IV) oksid (N2O): uzrokuje 6% glob. zat. , fluorirani plinovi su umjetni
spojevi i nisu prirodni sastojci atmosfere

 Razlozi povećanja emisije stakleničkih plinova

o Deforestacija- krčenje šuma, u prošlosti su velika šumska područja apsorbirala uglikov dioksid iz
atmosfere te tako regulirala klimu, zbog deforestacije danas je taj učinak umanjen

o Intenzivno stočarstvo- sve veća ljudska potreba za hranom, povećanje emisije metana (stajski gnoj) i
dušikova (IV) oksida

o Fluorirani plinovi- proizvod mnogih ind. djelatnosti, proizvodnja rashladnih tekućina i pjena te
magnezija i aluminija

POSLJEDICE GLOBALNOG ZATOPLJENJA

 2016.g. je bila najtoplija od početka mjerenja

 Zatopljenje je globalno ali nije jednako na cijeloj Zemlji- velike kontinentalne mase zagrijavaju se brže od
oceanskih te je zbog raspodjele kopna i mora zagrijavanje jače na sjevernoj polutci jače

 Led se topi,a morska razina raste- zbog glob. zag. Smanjuje se snježni pokrov te se topi led na Antarktici,
Grenlandui ledenjaci u planinskim područjima, predviđa se da će morska razina narasti za 26 i 82 cm do
kraja 21.st., podizanje morske razine erodira obale (ugroženi Tuvalu, Maldivi…), zaslanjuje poljoprivredne
površine i ugrožava izvore pitke vode, zagrijavanj emora potiče i migracije mnogih životinjskih i biljnih vrsta,
koraljni grebeni pretrpjet će goleme gubitke → izbjeljivanje koralja (izumiranje algi s kojima koralji žive u
simbiozi), ranije proljetno topljenje snijega uzrokuje sušenje tla te je time produljena sezona požara,
topljenje ledenjaka povećava klizišta

 Utjecaj na ljudsko zdravlje- povećanje smrti uzrokovane vrućinom, raste broj ineskata koji prenose bolesti,
velika opasnost od oslobađanja patogenih bakterija i virusa zarobljenih u ledu, glob. zatopljenje utječe i na
djelatnosti poput: poljoprivrede, šumarstva, energenike i turizma, opadanje prinosa najvažniji prehrambenih
kultura (pšenice, riže…), predviđa se da će manjak pitke vode, neuspjei usjevi i porast morske razine
potaknuti velike migracije do 2050.g.
  Pozitivne posljedice- u hladnijim područjima smanjit će se troškovi grijanja i pojačati turističke aktivnosti,
povećanje hidroenergetskog potencijala

BORBA PROTIV GLOBALNOG ZATOPLJENJA I KLIMATSKIH PROMJENA

 Zbog svjesnosti o sve većem utjecaju globalnog zatopljenja i promjenama klime 1968. UNESCO je organizirao
Međuvladinu konferenciju o racionalnoj upotrebi biosfere i njezinoj zaštiti

 Vrhunac 1970. organizacijom prosvjeda protiv onečišćenja Zemlje u SAD-u okupilo se 20 milijuna ljudi, a 22.
4. na dan održavanja prosvjeda proglašen je Danom planeta Zemlje

 Prvi veliki međunarodni sastanak o klimatskih promjenama (1979.)- Svjetska klimatska konferencija u
Ženevi, potaknula pokretanje Svjetskog klimatskog programa, sljedeći korak IPCC

 1992. sastanak u Rio de Janeiru gdje je potpisana Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klim. prom.
(UNFCCC) – određeni ciljevi u smanjeju stakleničkih plinova

 Na trećoj konferenciji država potpisnica UNFCCC-a, 1997.g. prihvaćen je Kyotski protokol

o U prvom neobvezujećem razdoblju protokol potpisuje glob. smanjenje emisije stakleničkih plinova,
stupio je na snagu 2005. kad ga je reficiralo 55 država (SAD, Rusija, Japan Novi Zeland i Kanada su se
povukle iz protokola)

o Drugo obvezujuće razdoblje počelo je 2013. a završilo 2020. sudjeluje 38 zemalja, sporazum nazvan
Izmjene iz Dohe (sporazum obvezuje države potpisnice na smanjenje emisije)

 Kopenhaškim dogovorom 2009.g. predviđeno da razvijene države do 2050. trebaju smanjiti emsiju
stakleničkih plinova za 80%, zbog nedostataka ugovora pregovori su bili neuspješni

 Pariški sporazum i konferencija u New Yorku

o 2015.g. Sporazumom u Parizu- zainteresirane skupine država dogovorile su ograničavanje globalnog

zatoljenja, značajke sporazuma: temp., financiranje, solidarnost, transparentnost i odgovornost,
prijelaz na čistu energiju

o 2019.g. Konferencija UN-a o klimi u New Yorku, veliki prosvjedi klimatskih aktivista

 Svjetski klimatizatori predviđaju da će do 2100.g. temp. porasti za 1.5 C, a većina se slaže da bi svaki porast
od 1.5 C imao nesagledive posljedice, zadržavanje rasta temp. te granice cilje je cijeloga čovječanstva