Vrednovanje prirodnih resursa u turizmu 1.

kolokvij

PRIRODNI RESURSI

1) Geološki resursi-- stijene, sedimenti, minerali, energenti, strukture i procesi...

2) Geomorfološki resursi-- tipovi reljefa, reljefni oblici, procesi oblikovanja reljefa...
3) Pedološki resursi-- tipovi tala, obilježja tala, procesi formiranja i promjena tala...
4) Hidrološki resursi-- slane i slatke vode, fizičko-kemijska obilježja voda, procesi gibanja vode...
5) Klimatski resursi-- obilježja klimatskih regija, klimatske promjene, vremenske nepogode...
6) Biološki resursi-- ekološka obilježja flore i faune, evolucija i antropogeni utjecaji...

Resursi(fr. ressource = sredstvo)čine ukupnost svih raspoloživih materijalnih i nematerijalnih dobara, znanja, vještina...
koje se koriste kao ishodište za sve gospodarske aktivnosti.

Turizam je skup ljudskih aktivnosti kojima se resursi koriste u stvaranju turističkih proizvoda/usluga.

GOSPODARSKA / DRUŠTVENA STVARNOST je posljedica interaktivnih odnosa prirodnih i društvenih resursa koji se
očituju u raznim pojavama i procesima te zahvaćaju različite prostorne obuhvate i vremenski djeluju različitim
intenzitetima.

PRIRODNI DETERMINIZAM – koncept koji (pre)naglašava utjecaj prirodnih resursa na ukupnost stvarnosti koju živimo.

DRUŠTVENI POSIBILIZAM - koncept koji (pre)naglašava utjecaj društvenih resursa na ukupnost stvarnosti koju živimo

Turističke atrakcije često su utemeljene na prirodnim resursima, npr. izložbe, muzeji, vidikovci, zipline...

Turističke manifestacije/eventi često su utemeljene ili pak koriste i nadopunjavaju prirodne atrakcije: sport (alpinizam,
trail, ronjenje...), kulturno-umjetničkih (koncerti...), adrenalinska zabava (paragajding, kanjoning...)...

npr. geološka osnova :nalazišta fosila, gejziri...

Npr. geomorfološka osnova:kanjoni, špilje...
Npr. klimatološka osnova:snježne padaline, vjetar...
Npr. hidrogeografska osnova:jezera, rijeke...
Npr. pedološka osnova:parkovi, arboretumi...
Npr. biogeografska osnova:biomi, endemi...
Npr. pejzažna osnova:ukupnost doživljajaprostora (panorame...)

Zaštićeno područje je geografski jasno određen prostor koji je namijenjen zaštiti prirode i kojim se upravlja radi
dugoročnog očuvanja prirode i pratećih ekoloških sustava”

Geologija je prirodoslovna znanost koja se bavi proučavanjem procesa razvitka okoliša, građe i razvitka Zemlje.

Površina Zemlje je pretežno pokrivena sedimentnim stijenama. Ispod površinskog sedimentnog sloja prevladavaju
granitne stijene, a ispod granita se javljaju bazaltne stijene.

Ispod kore nalazi se mohorovičićeva ploha diskontinuiteta, a ispod njega počinja plašt.

Litosfera je sastavljena od zemljine kore i gornjeg dijela plašta.

Temperatura u unutrašnjosti Zemlje raste za 1ºC svakih 33 m, tako da je u središtu Zemlje oko 5 500ºC.
Toplina unutrašnjosti Zemlje je posljedica radioaktivnog raspada nestabilnih izotopa te trenjameđu rotirajućim lupinama
koje nisu istog sastav i agregatnog stanja.Jezgra Zemlje građena je od željeza i nikla te njezina gustoća iznosi oko
11g/cm³
TIPOVI KORA:

1) Kontinentska kora(sedimentne stijene – graniti – bazalti)-prosječna gustoća kore iznosi 2,7 g/cm³
2) Oceanska kora(sedimenti – bazalti)
3) Prijelazni tip(na kontaktu kontinentske i oceanske kore)

Petrologijaje dio geologije koji se bavi proučavanjem postanka i karakteristikama stijena.Stijene su nakupine (agregat)
jednog ili više minerala.Struktura stijene ovisi o obliku, veličini i udjelupojedinih minerala u njoj.
Stijene se dijele na magmatske, metamorfne i sedimentne.

Sedimentne ili taložne stijene nastaju:

- mehaničkim trošenjem već formiranih stijena (klastične stijene);
- biogenim procesima (npr: vapnenci, lapor, nafta, ugljen...);
- kemijskim procesima (npr: sol, dolomit, gips...);

Litifikacija ili petrifikacija je proces cementacije ili očvršćivanja stijena (nastajanje sedimentnih stijena iz sedimenta).

Sedimentne stijene prekrivaju 75% površine Zemljine površine, ali čine samo 5% volumena stijena Zemljine kore.

Magmatske ili vulkanske stijene su ishodišne stijene u prirodi koje nastaju kristalizacijom iz magme (u unutrašnjosti) ili
lave (na površini).

Kristalizacija je izdvajanje minerala iz kristalne (prezasićene) otopine određenog kemijskog sastava.Najzastupljenija

skupina minerala u magmatskim stijenama su silikati.

Intruzivne magmatske stijene nastaju u dubini Zemljine kore gdje polaganim hlađenjem nastaju npr: granit...

Žične magmatske stijene nastaju kristalizacijom iz magme pri njenom putu prema površini.

Efuzivne magmatske stijene nastaju hlađenjem lave na površini npr: bazalt...

Metamorfne ili preobražene stijene nastaju procesima metamorfoze.

Metamorfoza je proces izmjene već formiranih stijena u unutrašnjosti Zemlje pod utjecajem visokih tlakova i
temperature.

Kemijski sastav stijena se vrlo često uopće ne mijenja već dolazi do preraspodjele atoma u kristalnim rešetkama
minerala. Time nastaju novi minerali pa dolazi do stvaranja potpuno novih stijena. Mjesto nastanka metamorfnih stijena
je kilometrima u Zemljinoj unutrašnjosti.
granit-> gnajs, škriljavci
vapnenac -> dolomit, mramor

Mineralogijaje znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem minerala, njihovih fizičkih svojstava, oblika, kemijskog
sastava i načina postanka.

Mineralje sastavni dio Zemljine kore, homogene građe, određenog kemijskog sastava koji se izražava kemijskom
formulom.Osnovno svojstvo minerala je pravilna građa unutar koje su atomi, ioni i molekule raspoređeni u okviru
prostornih rešetki.

Minerali nastaju procesom kristalizacije iz:- magme, vodene otopine, plinova, para...- preobrazbom iz drugih minerala..
Mohsova ljestvica tvrdoće:
1. Talk
2. Gips
3. Kalcit
4. Fluorit
5. Apatit
6. Ortoklas
7. Kvarc
8. Topaz
9. Korund
10. Dijamant

SKUPINE MINERALA:
SAMORODNI ELEMENTI:zlato - Au, bakar - Cu ...II.
SULFIDI:pirit - FeS2, galenit - PbS2...III.
HALIDI:halit - NaCl, fluorit - CaF2...IV.
OKSIDI I HIDROKSIDI:kvarc - SiO2, magnetit - Fe3O4, hematit - Fe2O3...V.
KARBONATI:kalcit - CaCO3, aragonit - CaCO3, malahit - Cu2CO3(OH)2...VI.
SULFATI:gips - CuSO4 X 2H2O...VII.
FOSFATI:apatit - Ca5(PO4)3(F,Cl,OH)...VIII.
SILIKATI:kaolinit - Al2Si2O5(OH)4, albit - NaAlSl3O8...

Silikatni minerali čine 75% svih minerala u zemljinoj kori, izrazito su složenog sastava, a osnovna gradbena jedinica im
je SiO2+”nešto”.Oksidi i hidroksidi čine 17% minerala zemljine kore.Karbonati (npr. kalcit) od izuzetnog su značaja za RH
jer tvore vapnence

TEKTONIKA PLOČA
Globalna tektonika litosfernih ploča- teorija koja objašnjava gibanje (plutanje) litosfernih ploča (koje nose na sebi i
kontinentske mase) na astenosferi.Otac hipoteze „pomicanja kontinenata”je A. Wegener 1915. god.
Litosferna pločaje dio Zemljine kore koji je kompaktan i giba se kao cjelina na žitkoj astenosferi. Debljina ploča iznosi od
50 km ispod oceanske kore pa do 250 km ispod kontinenata.
Oblik litosfernih ploča se ne podudara s rubovima kontinenata, već se one sastoje od kontinentske i oceanske kore.
Izuzetak je tihooceanska ploča koja se sastoji samo od oceanske kore.

Kretanje litosfernih ploča je posljedica gibanja magme u astenosferi.

Gibanje ploča se odvija vrlo sporo i mjeri se s nekoliko cm godišnje.

Posljedice gibanja litosfernih ploča su premještanje kontinenata, stvaranje reljefa putem orogeneza, razne vulkanske
pojave, potresi...Na rubovima litosfenih ploča često se javljaju: dubokomorski jarci, potresne zone, ulančane planine i
vulkanski lukovi.

KONSTRUKTIVNE GRANICE- nastajanje nove oceanske kora na srednjeoceanskim hrptovima, razmicanje ili spreding

DESTRUKTIVNE GRANICE- podvlačenje stare kore pod kontinente u subdukcijskim zonama

KONZERVATIVNA GRANICE: - na njima dolazi do smicanja odnosno do horizontalnih gibanja

Tektonika i Dinaridi:

Tijekom geološke prošlosti zbog tektonikekontinenti su nekoliko puta bili spojeni u„superkontinent”.
Zadnju takvu pojavu okupljenosti kopnenihmasa nazivamo Pangea (prije 200 000 000godina). Od tada
započinje razdvajanjekontinenata i postupno stvaranje današnjesituacije i razmještaja kopnenih masa.
Raspad Pangee započeo je dijeljenjem na Lauraziju (veliki sjeverni kontinent) i Gondvanu (veliki južni kontinent).
Dijeljenjemna ova dva velika kontinenta nastaje more Tethys. Ovo prostrano more koje se protezalo od današnje
Srednje Amerike do Indije i bilo jedom za mnoštvo fosila koji čine vapnencedanašnjih Dinarida i obale Jadrana.Nakon
Tethysa započinje i otvaranja Atlantika koji je nastao u današnjem obliku u zadnjih 150 – 200 milijuna godina i
danas se širinekoliko cm svake godine.

Krte deformacije nastaju kada su sile jače od elastičnosti stijena, njima nastaju rasjedi.Rasjedi se javljaju u nekoliko
osnovnih oblika:normalni rasjedi, reversni rasjedi, horizontalni ili transkurentni rasjedi

VULKANIZAM
Dokaz geološke aktivnosti na Zemlji su vulkani i potresi. Njihov postanak vezan je uz djelovanje endogenih sila koje
pokreću magmu prema površine (lava).Magma se po kemijskom sastavu dijeli na: kiselu, neutralnu, bazičnu i
ultrabazičnu. npr: što lava ima više SiO2to je kiselija, i što je svjetlija to je toplija (od 500-1200ºc)

Vulkani se dijele na ugasle, pritajene i aktivne.

Popratne geotermalne pojave u područjima vulkanizma su: fumarole, mofete, solfatare, gejziri, termalna vrela...

Prošlost Zemlje može se datirati na dva načina:

•relativna starost stijena;- imenovanje geoloških razdoblja- geološka prošlost našeg planeta se dijeli na: ere,periode i
epohe- za određivanje relativne starosti potrebni su nam fosili koji ukazuju na evolucijski slijed- posebice su važni
provodni fosili koji su specifični samo za određena razdoblja
•apsolutna starost stijena;- određivanje starosti brojevima- određivanje uz pomoć brzine poluraspada radioaktivnih
elemenata (U, Rb, C, K, Ar...).

PREKAMBRIJ- trajanje: oko 4 milijarde godina (89%)- stvaranje osnovnih uvjeta za život (Zemljina kora, atmosfera,
mora...)- modrozelene alge 3,5 milijarde godina
PALEOZOIK- trajanje: oko 325 milijuna godina (7%)- stvaranje bujnog višestaničnog svijeta sa svim većim skupinama
organizama- stvaranje prvih velikih planinskih sustava u kaledonskoj i hercinskoj orogenezi
MEZOZOIK- trajanje: oko 180 milijuna godina (4%)- daljnji razvoj života u kojem počinju dominirati kralješnjaci, pojava
sisavaca- stvaranje mlađih orogenetskih sustava u alpskoj orogenezi
KENOZOIK- trajanje: oko 66 milijuna godina (1,5%)- obilježen razvojem i dominacijom sisavaca- nastavak alpske
orogeneze

PALEONTOLOGIJA
Paleontologijaje dio geologije koji se bavi proučavanjem fosila i evolucije.
Fosilizacija je proces pri kojem živi organizam ostavlja trag svojeg postajanja u stijenama. Ostatak može biti sam
organizam, njegova ljuštura ili trag djelovanja.
Najčešći oblik fosilizacije je petrifikacija ili okamenjivanje.Najbolji fosili za proučavanje Zemljine prošlosti su provodni
fosili. Njihovo osnovno obilježje je to da su živjeli rasprostranjeno, ali samo u određenom geološkom razdoblju.

EGZOGENI PROCESIEGZOGENI PROCESI SE DIJELE NA:

1) destruktivne - denudacijske (erozijske)
2) konstruktivne - akumulacijske (sedimentacijske)
SILE: sila teža, gravitacija Mjeseca i Sunca, toplina sa Sunca i iz unutrašnjosti Zemlje.
AGENSI:voda, led, snijeg i zrak.

VRSTE / NAČINI TROŠENJA

1) mehaničko ili fizičko (npr: klizanje, puzanje, tečenje, osipanje, odronjavanje, urušavanje...)
2) kemijsko (npr: otapanje vapnenaca, soli...)
3) biološko (npr: djelovanje korijenja na okoliš...)
4) toplinsko (npr: rastezanje i stezanje stijena – osipanje...)

Konstruktivni ili akumulacijski oblici nastaju trošenjem, transportomte zaustavljanjem nastaju akumulacijski oblici
taloženjemmaterijala. Npr. jaruge, kanjoni, dolinske strane, prigorski reljef, sprudovi...

Tekućice i fluvijalni reljefni oblici

Voda je najznačajniji agens koji mijenja lice našeg planeta.Mada količina vode u atmosferi i tekuće vode na površini
Zemlje vrlo mala, upravo taj dio najintenzivnije mijenja reljef.

Trošenje stijenske podloge od strane vode naziva seerozija.Uz erozijsko djelovanje rijeke također i transportiraju te
talože ogromne količine materijala.

EROZIJA ->TRANSPORT-> TALOŽENJE

Neki od značajnijih reljefnih oblika vezanih za rijeke su: korita, vodopadi, meandri, mrtvaje, sprudovi, ade...

Riječne doline se sastoje od reljefnih elemenata: naplavnih ravni, terasa, kanjona, klanaca, ili kombinacije raznih
elemenata.Oblik riječne doline posljedica je: početnog reljefa, stijenske podloge, tektonskih pokreta i klimatskih uvjeta.

Marinski reljefni oblici

Marinski reljefni oblici nastaju mehaničkim djelovanjem valova (klifovi), ali i kemijskim otapanjem stijena te
djelovanjem organizama (škrape).

Abraziji su najizloženiji istaknuti dijelovi rtova, a nanosi su karakteristični za zaljeve...

Ingresijske obale- poplavljene obale nakon transgresije zbog kraja ledenog doba (oko 100 -120m).
Dalmatinski tipje ingresijski tip obale kod kojeg su antiklinale otoci, a sinklinale kanali i zaljevi, pružanje otoka je
usporedno s obalom.
Abrazijske obale:-prevladava mehaničko trošenje, formiranje klifova...
Organogene obale:-pod utjecajem bujne vegetacije,najčešće mangrovih šumaRazvedenost obaleje omjer zračne
udaljenosti krajnjih točaka i stvarne dužine obale te otoka.

Glacijalni i periglacijalni reljefni oblici

FJORD, morem potopljene doline ledenjaka

Glacijalni procesi dominiraju u visokim geografskim širinama i višim nadmorskim visinama umjerenih širina, npr: snježna
granica u Alpama je na 2 800m.
Danas živimo u toplom interglacijalnom dobu (holocen).

Pleistocen je prije 10 000 godina završio velikom svjetskom oledbom-glacijalom.

Ledenjački pokrovi (Antarktički, Grendlandski...) su velike akumulirane ledene mase na kopnu, a njihovi jezici čine
dolinske ledenjake
Krški reljef

Krš je specifičan oblik reljefa karakterističan za područja vodotopivih stijena kao što su vapnenci, dolomiti, gips, soli...
Specifični krški reljefni oblici: ponikve, ponori i ponornice, estavele, vrulje, škrape, polja u kršu, krške zaravni, spilje,
jame...

Reljefni oblici u kršu nastaju kombinacijom krških i fluviokrških reljefnih procesa.

Krški prostori obuhvaćaju oko 13% današnjeg kopna na Zemlji.Naziv kršdolazi od indoeuropske riječikartj. kamen-
slovenski: kras;- njemački: Karst;- talijanski: il carso,- engleski: karst

KOROZIJA VAPNENACA:CaCO3+CO2+H2O Ca(HCO3)2

Krški reljefni oblici se dijele na:
1) površinske reljefne oblike
2) podzemne reljefne oblike

Proces okršavanja je vezan uz blago kiselu kišnicu koja nastaje otapanjem CO2na putu padalina do tla. Uz kiselost,
otapanje je u vapnencima povećano zbog mnogobrojnih tektonski uzrokovanih pukotina koje povećavaju površinu
interakcije

Prije oko 200 milijuna godina (trijas) započinje oblikovanje Tethys mora s karbonatnim platformama.- taloženje dubljeg
vapnenačkog mulja (planktonske kućice:..)- formiranje plitkomorskih grebena..

Alpska orogeneza posljedica je gibanja Afričke i Indijske ploče prema sjeveru.

Jedna od posljedica alpske orogeneze je i izdizanje Dinarida.Alpska orogeneza traje zadnjih 150 milijuna godina.

Zbog alpske orogeneze dolazi do Izdizanja, ali pri tome i pucanje stijena te stvaranja propusnosti koja je vrlo važna za
oblikovanje krških reljefnih oblika.

Pokriveni krš-npr: bukove i jelove šume Gorske Hrvatske

Polupokriveni krš-npr: makija (degradirana primorska šuma, tipičan predstavnik je hrast crnika)
Ogoljeli krš-npr: bez vegetacije (otok Pag)

Podjela krških reljefnih oblika:

NADZEMNI:krška zaravan, polje u kršu, ponikva (vrtača, dolac), kamenica, škrapa, ponor i ponornica, vrelo (krški izvor),
vrulja..

PODZEMNI:spilje, jame, kaverne... (stalaktiti, stalagmiti...)

KRŠKI RELJEF – TROPSKIH KLIMA – KUPASTI KRŠ

EOLSKI RELJEF- vezan je uz pustinjske i polupustinjske prostore (aridni i semiaridni prostori).

Čimbenici nastajanja pustinja su temperaturne amplitude, vjetar...Pustinje mogu biti kamenite (hamade), šljunkovite
(sesir), pjeskovite (erg / kum) i glinovite (takir)

DEFLACIJA – ispuhivanje i prenošenje materijala nastalog raspadanjem stijena.

KORAZIJA – razaranje podloge i reljefnih oblika česticama koje nosi vjetar.
VADI – suha riječna korita.
OAZE – pojave vode u pustinji.
DEZERTIFIKACIJA – proces širenja pustinja potaknut promjenama klime i radom čovjeka.
BIOGENI RELJEF - vezan je uz djelovanje flore i faune.

Biogeni reljef nastaje u prostorima gdje su biljne i životinjske vrste prilagođene trošenju, transportu i akumulaciji
materijala.Neki od biogenih reljefnih oblika:sedrene barijere, koraljni grebeni i obale, atoli i lagune,mangrove priobalne
šume, močvarne nizine, mrtvaje..

Sedrene barijere (sedra, travertin) nastaju uz pomoć algi i mahovina koje uzimaju CO2iz vode i tako narušuju kemijsku
ravnotežu te dolazi do izluživanja CaCO3. Svojim rastom sedrene barijere pregrađuju tokove u kršu i formiraju slapišta.

ANTROPOGENI RELJEF- prostor umjerenih geografskih širina najviše je zahvaćen ljudskim aktivnostima i time izmijenjen.

- građevinski radovi (prometnice, stambeni objekti, hidroakumulacije...)

- melioracija- pošumljavanje / deforestacija
- poljoprivredni zahvati
- nasipavanje morskih obala
- stvaranje poldera
- prokopavanje kanala...

Klimatologija je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem klime i njezinih promjena.

Klima je prosječno stanje atmosfere nad nekim prostorom. U klimu se ubrajaju svi prosjeci, ali i sva ekstremna stanja
atmosfere. Za određivanje tipa klime potrebno je dugo razdoblje mjerenja klimatskih elemenata, najčešći standardni
period promatranja traje 30 godina.

Vrijeme je trenutno stanje atmosfere.

NA KLIMU ODREĐENOG PROSTORA UTJEČU KLIMATSKI MODIFIKATORI:-revolucija Zemlje-rotacija Zemlje-geografska

širina-atmosfera (struktura, propusnost i strujanja)-reljef (nadmorska visina i osunčanost)-raspored kopna i mora-
udaljenost od mora-morske struje-jezera-tlo i biljni pokrov-čovjek

KLIMATSKI MODIFIKATORI UTJEČU NA STVARANJE KLIMATSKIH ELEMENATA ODNOSNO POKAZATELJA:- temperatura;-

tlak zraka;- vjetar;- vlažnost zraka;- naoblaka;- padaline;- osunčanost;- trajanje snježnog pokrivača ..

Klimatologija je znanost koja se bavi proučavanjem klime i klimatoloških promjena.

Meteorologija (fizika atmosfere) je dio geofizike koja se bavi proučavanjem stanja atmosfere odnosno vremena.
Meteorolozi odnosno sinoptičari bave se svakodnevno prognoziranjem vremenskih prilika.

Troposferaje najznačajniji dio atmosfere u kojem se zbivaju gotovo svi važniji procesi formiranja vremenskih prilika.

Uz troposferu vrlo značajan dio atmosfere čini ozonosfera (stratosfera) koja upija UV-zrake. Područja smanjenog
prisustva ozona (O3) u stratosferi nazivaju se ozonske rupe.

TOPLINA I TEMPERATURA
Temperatura na Zemlji posljedica je primanja sunčeve topline (energije).
Današnja prosječna temperatura na površini planete iznosi oko 15 ºC. Vrlo mali dio topline atmosfera upija direktnim
prolaskom zračenja kroz nju.
Zagrijavanje atmosfere odvija se posredno putem primanja topline (kratkovalnim zračenjem) te nakon toga isijavanjem
topline iz podloge (dugovalnim zračenjem).
Dugovalno ili terestričko (infracrveno) zračenje koju podloga isijava čovjek može osjetiti receptorima na koži.
Pojava zadržavanja određenog dijela sunčeve topline u atmosferi naziva se efekt staklenika.
Efekt staklenika je prirodna pojava koju uzrokuju: vodena para, CO2, CH4, N2O... Kada efekta staklenika ne bi bilo
temperatura na Zemlje bi iznosila oko -23ºC, odnosno efekt staklenika zagrijava naš planet za čak 38 ºC.

Promjena temperature s visinom iznosi +/-0,56ºC na 100m (u stabilnim atmosferskim prilikama), i naziva se vertikalni
gradijent temperature. Pojava povišenja temperature s visinom naziva se temperaturna inverzija.

Instrumentalno izmjerena temperature često ne odgovara tjelesnom osjećaju hladnoće jer njezin doživljaj ovisi o
osunčanosti, privjetrini/zavjetrini, odjeći, trenutnoj tjelesnoj aktivnosti, kondiciji...

Tlak zraka je posljedica pritiska stupca atmosfere na Zemljinu površinu. Tlak zraka ovisi o temperaturi i udjelu vlage u
zraku, odnosno o gustoći zraka.
Atmosferski tlak zraka se samnjuje s porastom nadmorske visine za 100 hPana 1000 metara visinske razlike. Standardni
tlak zraka na 0 mnv iznosi 1013hPa.
Izobare su krivulje koje spajaju mjesta u atmosferi sa istim tlakom. izobare često tvore tzv: barometrijske minimume
(ciklone), barometrijske maksimume (anticiklone).

Horizontalna gibanja zraka u atmosferi nazivaju se vjetrovi, a njihov zadatak je izjednačavanje tlaka zraka. Vjetar puše iz
područja višeg u područje nižeg tlaka zraka, a na njega utječu prepreke, utjecaj Coriolisove sile...

Zbog toplinskih pojaseva te rasporeda kopna i mora postoje stalna polja visokog i niskog tlaka koja uvjetuju neprestanu
cirkulaciju u atmosferi.

Zračna masa je veliki volumen zraka koji je poprimio svojstva podloge. Zračne mase mogu biti tople i hladne, a zone
dodira dviju zračnih masa se nazivaju frontalne plohe (fronte).

Cirkulacija u atmosferi je prirodna pojava koja je uzrokovana razlikama u tlaku (temperaturi, vlazi, gustoći).
Neprestano nejednoliko zagrijavanje i hlađenje pojedinih dijelova planeta potiče cirkulaciju.

CIRKULACIJA NA ZEMLJI (TRI RAZINE):

1) PLANETARNA (GLOBALNA) ili PRIMARNA CIRKULACIJA:-potaknuta različitom količinom energije koju prima naš
planet u cijelosti (prostor unutar 37º oko ekvatora prima više energije nego što je emitira natrag u svemir).-npr:
pasatna strujanja iz suptropskihmaksimuma pušu prema ekvatoru-npr: ljetni i zimski monsuni javljaju seu
suptropskim širinama-npr: u umjerenim širinama prevladavajuzapadna strujanja-npr: u visokim geografskim
širinama prevladavajustrujanja s polova u niže geografske širine.
2) SEKUNDARNA CIRKULACIJA:-vezana uz pojavu ciklona i anticiklona u umjerenim geografskim širinama.
Miješanje toplih i hladnih zračnih masa potiče stvaranje vrtloga velikih razmjera. Ove pojave su vezane uz
umjerene širine, a njihova učestalost nad nekim prostorom vezana je uz godišnja doba.
3) LOKALNA ili TERCIJARNA CIRKULACIJA:-cirkulacija koja zahvaća najmanji prostorni obuhvat i vezana je uz
dnevne razlike u zagrijavanju-npr:kopno-more (zmorac - kopnenjak) dolina-planina (danik - noćnik)

PADALINE I VLAGA U ZRAKU

Vlaga u zraku je određena količinom vodene pare, temperaturom i volumenom zraka.

Apsolutna (vlaga) vlažnost zraka:-količina vodene pare u određenom volumenu zraka, g/m³Relativna (vlaga) vlažnost
zraka:-zasićenost zraka vodenom parom, izražava se u %
Osnovni prirodni zakon koji utječe na relativnu vlažnost zraka i pojavu padalina glasi: Sposobnost zraka da sadrži
određenu količinu vodene pare se povećava s porastom temperature.
Pojava oblaka i nastanak padalina usko je vezana uz kretanje relativne vlažnosti u zraku. Oblaci nastaju izdizanjem zraka
koji se hladi te tako raste relativna vlažnost (zasićenost zraka vodenom parom). Kada relativna vlažnost dosegne 100%
počinje kondenzacija (temperatura rosišta), tada vodena para postaje vidljiva i formiraju se oblaci.

Nastanak padalina odnosno oblaka:

-reljefne ili orografske padaline, nastaju izdizanjem zraka na reljefnim preprekama
-konvekcijske padalina nastaju izdizanjem zraka zbog zagrijavanja podloge
-frontalne padalina nastaju izdizanjem zraka na frontama zračnih masa

Padaline pri tlu kao što je rosa, mraz i inje nastaju hlađenjem tankog sloja zraka uz površinu nekog predmeta ili tla.
Zavisno o temperaturi iz zraka se mogu kondenzirati kapljica vode ili sublimirati mali kristali leda.

KLIMATOLOŠKA REGIONALIZACIJA
Klimatološka regionalizacija se temelji na mnoštvu mjerenja klimatskih elemenata tijekom standardnog perioda
promatranja klime.
Jedna od prihvaćenijih je Köppenova klasifikacija koja se temelji na prosječnim vrijednostima temperature i padalina.

A – TROPSKE KIŠNE KLIME-kišne prašume (džungle)-monsuni-savane

B – SUHE KLIME-stepe-pustinje
C – UMJERENO TOPLE KIŠNE KLIME-listopadne i miješane šume, makija, travnate površine(oceanska klima,
sredozemna klima, kontinentska klima)
D – SNJEŽNO-ŠUMSKE KLIME (BOREALNE)-tajge
E – SNJEŽNE KLIME-tundra-ledeni pokrovi

Klimadijagram je jedno do osnovnih pomagala pri analiziranju klime određenog prostora. Sastoji se od stupčanog prikaza
količine padalina po mjesecima kroz godine te krivulje koja prikazuje srednje mjesečne temperature.

SLIKE

Angelov slap, Venezuela

Viktorijini slapovi, Afrika (Zimbabve/Zambija) Central park New York

Disneyland park, London Tvornica BMW-a, Munchen, NJemačka

Dubai Island, Gejzir Skolaferdalag