1. to su fenokristalne, mikrokristalne i kriptokristalne stijene?

Fenokristalne stijene su stijene kod kojih se minerali mogu razlikovati okom ili poveanjem
do 10 puta.
Mikrokristalne stijene su stijene kod kojih se minerali mogu razlikovati samo
mikroskopom, u specijalno pripremljenim izbruscima.
Kriptokristalne stijene su stijene kod kojih se minerali ne mogu razlikovati ni mikroskopom
s poveanjem do 1000 puta.
2. to je kataklastina, termalna, dinamotermalna i plutonska metamorfoza?
Kataklastina ili kinetika metamorfoza je metamorfoza kojom su stijene podvrgnute
jakom usmjerenom tlaku pri relativno niskoj temperaturi u povrinskom dijelu litosfere,
to rezultira drobljenjem minerala i stijena.
Termalna ili kontaktna metamorfoza je metamorfoza kojom su stijene podvrgnute
povienoj temperaturi i relativno niskom tlaku, to rezultira djelominom promjenom
kemizma stijene.
Dinamotermalna ili regionalna metamorfoza je metamorfoza kojom su stijene podvrgnute
djelovanju temperature i usmjerenog tlaka u veim dubinama litosfere, to rezultira
prekristalizacijom minerala, odnosno djelominom ili potpunom promjenom kemizma,
strukture i teksture stijene.
Plutonska metamorfoza je metamorfoza kojom su stijene podvrgnute djelovanju visoke
temperature i hidrostatskog tlaka u najdubljim dijelovima litosfere, to rezultira
promjenom kemizma stijene i njezinih strukturnih i teksturnih znaajki.
3. to je granit, a to gabro?
Granit je dubinska kisela magmatska stijena izgraena od kvarca, biotita i hornblenda.
Gabro je dubinska bazina magmatska stijena izgraena od piroksena i olivina.
4. Strukture metamorfnih stijena
Struktura metamorfnih stijena rezultat je prekristalizacije i rasta minerala u vrstom
stanju (blastina struktura) ili drobljenja dijelova i itave mase primarnih stijena
(klastina struktura). pr. granoblastina, lepidoblastina, nematoblastina,
porfiroblastina, porfiroklastina, breasta, kataklastina...
5. to je stratigrafska geologija?
Stratigrafska geologija je grana geologije koja se bavi rekonstrukcijom razvoja Zemljine
kore, odnosno odreivanjem relativne i apsolutne starosti stijena litosfere.
6. to je inenjerska geologija?
Inenjerska geologija je grana geologije koja prouava geoloku grau te petrografske i
fiziko-mehanike karakteristike stijena i terena za potrebe graenja.
7. to je geofizika, inenjerska geofizika i seizmologija?
Geofizika je grana geologije koja prouava fizikalne pojave i promjene u atmosferi,
litosferi i unutranjim dijelovima Zemlje.
Inenjerska geofizika je grana geofizike koja se bavi utvrivanjem fiziko-mehanikih
znaajki stijena i terena predvienih za izgradnju inenjerskih objekata, te prognoziranjem
promjena do kojih bi moglo doi tijekom graenja i u fazi eksploatacije.
Inenjerska seizmologija je grana geofizike koja prouava seizmike pojave i njihove
posljedice radi dobivanja podataka za to sigurnije graenje u seizmiki aktivnim
podrujima.
8. Konstitucija Zemlje i prikaz zonalne grae
Zemlja se sastoji od nekoliko meusobno povezanih dijelova. To su atmosfera, hidrosfera,
litosfera, plat i jezgra.
9. to je opa geologija?
Opa geologija je zajedniki naziv dviju grana geologije geodinamike i geotektonike.
Geodinamika je grana geologije koja prouava djelovanje vanjskih i unutarnjih sila koje
djeluju u litosferi i na njezinoj povrini.

Geotektonika je grana geologije koja prouava i rekonstruira prostorne odnose meu

stijenama litosfere.
10. to je epizona, mezozona i katazona?
Epizona je zona metamorfoze, najblia povrini, s umjerenim tlakom i temperaturom. Tlak
je ovdje preteno boan pa se u toj zoni metamorfoza odvija uglavnom mehanikim
putem.
Mezozona je zona metamorfoze u dubljim dijelovima litosfere, s visokim hidrostatskim
tlakom i temperaturom. Ovdje dolazi do djelomine ili potpune prekristalizacije minerala,
a time i do promjena u strukturi i teksturi stijena.
Katazona je zona metamorfoze u najdubljim dijelovima litosfere, s veoma visokim
hidrostatskim tlakom i temperaturom. U ovoj zoni dolazi do cjelovite prekristalizacije
minerala i strukturnih i teksturnih promjena.
11. Dimenzije geoida
Zbog rotacije, Zemlja je spljotena na polovima pa joj ekvatorijalni radijus iznosi 6377 km,
a polarni 6356 km.
12. to je geologija?
Geologija je znanost koja prouava grau te vremensku i prostornu dinamiku Zemlje kao
cjeline.
Geologija je znanost o razvoju, strukturama i dinamici Zemljine kamene kore ili litosfere.
13. to je geodinamika?
Geodinamika je grana geologije koja prouava djelovanje vanjskih i unutarnjih sila koje
djeluju u litosferi i na njezinoj povrini.
14. to je geotektonika?
Geotektonika je grana geologije koja prouava i rekonstruira prostorne odnose meu
stijenama litosfere.
15. Kut magnetske deklinacije i inklinacije
Kut magnetske deklinacije je kut izmeu geografskog i magnetskog pola.
Kut magnetske inklinacije je kut to ga zatvara magnetski meridijan s horizontalnom
ravninom.
16. to je hidrogeologija?
Hidrogeologija je grana geologije koja prouava podzemne vode, njihov postanak, reim,
kakvou te djelovanje u litosferi.
17. Neutralni temperaturni sloj
Neutralni temperaturni sloj je zona ispod povrine Zemlje u kojoj je temperatura stalna i
uglavnom odgovara srednjoj godinjoj temperaturi promatranog podruja.
18. to je geotermijski gradijent?
Geotermijski gradijent je jedinica kojom se definira porast temperature prema odreenoj
dubini (100 ili 1000 m).
19. to je mineralogija?
Mineralogija je znanost koja prouava minerale, njihov oblik, kemijska i fizika svojstva,
njihovu unutranju grau, nain postanka i promjene koje se u njima zbivaju, a uz to ih i
sistematizira.
20. to je petrografija, a to petrologija?
Petrografija je znanost koja prouava stijene, njihove mineraloke, strukturne i fizikomehanike karakteristike te nain pojavljivanja, a uz to se bavi i njihovom sistematikom.
Petrografija je dio petrologije koja se, uz navedeno, bavi i prouavanjem uvjeta postanka
stijena u sklopu procesa koji se odvijaju u Zemljinoj kori.
21. to je magma?

Magma je talina Zemljine unutranjosti koja iz pirosfere prodire u litosferu, a sastavljena

je od O, Si, Al, Fe, Ca, Na, K, Mg, Ti te plinova i para. Ako izae na povrinu, magmu
nazivamo lavom.
22. to su pirogeni, pneumatogeni, hidrotermalni i hidatogeni minerali?
Pirogeni minerali su minerali nastali kristalizacijom iz magme.
Pneumatogeni minerali su minerali nastali kristalizacijom iz plinova i para.
Hidrotermalni minerali su minerali nastali kristalizacijom iz vrue vode.
Hidatogeni minerali su minerali nastali kristalizacijom iz vodenih otopina.
23. to je kubini, tetragonski, heksagonski, rompski, monoklinski i triklinski
kristalni sustav?
Kubini ili teseralni sustav je kristani sustav s tri meusobno okomite kristalografske osi
jednake duljine.
Tetragonski sustav je kristalni sustav s tri meusobno okomite kristalografske osi od kojih
su dvije jednake duljine, a trea je kraa ili dua.
Heksagonski sustav je kristalni sustav s etiri kristalografske osi, od kojih su tri jednake
duljine i lee u istoj ravnini sijekui se pod
kutem od 60, dok je etvrta kraa ili dua i okomita na ravninu prve tri.
Rompski sustav je kristalni sustav s tri meusobno okomite kristalografske osi razliitih
duljina.
Monoklinski sustav je kristalni sustav s tri kristalografske osi razliitih duljina od kojih su
dvije meusobno okomite, a trea kosa.
Triklinski sustav je kristalni sustav s tri kristalografske osi razliitih duljina koje se sijeku
pod nekim kosim kutem.
24. to je ionska, atomska i metalna kristalna reetka?
Ionska kristalna reetka je kristalna reetka koju izgrauju kationi nekog elementa s
anionima drugog. Kod takve je reetke svaki ion okruen maksimalnim brojem iona
suprotnog naboja. Taj se broj naziva koordinacijski broj, a ovisi o odnosu radijusa iona koji
grade reetku. U ionskim reetkama djeluju jake elektrostatske privlane sile pa su kristali
s takvim reetkama veoma tvrdi i vrsti, s visokim talitem i vrelitem.
Atomska kristalna reetka je kristalna reetka koju grade atomi povezani vrstom
kovalentnom vezom pa su takvi kristali veoma tvrdi i imaju visoko talite (primjer
dijamant).
Metalna kristalna reetka je kristalna reetka koju grade gusto rasporeeni i vrsto
povezani atomi nekog metala.
25. Koordinacijski broj i tetraedarska koordinacija
Koordinacijski broj je broj najbliih suprotno nabijenih iona koji okruuju neki ion u ionskoj
kristalnoj reetki.
Tetraedarska koordinacija je veza u kojoj su suprotno nabijeni ioni rasporeeni oko nekog
iona u obliku tetraedra.
26. to je mineral?
Mineral je prirodna tvorevina, sastavni dio litosfere, odreene unutranje grae ili
strukture, odreenoga kemijskog sastava i fizikih svojstava.
27. to je stijena?
Stijena je sastavni dio litosfere ili kamene kore, odreenog naina geolokog pojavljivanja,
teksture, strukture i mineralnog sastava.
Stijena je agregat sastavljen od jednog minerala (monomineralna) ili vie njih
(polimineralna).
28. to je kristal?
Kristal ili ledac je prirodna ili umjetna tvorevina odreene unutranje grae ili strukture,
odnosno kristalne reetke izgraene od iona, atoma ili molekula, to se odraava u
pravilnom vanjskom obliku i odreenim fizikim svojstvima.
29. to je polimorfija i izomorfija s primjerima?

Polimorfija je pojava kod koje neka mineralna supstanca kristalizira u razliitim

strukturama. Nastali minerali nazivaju se polimorfne modifikacije. Iako je kemijski sastav
takvih minerala jednak, njihova fizika i kemijska svojstva mogu biti bitno razliita
(primjer ugljika koji kristalizira kao dijamant i grafit).
Izomorfija je pojava kod koje tvari razliitog, ali analognog, kemijskog sastava
kristaliziraju u vrlo slinim kristalima sa slinim fizikim svojstvima. Nastali minerali
nazivaju se izomorfnom grupom (primjer grupe olivina ija se izomorfna smjesa sastoji od
forsterita (Mg2SiO4) i fajalita (Fe2SiO4)).
30. Osnovna fizika svojstva minerala
Osnovna fizika svojstva minerala jesu gustoa, oblik, boja, sjaj, kalavost, tvrdoa,
elasticitet, provodljivost topline, elektroprovodljivost, magnetinost i radioaktivnost.
31. to su sraslaci ili blizanci?
Sraslaci ili blizanci su minerali koji su razvijeni u kristalima sastavljenima od dva ili vie
kristala.
32. to su idiokromatski i alokromatski minerali?
Idiokromatski minerali su minerali koji su obojeni bojom supstance iz koje su kristalizirani.
Alokromatski minerali su minerali kod kojih je boja rezultat sudjelovanja strane supstance
u mineralu.
33. to su amorfni minerali ili mineraloidi?
Amorfni minerali ili mineraloidi su prirodne tvorevine bez odreene unutranje grae ili
strukture, odnosno kristalne reetke.
34. to su izotropni i anizotropni minerali?
Izotropni minerali su minerali kojima su sve karakteristike jednake u svim smjerovima. To
mogu biti samo mineraloidi.
Anizotropni minerali su minerali koji imaju razliite karakteristike u razliitim smjerovima.
To su iskljuivo kristalizirani minerali.
35. Mohsova skala tvrdoe minerala
Mohsova skala tvrdoe minerala je skala koja nam pokazuje relativnu tvrdou. U njoj su
minerali rasporeeni ovim redoslijedom:
1. milovka ili talk
2. gips ili sadra
3. kalcit
4. fluorit
5. apatit
6. ortoklas
7. kvarc
8. topaz
9. korund
10. dijamant
36. Osnovni tetraedar silikatnih minerala
Osnovni tetraedar silikatnih minerala je tetraedar u kojem je kation silicija okruen s etiri
kisikova aniona.
37. Strukturni tipovi silikatnih minerala s primjerima
Strukturni tipovi silikatnih minerala jesu:
1. nezosilikati silikati s odvojenim SiO4 grupama (primjer olivini, granati, cirkon)
2. sorosilikati silikati s odvojenim Si2O7 grupama (primjer epidot i coisit)
3. ciklosilikati silikati s odvojenim prstenastim grupama Si 3O9, Si4O12, Si6O18 (primjer
kordijerit i minerali turmalinske grupe)
4. inosilikati lanasti silikati s jednostrukim ili dvostrukim vezama osnovnih tetraedara
(primjer pirokseni i emfibole)
5. filosilikati silikati kod kojih su tetraedri povezani u vez grupa Si 2O5 (primjer talk,
kluoriti, grupa tinjaca)

6. tektosilikati silikati kod kojih su SiO4 tetraedri povezani preko svih iona kisika (primjer
kvarc, feldspati, feldspatoidi)
38. to su oksidi i hidroksidi s primjerima i svojstvima?
Oksidi su spojevi kisika s drugim kemijskim elementima.
Hidroksidi su spojevi elemenata s hidroksilnom skupinom OH-.
Primjeri su:
1. hematit (Fe2O3), ilmenit (FeTiO3), magnetit (FeOFe2O3) i kromit (FeOCr2O3) su vrijedne
rude eljeza, no pod utjecajem atmosferilija eljezo u tim mineralima lako oksidira i
hidratizira tako da oni prelaze u limonit
2. limonit (Fe2O3xH2O) je est hidroksid eljeza, nalazi se u zemljastim, bubreastim i
grozdastim formama, boja mu varira od ute do smee, esto je tetan sastojak stijene
kad se ona eli upotrijebiti u arhitektonske svrhe, no ako je lijepo dispergiran u stijeni
moe biti koristan (grki mramori zbog limonita imaju lijepu putenastu boju)
3. getit (FeOOH) se nalazi u vlaknastim, grozdastim i bubreastim formama, vrlo je vana
eljezna ruda
4. korund (Al2O3) je mineral velike tvrdoe, nalazi se u magmatskim i metamorfnim
stijenama, u graevinarstvu se koristi za izradu kruna za buenje tvrdih stijena, dok se
varijeteti lijepih boja koriste kao drago kamenje (rubini, safiri, orijentalni smaragdi)
5. hidrargilit ili dipsit (Al(OH)3), dijaspor i bemit (AlOOH) i sporogelit (Al2O3xH2O) nastaju
u povrinskom dijelu troenjem alumosilikata, esti su sastojci boksita i zemlje crvenice,
bijele su boje, ali razliitim primjesama mogu biti razliito obojeni
39. to su sulfati s primjerima i svojstvima?
Sulfati su soli sulfatne kiseline H2SO4.
Primjeri su:
1. gips ili sadra (CaSO42H2O) je bezbojan, bijel ili razliito obojen primjesama, najee
nastaje taloenjem u moru, na 110C gubi 75% vode, hlaenjem lako prima vodu i brzo
ovrsne, iznad 500C postaje tzv. estrih-gips koji se u dodiru s vodom stvrdnjava, koristi
se i kao dodatak u pripremi nekih vrsta cementa
2. anhidrit (CaSO4) je bezbojan, ali moe poprimati boje, ovisno o primjesama, plavkasti
anhidrit lako prima vodu i prelazi u gips pri emu mu se volumen povea oko 60%, pri
gradnji tunela takva pojava izaziva svijanje oplate, a esto i ruenje
3. barit ili teac (BaSO4) najee se nalazi u ploastim kristalima, bezbojan je ili bijel,
zbog velike gustoe koristi se za izradu tekih opeka, apsorbira zraenje pa se koristi i u
proizvodnji posebne buke
40. to su sulfidi s primjerima i svojstvima?
Sulfidi su soli sulfidne kiseline H2S.
Primjeri su:
1. pirit (FeS2) nalazi se u pravilnim kristalima, to je krt, zlatnout mineral, kristalizira u
svim uvjetima pa je sastojak svih vrsta stijena, u procesu troenja raspada se na limonit i
sulfatnu kiselinu, koja otapa neke stijene, zbog ega je tetan, koristi se za dobivanje
sulfatne kiseline
2. markazit (FeS2) je polimorfna modifikacija pirita kojem je slian po mnogim
znaajkama, manje je otporan na procese troenja, nestabilan je pa prelazi u stabilniji
pirit
3. pirotin (FeS) je mineral mesinganoute boje, nalazi se u listiavim nakupinama
4. halkopirit (CuFeS2) je vaan mineral bakra, nalazi se u razliitim oblicima,
mesinganoute je boje, a izgledom slian piritu
41. to je halit postanak i koritenje?
Halit (NaCl) je najznaajniji mineral iz skupine halida. To je bezbojan mineral koji
kristalizira u formi heksaedra. Nastaje uglavnom taloenjem iz morske vode. Koristi se u
domainstvu, a vaan je i kao sirovina u kemijskoj industriji.
43. Samorodni elementi u prirodi
Samorodni elementi u prirodi su elementi koji kristaliziraju samostalno, dakle ne u
spojevima. Najznaajniji primjeri samorodnih elemenata su grafit i dijamant.

44. U koje se minerale ubraja kalcit, a u koje dijamant?

Kalcit (CaCO3) se ubraja u karbonate (soli karbonatne kiseline).
Dijamant (C) se ubraja u samorodne elemente.
45. Osnovne grupe stijena
Osnovne grupe stijena odreujemo prema nainu postanka stijena. To su magmatske ili
eruptivne, sedimentne ili talone i metamorfne stijene.
46. to su monomineralne, a to polimineralne stijene s primjerima?
Monomineralne stijene su agregati samo jedne mineralne vrste (primjer vapnenac
sastavljen samo od kalcita).
Polimineralne stijene su agregati vie minerala (primjer granit).
47. Eruptivne ili magmatske stijene prema mjestu postanka
Prema mjestu postanka, eruptivne ili magmatske stijene dijelimo na
1. dubinske, intruzivne ili plutonske
2. povrinske, izljevne ili efuzivne
3. ine ili hipabisalne (spona izmeu intruzivnih i efuzivnih stijena)
48. Naini pojavljivanja eruptivnih stijena
Eruptivne stijene mogu se pojaviti u sljedeim oblicima:
1. intruzivne stijene nalaze se u obliku batolita, greda, lakolita, masiva i fakolita.
2. ine stijene nalaze se u obliku ile, sklada i dimnjaka
3. efuzivne stijene nalaze se u obliku ploa i vulkanskih unjeva
49. to je batolit, lakolit, fakolit, greda, ila?
Batolit je veliko intruzivno tijelo nepravilnog oblika s povrinom veom od 100 km 2.
Greda je tijelo slino batolitu, ali ima povrinu manju od 100 km2.
Lakolit je gljivasta ili zvonolika forma intruziva nastala prodorom magme u slojevite
stijene pri emu izdie krovinski dio stijene.
Masiv je izboena, okruglasta, eliptina ili nepravilna forma intruziva.
Fakolit je leasta forma intruziva intrudirana u tjemenu antiklinale ili dnu sinklinale
ila je tanak ploasti oblik preteno uspravnog poloaja, nastao utiskivanjem magme u
pukotine.
Sklad je preteno ploast oblik sukladan slojevima debljine od nekoliko centimetara do
nekoliko stotina metara.
Dimnjak je cjevasto tijelo, veinom ostatak vulkanskog kanala.
Ploa je efuzivni oblik nastao relativno mirnim izljevom lave kroz vee pukotine ili kretere.
Vulkanski unjevi su stoaste izboine u litosferi razliite veliite, preteno izgraene od
slojeva lave i piroklastinog materijala.
50. to je struktura, a to tekstura magmatskih stijena?
Struktura magmatskih stijena je izraena stupnjem kristaliniteta, veliinom, oblikom i
meusobnim odnosom minerala, a posljedica je naina njihove kristalizacije.
Tekstura magmatskih stijena definira nain na koji su mineralna zrna zauzela prostor u
stijeni, a posljedica je uvjeta kristalizacije i drugih sudionika koji djeluju i u fazi hlaenja i
na ovrslu stijenu.
52. to su kisele, neutralne, bazine i ultrabazine eruptivne stijene s
primjerima?
Kisele eruptivne stijene su stijene koje sadre vie od 65% SiO 2 (to je rezultat kvarca i
biotita u stijenama).
Neutralne eruptivne stijene su stijene koje sadre od 55% do 65% SiO 2 (rezultat
sadravanja feldspata i povremenih pojava kvarca).
Bazine eruptivne stijene su stijene koje sadre od 45% do 55% SiO 2 (plagioklasi i drugi
silikatni minerali u stijenama).
Ultrabazine eruptivne stijene su stijene s manje od 45% SiO 2 (sadravaju olivine i druge
silikatne minerale s manje SiO2).
53. to je bazalt, a to peridotit?

Bazalt je povrinska bazina eruptivna stijena sastavljena od piroksena i olivina.

Peridotit je dubinska ultrabazina eruptivna stijena sastavljena od olivina i piroksena.
54. to je geotermijski stupanj?
Geotermijski stupanj je dubinski razmak u metrima potreban da se temperatura povea
za 1C. U prosjeku, on je za Europu 32,3 m.
55. to odreuje viskoznost magme?
Viskoznost magme odreuje kemijski sastav i temperatura na kojoj se magma nalazi.
56. to su sedimentne stijene i kako se dijele?
Sedimentne stijene su stijene nastale troenjem, transportom, taloenjem i, eventualno,
stvrdnjavanjem materijala ve postojeih stijena.
Sedimentne stijene se dijele, prema nainu nastajanja, na mehanike, kemijske i
biokemijske ili organogene sedimentne stijene.
57. Osnovni procesi pri nastanku sedimentnih stijena
Osnovni procesi pri nastanku sedimentnih stijena su troenje, transport, taloenje i,
eventualno, stvrdnjavanje ili litifikacija stijenskog materijala.
58. Kakvih vrsta transporta pri nastajanju sedimenata ima?
Pri nastajanju sedimenata postoji transport vodom, ledom, vjetrom te transport pod
utjecajem sile tee.
59. Strukture sedimentnih stijena
Sedimentne stijene po svojoj strukturi mogu biti klastine, kristalaste, oolitske, sferolitske,
amorfne i organogene.
60. to su psefiti, psamiti, siltiti i peliti?
Psefiti su klastine stijene sa zrnima veima od 2 mm.
Psamiti su klastine stijene sa zrnima veliine izmeu 0,02 mm i 2 mm.
Siltiti su klastine stijene sa zrnima veliine izmeu 0,002 mm i 0,02 mm.
Peliti su klastine stijene sa zrnima manjima od 0,002 mm.
61. to su klastine sedimentne stijene i njihove znaajke s primjerima?
Klastine sedimentne stijene su stijene iji su sedimenti izgraeni od fragmenata stijena
razliite veliine i oblika nastalih mehanikim troenjem stijena. To mogu biti nevezani
sedimenti (primjer pijesak), poluvezane stijene (primjer prapor ili les) ili vezane stijene
(primjer pjeenjak i lapor).
62. to su kemijske i organogene sedimentne stijene i njihove znaajke s
primjerima?
Kemijske sedimentne stijene su stijene koje su nastale kemijskim troenjem postojeih
stijena. One mogu imati oolitsku i sferolitsku strukturu (primjer dolomit, travertin i gips).
Organogene sedimentne stijene su sedimentne stijene nastale veinom od
netransportiranih ostataka biljnog i ivotinjskog porijekla (primjer dijatomit).
63. to je vapnenac, a to kalcit?
Kalcit je mineral kemijskog sastava CaCO3.
Vapnenac je sedimentna stijena s kemijskim sastavom od preteno istog kalcita.
64. Kemijska formula gipsa, kvarca, montmorilonita, dolomita, korunda, apatita
i ostalih estih minerala
Gips CaSO42H2O
Kvarc SiO2
Montmorilonit Al2[(Si, Al)4O10](OH)2xH2O
Dolomit CaCO3MgCO3
Korund Al2O3
Apatit Ca5(Cl, F, OH)(PO4)3

65. to je tuf ili vulkanski pepeo?

Tuf ili vulkanski pepeo zajedniki je naziv za estice vulkanskog materijala manje od 4
mm.
66. to su lapili?
Lapili su estice vulkanskog materijala od 4 do 32 mm.
67. to su metamorfne stijene i kako nastaju?
Metamorfne stijene su stijene nastale preobrazbom postojeih magmatskih, sedimentnih i
metamorfnih stijena, uglavnom u dubljim
dijelovima litosfere, uz povean tlak i temperaturu.
68. Teksture metamorfnih stijena
Tekstura metamorfnih stijena moe biti
1. kriljava (s mineralima u paralelnom rasporedu, zbog djelovanja usmjerenog tlaka)
2. vorasta, okasta ili flaserska (s mineralima nakupljenima u leaste ili ovalne forme)
3. masivna (zrna su rasporeena bez vidljive orijentacije)
69. to su mramori, kvarciti, kriljavci?
Mramori su metamorfne stijene nastale kontaktnom i regionalnom metamorfozom.
Postoje kontaktni i kriljavi mramori.
Kvarciti su metamorfne stijene nastale kontaktnom i regionalnom metamorfozom. Postoje
tinjasti i grafitski kvarciti.
kriljavci su metamorfne stijene nastale regionalnom i plutonskom metamorfozom.
Postoje filiti, argiloisti, zeleni kriljavci, serpentini, mikaisti, amfiboliti i gnajsi.
70. to je sloj i njegovi osnovni parametri?
Sloj je tijelo omeeno dvjema plohama, izgraen uglavnom od istovrsnog materijala,
taloen u jednolikim uvjetima.
Poloaj sloja determinira njegovo pruanje, smjer nagiba i nagib.
71. to je isklinjavanje, a to izdanak sloja?
Isklinjavanje je prirodan zavretak sloja, manifestiran stanjivanjem.
Izdanak sloja je dio sloja koji se pojavljuje na povrini.
72. to su konkordantni, a to diskordantni slojevi?
Konkordantni slojevi su paralelni slojevi koji su vremenski kontinuirano taloeni, bez
obzira na njihov nagib.
Diskordantni slojevi su slojevi koji nisu vremenski kontinuirano taloeni pa se esto nalaze
pod nekim kutom.
113.to su gejziri?
Gejziri su izvori koji povremeno izbacuju vruu vodu i paru u obliku vodoskoka, a
karakteristini su kao postvulkanska pojava ili u
podrujima nekadanjih vulkana.
117.to je korozija?
Korozija je kemijsko troenje stijena.
118.to je denudacija?
Denudacija je proces ogoljavanja, spiranja, zaravnjavanja i sniavanja kopnenih masa pod
utjecajem atmosferskih voda, povrinskih tokova, insolacije, leda, vjetra i organizama.
120.to je abrazija?
Abrazija je proces razaranja obala snagom valova.
134.to je morena?
Morena je rastroeni i razlomljeni materijal, razliit po sastavu, obliku i krupnoi
fragmenata nastao razaranjem stijena utjecajem ledenjaka, a kojeg ledenjaci dalje
odnose.

135.to je erozija?
Erozija je proces razaranja i troenja stijena djelovanjem voda tekuica.
137.to je eolska, a to glacijalna erozija?
Eolska erozija je struganje, glaanje i produbljivanje terena fragmentima koje vjetar
kotrlja po podu.
Glacijalna erozija je produbljivanje i brazdanje terena kojim klizi ledenjak. Razaranju
pomau podinske morene.
138.to su dine ili sipine?
Dine ili sipine su pjeani humci koje vjetar formira u pustinjskim podrujima s mnogo
pijeska, a koje se i pokreu pod utjecajem vjetra.
149.to su fumarole, solfatare, mofete?
Fumarole su pukotine iz kojih, nakon vulkanske aktivnosti, mogu na povrinu izlaziti
vodena para i plinovi razliitog sastava.
Solfatare su specifian oblik fumarola u kojima prevladava sumporovodik.
Mofete su pukotine iz kojih na povrinu moe izlaziti ugljikov dioksid i obino su predznak
prestanka intenzivnije vulkanske aktivnosti.
162.to je litoral, neritik, batijal, abisal?
Litoral ili obalno podruje je prijelazno podruje izmeu mora i kopna. Karakteriziraju ga
strme obale, blage (zaravnjene) obale, delte, estuariji, limani i lagune.
Neritik ili elf je plitkomorsko podruje koje see do 200, odnosno 400 m dubine. Taloi se
materijal donesen strujama, ledenjacima, rijekama, no najvaniji sedimenti su biogeni i
kemogeni vapnenci.
Batijal je podruje koje see od 200 (400) m do 2000 (3000) m dubine. Na sedimentaciju
u ovom podruju najvei utjecaj imaju morske struje u povrinskom dijelu i mutne ili
turbiditne struje pri dnu. Vaniji sedimenti su pijesci, ljunci i glineni sedimenti.
Abisal je dubokomorsko podruje. Organski ivot u ovom podruju je rijetkost pa su
sedimenti preteno karbonatni i silicijski.
164.to su fosili i gdje ih nalazimo?
Fosili su okamenjeni ostaci organizama koji su ivjeli u nekom geolokom razdoblju i
razvijali se u odreenom okoliu. Nalazimo ih u gotovo svim stijenama.
165.to su provodni fosili?
Provodni fosili su ostaci organizama relativno kratke ivotne dobi, ali geografski vrlo
rasprostranjeni.