1.Uvod.

Mjerenje i greke pri mjerenju

SI jedinice. Pod SI jedinicama u uem smislu podrazumijevaju se osnovne
jedinice SI i izvedene jedinice SI (vidi dodatak na kraju knjige). To je koherentan
(skladan) skup meusobno povezanih jedinica kod kojih su preraunski faktori
jednaki jedinici. Na primjer, osnovne jedinice su: metar (m), kilogram (kg),..., a
izvedene jedinice: m3, kg/m3...
Prilikom izraunavanja najsigurnije je decimalne i mjeovite zakonske
jedinice pretvoriti u polazne SI jedinice. Npr: 2nm = 210-9m; 6 cm2= 610-4 m2;
2 cm3=210-6 m3; 9 km/h=2,5 m/s. U tom sluaju krajnji rezultat se dobije
takoe u SI jedinicama.
Sabiranje i oduzimanje vektora
Vektorske veliine su potpuno odreene intenzitetom (iznos, brojna
vrijednost), pravcem i smjerom (sl.1.)

Sl.1.

Sl.2.

Trigonometrijske funkcije (na pravouglom trouglu, sl. 3.)

(sinus):

a
; sin 2 cos 2 1
c
b
cos ; sin 2 2 sin cos
c

sin

(kosinus):
(tangens):

tg

Sl.3.

a
;
b

(kotangens):

ctg

b
a

Mjerenje.
Izmjeriti neku fiziku veliinu znai uporediti je sa istovrsnom veliinom koja
je odabrana za mjernu jedinicu. Rezultat mjerenja se iskazuje kao
X = nA
gdje je: X - mjerena veliina, n - brojna vrijednost, A - jedinica mjere. Naprimjer,
duina uionice je 10 m. Piemo:
l = 10 m,
pri emu je: l- mjerena veliina, 10 - brojna vrijednost, m (metar) - jedinica mjere.
Prije poetka mjerenja potrebno je pripremiti odgovarajuu tabelu u koju
emo upisivati rezultate mjerenih veliina.

Pisanje brojeva pomou potencije broja 10

U fizici se esto sluimo vrlo velikim i vrlo malim brojevima pa je uobiajeno
da se takvi brojevi piu skraeno, pomou potencije broja 10. Evo nekoliko
primjera:
brzina svjetlosti u vakuumu, c = 300 000 km/s = 3105 km/s = 3108 m/s ;
srednji poluprenik Zemlje, R = 6 370 km = 6,37106 m ;
naboj tijela, q = 0,0000000012 C = 1,210-9 C ;
standardni atmosferski pritisak, p = 101 300 Pa = 1,013105 Pa.
Evo jo nekoliko primjera!
a) 100 = 1010 = 102; 1 000 = 101010 = 103; 100 000 = 105
b) Ako je broj manji od 1, onda ga piemo kao potenciju sa negativnim
eksponentom:

0,1
c)

1
1
2
10 1 ;0,01 2 10 2 ;0,002 3 2 10 3
10
10
10

2cm 2 2 (0,01m) 2 2 0,0001m 2 ili 2 10 4 m 2

6cm 3 6 (0,01m) 3 6 0,000001m 3 ili 6 10 6 m 3

5 5dm 3 5 (10 1 m) 3 ;5 5 10 3 m 3

Prefiksi
U praksi se esto koriste umnoci ili podumnoci osnovnih jedinica. Njihovi
nazivi su dati u tabeli na kraju knjige, ali emo ih i ovdje istai.
Prefiks
deka da
hekto h
kilo
k
mega M
giga G
tera
T
peta P
exa
E

Multiplikacioni faktor
10=10
100=102
1 000=103
1 000 000=106
1 000 000 000=109
1 000 000 000 000=1012
1015
1018

Prefiks
deci d
centi c
mili m
Mikro
nano n
piko p
femto f
ato
a

Multiplikcioni faktor
0,1=10-1
0,01=10-2
0,001=10-3
0,000 001=10-6
0,000 000 001=10-9
0,000 000 000 001=10-12
10-15
10-18

Primjer: 2 pF (dva pikofarada) = 210-12 F,

3 nm (tri nanometra) = 310-9 m,
4 A (etiri mikroampera) = 410-6 A,
7 mV (sedam milivolti) = 710-3 V,
100 kPa (sto kilopaskala) = 100103 Pa = 105 Pa,
3 MHz (tri megaherca) = 3106 Hz,
2 GW (dva gigavata) = 2109 W.

Znaajne cifre pri raunanju.

Kada u zadacima raunamo s mjernim podacima, tanost rezultata mjerenja
mora se ravnati prema broju znaajnih (pouzdanih) mjesta to ih imaju podaci.
Pri sabiranju i oduzimanju brojeva treba u rezultatu zadrati onoliko cifara
koliko ima broj sa najmanjim brojem cifara. Na primjer:
0,146 + 2,1 + 0,56 = 2,806 2,8.
Pri mnoenju i dijeljenju brojeva treba u rezultatu zadrati onoliko cifara
koliko ima broj sa najmanjim brojem cifara. Na primjer:
5,63 0,8 = 4,5044,5.
Pri dizanju brojeva na kvadrat i kub potrebno je u rezultatu zadrati samo
onoliko cifara koliko ima u osnovi. Naprimjer:
3,282= 10,785410,8.
Pri vaenju kvadratnog (i kubnog) korijena vai isto pravilo. Naprimjer:
86 = 9,273 9,3.

U gornjim primjerima vrili smo zaokruivanje brojeva. Ono se vri u

proraunima kod kojih se koriste pribline vrijednosti nekih veliina, a takvi su svi
3

rezultati mjerenja. Ako je pri zaokruivanju prva od odbaenih cifara vea od 5

posljednja cifra koja se zadrava povea se za 1. Ako je prva od odbaenih cifara
manja od 5 brojevi se zaokruuju odbacivanjem cifara. Naprimjer:
36,7374 = 36,74
36,7334 = 36,73
Evo jo nekoliko primjera!
1. 24,686 + 3,21 = 27,896 m
Broj 3,21 ima tri cifre. U rezultatu treba zadrati tri cifre. Prilikom zaoruivanja
prva od odbaenih cifara je vea od 5 te se posljednja cifra povea za 1. Zbir je
27,9.
2. 3,22 cm 2,1 cm = 6,762 cm2.
Gornji rezultat treba zaokruiti na dvije cifre. Prva od odbaenih cifara je vea
od broja 5 te se posljednja cifra uvea za 1. Rezultat mjerenja je 6,8 cm2.
Koristi depni raunar!
Koritenje depnog raunara znatno nam olakava raunanje sa vrlo velikim ili
vrlo malim brojevima. Evo nekoliko primjera raunanja sa depnim raunarima koji
se najee koriste na naem tritu!
1. Potrebno je pomnoiti dva broja: 6,62610-34 3108
Na raunaru pritiskujemo tipke:
6,626 (exp) 34 x 3 (exp) 8 =
Na ekranu raunara dobivamo cifre 1,9878 -25 .
Taj rezultat oitavamo kao: 1,9878 10-25
2. Potrebno je izvriti sjedei proraun:
Na raunaru pritiskujemo tipke:
2,1 (exp) 9 1 (exp) 18 : 1,7 (exp)
Na ekranu dobijemo cifre: 1,235 32.
Rezultat prorauna je: 1,2351032
3. Potrebno je izraunati:

2,1 10 9 1018
1,7 10 5
5=

5,7 1012 2,3 10 8

2,5 10 7 10 6

Na raunaru pritiskujemo tipke:

5,7 (exp) 12 x 2,3 (exp) 8 : 2,5 (exp) 7 : 1 (exp) 6 =
Na ekranu dobivamo rezultat: 5,244 -9
Rezultat prorauna je: 5,24410-9
4.

7,2 10 5 9,1 10 31
(10 7 ) 2

7,2(exp)5x9,1(exp) 31 : 1(exp) 7(x2) =

Na ekranu dobivamo rezultat: 6,55 -11
Rezultat prorauna je: 6,55 10-11

5. Izraunati sinus ugla od 340 !

Prije raunanja potrebno je tipkom DRG podesiti da se na ekranu pojavi oznaka deg.
Pritiskujemo tipke: 34 (sin) = 0,559.
Dobili smo da je vrijednost sinusa ugla 0,559.
Napomena: Kod nekih tipova raunara potrebno je pritisnuti: (sin) 34
6. Sinus ugla je 0,5. Potrebno je nai iznos ugla u stepenima.
Pritiskujemo tipke: 0,5 (2nd) sin = 30
Dobili smo da je iznos ugla 300.
Napomena: Kod nekih tipova raunara, umjesto oznake 2nd, stooji oznaka shift.

Rjeavanje jednaina
Poznavanje tehnike raunanja je vrlo vano za rjeavanje raunskih zadataka u fizici i tehnici.
Iako je nedjeljni fond sati metematike i u osnovnoj i u srednjoj koli znatno vei nego nedjeljni fond sati
fizike, praksa pokazuje da ak i i izvjestan broj studenata tehnikih fakulteta ima problema prilikom
rjeavanja najobinijih jednaina.
Ako je ,npr., nepoznata veliina koju treba izraunati, oznaena sa x, onda proraun nekako i
ide. Ali ako je oznaena sa v, a ili F, onda nastaju problemi! Ako je nepoznata na lijevoj strani, onda se
nekako i rijei jednaina sa jednom nepoznatom, ali ako je nepoznata na desnoj strani, onda opet
nastaju problemi!
Sve to ukazuje na formalizam u rjeavanju jednaina na asovima matematike! U ovom poglavlju
nije nam cilj da educiramo uenike kako se rjeavaju jednaine sa jednom nepoznatom nego da
ukaemo na tipine nedomice kod odredjenog broja uenika odnosno studenata.
1.

Rijeiti jednainu po c!

a c

b d
Oslobodimo se razlomka i jednainu piemo u obliku:
ad = bc
Jednainu moemo preurediti tako da nepoznatu c dovedemo na lijevu stranu:
bc = ad

ad
b

2. Rijeiti jednainu po x

ay cb

x
s

Oslobodimo se razlomka:

ays = cbx
Jednainu moemo preurediti tako da nepoznata x bude na lijevoj strani jednaine:
cbx = ays

x
2.

Jednainu

v v0
t

ays
cb

rijeiti po v!

Oslobodimo se razlomka, odnosno jednainu pomnoimo sa t, i dobivamo:

at = v v0
Jednainu moemo preurediti tako da nepoznata v bude na lijevoj strani:
v- v 0 = at
v = v0 + at

Srednja vrijednost mjerene veliine.

5

Neka smo izvrili n mjerenja veliine x i dobili virjednosti x 1, x2, ...xn. Tada je
srednja vrijednost

x1 x 2 x n
n

Potrebno je izvriti najmanje tri mjerenja. Srednja vrijednost je najblia pravoj

vrijednosti.
Apsolutna greka svakog pojedinog mjerenja jednaka je apsolutnoj
vrijednosti razlike srednje vrijednosti mjerene veliine i rezultata pojedinih mjerenja:
x 1 x x 1 ; x 2 x x 2 , itd.

Veliina

x1 x 2 x n
n

zove se srednja apsolutna greka mjerenja. Rezultate mjerenja zapisujemo u

obliku

x x x
Relativna greka mjerenja je odnos srednje apsolutne greke i srednje
vrijednosti mjerene veliine,

x
x

Ona je neimenovan broj i obino se izraava u procentima:

x
100%
x

Primjer 1: Pomou pominog mjerila sa nonijusom izvrili smo pet mjerenja

duine olovke i dobili vrijednosti: d 1 = 10,12 cm; d 2= 10,15 cm; d3= 10,13 cm;
d4= 10,11cm; d5= 10,14 cm. Srednja vrijednost mjerene veliine je

10,12 cm 10,15 cm 10,13 cm 10,11 cm 10,14 cm

10,13 cm
5

Apsolutne greke pojedinih mjerenja su:

d 1 10,13 10,12 cm 0,01 cm
d 2 10,13 10,15 cm 0,02 cm
d 3 10,13 10,13 cm 0,00 cm
d 4 10,13 10,11 cm 0,02 cm
d 5 10,13 10,14 cm 0,01 cm

Srednja vrijednost apsolutne greke je:

0,01 cm 0,02 cm 0,00 cm 0,02 cm 0,01 cm

0,01 cm
5

Rezultat mjerenja duine olovke piemo u obliku

d (10,13 0,01) cm
Relativna greka je:

0,01 cm
0,00098 0,001
10,13 cm
0,1%

Greke indirektnih mjerenja. Kada se fizika veliina ne moe direktno mjeriti, vri se
posredno (indirektno) mjerenje. Za izraunavanje greke rezultata indirektnih mjerenja sluimo se
sljedeim pravilima:

x ab

x a b

x ab

x ab ba

x
x
a b

a
b
a b

a
b
a
2
a

a
b

x a2

x 2aa

1 2

Primjer 2: Pri mjerenju elektrinog otpora UI-metodom, voltmetrom je izmjerena vrijednost

napona U= 1,82 V i ampermetrom jaina struje I= 0,250 A. Najmanji podiok skale voltmetra je 0,04 V, a
najmanji podiok skale ampermetra 10 mA (0,01A). Odredi vrijednost otpora R te apsolutnu i relativnu
greku mjerenja.
Rjeenje:

Elektrini otpor je:

U
1,82 V

7,28
I
0,250 A

Relativna greka mjerenja je (vidi tabelu)

R
U I

R
U
I

Najmanji podiok voltmetra je 0,04V. Oitavanje skale moemo procijeniti na polovinu dijela
skale. Onda je najvea mogua pogreka oitavanja napona
U = 0,02 V
Najvea mogua pogreka oitavanja jaine struje je

I 0,005 A
R
0,02 V
0,005 A

0,011 0,02
R
1,82 V
0,250 A
0,031 ili 3,1%
Apsolutna greka mjerenja je:

R R 7,28 0,031
R 0,23
R R R
R (7,28 0,23)

I MEHANIKA
2. Kinematika
2.1. Brzina. Ravnomjerno pravolinijsko kretanje.
Iznos srednje brzine definie se relacijom

s
,
t

gdje je s preeni put za vremenski interval t.

Kod ravnomjernog pravolinijskog kretanja,

s
v const;
v ;
t
SI jedinica za brzinu je m/s.

s vt

Primjer 1: Autobus se kree stalnom brzinom 54 km/h. Za koje vrijeme e

prei rastojanje izmeu dva telefonska stuba koje iznosi 150 m?
Rjeenje:

v 54

km
,
h

s=150 m____

Potrebno je brzinu izraziti u SI jedinici:

54

km
1000m
54
, v 15m / s
h
3600 s

t=?
Podatke smo izrazili u polaznim SI jedinicama. Brzina autobusa je: v
a vrijeme kretanja

s
t

s 150 m

; t 10 s
m
v
15
s

s(m)

Primjer 2: Na slici 5. je grafikon puta u

ovisnosti od vremena za: automobil-A, bicikl - B,
pjeaka-P. Odredi: a)brzine kretanja automobila,
bicikla i pjeaka , b) put koji su prei za prve tri
sekunde od poetka kretanja.

6
4
2

Rjeenje: a) Na slici 5, kretanja

automobila, bicikla i pjeaka prikazana su
pravom linijom na s-t dijagramu, to znai da se
kreu ravnomjerno pravolinijski. Brzina automobila je

vA

sA 6 m
m

,vA 6
tA
1s
s

vB

sB 6 m
m

, vB 2
tB
3s
s

t(s)

Sl.5.

Brzina bicikliste je:

Brzina pjeaka je

vP

s 6 m 2 m
m

1,33 .
t
3s
s

Grafik puta automobila ima najvei nagib te automobil ima najveu brzinu.
b) Preeni put automobila za prve tri sekunde kretanja je

sA vA t 6

m
3 s 18 m .
s

Bicikl pree put

sB vP t 2

m
3s 6 m
s

Ako raunamo vrijeme od trenutka t = 0, onda je preeni put pjeaka za tri

sekunde

s P v P t 1,33

m
3s 4 m
s

Ukupan preeni put pjeaka, do trenutka t = 3 s, je zbir preenog puta do

t=0 (tj. s0= 2 m) i puta preenog od t = 0 do t = 3 s.
s uk s 0' s p 2 m 4 m 6 m

Primjer 3: Slika 6.a. prikazuje grafik puta

Ravnomjernog kretanja automobila. Analiziraj
njegovo kretanje!
Rjeenje: Brzina automobila, za svaki
dio puta, moe se nai iz nagiba grafika za taj
dio puta.
Od take O do take A predjeni put
automobila ravnomjerno raste sa vremenom,
odnosno njegova brzina je stalna.

s 200m 0m
m

, v 20
t
10s
s

Od take A do take B linija je horizontalna, to znai da auto miruje!

s 0m

, v 0m / s
t 10s

Od take B do take C udaljenost auta od poetnog poloaja O se smanjuje.

Auto se vraa ka poetnom poloaju, odnosno smjer kretanja mu je suprotan!

s 0m 200m
m

, v 10
t
20 s
s

Primjer 4: Kretanje uenika od kue O do kole B prikazano je na slici 6. a) Koliki je uenik

preao put? b) Koliki je pomak?
y (km)
B

1,5

Rjeenje: a) Put se mjeri du putanje kojom se tijelo kree. Iznos puta

je (sl. 6):

s s OA s AB
s OA
A

0,5
O

1 x (km)

(1 km) 2 (0,5 km) 2 1,12 km

s AB 1 km
s 1,12 km 1 km 2,12 km

Sl.6.

b) Pomak je vektor koji spaja poetnu i krajnju taku.

Iznos pomaka je najkraa udaljenost od poetnog do krajnjeg poloaja tijela:
d OB

(1km) 2 (1,5 km) 2 1,8 km

10

2.2. Ubrzanje. Ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje

Ako se u nekom vremenskom intervalu t brzina promijeni za v, onda je
srednje ubrzanje

v
t

SI jedinica za ubrzanje je m/s2.

Kod ravnomjerno ubrzanog pravolinisjkog kretanja je a = const.

v v0 at
at 2
2
2
2
v v0 2as
s v0 t

gdje je. v0- poetna brzina, predznak plus za ravnomjerno ubrzano kretanje,
predznak minus za ravnomjerno usporeno kretanje. U gornjim relacijama
uvrtavaju se apsolutne vrijednosti iznosa ubrzanja (usporenja).
Ako je poetna brzina jednaka nuli, onda je

v at;

at 2
;
2

v 2 2as

Primjer 1: Automobil se kree brzinom 18 km/h. Voza "doda" gas i brzina se

ravnomjerno povea na 54 km/h u toku 5 s. Odredi: a) ubrzanje automobila;
b)
put koji je preao za to vrijeme. c) Ako je voza, umjesto pedale za gas, u trenutku
kada je automobil imao brzinu 18 km/h, pritisnuo konicu i pri tome se ravnomjerno
zaustavljao 5 s, koliki je put preao do zaustavljanja?
Rjeenje:

km
1000 m
m
18
, v0 5
h
3600 s
s
km
m
v 54
15
h
s
t 5s

v 0 18

11

a) a=?, b) s=? c) s1=?

a) Kretanje automobila je ravnomjerno ubrzano sa poetnom brzinom.
Ubrzanje se izraunava prema jednaini:

v v0

15

m
m
5
s
s ,a 2 m
5s
s2

Brzina automobila se svake sekunde poveavala za 2

m
.
s

b) Preeni put nakon 5 s kretanja je:

m
(5s) 2
2
at
m
, s = 50 m.
s v0 t
5 5 s s
2
s
2
2

c) Kretanje automobila je ravnomjerno usporeno. Treba nai iznos usporenja.

Koristimo jednainu:

v v 0 at

U naem primjeru automobil se zaustavio te je krajnja brzina v= 0,

0 v 0 at; at v 0
m
5
v0
m
a
s 1 2
t
5s
s
Preeni put koji je automobil preao do zaustavljanja (zaustavni put)
izraunavamo iz jednaine

v 2 v 02 2as .
to je 2as1= v 02 ;

Poto je krajnja brzina v = 0,

2

v 02 s
s1

12,5 m .
m
2a
2 1 2
s
5

Primjer 2: Na v,t - dijagramu (slika 12)

prikazano je kretanje atuomobila A i bicikla B.
a) Odredi ubrzanje bicikla
b) Odredi ubrzanje automobila
c) Grafiki odredi preeni put bicikla za prvih 6 s.
d) Grafiki odredi preeni put automobila za prvih 6 s.

Sl.12.

12

Rjeenje: a) U trenutku kad ponemo raunati vrijeme (t=0) oba tijela imaju
brzinu v0= 3 m/s.
Bicikl se kree stalnom brzinom te je promjena brzine jednaka nuli.
v0= const; v = 0;

a = 0.

b) Ubrzanje automobila je

v v v 0

t
t

gdje je: t=t 0=t; v=15 m/s

15

m
m
3
s
s 2 m
6s
s2

c) Preeni put u v,t - dijagramu predoen je povrinom ispod v (t)

prave. U naem primjeru to je povrina pravougaonika osnovice t = t = 6 s i visine
v0= 3 m/s.

sB v0 t 3

m
6 s 18 m
s

d) Preeni put automobila predoen je takoe povrinom ispod v(t) prave:

sA v0t

v t
2

v = at i t = t, to je

S obzirom da je

sA v0t

at 2
,
2

m
(6 s ) 2
2
m
sA 3 6 s s
18 m 36 m; s A 54 m
s
2
2

Relacija koju smo izveli je opta relacija za preeni put kod ravnomjerno
ubrzanog pravolinijskog kretanja.
Primjer 3: Kretanje jednog bicikliste
prikazano je na slici 12.a.
a) Opii kretanje bicikliste od take O do take B.
b) Opii kretanje od take B do take C.
c) Izraunaj predjeni put od O do B.
d) Izraunaj predjeni put od B do D.
e) Koliki je pomak tijela?
Rjeenje:
a) Od take O do take A brzina bicikliste
se ravnomjerno poveava. Najveu brzinu
dostie u taki A i ona isnosi 10 m/s.

13

Od take A do take B tijelu se brzina

ravnomjerno smanjuje. U taki B se tijelo
zaustavi, odnosno bezina mu je jednaka nuli.
b)Od take B do take C brzina bicikliste ima negativnu vrijednost. To znai da jsmjer
kretanja suprotan! Brzina se ravnomjerno poveava po apsolutnoj vrijednosti, ali se
biciklista kree u suprotnom smjeru i u taki C ima brzinu 10 m/s.
Od take C do take D takodje se kree u suprotnom smjeru, ali ravnomjerno
usporeno. U taki D se zaustavi, odnosno brzina mu je jednaka nuli.
c) Predjeni put od take O do take B jednak je povrini ispod dijagrama. To je
povrina ravnostranog trougla OAB, odnosno

10s 10m / s
; s 50m.
2

Tijelo se udaljilo od take O za 50 m.

d) Predjeni put od take B do take D jednak je povrini ispod dijagrama. To je
povrina ravnostranog trougla BCD, odnosno

10 s (10m / s )
; s 50m.
2

Biciklista se kretao u suprotnom smjeru, odnosno prema poetnom poloaju O, i preao put
od 50m.
e) Ukupna povrina odgovara pomaku tijela! Iznos pomaka je
50 m 50 m = 0
Pomak je 0 m.
Primjer 4: Dvojica motociklista (sl. 13) kreu se ususret jedan drugom iz mjesta A i B. Prvi
motociklista u mjestu A ima brzinu v 01= 72 km/h i kree se ravnomjerno usporeno sa usporenjem
a=2 m/s. Drugi motocisklista se kree iz mjesta B, ima brzinu v 02= 36 km/h i kree se ravnomjerno
ubrzano sa ubrzanjem a = 2 m/s2. Udaljenost izmeu mjesta A i B je d = 300 m. Poslije koliko vremena
e se motociklisti susresti i na kojoj udaljenosti od mjesta A?

Rjeenje:
v01= 72 km/h = 20 m/s
v02= 36 km/h = 10 m/s
a= 2 m/s2
d= 300 m__________
t=?,
s1= ?

Sl.13.

Za vrijeme t prvi motociklista pree put

s1 v 01 t

at 2
at 2 , a drugi,
s 2 v02 t
2
2

Rastojanje izmeu motociklista je (sl. 13)

l d (s1 s 2 ) .

U trenutku susreta je l = 0, te je:

d s1 s 2 v 01 t v 02 t
t

v 01

d
10 s
v 02

Prvi motociklista pree za to vrijeme put

14

s1 v 01 t

at 12
100 m
2

2.3. Ravnomjerno kretanje po krunici.

Centripetalno ubrzanje.
To je kretanje kod kojeg je intenzitet brzine stalan, ali se mijenja pravac brzine.
Ubrzanje koje karakterie promjenu pravca brzine zove se centripetalno
ubrzanje. Ono je usmjerno ka centru krune putanje i ima intenzitet:

aC

v2
r

gdje je r poluprenik krune putanje (sl. 23).

Period obrtanja T je vrijeme trajanja jednog obilaska po krunici;

2r
v

Frekvencija obrtanja je broj punih obrtaja u jedinici vremena,

N 1

t
T

gdje je N - broj obrtaja za vrijeme t.

Primjer 1: Malo tijelo je vezano za kraj konca duine 80 cm i ravnomjerno se
obre oko drugog kraja inei 150 obrtaja u jednoj minuti. Odredi: a) frekvenciju
obrtanja i period obrtanja, b) periferijsku brzinu tijela, c) centripetalno ubrzanje
tijela.
Rjeenje:
r= 80 cm = 0,8 m
N= 150 ob
t= 1 min = 60 s
a) f=?, T=?, b) v=?, c) ac =?
a) Frekvencija obrtanja je:

N 150 ob
ob

2,5
t
60 s
s

Sl.23.

15

Period obrtanja je:

1
0,4 s
ob
2,5
s

b) Periferijska brzina tijela je:

2 r
2 0,8 m 3,14
m

, v 12,56 .
T
0,4 s
s

c) Centripetalno ubrzanje je:

m
12,56
2
v
s

aC

r
0,8 m

197,2

m .
s2

3. Dinamika. Statika
3.1. Newtonovi (Njutnovi) zakoni. Impuls. Odranje impulsa.
Koliina kretanja (impuls) tijela je

p mv ,

p mv

Drugi Newtonov zakon:

p
F
,
t
Odnos sile, mase i ubrzanja:

p
t

F ma, F ma

Jedinica za silu je njutn (N):

N kg

m
s2

Sila Zemljine tee:

Fg mg;

Fg mg,

gdje je g - ubrzanje Zemljine tee, g= 9,81 m/s2 na geografskoj irini 45.

Teina tijela je sila kojom tijelo djeluje na podlogu ili taku vjeanja.
Trei Newtonov zakon:

F1, 2 F2 ,1 ;

F1,2 F2 ,1

Zakon odranja impulsa (koliine kretanja)

Ukupan impuls tijela izolovanog sistema je konstantan,

(mv ) uk const .

ili: ukupan impuls izolovanog sistema prije meudjelovanja jednak je ukupnom

impulsu poslije meudjelovanja.
16

Primjer 1: Na tijelo mase 800 g, koje se kree stalnom brzinom v 0= 6 m/s,

pone da djeluje sila jaine 4 N u smjeru kretanja. Djelovanje sile traje 2s. Odredi:
a) brzinu koju tijelo dobije u toku djelovanja sile, b) koliinu kretanja (impuls) koji
ima poslije 2 s, c) preeni put u toku 2 s.
Rjeenje:
m= 800 g = 0,8 kg
t= 2 s
F= 4 N
v0 = 6 m/s
a) v= ?, b) p= ?; c) s= ?
a) Kretanje tijela, od trenutka djelovanja sile, je ravnomjerno ubrzano
sa poetnom brzinom,

v v 0 at

Ubrzanje emo odrediti koristei se vezom izmeu sile, mase i ubrzanja.

Iz Drugog Newtonovog zakona slijedi:

kgm
2
F
4N
m
a
s ,a 5 2
m 0,8 kg 0,8 kg
s
4

Brzina koju tijelo dobije je:

v6

m
m
m
5 2 2 s 16 .
s
s
s

b) Koliina kretanja je:

p mv 0,8 kg 16

m
m
12,8 kg .
s
s

c) Preeni put je:

17

m
5 2 ( 2 s) 2
at 2
s v0t
6m2s s
; s 22 m.
2
2

Primjer 2: Odredi grafiki silu reakcije podloge na tijelo mase m= 1 kg, na

slici 30. Koliki je njen iznos? Kolika je teina tijela?
Rjeenje: Tijelo se nalazi na horizontalnoj podlozi i na njega djeluje sila
Zemljine tee mg usmjerena vertikalno nanie. Tolikom silom tijelo pritiskuje i
podlogu, a podloga djeluje na tijelo silom reakcije N. Tijelo miruje, te je a= 0, i
prema Drugom Newtonovom zakonu (sl. 25)

N
N mg 0
Projekcija ove vektorske jednaine na vertikalni pravac daje:
mg
Sl.25.

N mg 0

N mg 1 kg 9,81

m
9,81 N
s2

Iznos sile rekcije podloge je N = 9,81 N.

Iznos sile kojom tijelo okomito pritiskuje podlogu je FN = 9,81 N. To je,
ustvari, teina tijela. Napadna taka sile tee je u teitu tijela, a napadna taka
teine je u taki dodira tijela i podloge!

N FN ; FN=N=9,81 N.
Primjer 3. Iz topa ija je masa m1=3 t ispali se granata ija je masa m 2=14kg
brzinom v2=500 m/s. Kolika je brzina cijevi tokom njezina trzaja prema nazad?
Rjeenje:
m1=3 t=3000 kg
m2=14 kg
v2=500 m/s
v1=?
Ukupna koliina kretanja (impuls) topovske cijevi i granate, prije ispaljivanja,
jednaka je nuli. U toku izlijetanja granate iz cijevi ukupna koliina kretanja

m1 v1 m 2 v 2 .

18

Prema zakonu odranja koliine kretanja

0 m 1 v 1 m 2 v 2 , odnosno

m 1 v 1 m 2 v 2 . Vektori koliina kretanja cijevi i granate imaju suprotne smjerove.

Iznos vektora je jednak: m 1 v 1 m 2 v 2 , pa je brzina trzaja cijevi

m2 v 2

m1

v1

m
s , v 2,3 m
1
3000 kg
s

14 kg 500

3.2. Slaganje i razlaganje sila. Sila trenja. Elastina sila.

Ako
na materijalnu taku djeluje istovremeno vie sila onda emo
rezultujuu silu dobiti pomou paralelograma sila (sl.2.). Pomou pravila o
sabiranju i oduzimanju vektora moemo silu razloiti na komponente.
Princip nezavisnosti djelovanja sila: Ako na tijelo djeluje dvije ili vie sila,
onda one djeluju neovisno jedna od druge.
Sila trenja ima smjer suprotan od smjera kretanja tijela, Ftr = FN, gdje je:
- koeficijent trenja, FN sila kojom tijelo okomito pritiskuje podlogu (vidi sliku 37).

Ona je po iznosu jednaka sili reakcije podloge N (N = FN, N FN ). Ako je

podloga horizontalna, onda je FN = mg.

Ako na materijalnu taku djeluje vie sila, onda je: F1 F2 Fn ma ,

odnosno

ma

F
i 1

Ako je v const. (a 0) , onda je ona u ravnotei:

n

0.

i 1

Ako je v=0, onda je materijalna taka u statikoj ravnotei.

Elastina sila deformisane opruge: Fel kx,
opruge, k - krutost opruge.

gdje je: x -izduenje

Primjer 1: Na slici 31 je tijelo mase 200 g na strmoj ravni ija je visina 1 m i

duina 2 m. a) Odredi uspon strme ravni i silu tee koja djeluje na tijelo. b) Razloi
silu tee na dvije normalne komponente od kojih jedna ima smjer niz strmu ravan.
c) Izraunaj iznos komponenti F i FN. g=10 m/s2.
19

Rjeenje:
C

B1

C1

h
FN

A1 mg
A

Sl.31.

m=200 g=0,2 kg
h=1 m
=2 m_________

h
=?,b) mg=?, c) F=?; FN=?

h 1m
a) Uspon strme ravni je

0,5 m ili 50%

2m
a)

Sila tee koja djeluje na tijelo je Fg=mg=0,2 kg10

=2 N.
s2
b) Razlaganje sile tee mg na dvije normalne komponente prikazano je na
slici 31. Komponenta F je usmjerena niz strmu ravan, komponenta F N je
okomita na podlogu.
c) Iz slinosti trouglova (slika 31), ABC i A1,B1,C1, slijedi da je

F
F
h
b

i N
mg

mg

h
b
; FN mg

Iznos komponente F je, F=2 N0,5=1 N.

F mg

Da bi izraunali normalnu komponentu potrebno je izraunati stranicu b.

Prema Pitagorinoj teoremi b2=2-h2=(2 m)2 (1 m)2=3 m2.
b=1,73 m

FN 2 N

1,73 m
1,73 N
2m

Primjer 2: Odredi grafiki silu reakcije podloge na tijelo mase m= 1 kg, na

slici a, b, c, d. (sl.32) Koliki je njen iznos?

Sl.32.

20

a) Pogledaj primjer 2, i sliku 25. Na horizontalnoj podlozi, sila kojom tijelo

okomito pritiskuje podlogu jednakaje, po iznosu, sili tee: FN = mg. Sila reakcije
podloge N i sila FN su u odnosu: N FN
b) Tijelo miruje na podlozi te je, prema Drugom Newtonovom zakonu
(sl. 32.a.)

N F mg 0

Projekcija ove vektorske jednaine na vertikalni pravac daje:

N F mg 0
N F mg 2 N 9,81 N 11,81 N
Sl.32.a.

Iznos sile reakcije podloge je 11,81 N, a iznos sile kojom tijelo

okomito pritiskuje podlogu je takoe 11,81 N. To je, po definiciji,
teina tijela!

c) Silu F razloimo na dvije normalne komponente: horizontalnu F 1 i

vertikalnu F2.
Za ugao 45 (sl.33.) je

F1 F2
i F F12 F22 2F22
2

F2

F
2

1,41 N

Pretpostavimo da u vertikalnom pravcu nema kretanja, te je

prema 2. Newtonovom zakonu N F2 mg 0

Sl.33.

N mg F2 9,81 N 1,41 N 8,4 N

d) Na tijelo (sl. 34) djeluje sila tee mg. Razloit emo je na dvije normalne komponente, F i F N.
Tijelo se kree pod djelovanjem sile F, dok sila FN okomito pritiskuje podlogu. Iz slinosti trouglova ABC i
A'B'C' slijedi:

F : mg h : ; FN : mg b : ,
h

b
FN mg

odakle je F mg

Sl.34.

Sila reakcije podloge ima isti pravac kao i sila kojom tijelo
okomito pritiskuje podlogu. U tom pravcu nema ubrzanja te

je:

21

N FN 0
N FN mg
b

N 1 kg 9,81

1,73 m

m 1,73 m

8,84 N
2
2m

Sila kojom tijelo okomito pritiskuje podlogu iznosi 8,48 N, a toliko iznosi i sila reakcije podloge.

Za one koji ele vie

Sile koje stvarno djeluju na
tee mg kao aktivna sila, te

znati!
tijelo na kosini jesu sila
sila reakcije podloge N.

Rezultujua sila je

F (Sl. 35).

Za one koji znaju

trigonometriju (sl. 34):

h
; F mg sin
l
b
cos ; FN mg cos
l

sin
Sl.35.

Primjer 3: Dva tijela masa m1= 50 g i m2= 100 g vezana su pomou neistegljive niti ija je masa
zanemarljiva. Kolikom silom treba vui nit, koja moe izdrati silu zatezanja T= 5 N, pa da nit ne pukne
(sl. 36)? Trenje zanemariti.
Rjeenje: Na tijelo m2 djeluje sila F. Uloga niti se svodi na to da prenosi djelovanje sile na drugo
tijelo. Ta sila koja se prenosi kroz nit naziva se sila
zatezanja ili napetost niti T. Na tijelo m1 djeluje sila
2
zatezanja niti T1 u smjeru djelovanja vune sile F. Prema
1
zakonu akcije i reakcije tijelo m1 djeluje na tijelo m2 silom
T2, te je, u naem primjeru, T1= T2= T. Jednaine kretanja
u horizontalnom pravcu za prvo i drugo tijelo su:
Sl.36.

m1a T

m 2a F T
Rjeenjem jednaina dobivamo da je vuna sila

m2

m1

F T 1

15 N

Dokai da, ako vuna sila djeluje na tijelo m1, njena vrijednost iznosi 7,5 N.

Primjer 4. Tijelo mase 2 kg lei na

horizontalnoj podlozi. Na tijelo djeluje sila F= 3 N,

Ftr

mg
Sl.37.

22

kao na slici 37. Koeficijent trenja izmeu tijela i podloge je 0,1. Odredi ubrzanje
kojim e se tijelo kretati.
Rjeenje: m= 2 kg; F= 3 N; = 0,1 a =?
Na tijelo djeluje vuna sila F, sila trenja F tr, sila tee mg i sila reakcije
podloge N. U vertikalnom pravcu nema kretanja, a= 0. Jednaine kretanja su:
horizontalan pravac:

F Ftr ma

(1)

vertikalan pravac:

N mg 0

(2)

Iz jednaine (1) iznos ubrzanja tijela je:

F Ftr
m

Iznos sile trenja je Ftr= N, a iz jednaine (2) je N=mg.

F mg
a

3 N 0,1 2 kg 9,81
2 kg

m
m
3 N 1,96 kg 2
2
s
s 0,52 m .
2 kg
s2

Za one koji ele vie znati:

Primjer 5: Odredi ubrzanje tijela koje klizi
strmu ravan nagiba 30. Koeficijent trenja izmeu
tijela i strme ravni iznosi 0,3. (Sl.38)

niz

Rjeenje:
= 30
= 0,3
a=?

Na tijelo djeluje sila tee mg , sila

reakcije podloge N i sila tranja Ftr . Prema 2.

Sl.38.

Newtonovom zakonu je: mg +. N + Ftr =

ma

Projekcije ove vektorske jednaine na izabrani koordinatni sistem daju:

Poto je Ftr= N; N=FN= mg

x: F-Ftr =ma

(1)

y:N-FN =0

(2)

; F= mg

(vidi primjer 1d i sliku 34), jednainu (1) moemo

pisati u obliku:

23

mg

a g

odnosno

Za =30,

- mg

1
2

=ma

te je a=2,4

m
.
s2

Za one koji znaju trigonometriju:

sin

; cos

te je

a g (sin cos )
Ako je trenje zanemarljivo, = 0, onda je
a=g sin
Ako je ravan horizontalna (=0), onda je
a = -g
Ako se tijelo niz strmu ravan kree stalnom brzinom v = const, a= 0 ), onda je

sin cos 0, tg

h
.
b

3.3. Centipetalna sila. Gravitaciono polje

Sila koja tijelu daje centripetalno ubrzanje djeluje okomito na smjer kretanja
tijela. Usmjerena je prema centru krune putanje i ima iznos

FC

mv 2
r

Trei Keplerov zakon. Kolinik kvadrata vremenom obilaska planete oko

Sunca i kuba radijusa krune orbite jednak je za sve planete:

T2
const
R3
Newtonov zakon ope gravitacije. Privlana gravitaciona sila izmeu dva
takasta tijela proporcionalna je proizvodu njihovih masa, a obrnuto proporcionalna
kvadratu njihovih rastojanja (sl. 43):

m1m 2
r2

- gravitaciona konstanta,
24

Sl.43.

= 6,6710-11Nm/kg2
Iznos jaine gravitacionog polja:

F
M
2
m
r

gdje je: - gravitaciona sila, m - masa tijela na koje djeluje polje, M - masa izvora
polja, r - udaljenost od izvora polja.
Sila Zemljine tee:

Fg mg;

Fg mg

g-ubrzanje Zemljine tee. Standardna vrijednost ubrzanja Zemljine tee je:

g0= 9,81 m/s2.
Ubrzanje Zemljine tee opada sa udaljenou od povrine Zemlje:
M
R2
g

g
,
0
(R h ) 2
(R h ) 2
gdje je:g0-ubrzanje na povrini Zemlje, R-poluprenik Zemlje, h-visina iznad
povrine Zemlje, g-ubrzanje Zemljine tee na visini h.

Kosmike brzine
Prva kosmika brzina za Zemlju je brzina koju tijelo treba imati da bi ravnomjerno kruilo oko
zemlje,
v1

M
r

rg

gdje je :M-masa Zemlje, r-udaljenost izmeu centra masa tijela i Zemlje.

Neposredno iznad Zemljine povrine je v1=7,9

km
s

Druga kosmika brzina za Zemlju je najmanja brzina kojom tijelo treba izbaciti sa Zemlje da bi
napustilo oblast djelovanja njenog gravitacionog polja,
v2

Za izbacivanje tijela sa povrine Zemlje, v2=11,2

2rg

km
s

Trea kosmika brzina je najmanja brzina kojom treba izbaciti tijelo sa Zemlje da bi napustilo
Sunev planetni sistem. Pod najpovoljnijim uslovima ona iznosi 16,3 km/s.
etvrta kosmika brzina je najmanja brzina kojom treba izbaciti tijelo sa Zemlje da bi napustilo
oblast djelovanja nae galaksije; v4=290 km/s.

Primjer 1: Kolika je centripetalna sila potrebna da atletiar zavitla kladivo

mase 1kg po krunoj putanji poluprenika 2,0 m sa 120 ob/min.
Rjeenje:
m= 1,0 kg
r= 2,0 m
f=120 ob/min = 120 ob/60 s= 2,0 ob/s
FC= ?
25

Na kladivo treba da djeluje centripetalna sila FC=

mv 2
r

2r
a period kruenja
T
1
1
T
0,5 s
f 2 s 1
2 2 m 3,14
m
v
25,1
0,5 s
s

Periferijska brzina kladiva je v

FC

1 kg (25,1 m / s) 2
315 N
2m

Primjer 2: a) Na povrini Zemlje miruje ovjek mase 80 kg. Izraunaj

gravitacionu silu izmeu ovjeka i Zemlje, ako je poznato da je masa Zemlje
M=5,961024 kg i poluprenik R=6370 km. b) Kolika sila tee djeluje na tog ovjeka
ako je poznato da je ubrzanje sile tee g=9,81 m/s 2? c) Ako je poznato ubrzanje
Zemljine teena povrini Zemlje, g=9,81 m/s 2 i poluprenik Zemlje R=6370 km,
izraunaj masu Zemlje.
m
R
M
Sl.44.

Rjeenje:
a) m=80 kg
M=5,961024 kg
R=6370 km=6,37106 m,
F=?

b) g=9,81 m/s2
m=80 kg__
Fg=?
c) g=9,81 m/s2
R=6,37106 m
M=?

a) Gravitaciona sila izmeu ovjeka i Zemlje data je obrascem F

U naem primjeru je (sl.44) F

mM
r2

6,67 10 11

Nm 2
kg 2

m1 m 2
r2

80 kg 5,96 10 24 kg
(6,37 10 6 m) 2

F=783,8 N
b) Sila tee kojom Zemlja djeluje na ovjeka je Fg=80 kg9,81 m/s2
F=784,8 N
Brojne vrijednosti se slau u granicama pouzdanosti podataka za i g.

26

c) Gravitaciona sila izmeu ovjeka i Zemlje i sila tee na ovjeka su

mM
M
R2

mg
g

g
jednake F=Fg, te je
,
odnosno
.
Odatle
je
.

R2
R2
Mg

9,81 m/s 2 (6,37 10 6 m) 2

R2

5,96 10 24 kg.

6,67 10 11 Nm 2 /kg 2

Primjer 3: Svoje zamisli o zakonu gravitacije Newton je potvrdio na primjeru kretanja Mjeseca
oko Zemlje. Na koji nain?
Rjeenje: Ako vai Newtonova pretpostavka da je gravitaciona sila kojom djeluje Zemlja na
Mjesec identina sa silom tee, onda i sila tee opada sa kvadratom udaljenosti od centra Zemlje. Na
udaljensti r od centra Zemlje kree se Mjesec brzinom v (sl. 45). Sila tee kojom Zemlja djeluje na
Mjesec je mg. Na udaljenosti R od centra Zemlje (na povrini Zemlje) sila tee bi bila jednaka mg 0
Prema zakonu gravitacije sila tee treba da opada sa kvadratom rastojanja:
mg 1/r2, tj.

mg 0
r2
2
mg
R

(1)

S druge strane sila tee koja djeluje na Mjesec jednaka je

centripetalnoj sili pri kruenju Mjeseca oko Zemlje:

mg
Sl.45.

mv 2
R

Iz jednaina (1) i (2) dobivamo da je:

Brzina kretanja Mjeseca oko Zemlje je:

gdje je T- period obilaenja Mjeseca oko Zemlje, te je:

(2)

v2 g0

R2
r

(3)

2r
T

T2
4 2

r3
g0R 2

odnosno

g0

4 2 r 3
R 2T 2

Iz Newtonove pretpostavke da su Zemljina sila tee i njena gravitacija identine dobili smo izraz
za ubrzanje Zemljine tee na njenoj povrini. Kada se uvrste podatci za: r=3,8410 6m; R=6,37106 m;
T=27,4 d=2,37106 s, dobivamo
g0 =9,9 m/s2.
Dobivena vrijednost za g na povrini Zemlje potvruje ispravnost Newtonove ideje o opoj
gravitaciji.

3.4. Kretanje u blizini povrine Zemlje. Hitac

Kod kretanja tijela u blizini Zemljine povrine vrijedi g = const, tj. na naoj
geografskoj irini g = 9,81 m/s2. Posmatrat emo idealizirani sluaj gdje je otpor
zraka zanemarljiv.
Slobodan pad

(a = g, v0= 0):

27

v =gt

gt 2
2

v 2 2gs

gdje je: s preeni put od poetka slobodnog pada.

Hitac uvis

Hitac nanie

v v 0 gt
gt 2
2
2
2
v v 0 2gs

s v0t

v v 0 gt
gt 2
2
2
2
v v 0 2gh

h v0 t

Maksimalna visina koju tijelo dostigne kod hica uvis je h max

v 02
, gdje je
2g

v0 poetna brzina.
Vrijeme penjanja kod hica uvis: t p

v0
.
g

Horizontalni hitac (sl. 47)

gt 2
2
v x v 0 ; v y gt

x v 0 t; y

Sl.47.

Primjer 1: Tijelo slobodno pada sa visine 30 m. a) Za koje vrijeme

e pasti na Zemlju? b) Kojom brzinom e pasti? c) Za koje
vrijeme e prei prvu polovinu puta? d) Za koje vrijeme e prei drugu
polovinu puta? e) Koliki put e prei u posljednjoj sekundi padanja?

Rjeenje:
h=s=30 m
a) t= ?, b) v= ?, c) t1= ?, d) t2= ?, e) s1= ? (sl. 48)
a) Vrijeme za koje e tijelo slobodno pasti sa visine h
izraunavamo iz jednaine

gt 2
2
Sl.48.

28

2h

2 30 m
2,47 s.
m
9,81 2
s

b) Brzinu kojom e tijelo pasti sa visine h izraunavamo

iz jednaine:

v 2gh 2 9,81
c) Iznos prve polovine puta je h1=

m
m
30 m 24,3
2
s
s

h
=15 m. Vrijeme za koje tijelo pree prvu
2

polovinu puta izraunavamo iz jednaine h 1

t1

2h 1

gt 12
, odakle je
2

2 15 m
1,75 s.
m
9,81 2
s

d) Vrijeme za koje tijelo pree drugu polovinu puta je:

t2= t t1= 2,47 s -1,75 s = 0,72 s
e) Put koji pree tijelo prije posljednje sekunde padanja iznosi:

s0

g
(2,47 s 1 s ) 2 10,6 m
2

U posljednjoj sekundi tijelo pree put

s= h s0= 30 m - 10,6 m = 19,4 m

Primjer 2: Tijelo se izbaci uvis poetnom brzinom 108 km/h. Odredi:

a) brzinu tijela poslije 2 s kretanja, b) visinu na kojoj se nalazi tijelo poslije 2 s
kretanja, c) maksimalnu visinu koju dostigne tijelo.
v=0

H
v0

sl.49.

Rjeenje:
v0=108 km/h= 108

1000 m
m
30
3600 s
s

t=2 s_____________________
a) v=?, b) h=?, c) H=?
a) Brzina koju ima tijelo poslije 2 s je,

29

m
m
9,81 2 2s
s
s
m
v 10,38
s

v v 0 gt 30

b) Visina na kojoj e se nalaziti tijelo tijelo poslije 2 s je,

2

gt
m
h v0t
30 2 s
2
s
h 40,38 m

9,81

m
s2

( 2 s) 2

c) Maksimalnu visinu koju tijelo dostigne kod hica uvis izraunavamo iz

uslova da je u najvioj taki brzina jednaka nuli, tj. v=0. Iz relacije v2=v02-2gh,
izraunavamo da je v02=2gH, odnosno maksimalna visina je

30

v 02

45,87 m
m
2g
2 9,81 2
s

Primjer 3: Avion leti brzinom 720 km/h, po pravoj i horizontalnoj putanji, na

visini 2 km. Iz aviona se ispusti bomba. a) Poslije koliko vremena e bomba pasti
na Zemlju? b) Na kojoj udaljenosti u horizontalnom pravcu, od mjesta
izbacivanja,e pasti bomba? c) U kom poloaju e se nalaziti avion u trenutku pada
bombe? d) Kolikom brzinom e pasti bomba? e) Koliko bi trebalo da bude vrijeme tempiranja bombe
da bi eksplodirala na visini h1=100 m iznad Zemlje? g=10 m/s2.

Rjeenje:
H=y=2 km=2000 m
v0 = 720 km/h = 200 m/s
a) t=?, b) x=? c) ha=?, xa= ?, d) v=?, e) t1=?, y1= H-h1= 1900 m.
Pogledaj sliku 47.
a) Kada se ispusti iz aviona bomba se po inerciji kree istom brzinom u
horizontalnom pravcu, kao i avion. Istovremeno bomba slobodno pada i vrijeme
padanja je, iz H

gt 2
,
2

2H

2 200 m
20 s
m
10 2
s

b) Za to isto vrijeme bomba je prela u horizontalnom pravcu put

x v 0 t 200

m
20 s 4000 m
s

c) U trenutku pada bombe avion e se nalaziti vertikalno iznad bombe

na visini 2 km (sl.47).
30

d) Brzina kojom padne bomba je (sl. 47):

v 02 (gt ) 2

200

10
20 s
s

282,8

m
s

e) Vrijeme tempiranja bombe je

t1

2(H h 1 )

2 1900 m
19,5 s
m
10 2
s

gdje je y1 = H h1= 1900 m put koji pree bomba, slobodno padajui sa visine h.

3.5. Rotacija
Kod rotacionog (obrtnog) kretanja tijela sve take tijela opisuju koncentrine
krunice iji centri lee na pravoj koja se zove osa rotacije (obrtanja) tijela.
Ugaona brzina je

,
t

gdje je: -ugaoni pomak u vremenskom intervalu t.

2
2 f
T
gdje je: T- period obrtanja, f-frekvencija obrtanja. SI jedinica za ugaonu brzinu je
rad/s; ob = 2rad.

Veza izmeu linijske i ugaone brzine,

v r,
gdje je r- poluprenik krunice.
Ugaono ubrzanje je

,
t

gdje je: -promjena ugaone brzine u vremenskom intervalu t.

Kod ravnomjernog obrtanja, = const.
Kod ravnomjerno promjenljivog obrtanja, = const:

0 t : 0 t

t 2
,
2

2 02 2

Tangencijalno ubrzanje materijalne take: at= r.

Moment inercije materijalne take na okomitoj udaljenosti r od ose rotacije je

31

I=mr2
Moment inercije diska je

mr 2
2

, a lopte

2
mr 2 . tajnerov obrazac: I=I0+md2, gdje
5

je I0-moment inercije u odnosu na paralelnu osu koja prolazi kroz centar mase, d-udaljenost paralelnih
osa.

Osnovni zakon rotacije:

M L

.
I
t

M = Fd, gdje je: M - moment sile; d - krak sile, tj. najkraa udaljenost ose
rotacije od pravca djelovanja sile.
L=I, gdje je: L - moment impulsa tijela.
Zakon odranja momenta imulsa
Ukupan moment impulsa tijela izolovanog sistema je konstantan,

(I)uk const

Primjer 1: Na disk mase 800 g i poluprenika 20 cm

tangencijalno djeluje sila od 2 N (sl. 54). Odredi: a) moment
sile koji djeluje na disk, b) moment inercije diska, c) ugaono
ubrzanje koje dobije disk, d) ugaonu brzinu diska poslije 4 s
od poetka obrtanja.
Rjeenje:
m = 0,8 kg
r = 0,2 m
F=2N
a) M=?, b) I=?; c) =?; d) =?; t = 4 s.

Sl.54.

a) Iznos momenta sile je M = Fd. U naem primjeru je:

M F r 2 N 0,2 m 0,4 Nm
b) Moment inercije diska je:

I
c)

1
1
mr 2 0,8 kg (0,2 m) 2 0,016 kgm 2
2
2

M
0,4 Nm
rad.

25 2 .
2
I
0,016kgm
s

d) Ako je kretanje ravnomjerno ubrzano, onda je:

0
.
t

U naem primjeru je 0= 0, te je:

t 25

rad
rad
4 s 100
.
2
s
s
32

3.6. Inercijalne sile. Centrifugalni efekat

Inercijalni sistem referencije (ISR) je sistem koji miruje ili se kree ravnomjerno pravolinijski u
odnosu na Zemlju. Takav sistem se naziva i laboratorijski sistem. U takvom sistemu vae Newtonovi
zakoni dinamike.
Neinercijalni (ubrzani) sistem referencije (NSR) je svaki sistem koji se kree ubrzano u odnosu na
inercijalni sistem referencije. U NSR djeluje inercijalna sila (sl. 58.)

Fin ma 0 ;

Fin ma 0

gdje je: a0- ubrzanje sistema. Inercijalna

sila u rotirajuem sistemu naziva se
centrifugalna sila (sl.78b);:

Fin Fcf
Sl.58.

mv 2
.
r

Primjer 1 ovjek mase m = 80 kg stoji u liftu na vagi. Odredi pokazivanje kazaljke vage ako se
lift podie ubrzano sa akceleracijom a 0= 2 m/s2: a) u inercijalnom sistemu referencije, b) u ubrzanom
(neinercijalnom) sistemu referencije. g = 10 m/s2.
Rjeenje: a) U sistemu referencije vezanom za Zemlju (inercijalni ili laboratorijski sistem) na
tijelo djeluje sila tee mg i sila reakcije podloge N. Sile djeluju na istom pravcu te prema 2. Newtonovom
zakonu je (sl. 59),

N mg ma 0
N m(g a 0 ) 80kg(10

m
m
2 2 ) 960 N
2
s
s

Sila kojom ovjek pritiskuje podlogu je FN N;

Sl.59.

FN N 960 N

b) U sistemu referencije vezanom za lift (ubrzani sistem) djeluju tri

sile: sila tee mg, inercijalna sila Fi i sila reakcije podloge N. Tijelo u odnosu

na lift miruje te je vektorski zbir tih sila jednak nuli: mg N Fi 0 .

Jednaina projekcije tih sila na osu y daje (sl. 60):

N mg Fi 0
N mg Fi mg ma 0
N m(g a 0 ) 960 N

Sl.60.

Primjer 2: Kuglica, objeena o ue duine l = 60 cm, krui u

horizontalnoj ravni (konusno klatno) sa periodom T = 1,5 s. Koliki je ugao
izmeu ueta i vertikalne ose rotacije? Zadatak rijeiti u:

33

Sl.61.

a) inercijalnom sistemu referencije, b) ubrzanom sistemu referencije.

Rjeenje:
l=60 cm=0,6 m
T=1,5 s.______
= ?
a) U inercijalnom sistemu referencije djeluju dvije sile: sila tee G=mg i sila zatezanja niti R=T.
Poto se kuglica kree po krunici rezultanta te dvije sile ima smjer prema centru krunice (sl. 61) i ta
rezultanta ima ulogu centripetalne sile:

mv
Fc
v2
tg
r
mg
mg
rg

Periferijska brzina je

cos
Sl.62.

2r
T

r l sin, te je:

T2 g
0,932
4 2 l
21,1.

b) U sistemu referencije vezanom za kuglicu (NSR, rotirajui

sistem) na nju djeluju dvije sile: sila tee G = mg i centrifugalna sila Fcf (sl. 62).
Sa slike vidimo da je:

tg

Fcf
v2

. Istim postupkom, kao pod a), nalazimo da je =21,1.

mg
rg

3.7. Mehanika fluida

Pritisak je

F
S

gdje je F-sila koja okomito djeluje na povrinu S.

SI jedinica za pritisak je paskal (Pa).

Pa

N
m2

bar 105 Pa

Hidrostatiki pritisak zavisi od gustine tenosti i visine stuba tenosti h iznad

mjesta na kojem se mjeri.
p gh

Paskalov zakon:Spoljanji pritisak se kroz tenosti prenosi na sve strane

podjednako.
Sila potiska na tijelo uronjeno u tenost (ili gas) ima smjer suprotan sili tee,
Fp 0 gV
gdje je : V-zapremina uronjenog tijela, 0-gustina tenosti.
34

Teina tijela uronjenog u tenost (ili gas) je

G 1 G Fp

gdje je G-teina tijela u vakuumu (i priblino u vazduhu)

Fluid je zajedniki naziv za tenosti i gasove. Strujanje je stacionarno ako se
brzina fluida u datoj taki ne mijenja u toku vremena. Fluid je idealan, ako se moe
zanemariti unutranje trenje (viskoznost).
Zapreminski protok fluida je
V
Q
Sv
t
gdje je:V-protekla zapremina fluida u vremenskom intervalu t, S-povrina
presjeka strujne cijevi, v-brzina strujanja fluida.
Jednaina kontinuiteta. Protok u bilo kojem presjeku strujne cijevi je
konstantan, Q Sv const; S 1 v 1 S 2 v 2
Za stacionarno strujanje idealnog fluida kroz horizontalnu cijev (sl.65.) vai
Bernoullijeva (Bernulijeva) jednaina.
S1

v1
v2
p1
S2
p2
Sl.65.

v 2
const .
2
2

v 1
v
p2 2
2
2
v 2
gdje je: p-statiki pritisak,
-dinamiki pritisak.
2
v 2
Ako cijev nije horizontalna, onda je p
gh const . gdje je:
2
odnosno

p1

gh -visinski pritisak, h-visina posmatranog presjeka u odnosu na odreeni nivo.

Brzina isticanja tenosti iz malog otvora, v 2gh gdje je h-visina stuba
tenosti u sudu iznad otvora (sl.67.)

v
gdje je : S-povrina slojeva
x
v
fluida koji se taru, -koeficijent dinamike viskoznosti,
-gradijent brzine. SI
t
jedinica za dinamiku viskoznost je Pas.
Iznos otporne sile prilikom kretanja tijela proizvoljnog oblika kroz fluid je
1
F C X Sv 2 ,
2
Intenzitet sile unutranjeg trenja F S

35

gdje je:-gustina fluida kroz koji se tijelo kree, S-eona povrina tijela,
CX-aerodinamiki koeficijent tijela, v-brzina tijela.
Primjer 1: U posudi cilindrinog oblika, ija je povrina dna 25 cm 2, nalazi se

h
mg
S
Sl.66
1,5 l vode. Odredi: a) masu vode u posudi ako je gustina vode 1000 kg/m 3,
b) pritisak vode na dno, c) visinu stuba vode?
Rjeenje:
S=25 cm2=2510-4 m2
V=1,5 l=1,510-3 m3
=1000 kg/m3_____
a) m=?, b) p=?, c)h=?
a) Masa i gustina tvari su povezane relacijom
kg
3
3
m=V=1000 3 1,5 10 m
m
m=1,5 kg
b) Sila pritiska na dno je F=mg, te je pritisak

F mg 1,5 kg 9,81 m/s 2

S
S
25 10 4 m 2
p 5886 Pa

c) Zapremina cilindra je V=Sh, te je visina stuba tenosti

V 1,5 10 3 m 3

S 25 10 4 m 2
h 0,6 m

Hidrostatiki pritisak stuba tenosti visine h moemo izraunati iz relacije

p gh 1000

kg
m
9,81 2 0,6 m; p 5886 Pa .
3
m
s

Primjer 2: Bakarna kocka ima masu 890 g. Ako znamo da je gustina bakra
8900 kg/m3, odredi: a) zapreminu bakarne kocke, b) teinu kocke u vazduhu,
36

c) silu potiska koja djeluje na bakarnu kocku kada se ona uroni u vodu, d) teinu
bakarne kocke u vodi. Gustina vode je 1 000 kg/m 3.
Rjeenje:
m = 890 g = 0,890 kg
= 8 900 kg/m3
0 = 1 000 kg/m3
a) V = ?, b) G1 = ?, c) Fp = ?, d) G2 = ?
a) Masa i gustina tijela povezani su relacijom m = V. Zapremina kocke je

m
0,89kg

;V 0,0001m 3 10 4 m 3
8900kg / m 3

b) Teina bakarne kocke je

G1 = mg = 0,89 kg 10 m/s2; G1 = 8,9 N.
c) Sila potiska na kocku, uronjenu u vodu, je
Fp = ogV = 1 000 kg/m3 10 m/s2 10-4 m3; Fp = 1,0 N
d) Silan potiska ima smjer suprotan od smjera sile tee i smanjuje teinu
tijelu. Teina kocke u vodi je
G2 = G1 Fp; G2 = 8,9 N 1,0 N = 7,9 N.
Primjer 3: Na dubini 1,5 m ispod povrine vode nalazi se mali kruni otvor
prenika d=2 cm (sl. 67). Odredi: a) brzinu isticanja vode, b) zapreminski protok
vode kroz otvor, c) vrijeme za koje e istei 100 l vode. d) Dokai da je brzina
sputanja nivoa vode u sudu zanemarljiva u odnosu na brzinu isticanja. Sud je
valjkastog oblika, prenika D=40 cm.
Rjeenje:
h=1,5 m
d=2r=2 cm=0,02 m
D=2R=40 cm=0,4m
a) v=?, b)Q=?, c)t=?
a) Brzina isticanja vode kroz otvor, na dubini h ispod povrine vode, je

v1

h
v 2=v

Sl.67.

m
m
1,5m 5,42
s2
s
b) Zapreminski protok vode je Q Sv gdje povrina presjeka
v

2gh

2 9,81

37

(0,02m) 2
d2

3,14 3,14 10 4 m 2 .
4
4
m
m3
l
Q 3,14 10 4 m 2 5,42 1,7 10 3
1,7 .
s
s
s
V
, odakle je vrijeme isticanja 100 l vode
c) Zapreminski protok je Q
t
S

V
100 l

58,8 s
Q
1,7 l/s

d) Neka je brzina kojom se sputa nivo tenosti v1, a brzina isticanja v2=v.
S1 v 1 S 2 v 2
Prema
jednaini
kontinuiteta
gdje
je

S1

D2
d2
i S2
.
4
4

Uvrtavanjem u izraz za jednainu kontinuiteta dobivamo

d2
m 0,02m
v 1 v 2 2 5,42

s 0,4m
D

0,0135

m
s

Ta brzina je oko 400 puta manja od brzine isticanja.

Primjer 4: Voda protie kroz tzv.
Venturijevu cijev, prikazanu na slici 68. Prenik
ireg dijela cijevi je D1=10 cm, a ueg D2=5 cm,
dok je razlika nivoa vode u cjevicama A i B, h=20
cm. Odredi: a) razliku statikih pritisaka u irem i
uem dijelu cijevi, b) brzinu vode u irem i uem
dijelu cijevi, c) zapreminski protok vode.

B
h

v1

D1

v2

D2

Sl.68.
Rjeenje:
D1=10 cm=0,1 m
D2= 5 cm=0,05 m
H=20 cm=0,2 m
a) p1-p2=?, b) v1=?, v2=? c) Q=?
a) Pritisak ispod cjevice A u irem dijelu cijevi je
cjevice B,

p1 gh1 , a u uem dijelu cijevi ispod

p 2 gh 2 . Ako visine raunamo u odnosu na nivoe tenosti u cjevici B, onda

je h1=h, h2=0, te je

p 1 p 2 gh 1000

kg
m
9,81
0,2 m 1962 Pa .
3
s2
m

b) Iz Bernoullijeve jednaine za horizontalnu cijev je

p1

v12
v 2
p2 2
2
2

odnosno

38

p1 p 2

2
(v 2 v12 ) .
2

2 S12
p1 p 2 v1 2 1

2 S 2

emu je

S1 D12

4
S 2 D 22

c) Zapreminski protok je

Iz

jednaine

odakle je

kontinuiteta,

v 1 0,26

m
s

S1 v1 S 2 v 2

v2

S1
m
v 1 1,07
S2
s

slijedi

, pri

Q S1 v1

D12
m3
v1 2,1 10 3
4
s

4.Energija i rad
4.1. Rad i energija. Snaga
Ako stalna sila ima smjer kretanja tijela, rad sile F na putu s definisan je
izrazom (sl.74.):
A=Fs
SI jedinica za rad je dul (J)
J=Nm
Sl.74.

Ako sila djeluje pod nekim uglom u odnosu na smjer kretanja onda je rad sile
(sl.75.)
A=F1s
Za one koji znaju trigometriju:
F1=F cos; A=Fs cos

Rad sile pri pomjeranju tijela u polju

sile tee je
A = mgh,

Sl.75.

gdje je: h- visinska razlika izmeu krajnje i poetne take.

Rad koji vri vanjska sila pri istezanju elastine opruge je
39

1
kx 2
2

gdje je: x - istezanje opruge, k - konstanta opruge.

Rad gravitacione sile pri pomjeranju tijela mase m iz take 1 u taku 2 je:

1
1

r1
r2

A M

gdje su: r1 i r2 -udaljenosti taaka od centra Zemlje, M-masa Zemlje.

Rad gravitacione sile ne zavisi od oblika putanje nego samo od poetne i krajnje udaljenosti od
centra sile. Takve sile nazivaju se konzervativne sile. Njihov rad na zatvorenoj putanji jednak je nuli.
Nekonzervativne sile su sile trenja i otporne sile. Njihov rad na zatvorenoj putanji nije jednak nuli.
Rad pri obrtnom kretanju je

AM

gdje je: M - moment sile, opisani ugao.

Kinetika energija tijela mase m i brzine v je

EK

mv 2
2

U polju sile tee, tijelo mase m ima gravitacionu potencijalnu energiju, na

visini h u odnosu na odreeni nivo
Ep = mgh,
gdje je: g - ubrzanje sile tee.
Elastina potencijalna energija je

1
kx 2 .
2

Ukupna mehanika energija sistema je

E = Ek + Ep
Energija se izraava jedinicama za rad.
Potencijalna energija dva tijela ije su mase m i M na udaljenosti r, u gravitacionom polju
Zemlje,

E p

mM
.
r

Potencijal gravitacionog polja u taki na udaljenosti r od centra izvora polja

M
r

Kinetika energija pri rotaciji tijela je

Ek

I2
,
2

gdje je: I - moment inercije tijela, - ugaona brzina.

40

Promjena kinetike energije sistema jednaka je radu svih sila koje djeluju na
sistem,
A=E
Rad sile je pozitivan ako se povea energija sistema. Rad sile je negativan
ako se smanji energija sistema. Rad sile trenja je uvijek negativan.
Srednja snaga je definisana izrazom:
A
P
Fv
t
gdje je: v - srednja brzina, F - sila koja ima smjer kretanja tijela.
SI jedinica za snagu je vat (W)

J
s

Ako je stepen korisnog djelovanja maine k, uloeni rad A, onda je korisni

rad

Ak k A
Odnosno korisna snaga
Pk=kP
Snaga pri obrtnom kretanju tijela je:
P=M
gdje je: M - moment sile koji uzrokuje obrtanje, -ugaona brzina tijela.

Primjer 1: Tijelo mase 500 g lei na horizontalnoj podlozi i na njega pone

djelovati stalna sila od 3 N u horizontalnom smjeru. a) Koliki rad izvri sila na putu
3 m? b) Kolika je kinetika energija tijela na kraju puta? c) Koliku e brzinu imati
tijelo na kraju puta? Trenje se zanemaruje.
a) Sila ima smjer kretanja tijela te poveava
Rjeenje:
kinetiku energije tijela, to znai da je rad sile
m=0,5 kg
pozitivan. Rad sile je:
F=3 N
A F s 3 N 3 m 9 Nm
s=3 m_____
a) A=?; b) Ek=?, c) v=?
A9J
b) Prirataj kinetike energije tijela jednak je radu spoljanje sile. Poto je
tijelo prije djelovanja sile mirovalo, to je:
Ek = A = 9 J
c) Kinetika energija tijela je

Ek

mv 2
2

te je brzina koju tijelo dobije na kraju puta v

2E k

2 9J
m
6
0,5kg
s
41

Primjer 2: Tijelo vuemo dinamometrom po horizontalnoj podlozi tako da

dinamometar zaklapa ugao 45 sa povrinom stola, odnosno smjerom kretanja.
Koliki je rad sile na putu 1,5 m ako dinamometar pokazuje stalno istezanje od 2 N?.
Rjeenje:
F=2N
= 45
s = 1,5 m___
A=?
Da je sila usmjerena du puta rad bi bio jednak proizvodu vune sile F i
preenog puta s. Meutim rad obavlja samo jedan dio sile, tj. komponenta F 1 (vidi
sliku 75) koja ima smjer kretanja. Komponenta sile F 2 je okomita na smjer kretanja
i ne utie na kretanje tijela. Rad sile jednak je radu komponente sile u smjeru
kretanja
A=F1s
Za ugao =45 je F1=F2, te primjenom Pitagorine teoreme (sl. 75) nalazimo
da je

F 2 F12 F22 2F12

F1
Rad sile je:

F
2

1,41 N

A 1,41 N 1,5 m 2,1 Nm

A 2,1 J

Primjer 3: Djeak podigne knjigu mase 250 g na visinu 80 cm. a) Koliki je rad
izvrio djeak? b) Koliki je prirataj gravitacione potencijalne energije? c) Kolika je
korisna snaga djeaka ako je knjigu podigao za 0,8 s? d) Kolika je uloena snaga
ako je koeficijent korisnog djelovanja 75%.
Rjeenje:
m=250 g=0,25 kg
h=80 cm=0,8 m
t=0,8 s
k=75 %=0,75____
a) A=?, b) Ep=?, c) Pk=?, P=?
a) Rad koji izvri djeak je

A mgh 0,25 kg 9,81

m
s2

0,6 m

A 1,96 m
b) Prirataj potencijalne energije knjige je,
A E p mgh
E p 1,96 J

c) Korisna snaga je
42

Pk

A 1,96 J

2,45 W
t
0,8 s

d) Uloenu snagu izraunavamo iz relacije Pk=kP, tj.

Pk
2,45 W

3,27 W
k
0,75

Primjer 4: Autobus mase 5 t polazi sa stanice i poslije preenog puta od 480 m ima brzinu
57,6 km/h. itavo vrijeme kretanja na autobus djeluje sila trenja koja iznosi 5% od sile tee koja djeluje
na automobil. Odredi: a) Rad koji izvri motor autobusa na putu od 480 m. b) Srednju snagu koju razvija
motor autobusa u toku kretanja.
Rjeenje:
m=5 t=5000 kg
s = 480 m
v =57,6 km/h =16 m/s
Ftr =0,05 mg =2452,5 N
a) A=?, b) P = ?
a) Prirataj kinetike energije autobusa jednak je radu sile motora umanjenom za rad na
savlaivanje sile trenja. Rad sile trenja je uvijek negativan, tj. smanjuje energiju sistema. Stoga moemo
pisati:
A = Atr + Ek

A Ftr s

mv 2
2

m
5000kg 16
s

A 2452,5 N 480 m
2

7,58 105 J

b) Srednja snaga koju razvija motor autobusa je:

A
t

gdje je: A - izvreni rad, t - vrijeme kretanja. U naem primjeru kretanje autobusa je bilo
ravnomjerno ubrzano, bez poetne brzine, te emo vrijeme kretanja nai iz sljedeih jednaina:

v at;
odakle je :

v 2 2as

v2
m
v
0,27 2 , odnosno t 60 s.
2s
a
s
7,58 10 5 J
60 s
P 12633 W 12,63 kW
P

43

Zakon odranja mehanike energije

U izolovanom sistemu u kojem ne djeluju nekonzervativne sile (sile otpora)
ukupna mehanika energija ostaje konstantna u toku vremena,
E= Ek+ Ep= const.
Kod neelastinog sudara jedan dio mehanike energije prelazi u
unutranju energiju te stoga vai samo zakon odranja impulsa.
Kod elastinog sudara ukupna mehanika energija i ukupan impuls ostaju
nepromijenjeni.
Ako se tijela poslije sudara nastave kretati u istom pravcu, onda se takav
sudar naziva frontalni (eoni, centralni).
Opti zakon odranja energije. Energija se ne moe stvoriti niti unititi,
ve samo moe prelaziti iz jednog oblika u drugi.
Primjer 1: Tijelo mase 100 g baci se vertikalno uvis poetnom brzinom
v0=50 m/s. Odredi: a) ukupnu mehaniku energiju tijela u trenutku izbacivanja
(taka A), b) ukupnu mehaniku energiju tijela poslije 3 s od poetka kretanja
(taka B), c) ukupnu mehaniku energiju tijela u najvioj taki putanje (taka M).
Otpor vazduha zanemariti; g=10 m/s2.
Rjeenje:
m=100 g=0,1 kg
v0=40 m/s
t=3 s_________
a) EA=?, b) EB=?, c) EM=?
Ukupna mehanika energija tijela je
E = Ek + Ep.
a) Ukupna mehanika energija tijela u taki
izbacivanja A (slika 81) je jednaka kinetikoj energiji, jer
je u tom poloaju njegova potencijalna energija jednaka
nuli;

E A E KA

mv 02

,
2

0,1 kg 50
s

EA
2

Sl.81.

125 J

b) Poslije 3 s kretanja tijelo se nalazi u taki B. U toj taki raspolae

kinetikom energijom EKB i potencijalnom gravitacionom energijom E PB, te je
ukupna mehanika energija (sl. 81),

E B E KB E PB

mv 2
mgh.
2

Brzina v u toj taki je,

44

m
m
m
10 2 3 s 20
s
s
s

v v 0 gt 50

Visina u odnosu na taku izbacivanja je,

h v0 t
10
h 50 m 3 s

gt 2
,
2

m
(3 s) 2
2
s
105 m
2

0,1 kg 20
s
m

EB
0,1 kg 10 105 m
2
s
E B 20 J 105 J 125 J
c) U najvioj taki M tijelo se zaustavilo pa je ukupna mehanika energija
jednaka gravitacionoj potencijalnoj energiji u toj taki,
EM=EPM=mghm
gdje je-hm - maksimalna visina:
2

v 02
s
hm

125 m
m
2g
2 10 2
s
m
E M 0,1 kg 10 2 125 m 125 J
s
50

Izraunali smo da je ukupna mehanika energija tijela u svakoj taki

jednaka:
EA=EB=EM
Primjer 2: Dvije kugle masa m1=2,5 kg i m2=1,5 kg kreu se ususret jedna
drugoj sa brzinama v1= 6 m/s i v2= 2 m/s. Odredi: a) brzinu kugli poslije sudara, ako
se nastave kretati zajedno u istom pravcu, b) kinetiku energiju kugli prije i poslije
sudara, c) dio kinetike energije kugli koji je preao u unutranju energiju.
Rjeenje:
m1= 2,5 kg
m2= 1,5 kg
v1= 6 m/s
v2=2 m/s____
a) v =?, b) E=?, E'= ?, c) E=?

Sl.82.

Sudar je neelastian i frontalan.

a) Kugle se prije i poslije sudara kreu u istom pravcu te impulse moemo
sabirati algebarski. Sudar je neelastian te vai samo zakon odranja impulsa, tj.
ukupan impuls kugli prije i poslije sudara je jednak (sl. 82).
45

m1 v1 m 2 v 2 (m1 m 2 ) v
pri emu smo smjer kretanja prve kugle, uzeli za pozitivan.

m v m2v2
v 1 1

m1 m 2

m
m
1,5 kg 2
s
s 3m
2,5 kg 1,5 kg
s

2,5 kg 6

b) Kinetika energija kugli prije sudara je

m 1 v 12 m 2 v 22

2
2

m
2,5 kg 6
s
E
2

m
1,5 kg 3
s

48 J

a poslije sudara je
E=

(m1 m 2 ) 2
v
2
2

( 2,5 kg 1,5 kg ) m
3 18 J.
2
s

c) Dio kinetike energije kugli koji je preao u unutranju energiju je

E=E - E' = 30 J.
Relativni gubitak kinetike energije je

E 30 J

0,62 ili 62%

E
48 J

5. Oscilacije (titraji) i talasi (valovi)

5.1. Oscilacije
Sila pod ijim djelovanjem materijalna taka vri harmoniske oscilacije (u
pravcu y-ose) je
F k y

gdje je: y elongacija (udaljenost take od ravnomjenog poloaja), k konstanta

proporcionalnosti (k=m 2). Znak (-) pokazuje da je sila usmjerena ka ravnotenom
poloaju.
Maksimalno udaljenje take od ravnotenog poloaja je amplituda A.
Frekvencija oscilovanja je broj oscilacija u jedinici vremena,
46

N
t
gdje je: N broj oscilacija, t vrijeme trajanja oscilacija. Jedinica za frekvenciju je
herc (Hz=s-1).
f

Period oscilovanja je vrijeme trajanja jedne oscilacije i jednak je recipronoj

vrijednosti frekvencije.

1
f

Kruna frekvencija je data izrazom

2
2f
T

Period sopstvenih oscilacija je

T 2

m
k

gdje je m masa oscilatora.

Matematiko klatno se sastoji od materijalne take objeene o neistegljiv
konac zanemarljive mase. Za male amplitude oscilacije su izohrone i imaju period
T 2

gdje je: l duina klatna, g ubrzanje Zemljine tee.

Kinetika energija oscilatora je Ek

1
mv 2
2
, a potencijalna Ep ky .
2
2

Ukupna energija oscilatora je

E Ek Ep

1
1
2
kA 2 mv 0
2
2

gdje je maksimalna brzina v0=A.

Ako tijelo pone oscilovati iz poloaja ravnotee, jednaina koja opisuje oscilovanje je

y A sin t .
Brzina take koja harmonijski osciluje je

v v 0 cos t ,
a ubrzanje

a 2 y .

Primjer 1: Matematiko klatno (sl.88), ija je duina 1 m, izvri 20 oscilacija

za 40 s. Odredi: a) frekvenciju oscilovanja klatna, b) period oscilovanja klatna,
c) ubrzanje Zemljine tee na mjestu gdje klatno osciluje. a) Kolika je apsolutna i
relativna greka mjerenja u odnosu na standardnu vrijednost g 0=9,806 ms2.
47

l
A

B
O
Sl.88.

Rjeenje:
N=20
t=40 s
l=1 m
a) f=?, b) T=?, c) g=?
Period oscilovanja je vrijeme za koje kuglica klatna izvri jednu punu
oscilaciju. Na slici 88. to je, npr., vrijeme za koje kuglica doe iz poloaja A u
poloaj B i ponovo u poloaj A.
a) Fekvencija oscilovanja klatna je

N
20

0,5 s -1 0,5 Hz
t
40 s

b) Period oscilovanja je

T
c)

1
t
40 s

2s
f
N
20

Ako je poznat period oscilovanja klatno i njegova duina onda je iz

relacije T 2

l
,
g

4 2 l 4 (3,14) 2 1 m
m

9,86 2 .
2
2
T
(2 s)
s

d) Apsolutna greka mjerenja (vidi uvod) je

m
m
m
g g g 0 9,86 2 9,81 2 0,05 2
s
s
s
Relativna greka mjerenja je

m
g
s 2 0,0051 ili 0,51%

m
g0
9,81 2
s
0,05

Primjer 2: Kuglica mase 10 g pone oscilovati iz ravnotenog poloaja sa periodom 2 s i

amplitudom 3 cm. Odredi: a) maksimalnu brzinu kuglice pri oscilovanju , b) maksimalnu povratnu silu
koja djeluje na kuglicu, c) maksimalnu kinetiku energiju kuglice pri oscilovanju.

48

Rjeenje:
m=10g = 0,01 kg
T= 2 s
A= 3 cm = 0,03 m
a) v0=?, b) F0=?, c) E0=?
a)

Kuglica ima maksimalnu brzinu kad prolazi kroz ravnoteni poloaj:

2
6,28
m
A
0,03 m 0,094
T
2s
s

v 0 A

b)

Sila pod ijim djelovanjem kulica vri harmonijske oscilacije F=-ky. Sila je maksimalna kada
je y=A. Poto je k =m2, to je iznos sile

F0 kA m
6,28

2s

F0 0,01 kg
c)

0,03 m 2,96 10 -3 N.

Maksimalna kinetika energija kuglice je

2

Ek 0

mv 0

0,01 kg (0,094
2

m 2
)
s
4,4 10 5 J.

5.2. Mehaniki talasi.

Mehaniki talasi nastaju u nekoj elastinoj sredini kada jedan njen dio
osciluje. Talasno kretanje je periodino prenoenje energije oscilovanja od jednog
mjesta na drugo. Kod transverzalnih talasa energija se prenosi okomito na pravac
oscilovanja djelia, a kod longitudinalnih talasa u pravcu oscilovanja.
Talasna duina je udaljenost izmeu dva najblia djelia u istoj fazi
oscilovanja,

c
f
gdje je: c - brzina irenja talasa, f frekvencija talasa.

Brzina irenja transverzalnih talasa u zategnutoj ici je

Fl
m
gdje je: F sila zatezanja ice, l duina ice, m masa ice.
c

Jednaina progresivnog talasa ima oblik:

y A sin t
c

gdje je y elongacija take na udaljenosti x od izvora ravnog talasa.

49

Primjer 1: Na slici 90 je grafiki prikaz talasa na povrini vode koji se iri

brzinom 6 m/s. Na horizontalnoj osi je udaljenost od izvora talasa, a na vertikalnoj
osi udaljenost estica od ravnotenog poloaja. a) Koje take su u istoj fazi
oscilovanja? b) Koje take su u suprotnoj fazi oscilovanja? c) Kolika je talasna
A

0,3
O

F x(m)
2

0,3
C
Sl.90.

duina talasa? d) Koliki je period i frekvencija talasa? e) Kolika je amplituda talasa?

Rjeenje: a) estice koje su u istoj fazi oscilovanja su u takama: O i D, A i
E, B i F b) estice u suprotnoj fazi su u takama: O i B, A i C, B i D c)
Talasna duina je udaljenost dva najblia djelia u istoj fazi oscilovanja. Na slici 90
to je npr. udaljenost A i E ili O i D, koja iznosi

2 m.

d) Talas pree put od jedne talasne duine za vrijeme od jednog perioda,

cT .

2m

0,33 s
c 6 m/s

Frekvencija oscilovanja je

c 6 m/s

3 s -1 3 Hz.

2m

e) Brijeg i dolja talasa su najvee udaljenosti estica vode od ravnotenog

poloaja i to su amplitude talasa. Na brijegu estica dostie najvii poloaj i on
iznosi 0,3 m. U dolji estica dostie svoj najnii poloaj i on iznosi 0,3 m.

50