Professional Documents
Culture Documents
SVEMIR-openito
Svemir-beskonano prostranstvo koje nas okruuje U njemu se nalaze mnoga nebeska tijela,a dijele se na:zvijezde,planete,satelite,planetoide, komete,meteore,crne rupe i neutronske zvijezde
Galaksije
Veliki sustavi sastavljeni od zvijezda,plinova i praine Mogu biti razliite veliine i oblika (spiralne, eliptine, nepravilne)
Mlijena staza
Naa galaksija spiralnog oblika Sastoji se od najmanje 100 milijardi zvijezda,od kojih je i Sunce(najvea zvijezda u naem Sunevom sustavu) Naem Suncu(ali i Zemlji,Merkuru,Veneri i ostalim zvijezdama u naoj galaksiji) potrebno je oko 250 milijuna da se okrene(mo) oko sredita galaksije
Zvijezde
Nebesko tijelo koji se sastoji od velike koliine plina(veinom vodik) Isijavaju svjetlost i toplinu Mogu biti plave,ute i crvene boje
Kvazari
Vrlo udaljen, i energetsk vrlo aktivan objekt Izgleda kao da je daleko manji od pravih galaksija, ali isijava mnogo vie energije od njih Od nae su Galaksije udaljeni najmanje 10 milijardi svjetlosnih godina
Sazvijea
Sazvijea (konstelacije) su skupine zvijezda koje su prividno povezane u posebne zvjezdane skupove. Ima ih 88,a najpoznatiji su:Veliki i Mali medvjed,korpion,Strijelac
Crne rupe
Nebesko tijelo ija je druga kozmika brzina vea od brzine svjetlosti tako da ga ni svjetlost ne moe napustiti. Jedna od teorija koja opisuje Crne rupe je i Einsteinova Opa teorija relativnosti. Ona govori da masa zakrivljuje prostorvrijeme, i da to veu masu neko tijelo ima, to mu je gravitacija vea. Crne rupe se smatraju najguim, a time i najmasivnijim objektima u svemiru, dakle, njihova je gravitacija najvea.
Neki znanstvenici smatraju da emo u budunosti preko Crnih rupa putovati kroz vrijeme. Crne rupe zavravaju bijelom rupom,koja izbacuje sve to je ulo u Crnu rupu.Problem je u tome to je pritisak u Crnim rupama toliko velik da bi izgorjeli unutar njih
Drugi pojmovi
Asteroidi kamena tijela Meteoroid komadi stijene i praine u svemiru Meteor zvijezda padalica komadii stijene koji ulaze u Zemljinu atmosferu pri emu izgaraju Meteorit meteor koji padne na Zemlju
Sunev sustav
Sunev se sustav sastoji od Sunca, 8 velikih planeta i njihovih satelita, te bezbroj manjih tijela raznih veliina Pretpostavlja se da je na planetni sustav nastao prije vie od 5 milijardi godina iz jednog dijela meuzvjezdanog oblaka plina i praine, koji se, zbog gravitacijske sile skuplja i poinje polako rotirati oko svoje osi
Merkur
Planet najblii Suncu Povrina je pokrivena kraterima Duljina godine:88 zemljinih dana Zanimljivost: Galileo je bio prvi koji je poeo promatrati Merkur(17.stoljee)
Venera
Venera je tree tijelo po sjajnosti na nebu, poslije Sunca i Mjeseca Dobila ime prema Veneri, rimskoj boici ljepote Temperatura na povrini:482C Zanimljivost: Na Veneri se nalazi planina Maxwell Montes koja je 11 km visoka
Zemlja
Jedini nam poznat planet na kojem ima ivota Ima jedan prirodni satelit:Mjesec Jedini planet u Sunevom sustavu koji ima vodu u tekuem stanju na svojoj povrini Zanimljivost: Svake godine,na Zemlju se spusti oko 1 000 tona svemirske praine i kamenja(asteroida)
Mars
Veliki dio povrine prepun je vulkana i kratera Na polovima se moe vidjeti bijela kapa(sadre ugljivok doksid te vrlo mali postotak smrznute vode) Zanimljivost: Jedan dan na Marsu slian je ko jedan dan na Zemlji(24.6 h)
Jupiter
Najvei planet u sunevu sustavu Kad se promatra teleskopom, iaran je prugama koje uzrokuju struje oblaka u njegovoj atmosferi Ima 4 prstena Zanimoljivost: Da ste na Jupiteru,imali biste otprilike duplo vie kila
Saturn
Sadri najspektakularnije prstenove za koje znanstvenici misle da se sastoje od mnotva siunih estica poput zrnaca praine Jedini planet u naem sustvu koji ima manju gustou od vode Zanimljivost: Najiri Saturnov prsten je irok oko 25 500 km
Uran
Vrti se od istoka prema zapadu,to je suprotno od rotacije Zemlje Sadri 13 prstenova Za razliku od ostalih plinovitih divova, nema vlastiti izvor topline u unutranjosti Zanimljivost: Ljeto na Uranu traje 42 Zemaljske godine
Neptun
Neptun je osmi planet u sunevu sustavu i zbog toga je vrlo hladan Njegovo plavetnilo dolazi od atmosfere i velike koncentracije metana Zanimljivost: Jedna godina na Neptunu je 165 Zemljinih godina
HVALA NA PANJI
Antonia Beni,1.a